e. r~. DržaV'DO Ct1q·j~tni~tvo u ::.hbeniku .'l . -n ·rc1 .. ,.., /ii" t~to in C"eb1!,·1ir.o ,1,1 . .Q., ~ - • '"" ..• ~ v!.-."

• 8' .l l 2 8.8 t l Šibenik~ . Kolovoza T908 . . God. Il. Br. 77.

:=:~ Slasnik hrvatske pučke napredne stranke za kraiinu šibensku. ll== "Kremenjak" izlazi svnki Cctvrln.k. Prelplulna cijena na godinu 3 Krune. Nu pO godine Kruna 1.50 paru. Pretplate i pisma Sulju se uredniStYu ======= Rukopisi se ne vrn<':;ju a neplaćeni se listovi ne primaju. Pojedini broj 4 pa.re (2 novć.) =======

Donosimo na radost raznim osugje­nicima ovo ručno pismo N JE GOV A VELIČANSTVA, upravljeno ministru pravde D.ru Klein:

U ovoj god-ini, lead mi uspomena na ifesldesefgodi­šnjicu Moga uza ~ašća na. prijestoVe pruia toliko i:::kaza ljubav-i i odanosti Mojih ?W1·oda, hoću da se sjetim i o­nih neS1·etnika, koji su prekršili driavne zakone i pnli u 1·uke kaznene p1·avde.

S toga svim onima, koji su pn"je dana p1·oglašr:nja Ol;e amnestije osudjeni bili J!ravomoćnom osudom za zlo­Cin uv·rede Velićanstva ili za zloćin uvrede kojem Čla­nu Cm·ske Kuće, ili za oba ova zloiina ali ne u stjeća­ju sa dntgim kainjiv-im djelima, opmštam kazne u slo­bodi njima udan·ne u koliko nijesu još izvrsene, i na­redjujem, da se Z'.t ove zloćine, ako su poćinjeni pnje gorispom~mutog dann, ne u_puti kaznmi postupak, ili, ako je već upućen, ml.;a se od njega odustane.

Suviše svim onima, koji sn pr~je dana p?·oglai'enja ove amnestije osudjeni bili od kojeg kaznenog Suda pm­vomoćnom osudom na kaznu u slobodi ne ve(u od dvije sedmice, ili na globu ne veću od sto i pedeset kn.tna, ako -isti nijesu p~·ije nigda osudjeni bili, op1·aslam te kazne, u koliko nijesu još izv,-šenr>. Ako je uz lmznu u slobodi bila ·udarena i gwba, bit će op1·oštene o1.:e kazne, kad kazna u slobodi i ona, koja globt~ zamjenjuje, ne iznose skupu dv-ije sedmice.

A svim onima, koji su prije dana. proglašenia ope amnestije osudjeni bili od . kaznenog suda pmromofnom osudom na kaznu 11e veću od f?'i mjeseca ili no globu, alco isti nijesu 1n-ije nigda osucljeni bili Oll?'Ctštam ne­sposobnost da steku odrerljr>na pmvo, sluzbr> i dozvole, koje je nesposobnost nastupila bila kao posfjrdica os~de, kao što im op1:a!:tam i gub·italc alrt1'vnog i JJasivnog iz­bornog p·ava u javnim korporacijama.

Op1·aštam napokon onim 562 osobama uv-ršfrni m u priwienirn izlcazirna .A dtJ ukljućivo E p·reostatak nji­h01:ih kaz11et u slobodi i om'm 1.'10 osobama uv1·stenim t~ izlcazu F kazne a slobodi i globe 11}ima uclw·ene.

0 /)a pomilO?;anja bit će izv'l'šena elana 18 Augusta 1908. Ocb·edbe treće i četvrte sta1·lce b·it će 111-?mijPn jen e i ako osuda na dan proglašenja o1·e arnnes#je nije još pravomot!norn postal•t, ct pravomoćnost pale nastupn ka­snije, bilo jer r,1je bio uložen kakav pravni lijek ili jr:r u lož m bio ie po1.:učen.

Oprqštaj kaznenih posl,eclica za osobP, koje nijesu, na 18 Augusta 1.908 izvršile potpuno ili djelomićno svo-

ju kazan imat će krjepost u času kad bucle 111pun]ena kazna u slobodi ili is_plaćena globa.

Bad Ischl, 5 Augusta 1908.

FRRNJO JOSIP m. p.

U smislu Prevlšnjeg Carskog Odplsa, od osoba koje se nalaze u ovim tamni cam, dionici su Previšnjeg Pomilovanja :

l. l\Ia1·ko Skorić pk. Luke iz Bičina, komu se opraStaju 6 dana kazne od 14 elana, na koju je o udjen bio za zločin pokušane te­Ske ~el e ne ozlede osudom 27 lipnja l !lOG ovog Sudišta.

2. Marta JuraSin Jakina iz Bristana.. kojoj se opraStaju 2 dana kazne od 7 dana, na koju Je o udjena bila za zločin po §. 99 K. z. osudom 13 kolovoza 190S ovoga Sudi~ta.

1. Goj alić Jo o Ma1·kov iz Kostanja, komu e opraSlaju 3 dana kazn e od 4 mjeseca teške tamnice, na koju je o udjen bio za zlo­čin teške ljele ne ozlede osudom 27 siječnja 1908 Sudillta u Splitu.

2. Mihaljević Luk a iz Makarske, komu se opraSla 16 dana kaz. ne od 4 mje eca, na koju je osudjen bio za zločin po §. 81 K. Z. osudom 4 s1'ibnja 190~ Sudišta u Splitu.

3. Golubović Sa1•a p. T odora iz Kotora, komu se opraSta 1 mje­sec knzni od 6 mjeseci teške tamnice, na koju je o udjen bio za kradju osudom s1·ibnja 190 Sudišta u Splitu.

4. Tomas l\Iar~n .M arkov iz Segeta. komu e opraStaju 21 dan knzne od 4 mje eca t ilke tamnice, na koju je osudJen bio za pre· nru o udom 8 veljače 1907 Sudišta u plitu.

5. Špika Jure pk. Jure iz egela, komu se opraštaju 21 dan ka­zne od 4 mje eca teške tamnice, na koju je osutljen bio za pre1·aru gori naznačenom osudom .

6. MeYić Male pk Bože iz Segeta, komu e opraštaju 1 mjesec i 22 dana kazne od 5 mje eci te~ke tamnice, na koju je osudjen bio za prevaru gori naznačenom o udom.

Njegovo je Veličanstvo nadalje pomilovalo 100 o­soba opraštajuć im svu kaznu njima udarenu. Medju o­vima je ikola Šimac Antin iz Suhog-dola, koji je od ovog Smli ta ~ udom 23 svibnja 1908 bio osudjen za zločin teške tj elesne ozlede.

Napokon je Njegovo Veličan tvo 238 o obama o­prostilo preostatak kazne, koju ispunjavaj u u kaznionama. :Medju ovima tri su osudjena od ovog Sudišta i to baš:

1. Karab\IU Miloš iz Bratiško1·aca, ,komu sc opraStaju 2 mjeseca: i 21 dan kazne od 1'/2 godine tamnice, na koju je hio osudjen za zločiiJ silovanja. _

2. Gjurgjević Petar rečeni Prokop iz Knina komu se opraštaju 9 mjeseci i 12 dana kazne od 4 godine teške tamnice, na koju je osudjen bio za zločin ubojst1·a.

3. Dizdnr Stipe pk. 1\ndrije iz Oklajn , komu e oprailtaju 8 mjeseci i ~4 dana kazne od 3 godine te~ke tamnice, na koju je osudjen bio za zločin ubojs tva.

Redovina i Sveto Pismo. Bjesomučnu hajku, u kojoj glavnu ulogu igraju

proste laži 1 ocrnjivanja1 klevete i denuncij e, a koju vode namjesnici Hri:,tovi proti hrvatskoj pučknj naprednoj

2

stranki, motiviraju sasma lični interesi. Upravo je žalo­sno i pomisliti1 da jedan stalež, kao što jo sveštcničld vodi užasnu boTbu za očuvanje zetnaljslcog dobra, koje se očituje u redovini ili biru. U zadnjem članku "Redo­vina i crni gavrani" mi smo prilično osvjetlili ovo pita-nje i došli do r.aključka da je redovina težlci na­met našem puku, da popovi i fratri nemnju prn.va na redovinu, niti je borba za ukinuće redovina ne":to bez­božnoga i bezvjer koga, jer ona nije nik;tlwva ustanova božja označena u Sv. Pismu. 1\fi smo jednim primjerom dokazali da ukinuće redovine nipošto ne zllfl.či ubijanje vjere u puku, niti bunjenje proti Bogu. Popi i fratri u­vidili su to i sami i došli do spoznaje da je redovina neprnvedna, ali jer im je draga, jer im je korisna, na. prosto je spojiše pojmom B ga i po svojoj furtimaš}wj logici zaključuju da tko dira u redovinu, dira i u Boga samoga. Sva sreća da' je Dahnaciju obasula obilno svjet-lo slobodne i n~predne misli, pa da nema ćuka, koji se u mraku kriju, koji bi u tu furtimašku sofi teriju vjero­vali. Bog, kao tvorne svega ol1stoj~ćega, izrazio j e u sv. Pismu svoje želje i zakone. Sveštenici, kao njegovi na­mjesnici dužni u, pače moraju da te Njegnve zakone ne samo šire i tumače, već na sebe uporavljaju i, što je najglavnije, da ih pr stuju. Ako svećenik, prouč·.ivši sv. Pismo, po njemu se vlada i živi p•·avo i istinito ga tu- , _ mači i nastoji da se taj zakon božji širi, to je očit znak, da on taj zakon poštuje. Ako pnk svećenik taj božji zakon uči, tumači i ši1 i a ne će da živi po njemu i da se vlada onako, kako to Bog sami naredjuje kroz sveto Pismo, to je onda znak, iz toga proizlazi jasno i ned­vojbeno, da on taj zakon ne samo nepoštuje, ali da u nj i nevjernje. Ako sudac ne >jeruje u svetost zakona, onda se on tih zakona ne d1 ži, sudi krivo a iz svega izbija da on u te zakone ne vjeru,ie.

Kao što je učitelju kruh svagdanji peclagogija, ta­ko je popima i fratrima sv. Pismo i oni tu "pjesmu nad pjesmama" više ili manje dobro poznaju. Kad je tako oni će za stalno izvrsno znati da nigdje ne stoji pisano u sv. Pi mu da je puk dužan župnicima davati' redovinu ili bir. Kad bi u istinu redovina bila kakova božja usta­nova označena u sv. Pismu, davno bi je" popi i fratri i?.nijeli vanl<a i štampali to debelim )ovima. Izgleda da je Isukrst kao zapustio svoje namjesni~e, kn,d se nije postarao da im osjegura opstanak na z~mlji. Ali nije tako, jer evo što Isukr~?t kaže: "Za to Vam kažem; ne b1·inite se za ii1·ot svoj, s ta ćete jesti, 1l~ st~ ćete piti; ni za t1j"zo svojd, u sto ćete se obu4i". (1\Iatija, glava 6. redak 25) . . Borba, koju pop~ i fratri vode za svoju nepovlaštenu redovinu,, koja u današnje dane tako ne­milo tišti naš puk, najja nije dokazuje da se popi i fra.­tri ne vladaju po sv. Pismu. Isuk\·st l,mo da je znao da će ove njegove riječi pasti u draču i na neplopnu zeJn­lju; znao je da ih ne će njegovi namje niCi U\'ažavati nit se po njima vladali, pa je pošao još dalje i kazao: "Pogledajte na ptice neb-eske kako ne siju, niti inju, ni sabira ju u žitnice ; pa otac vaš nebeski lwani ih; niie­ste li vi mnogo JJretf'žniji od njih? (Matija, glava 6 re­dak 26). Još je Isukrst kazao i ovo: "I za od1jelo što se b'rinete? Pogledajte na li Vane u polj~~ kako t·astu; ne t'rucle se n'iti predu. Ali ja vam kažem ela n'i Sala­m1m u svoj svo.joj slavi ne obuće se kao jedan od njih". (Matija .. glava 6. redak 28 i 29).

Ovim je Isukrs ja no kazao da će se on brinuti za življenje namjesnika svojih, da će im on. kao Svemoguć, dati sve ono nužno za m1:držanje tijela. Borba i to bez­dušna borba za red9vinu, sudbeno proganjanje i roblje­nje onih, koji nepravednim zahtjevima rcdovine udovo-

Jjili nisu, dokazuje da popi i fratri naprosto ignorišu i bagatelišu riječi KriRtove, u kojima je on i~razio svu skrb i brigu zn svoje namjesnike na zemlji. Svojom bor­pom za redovinu popi i fratri poburljuju u ljudima sum· nju ~ istinitosti Kri ,tovih riječi, te t-e n odo1jivo svako­mu čovjeku nameće ova clilema: ili popi i fratri vjeruju u istinitost i mogućnost Kristovih riječi, ·- čemu se on­da bore za red ovinu, kao zemnlj ko dobro? ili su oni uvjereni ela Krist nije u stanju pro\'esti u djelo ono što j e kazao - i za to se bore l Aut, a ut! Ali mi znamo da je Kri ·t Bog, gospoda,r cijeloga svemira. kome je sve u ruka.ma; kao takav on može, da u6ni i u djelo provede sre ono što je l<azao, ,,fer će nebo i zemlja proti, ali 1·ije<-"i moje ne 6e nikalla".

Prilike na našoj že]jeznici. Dok druge pokrajine Austrije te Ugarska. Hrvat­

sim sa Rlavnnijom, Bosnom i H · cegoYinom, broje na ti­suće i ti uće kilometara ŽPljezničke pruge, U\rjek dobro obskrbljene nuždnim vagonima, - dotle naša krnj-željez­nica, koja nema već nekoliko kil(l)netora. &to normalne, što abnormalne svoje (i to kakove!) željezničke pruge, nema, već od par godina, niti dostatni broj vagona da uzdrži promet na ovoj Štap-pruzi.

Tuže se svi trgovci, kao šibenski, tako drniški, kninski, pljetski, sinjski i ostali, da im se često pokvari 1:oha, uslijed dugog čekanja na kola za. prevoz jestvina. ZoljPznica, koja nije u stanju -da udovolji njrhovim pra­vednim zahtjevima, te da. oclkloni u ovakovim slučajevi­ma odgovornost za robu, koja bi se mogla pokvariti, nu dj a zanimanim tJ·ankama otYor ena kola- koja obič­no služe zn prevoz uglja i drvlja te ine surovine- samo da izbjegn,e tu:lbami stranaka. Nu željeznica daje i ta­kova kola kao za milost, ali za to, uz težak uvjet, da orlpremljenik ili primaoc uzmu na sebe svu odgovomost, tako da roba putuje na vl::1s~itu pogibelj jednoga ili dru­goga. Nu šta e onda dogadja? Poslijed.icom toga. jeste, da 11 ovim slučajevima, koji su jako česti - ponrstaje kola za prevoz uglj&. i drvlja1 a dokazom nek budu, nm )go brojne tužbe i protesti interesiranih društava "Pro­mine" i "Steinbeisa".

Ku ko sa vag( n'ma za preroz h· ane i marve, tako i sa onima za prevoz osoba, naime, hd im, ponesta.ju vagoni za osobe: a oni ti strpaju jadne ljude u vagone za hranu, 1.a živine itd. tako, da dulm11tinski vlakovi iz­gled{lja prave karikature, koje zaslužuju biti tiskane u "puji Balavcu". ~e znamo koliko će, još trajati ovaka abnormalnost kod naše željeznice, uu svttkako. mi zahtje­vamo, da se odmah odstrane ove neprilike dostojne tek srednjega vijeka, i da se već jednom potpuno uredi pi­tanje vagona zn ovu skroz zapuštenu pokrajinu.

Ćmi nAm se, da smo doknzali i pokazali našu u­strpljivo t do sada, zadovoljavajući se da nas zemlj. min. i uprava željez. obdari za toliko i toliko gndina sa sa­mim nerabljivim vagonima, u kojima nije čovjek sjegu­ran ni za svoj život ni za svoju robu. ĆUjemo, da je šibenska želj. po tnja primila ovih dana nekoliko pokri­val,~ (incernt•·) e da \Jgodi dugogodišnjim molbama ne­k•h ovdjegnjih trgovaca, e da kod pomanjkanja kola za prevoz hrane, uzmogne za"tititi i tu orl elementarnih šteta u otror·enim kolima, a za drugo. kako Bog da i sreću. junačka! Glasa sr, da je ovih dana stiglo oko 18 novih kola za prevoz uglja f drvljA. Nu ni 'esu smno ove nepravilnosti lwcl naše .fine i finčukaste želj. Pomanj­kanje osob'j::r. je na istoj od par godina na dnevnom

ll :::1 u lU ....., Cl

:::1 C) o a... V)

o ID

LJ ....., Cl o a... V) OI ID

«:: N

ex:: 'U :::1 Itl o lU

~ :.::: V)

o C> DC a...

ll

redu, na natin, dn. je o ob'je tako istrošc~o ?d teško službe, da se če to put<1, sljed smn.la~{ avo b fiztčno d?­gode manje i veće že lj. ne reće: knJ e se. onda n~stoJe pohiti, za izbjeći eventu.}Llnu i tragu, a šu·a pub~Jka o tom ni'ta i ne dočuje. Sto vele na to naše rachkalne novine? Je li ovo mocruće početak izvadjnnja programa

o . . . za ckonomno pridignuće Dalmacije, koJega om na J!l~~

3

Ji ga prevelika volja za rad, da javi strankam, da je bolestan. -

To je i ti onaj, koji iz Bog zna kakovi]~ ~vrha dm­giro činovnicima protiv , rba govori . - Da h Je to sra­motno? Treba. da sc takovi puzavci i ulizice uvjere, da je na tnj način nelijepo življenje i. da ~!l'me. pošteno ljude neprilici izvrgavaju, kada sc on1m SmiJešećim usna­ma ka kome od njih ptibliže.

mu razcr!a ivaju? Bogme nije lo e do sada, a bude h ~ u buduĆe ovako slijed1lo, možemo sjegurnošću računat1 da će do tisuću godina najmanje, svi dalmatinci postnLi mi1junaši. -

Pa da naša vlada ne sanja danju i noću kako d~t poboljša naše stanje! A šta ~·ad.e naši ~eumrli zastupnic~ bečlije? .A ništa, kao po obtča.Ju, t.o JO t, .rard~~' neki spavaju ljeti zim lei san, drugi gl.asu~u vlad1 u .dnJ~mežu ,·ojnički kontingent, topove, pov1šenJe mornal'lce 1 tako dalje, a treći su prezaoknpljeni Raucho- farun~voll? af~­rom te nastoje da pokriju na novo karte, bto Im Je b11fdn Marun odbio, te neće nikako da se uvjere, da su i ooi, ako ništa vi e, a to sjesuroo ni ~ta ma?:ie .bu­foni od fratra .Maruna. . .A mi relimo, da DahnaCIJil. nna. jako mnogo Makovih Maruna, nu pnšto dal.matin ka kli~ ma ovima ne prija, nadnti se jr, da (e 110 brzo doći ,. una marronite acuta" radi koj e će morati svi u za lu-ženo stanje mira. . . . . .

Bo je tako velimo, jPr će ih ondn: z~mJemtl lJu.~h, koje će por.aditi ne za p~litič~o. zaroblJe?Je. DalulaCIJe, već za njezmo ekonomno 1 pohhčko uskr.,enJe.

Fu. Kolić.

DOPISI

Jz Skradina. Augijasove ~tale. *) Prijamnik Pasco, osoba. u c~n­

ši }Joštena i pravi··na, šuplj!l' je tikva --:- kako om .~a:w! jer ne otvara kasu dop1 mku ko t~ JO nek~cl hiJedru 11Iarko, pak i s toga ~t.o . e na. neum,]esn~. op~m ke zah­tjeve po zakonu protivi 1 ne .. 1zv1 !iava n~1hovll1 ~~loga. 'l'užili su ga baš zato na stanJu vlast, ah su. dob!l1 o?­g-ovor, da aktivnim činovnicima, koji vrše ~a~Jes~o SVOJU dužnost nema i ne smije niko ni'ta da pnmJ~.ĆUJe. K~d su se tim delijama izjalovde takove denunCIJe. obor1še se svakakovim lažima, da napadaju preko novina neo­skvrnjive činovnike i grde ih onim riječima, koje sam~ iz u ta onog besramnog dopisnika iziči mogu. Takon su im čestiti činovnici o kojima će n Skradinu dohar glas ostati kao i ondj~, gr~je su priJe bili, dodu ·e vel.ik~ zaprijeka u njihovu radu, Jer takov1 se. ~eće poduzet! m da špionišu što druge stranke rade mt1 će ~ezo.braz.no zalazrti u tudja društva, dok stranke drže svoJe ~edmcc patriotske naravi. Tu svetu misij11 vr i baš. o.naJ: koi!~ dopisnik u zvijezde kuje. Bilježnik Rosa ž1v1 u našoJ blizini pak o tome može dati pobližih podataka.. Iz njego~,h smo ušta čuli, da je ca1·inarski prijamnik ~'(a-r ea i ove im g1dine - premda frankovac - na .Jed­nicu "Lege" došao, tako da su oni prim~r~ni b!li raspu­stiti sjednicu. Ti se čino1•nici ne mogu m IZ bh~a uspo­rediti· sa o nijema, koji sebe na visokom stupnju drže i ne kradu Bogu dane kao što je- ,]ednog dana oko sn·he prve polovine Maja isti carinarski prijamnik u društvu

* Jz Zatona.

Naš prehasni don Petar l\Ielada naredio kuplja­činu milostinje po selu, pa da . će na d~n Go .Pe od Karmina ukleti škakavce to nalet1še na nase polJe. Tu je zadaću preuzeo jedan njegov se~rct!lr imeno~t. A. T. i sakupi 19 Kruna i 60 helera. A11 VJ blago lov1 1 skro­pljenje blago lovljonom vodom ne pomo~o e, J?OP .M:~!a­da o tade kratkih rukava i duga nosa, Jer otJerao DIJe. Ali to sve bijaše popovo maslo da se puku svemogućim pokaže. ~o u pio nije. Pop je Mela~a još ~~~zao da će s oltara imenovati sve one portPne ljude, kOJI su novaca za ukleti škakarce - dali, dočim nepostene i sramotne ela će premučati. Iz ovoga lijedi da j~ nepošten sv~.ki onaj, koji ne da novaca popu za nJegove blezgal'IJe: Ovo zaišta nigdje ne stoji pi ano u nauku Isusovu, ali je ovo u isto doba izrugava?je s I uso.vom na~k?m. K~d bi I u opet do~ao na zemlJu, prva bt mu, llllshmo, bila briga da otjera iz crkve p~pa llfeladu.

Zatonski Kremenjak.

* Jz Stankovaca.

(Fratarska pravednost). Frab1 k~o ~ratJ·i! Njin:.a Jako živjeti; njima vaki dan pad~ kiša 1 .nat::tpa .?JI­hove podvornice. A mi? ko vrapci ku~avcJ. Te b.!J~le dušice uvukle se u naše , Seo ke BlagaJne', ponaJviše za upra,·itelje, pa i tude nama jao. i. pomagaj.' Vrijed~o je znati što te d.?bre c!u i.c~ naredJUJ~ č!anov1m~ SV?-J1·h blagajna. :Ne smiJe e zellJtl be~ VJenc~~IJa, na !zbonma nesmije glasovati već za one !Jude koJ.l. su ~rm .s ~vo­ra i unut11 i - dakako ! - da ne smiJe pnmati Dika­kove novine, pa bile one za težaka i najkori nije, ako nisu njihove crnačko-lw.rit~ške.. ~aza.d n:alo vrem~na, oženio je jedan dobrostoJeĆI s~lJa~m s1~a 1 to bez_ VJOn­ranja, pa njemu paša-fratar. nt biJel~ m c~ne . .A: ~ašto? jer puše u njegov rog. Da Je to koJI drug~ UČ!~IO, koJ~ n. p. ne prima nPravu . Pučku Sra~ota' btl? b1 buke 1

vike da ne bi mogao m u svom IDJe tu sta.t1. Oko l. siječnja ov. /!Od. bila je skupština svih

članova Seoske Blagajne'. Tude odlučiše da vaki elan i~a dati bar stokod glavnice i dobit. Jednn iromašan član koji je pridigao 200 K, dao je kroz god. 1907 uku­pno 40 Kr. te zamolio d~ višak m.u ~račun~ju u p~natak glavnice. Ali dobre du 1ce ne up1sase d~ Je dao .. Išta za dobit, već da j e sve dao na račun glavm~e. PosliJe sk.u~ pštine pako posla~e mu opo~1enu da. 1ma kroz četm dana donijeti K 13 za dobit, mače da <:le putem suda utjerat oni cijeli dug. Ja~nom čovje.ku ne preost~ dru­go, skupi ono lu·~ne to Je u kuć1 1ma?, proda 1 d~de za dobit. Sutradan dočekaše ga na vrat1ma gladna dJe­ca vičući : Kl·uha!

sa nekim općinarima, vucario se tamo ovamo, a togo istocr dana i on i općina oclpravili brzojav na. stariju vlast e da mu jednog pomoćnika dodijeli, jer ela je ina-če n~moguće opremati mnogourojne stranke. Zna, izda

•1 Vidi broj 76.

Ovo je sve plod crnih gavrana, koji odbjegoše crkvu da bolje mogu pašol' ati po selima, praviti zulume i ubijati u pukn ono malo još po:5tovaoja spram njih.

* P. a.

4

Jz Jmotskoga. Sinoć nam stiže zloglasni paša Gnjcč, koji je sa

1\'faru ićem prije ni prijo. Ovaj je i po !avao iz tamnice izvući na sloboLlnu nogu fra Petra Gnječa, kojeg su či-1K'1oci imali prigode upoznati čitajuči druge novine. Svi­jetli obraz evo nam stiže večeras sa diližancom u nui.­nastir, na diku i pono ostale braće, a na veliku radost sela Slivna; nu tko obraza nema, sramotom se dići, jer ga je narod osudio a za o tnlo num nije ni stalo. Pri~ povijeda se, da je jedan težak sa jednim postolarom imotskim diližancom putovao u društvu sa fra. Petrom, te neznajuć da je to glavom fra Petar, da mu je kroz putovanje odčitao cijelu historiju njegovih čina, koji su odzvonili na sve četiri strane. Da bude taj težak ono odčitao čovjeku pravednu i čutljivu morao bi isti od jada puknut, ili bar •tokod odgovorit nepoznatom težaku. ro Gnjcč se činio nevještim cjelog putovanja uzdahnuvši.

'raj težak je javno pripovjedao svoje današnje pu­tovanje, te ga je narod dragovoljno slušao, dočim pri­repine fratm ske kud su čuli težak ovo pripovjedanje od­stranilo su se i sti le u mana tir saopćit što se pripo­vjeda, jer se bojahu da fra Petar ne će braći pripovje­diti doživljaj današnjeg putovanja.

Pripovjedaju kako su ga braća u manastiru do­čekala i izljubila, kako je R ... sa mladom živinicom, kao marionetta od veselja, poskakiv~to okolo izbavljenog brata, te i Kovačević iz Vinjana doletio na ve elje. Bu­duć im je mala razlika u življenju, mogli su se grliti do mile volje. Nu kad bi tko upitao, tko su svi ovi, a pro­čitao im nadpis nad posteljRma, rekao bi bez čuda: ovo su oni koji se radjaju a nepoznaju se, živu a ne ljube se, umiru a neoplakuju se.

Sad, narode, sudi kakovo dobro možeš dočekati od ovih tvojih, cmih gutitelja, koji sa zločina obigra­vaju tamnice, izlaze na slobodu, a braća im se vesele?

RRZNE VIJESTI. Jz "Ubožltog doma". Stvari koje se u ovoj siro­

maškoj kući dogadjnju nisu ni malo na cliku Upravi pomenute kuće. Ako je ovo stan za siromahe. neka se s njima onda postupa kako u iE>tinu pri toji da se sa siromasima po tupa. Evo kako biva. Svu bdgn u "Ubo­žkom domuu oko siromašne tu zaklonjene čeljadi, vode sestrice. Ove se medjutim gospodski hrane, jer bolje i tečnije meso peku izključivo za ebe, a siromasima da­vaju oglodane kosti. Prema tome i juha je vrlo mršava, da gore ne može biti. Kad se jedan siromah za to po­tužio jednom ugojenom klerikalcu, ovaj je uzeo u obra­nu časne sestrice i kazao da se one držo njemačke ku­hinje, pa za to da je čorba slaba. - Čudnog li fur­timaša. On so čak razumije i u kuhanje! Zar je postu­panje čč. sestrica u skladu sa kršćan kom nauko~ Rekbi da ju ove "samaritar ke·' ne provA.djaju n djelo. Ovo je istina, ali ipak čekajte sa stanovite strane opro-vrgnuće svega ovoga. J e d a n s ir o m a h.

.JV[oral naših protivniKa. Ott·ak nekoliko dana zak­vačila se dva šibon ka mladića iz protivničkog tabora sa jednim Talij::mcem, pri čemu su mu otrgli ovratnik, na kojemu su bile kombinirane talijanske boje. O stvari nijesmo navlaš ništa pisali, jer smo ju smatrali prostom djetinjarijom, bez ikakve važnosti. Zeleni talijanski po­danik mogao je slobodno ne nositi na ovratniku boje talijanske zastave, koja se bez ičijeg prigovora vije u

našoj domovinu svagdje, gdje joj je mjesto, čašćena od sviju; nnši mladići mogli su pak propustiti, da diraju u ovratnik 'ra.lijanca. jer u )ij ed tnga nebi bila propalil. ni Hnat ka ni stranka prava. Ali uzaluuno je o tome govoriti: takav je politički uzgoj, koji svojem podmlaku daju rouoljubi na šibenskoj općini.

Stvar je došla do suda. Prekršajni sudac osudio jP šibenčane na lll dana zatvora vakogfl. Mladići su uložili utok. Na ovu osudu planula je patriotardska Fra "Hrv. Rieč" vr jegjajući sudca. Zgrozili smo se, kad smo pročitali onaj hazardni napadaj na sudačku neodvisnost. Kad smo promislili, da je napadnuti sud<1c prista~a op­ćinske stranke, nametnula nam se po sebi ova refleksija o moralu naš1h protivnika: oni bi htjeli, da nj i hovi pri­staše u stranačke svrhe krše zakon, gaze svoju savijest i bacaju pod noge na poko m sudačku neodvisnost; kad to ne cloživu, napadaju i svoje miljenike, jer im bez takovih svojstava ne trebAju. To zahtijeva disciplina i moral općinske stranke u Šibeniku.

"3(rv. J(t'una'.' ovako piše: "Rad Hrv. Stranke" sastoji u tome, što je naš javni život dobrim dijelom dem01·al1'zovala i takav metež u· narodne redove unijela, da njezinim prvacima nikad ne bude od Boga prosto". Ovako je! N n P'rog1·amu te st1·anke i ur. asistenciju e. k. buneta i bajuneta izvukao se don Dulibić "iz luga'' i krenuo u Beč, da tamo mudro šuti. A ti izbori, u su­gla ju sa pro~rambm te stnmke zaista su demoralizo­,·ali naš javni život, bar u krajini šiben koj, o čemu smo mi u člancima ,.Narodni moral" potanko govorili. Ljudi su se kupovali kao blago na p<lzaru, o čem bi zatonjani imali što i da pribju. Da su se time temelji narodnog morala uzdrmali, o tom nema sumnje. A sve za jed­nog klenkalca- Dulibića. Krstelj i družina bili su an­gazirn.ni da u ime novca i korupcije provedu one zlo­glasne izbore, pa ne možemo a da im znjedno s "Kru­nom" ne doviknemo: Nikad vam ne bilo od Boga pro­sto! I ne će. To im puk u šibenskoj krajini i dovikuje.

Špijuni. 1\li smo jednom dopisu bili nedavno opa­zili da se u Krsteljevoj tiskari štampaju tri lista, koja su izvrsnom informacijom . tanovitim sekcijama austrij­skih poglavar tva u Dalmaciji. I rekosmo živcatu istinu. Tako u l 6 broju "Crnog Lista", koga izdavaju popi i fratri, spijuniše se i denunciraju tri pučka učitelja. i je­dan činovnik duhana. Eto! na što su svojom politikom spali popi i fratri. Postadoše proste spijunčine, koje se ne žacaju da svojim otrovnim pi 'anjem bace na put jrdnog siromašnog pučkog učitelja. 'J'akovi su eto oni. Nj hovo špijunavanje ide na korist vladi, pa nije ni čudo da ih ona brani. Svaka vlada plaća svoje špijune - pll. i naše pope i fratre. Ali poznato je da su popi i fratri u svim državama bili nnjveći špijuni, pa ako su i u Dalmaciji, nije da se čovjek čudi. Upamtiti treba da se u dr • štvu takov1h javnih šp\juna nalazi i Krstelj i Drin­koyjć i ostala. dična "pravaška" kita u Šibeniku,

]ftilodari ,J{ola". Doprinijeli su na korist Hrvat. muz. društva "fcolo" u Šibeniku, da poča-te ospomonu pok. Š mc Karadjole, gosp. Krsto Djadica 2 K. - U počast uspo\nene pokojne Pere Belamalić, gospoda Bra­ća lljadica 2 K. U počast ut>pomene pok. Savjetnika Marka Petranović, Gg. Nikola J. Vulinuvić 2 K, Krsto IJjadica .2 K.

Nasrdačnije zahvaljuje U prava "Kola".

KREMENJR<:I l KREMENJR~I<:E ŠIRITE ,.KREMENJAK"

F<lavać i vlasnik: Niko Marinković i drugovi. - O ugovorni u1wlnik: Niko l!rla.rinkovto. - Tiskarnica Ivan Sfaglinalz . Šibenik