Ilustracije / Artwork:

Environmental puzzle by Tomislav Alajbeg

Recycling simbol adapted from original illustration

by Paula Pandey Chhetri

Svijet i ljudi. Jedanaest priloga ekološke tematike u 2012. godini objavljeni u kršćanskoj obiteljskoj reviji Kana

41Siječanj  2012.

Važne uloge šuma:

održavanje ekološke ravnoteže i života

na Zemlji.

osiguravaju stanište za biljni i životinj-

ski svijet.

Pročišćavaju vodu i zrak.

Pozitivno utječu na stabilizaciju tla.

osiguravaju radna mjesta i prihod.

osiguravaju zdrav prostor za rekreaci-

ju i odmor.

* * *

šume pokrivaju 31% ukupne površine

planeta.

šume su dom za 300 milijuna ljudi.

o šumama ovisi egzistencija više od 1,6

milijarde ljudi.

šume su staništa 80% kopnene biološ-

ke raznolikosti.

šume kojima Hrvatska obiluje značajno

utječu na smanjenje stakleničkih plino-

va. Zbog globalnih posljedica klimatskih

promjena svjedoci smo povećanja sred-

njih godišnjih temperatura zraka i sma-

njenja količina oborina.

Foto

: Joh

n Ny

berg

Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je prošlu 2011. Međunarod-nom godinom šumâ. Temom Šume za ljude i iskorjenjivanje siromaštva želje-lo se podići svijest o očuvanju i održi-vom razvoju svih tipova šuma.

Nakon završetka godine ostaje pitanje koliko smo se educirali i jesmo li bar malo više svjesniji važnosti šuma i

očuvanja šumskog ekosustava.U Europi šume pokrivaju 44% površina i

predstavljaju 25% globalnih šuma, a u Hrvat-skoj je 47% površine pod šumama – što je više od 2,0 milijuna hektara. Prema sastavu drveća, šume u Hrvatskoj su prirodne, vrlo slične prašumama od kojih su potekle.

Stupanj očuvanosti šuma i njihovih veli-kih kompleksa (Gorski kotar, Velebit, Lonjsko polje i Spačva) je visok, a čak oko 95% šum-skih sastojina ima prirodni sastav – što je ri-jetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini.

Šumski ekosustavi sadrže razna stani-šta (izvori, cretovi, šumske čistine, stara sta-bla …) kao i velik broj biljnih i životinjskih

vrsta, što doprinosi ukupnoj biološkoj razno-likosti. Posebno se ističu poplavne šume hra-sta lužnjaka (uz rijeku Savu i Dravu) u kojima se gnijezde i vrste ptica ugrožene na europ-skoj razini – orao štekavac, orao kliktaš i crna roda. S druge strane, dinarske šume bukve i jele, uz šumske zajednice gorskog dijela, zna-čajne su kao životni prostor naših velikih zvi-jeri: vuka, risa i medvjeda. Također, u Hrvat-skoj postoje 34 posebna rezervata šumske vegetacije, ukupne površine oko 3000 ha.

Ova velika vrijednost i prirodni kapital ugroženi su raznim čimbenicima. Onečišće-nje zraka, tla i vode (obična jela je najosjet-ljivija vrsta), sve promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata (najugroženije šume hrasta lužnja-ka), te gradnja prometnica kroz šumske kom-plekse, jedni su od najbitnijih.

Zanimljivo je spomenuti da Jarred Dia-mond, američki evolucionarni biolog, fizio-log, biogeograf i publicist, koji se između ostaloga bavi i povijesti okoliša, šume dr-ži jednim od ključnih »sastojaka« opstan-ka pojedinih društava tijekom povijesti čovječanstva.

T.R.

i poslije nove godine –

š u m e

Uređuje: Tamara Rehak

41Veljača  2012.

  2. veljače:  Svjetski dan zaštite močvarnih staništa

  4. veljače:  Svjetski dan borbe protiv raka

  5. veljače:  Dan života

11. veljače:  Svjetski dan bolesnika

12. veljače:  Svjetski dan braka

15. veljače:  Svjetski dan djeteta oboljelog od malignih

bolesti

20. veljače:  Svjetski dan socijalne pravde

21. veljače:  Svjetski dan materinskoga jezika

simbioza jabuke i krumpira

Jabuke ispuštaju plin etilen koji po-tiče proces sazrijevanja svakog dru-gog voća, no pomažu da krumpir ne proklija.

Kako ne bi poprimila druge mirise iz hladnjaka, jaja je najbolje drža-ti izvan, uz mogućnost da se u vodi provjeri jesu li još svježa.

Mrkvu, mladi luk i poriluk je najbo-lje držati okomito u njihovom pri-rodnom položaju kako ne bi trošili energiju i kako bi ostali duže svježi.

www.savefoodfromthefridge.com

Mlada Korejska umjetnica Jihyun Ryou smislila je

nešto vrlo originalno kako bismo hranu što duže imali svježom i zamislite drskosti – što dalje od hladnjaka!

Jihyun ne voli da se uopće išta baca ako se može iskoristiti – a posebno ne hrana. Najvažnija ideja u njenom projektu je da se povrće ne drži u hladnjaku.

Za svoj umjetnički projekt marljivo je prikupljala podatke o usmenoj predaji

seljaka, baka i djedova kako su oni pohranjivali namirnice bez hladnjaka. Osim što je s njima razgovarala, Jihyun je posjećivala i njihove kuhinje, proučavala knjige, te se na kraju savjetovala i sa stručnjacima kako bi se uvjerila da priče i savjeti koje je prikupila nisu samo običan mit.

Donosimo nekoliko fotografija njenog projekta, a više informacija možete pronaći na

Svježe jaje potonut će na dno.

Jabuke djelomično ulaze u pro-stor s krumpirima koji je drveno pregradom zaštićen od svjetla.

Kroz stakleni ljevak dodaje se tekućina kako bi pijesak imao optimalnu vlažnost.

Uređuje: Tamara Rehak

41Ožujak  2012.

Foto

: Zso

lt Z

atro

k

bintaSvjetski program za hranu UN-a (WFP)

upozorava da 8 milijuna ljudi mora do-biti pomoć kako bi se spriječila poten-

cijalna kriza. Potrebno je 800 milijuna dola-ra, a zasada se raspolaže sa samo 72 milijuna. Ovoga trenutka UN raspolaže zalihama hra-ne s kojima bi mjesec dana pomogli prehra-niti 4 milijuna ljudi.

Prijašnje nestašice hrane bile su većinom lokalnog karaktera no sada su se ugrožena područja proširila od Atlantskog oceana do Sudana. Najviše su ugroženi Niger, Mali i Čad sa skoro 7 milijuna ugroženih ljudi, žetva u Mauritaniji je upola manja, a u Čadu čak za 70 %. Uzrok nestašice hrane u Sahelu je suša. Prošlu kišnu sezonu kiše je bilo neredovito i premalo. Ovo je već treći put u deset godina da suša pogađa ovo područje te tako ostav-lja malo vremena ljudima da se oporave od sušnih razdoblja. Između dviju žetvi nalazi se takozvano mršavo razdoblje. Ono obično počinje u svibnju ili lipnju i traje do kolovoza kada započinje nova žetva, ali svake godine ovo razdoblje započinje sve ranije. Zbog to-ga ljudima ponestaju zalihe hrane.

Izađimo malo iz globalnih okvira i zami-slimo da poznajemo jednu ženu u Africi. Ne-ka naša zamišljena žena nosi afričko ime Bin-ta i živi u Nigeru. Binta je 2010. godine imala deset koza. Zbog sve dužih »mršavih razdo-blja« morala je prodavati svoje koze kako bi si mogla kupiti hranu. S početkom ove krize Binta ima još samo pet koza i njezino preživ-ljavanje bez dodatne pomoći je upitno. Još kada se doda da je u Nigeru i drugim zemlja-ma Sahela hrana poskupila za oko 30 %, on-da je jasnije kako je Binta ostala bez polovi-ce svoga stada.

Hoće li se prikupiti dovoljno novčanih sredstava i spriječiti nova kriza gladi valjda ćemo doznati preko dnevnih novina ili neg-dje na internetu ako nas klik nanese na tu vi-jest. Binti želimo sve najbolje.

Tek što je prije nekoliko tjedana UN objavio da je u Somaliji i Keniji završilo krizno razdoblje gladi, već je glad zaprijetila zemljama Sahela u Africi.

Uređuje: Tamara Rehak

41Travanj  2012.

Foto

: Jan

e M

. Saw

yer

Da bi neki proizvod završio na policama

europskih trgovina, mora dobiti zele-

no svjetlo od EFSA-e. Njezini znan-

stvenici na osnovi studija koje dobiju od pro-

izvođača provjeravaju je li proizvod siguran

za čovjeka i okoliš i tek onda ide u prodaju.

Ipak, iz izvješća je vidljivo da članovi

uprave i znanstvenici tijesno surađuju s po-

duzećima čije proizvode prosuđuju. Pozna-

to je da je jedan veći broj EFSA stručnjaka

aktivan u ILSI (International Life Sciences

Institute), institutu čijih dvije trećine priho-

da dolazi iz tvrtki kao što su Coca-Cola, Da-

none, Nestle i Unilever.

Kritičari ne dvoje da se ovdje radi o for-

miranom lobiju. Čak je i Svjetska zdravstve-

na organizacija 2006. godine isključila ILSI

sa svojih sastanaka o sigurnosti hrane zbog

sumnje da su pod utjecajem velikih finan-

cijera. Europski je parlament nekoliko pu-

ta blokirao EFSA-in budžet kako bi iznudio

transparentnost njihova poslovanja.

Koliko je EFSA neovisna, najbolji je pri-

mjer upotreba aspartama. Aspartam je sin-

tetska tvar za zaslađivanje hrane i pića koji

se u preporučenim dnevnim dozama može

konzumirati bez ikakve opasnosti za zdrav-

lje. Tako bar tvrdi EFSA iako već godinama

kruže priče i studije o štetnosti aspartama.

neovisni aspartam

Godine 2010. danski je znanstvenik

Thorhallur Haldorsson zaključio da trudni-

ce koje konzumiraju aspartam imaju puno

veći rizik od prijevremenog rađanja, a iste

je godine talijanski znanstvenik Morando

Soffriti otkrio povećanu mogućnost dobi-

vanja karcinoma jetre i pluća kod štakora i

miševa koji su duže vremena koristili aspar-

tam. U veljači prošle godine EFSA je izjavila

da ne vide razloga zašto bi sumnjali u kori-

štenje aspartama i da spomenuta istraživa-

nja nisu pouzdana.

Ipak, na pitanja iz Europskog parlamen-

ta EFSA je dobila zadatak od Europske ko-

misije da napravi novu evaluaciju o aspar-

tamu, koja bi trebala biti gotova u rujnu ove

godine.

I za kraj jedan interesantan podatak:

Ruud Woutersen, jedan od EFSA-inih znan-

stvenika koji sudjeluje na prosuđivanju

aspartama, radi za TNO – tvrtku koja vr-

ši istraživanja za Ajinmoto koji je jedan od

najvećih svjetskih proizvođača aspartama.

Ajinmoto, izdašno financira spomenuti in-

stitut ILSI. U međuvremenu je EFSA skloni-

la Woutersena s ovoga projekta, a mi ne bi-

smo trebali propustiti u rujnu nove vijesti

o aspartamu i EFSA-i.

IR

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pod utjecajem je pre‑

hrambene industrije te je njezina neovisnost vrlo upitna. Tako bar

tvrde neovisne organizacije u svom izvješću o radu EFSA‑e. S dru‑

ge pak strane EFSA priznaje da jedan dio njezinih znanstvenika su‑

rađuje s prehrambenom industrijom, ali i dalje ponosno tvrdi da su

neovisni.

22. 4. Dan planeta Zemlje26. 4. Svjetski dan intelektualnog vlasništva28. 4. Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu

1. 5. Međunarodni praznik rada 3. 5. Međunerodni dan slobode javnih glasila 4. 5. Dan vatrogasaca 5. 5. Dan osoba s cerebralnom paralizom 7. 5. Svjetski dan smijeha 9. 5. Dan europe

15. 5. Svjetski dan obitelji

Uređuje: Tamara Rehak

41Svibanj  2012.

simbioza u korist proizvodnje hrane

Foto

: Ali

cia

Jo M

cMah

an

Suvremena poljoprivredna proizvodnja teme-lji se na intenzivnoj ishrani bilja. U dodatno pri-premljenom mineralnom »obroku« važnu ulo-gu ima dušik – opskrbljenost biljaka dušikom ima važan značaj u stvaranju prinosa, te se još naziva i »prinosotvorni element«.

Nedostatkom ili nedostupnošću dušika, biljka-

ma je oslabljen rast i smanjen prinos. Također

i njegovim suviškom se odražavaju negativne

posljedice poput pojačane neotpornosti biljaka i pada

prinosa te vrlo nepoželjnog procesa ispiranja nitrata

tlom i onečišćenja podzemnih voda.

U atmosferi je velik postotak dušika (oko 78%), ali

samo mali broj organizama može ga koristiti iz atmos-

fere ili u plinovitom obliku. Biljke ga koriste u obliku

amonijaka i nitrata koji se lako gube iz tla jer je dušik

najstabilniji u molekularnom obliku. U tlu su vrlo ma-

le količine dušika koje su potrebne biljkama za ishra-

nu, stoga je primjena dušika gnojidbom nezamjenjiva

agrotehnička mjera poljoprivredne proizvodnje.

Najveći dio dušika u tlu je rezultat aktivnosti mi-

kroorganizama koji mogu vezati molekularni dušik iz

atmosfere u jednom od najvažnijih zemljišnih simbio-

znih procesa – fiksacije dušika.

Uzajamna korist ovog simbioznog odnosa temelji

se na udruživanju bakterija (rodova Rhizobium/Bradyr-

simbioza u korist proizvodnje hrane

hizobium) s većinom biljaka iz porodice Leguminosae

(soja, djetelina, lupina, grah, grašak …). Bakterije nave-

denih rodova imaju jedinstvenu sposobnost inficiranja

korijenovih dlačica biljaka domaćina – leguminoza i

stvaranja kvržica (nodula) na korijenu u kojima se od-

vija proces fiksacije. U ovome procesu bakterije usva-

jaju atmosferski dušik i preko enzima ga reduciraju do

oblika dušika koji biljke mogu koristiti u ishrani. Kao

i u svakoj tako i u ovoj simbiozi oba organizma imaju

koristi. Bakterije u ovom simbiotskom odnosu koriste

produkte fotosinteze biljke domaćina kao izvor ener-

gije za biološku fiksaciju dušika, a biljci domaćinu pre-

daju dušik za ishranu. Ako je u tlu dovoljno raspoloži-

vog dušika, rast kvržica se smanjuje.

Dosadašnje prosječne količine fiksiranog dušika u

poljoprivrednoj proizvodnji su oko 100 kgN/ha/godiš-

nje, a smatra se da bi se razina od 200 kg N/ha/godiš-

nje mogla postići.

Pored fiksiranog dušika iz zraka leguminoze ostav-

ljaju u tlu veliku količinu organske mase što znatno po-

pravlja plodnost i strukturu tla. Ovim procesom koristi

se »besplatan« dušik iz zraka bez troškova industrij-

ske proizvodnje, transporta i primjene te bez opasno-

sti od zagađenja podzemnih voda koja nastaje sve ve-

ćom primjenom mineralnih gnojiva. Stoga učimo od

biljaka i koristimo njihove prirodne procese za našu

kvalitetniju proizvodnju hrane.

� T.R.

17. 5. Svjetski dan telekomunikacija

20. 5. Dan katoličkih medija

22. 5. Svjetski dan borbe protiv pretilosti

24. 5. Europski dan nacionalnih parkova

25. 5. Međunarodni dan nestale djece

26. 5. Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva

31. 5. Svjetski dan nepušenja i sporta

4. 6. Međunarodni dan djece žrtava nasilja

5. 6. Svjetski dan zaštite čovjekova okoliša

8. 6. Svjetski dan oceana

12. 6. Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada

14. 6. Dan dobrovoljnih davatelja krvi

Uređuje: Tamara Rehak

41Lipanj  2012.

šarmeri ili leteći štakori? nom cijela godina. Tako gradski golubovi mo-

gu snijeti jaja i do šest puta godišnje. Jedna

od većih teškoća u kontroliranju njihove po-

pulacije u gradovima jest uobičajena praksa

hranjenja golubova svaki put kad se to neko-

me učini prikladnim.

Neki gradovi stoga pokreću različite kam-

panje za smanjenje populacije golubova –

poput kampanje namijenjene građanima ka-

ko bi ih manje hranili. Prema stručnjacima,

time će golubovi više vremena provoditi u

potrazi za hranom a manje će vremena imati

za razmnožavanje.

U austrijskom Linzu, vlasti su prije deset

godina odlučile na više mjesta u gradu sta-

viti hranu s tvarima koje sprječavaju začeće

kako bi utjecale na nekontrolirano razmno-

žavanje golubova. Prema dobivenim podaci-

ma, broj gradskih golubova pao je s tadašnjih

20.000 na 9.000 u 2012. Prema izvješću, au-

strijske sanitarne službe ovu metodu smatra-

ju uspješnim načinom za smanjenje broja go-

lubova, a da oni pritom ne trpe bol.

Mnogi stanovnici gradova prije ili kasnije

se zapitaju što se događa sa starim golubovi-

ma i gdje golubovi odlaze uginuti. Kamo, za-

pravo, nestanu? Odgovor je u njihovom smje-

štaju u hranidbenom lancu kao i u njihovoj

sporosti. Zbog ova dva razloga oni su meta

čitavom nizu životinja koje se nalaze iznad

njih na hranidbenom lancu, poput sokolova,

jastrebova, sova, mačaka i ljudi. Što su stari-

ji i sporiji, golubovi postaju lakša meta, zbog

čega rijetko kada prosječno žive dulje od ne-

koliko godina – unatoč tome što im u grad-

skom bogatstvu životni vijek može biti i do

15 godina.

Za života golubovi mogu biti prava na-

past, a za neke, potpuno zasluženo nose ti-

tulu »letećih štakora«. Pa, želimo li da i dalje

nose »titulu« šarmera gradskih trgova, čini

se da najbolje što možemo učiniti za njih jest

to da ih ne hranimo.

U većini gradova svijeta golubovi su postali neizostavni dio ugođaja i šar-ma gradskih trgova. Mnogim pozna-tim mjestima – primjerice Trg svetoga Marka u Veneciji ili Trafalgar Square u Londonu – postali su gotovo zaštitnim znakom.

Iako se ne doimaju tako, golubovi su vrlo

»uspješne« ptice jer se izuzetno dobro

prilagođavaju okolini.

Današnji »gradski« golubovi potječu od

divljih golubova pećinara, a u gradovima su

se nastanili potomci golubova koje su ljudi

u prošlosti pripitomili. Početkom 17. stolje-

ća golubovi su iz Europe dovedeni u Ameri-

ku te su se i tamo vrlo brzo posvuda proširili.

Golubovi su predmet kontroverzijâ u

mnogim urbanim područjima. Mnogi zago-

varaju njihovo uništenje, dok drugi uživaju u

njihovom društvu na ulicama i u parkovima.

Za obje strane moglo bi se reći da imaju ne-

ke valjane argumente.

Golubovi se razmnožavaju kada je opskr-

ba hranom dobra – a u gradovima je to uglav-

16. 6. Svjetski dan genetski nemodificira-

nih organizama

17. 6. Dan suzbijanja nestašice vode i suše

18. 6. Dan zaštite planinske prirode

20. 6. Svjetski dan izbjeglica

21. 6. Svjetski dan glazbe

26. 6. Dan protiv zloporabe droge i ilegal-

ne trgovine

11. 7. Svjetski dan stanovništva

Uređuje: Tamara Rehak

41Srpanj–kolovoz  2012.

obilje mora, manjak pitke vode

Voda je jedan od osnovnih uvjeta op-stanka i života. Pokriva 71% površine Zemlje, a naše tijelo sadržava oko 60% vode. Čovjek bez vode može živjeti sa-mo nekoliko dana, a posljednji podaci pokazuju da je samo 1% pitke vode na Zemlji ispravno i potpuno neškodljivo za čovjeka.

Prema procjeni ekološke studije Organi-

zacije za ekonomsku suradnju i razvoj

(OECD) za razdoblje do 2050., voda bi

mogla postati glavna prijetnja milijardama

stanovnika Zemlje, jer razina mora raste, a

pitke je vode sve manje.

To potvrđuju stanovnici otočja Kiribata

usred Tihog oceana, jer usprkos prekrasnim

plažama nitko od stanovništva ne želi živje-

ti u blizini mora stoga što se voda sve više

doživljava kao prijetnja, a, prema prognoza-

ma, otok bi već za 25 godina mogao biti pod

vodom.

Slična sudbina prijeti i mnogim gradovi-

ma koji su smješteni uz mora, a stanje je sve

problematičnije zato što se broj stanovnika

koji žive u priobalju znatno povećava. To po-

tvrđuje podatak da je 1970. trećina svjetsko-

ga stanovništva živjela u pojasu uz more, a

danas ondje živi više od polovine svjetskoga

stanovništva s procjenom da će do 2050. čak

dvije trećine stanovništva živjeti u priobalju.

Lista velegradova koji se nalaze uz more ili u

neposrednoj blizini poprilično je duga – Šan-

gaj, Mumbai, Bangkok, Sidney, New York …

Dok morska voda, s jedne strane, prije-

ti svojim porastom, s druge strane pitke bi

vode moglo nedostajati. Procjenjuje se da

bi broj stanovnika koji su pogođeni nestaši-

com pitke vode sa sadašnjih 1,3 mogao po-

rasti na 3,9 milijardi ljudi. Stoga je upućen

apel da će, ako se uskoro ne promijeni od-

nos prema vodi kao najvažnijemu prirodnom

dobru, do 2050. oko 40% svjetskoga stanov-

ništva živjeti u područjima koja se bore s ne-

dostatkom vode. S posebnim naglaskom da

konkurencija za čistu vodu u sebi sadržava i

potencijal za moguće sukobe i ujedno poziv

političarima za pronalaženje gospodarsko-

političkih rješenja ovoga problema. Jedan od

prijedloga jest poticanje odgovornijeg odno-

sa prema vodi, koji bi omogućio i siromašni-

ma pristup pitkoj vodi.

Pristup pitkoj vodi svakako je prvi uvjet

za život i zdravlje. Svima nam je potrebna

pitka voda, ali dobiti istu pitku vodu, naža-

lost, svakodnevni je problem za veliki dio

čovječanstva iako svi imamo isto pravo na

vodu! Prvi od uvjeta jest svjesnost svoje od-

govornosti i važnosti korištenja vodom spr-

ječavajući njezino rasipanje ili onečišćenje

da bi se i drugi mogli njome koristiti.

6. 8. Obljetnica nuklearnog bombardira-

nja Hirošime, a tri dana poslije i Nagasakija

23. 8. Europski dan sjećanja na žrtve svih

totalitarnih i autoritarnih režima

28. 8. Dan roda u Hrvatskoj

30. 8. Međunarodni dan nestalih osoba

8. 9. Međunarodni dan pismenosti

10. 9. Dan Prve pomoći

14. 9. Dan prašuma

15. 9. Međunarodni dan demokracije

Uređuje: Tamara Rehak

41Rujan  2012.

Imao sam priliku pratiti dokumentarnu

seriju na BBC-u u kojoj su nekoliko

razmaženih britanskih mladića i

djevojaka poslali u zemlje tzv. Trećega

svijeta da se upoznaju kako se doista

prave proizvodi koje gotovo svakodnevno

kupujemo u trgovinama.

Tako smo se britanska mladež, ali i ja kao

gledatelj, mogli upoznati u kojim uvjetima

radnici prave kavu, majice, cipele itd.

Dapače, ovdje nije bila riječ o upoznavanju

kako se što radi, nego su mladići i djevojke

morali preuzeti ulogu radnika i postati

jedni od njih kako bi doista iskusili kako se

i pod kojim uvjetima živi i radi u zemljama

Trećega svijeta.

Svaka epizoda traje 45 minuta, ali

su se naši mladci već nakon 10 minuta

dokumentarca rasplakali, željeli ići kući,

iščuđavali uvjetima i govorili da je za njih

ovo previše. Oni malo hrabriji odradili su

svoje šihte, ali ispijena lica, gladni, nervozni

i agresivni isto su tako što prije željeli kući.

U svakom slučaju, nakon ovoga iskustva

rekli su da će pripaziti što i kako kupuju

i gdje je proizvedeno. Ne znam je li ovaj

dokumentarac bio i na jednoj od naših

dalekovidnica, ali bih ga rado preporučio

Đeli Hadžiselimoviću da ga odabere.

Drugim riječima, ove slike zapravo

najbolje opisuju kakvu ulogu ima Fair

trade ili Pravedna trgovina. U Hrvatskoj

je Fair trade još u povojima, ali je za

svaku pohvalu postojanje udruge koja

je već treću godinu aktivna. Toplo

preporučujemo da posjetite njihove

web stranice na www.fair-trade.hr. Tamo

možete pronaći mnoštvo informacija o

Fair tradeu, gdje, među ostalim, stoji: Fair

trade je trgovinsko partnerstvo utemeljeno

na dijalogu i društveno-odgovornom

poslovanju u kojem se plaćanjem

poštene cijene za sirovine, proizvode ili

rad marginaliziranim proizvođačima i

radnicima u zemljama u razvoju osigurava

održivost, isplativost i konkurentnost.

Sve češće se događa da novčana pomoć

koja se prikuplja za zemlje u razvoju završi

u krivim rukama pa je današnjem čovjeku

u želji da pomogne onom malom seljaku

negdje u Africi bolje rješenje da sam u

trgovini izabere čokoladu koja ne dolazi od

proizvođača koji gledaju samo svoj profit ili

da, primjerice, kupi komad odjeće koji nisu

fair tradeKad razmaženi britanski mladići i djevojke pokušaju proizvoditi ono što inače bezobzirno troše …

šivala djeca u Bangladešu ili u nekoj drugoj

azijskoj zemlji u neljudskim uvjetima.

Budimo jasni, Fair trade je pozitivan

primjer kako kao građani možemo

pridonijeti poštenju i pravdi, ali to afričkom

seljaku ili azijskom radniku nije dovoljno.

Sve aktivnije istraživačko novinarstvo

u afričkim medijima daje na znanje

da su potrebne moderna tehnologija

i infrastruktura kako bi se i malim

proizvođačima osigurali preživljavanje i

konkurentnost. Na taj bi način i svaki seljak

mogao svoju djecu poslati u školu, ali i više

proizvoditi. Dotad će i dalje Starbuck 98%

kave kupovati s velikih plantaža.

I. R.

Foto: brainloc

16. 9. Međunarodni dan zaštite ozonskog

omotača

22. 9. Europski dan bez automobila

23. 9. Međunarodni dan kulturne baštine

26. 9. Europski dan jezika

28. 9. Dan prava na pristup informacijama

1. 10. Međunarodni dan starijih osoba

3. 10. Međunarodni dan djeteta

10. 10. Svjetski dan mentalnog zdravlja

14. 10. Dan zahvalnosti za plodove zemlje

15.10. Međunarodni dan slijepih

Uređuje: Tamara Rehak

41Listopad  2012.

U  Kini bračni parovi smiju imati samo 

jedno dijete. Strogi kineski zakon jed-

nog djeteta donesen je prije trideset 

godina kada je broj Kineza premašio 1,3 mi-

lijarde. Vlasti smatraju da bi bez ovog zako-

na taj broj bio veći najmanje pola milijarde 

čime potkrjepljuju, prema njihovom mišlje-

nju, potrebu da zakon ostane na snazi  i da 

se provodi.

Po  njemu,  kineski  bračni  parovi  smiju 

imati samo jedno dijete, ako imaju dvoje ili 

više to se potomstvo smatra ilegalnim i ro-

ditelji podliježu strogim kaznama. Ove ka-

zne mnoge lokalne vlasti prosuđuju na svoj 

način, a idu tako daleko da odvode majke na 

prisilnu sterilizaciju, zatvaraju članove obi-

telji, oduzimaju imovinu, dijele otkaze, a ro-

ditelji se najčešće kažnjavaju visokim pore-

zima, dok su novčane kazne toliko velike da 

ih samo malobrojni mogu platiti, pa su rodi-

telji prisiljeni svoju djecu prodati.

Iako je prisilna sterilizacija 1978. zabra-

njena, ona je zbog naglog rasta stanovništva 

i danas česta, pogotovo na jugu Kine. To po-

tvrđuje postojanje i klinika za sterilizaciju u 

kojima se izvode zahvati pod lokalnom ane-

stezijom, bez dugih čekanja, po principu do-

đeš, obaviš, odeš. Ne postoji nitko kome se 

žene mogu požaliti ili izjadati. Na ovaj rigo-

rozni postupak gleda se pozitivno jer se sma-

tra da ako je žena rodila i ima dijete, steriliza-

cija je za njezino dobro, ali i za dobro cijele 

zajednice. To potvrđuje i naziv jedne klinike 

– Klinika za bolje društvo.

Jedna od žena, žrtva prisilne sterilizaci-

je, svjedoči: I dalje svaku večer plačem. Osje-

ćam se zlostavljeno, bespomoćno i osakaćeno.

Moram govoriti o tome jer je to nažalost jedi-

no što mogu učiniti. Možda svijet tako čuje što

se događa u Kini.

Postojeće  udruge  za  roditeljska  prava 

upozoravaju vlasti na negativnosti ovog za-

kona.  Jedan  od  njihovih  opravdanih  argu-

menata ovako stroge kontrole rađanja je po-

kineski zakonjava sve starijeg stanovništva, a posljedica 

poticanja  rađanja muške djece  jest  spolna 

neravnoteža.

Kineske vlasti i dalje smatraju da porast 

kineskog  stanovništva  predstavlja  prijet-

nju  svjetskim  ekonomskim  resursima  i  da 

je takva demografska politika zapravo bor-

ba protiv siromaštva i gladi. No mnogi struč-

njaci takve tvrdnje demantiraju iako je i sada 

za većinu Kineskinja pravo izbora samo san.

Foto: Daniel Yara

16. 10. Svjetski dan hrane

17. 10. Svjetski dan borbe protiv

siromaštva

25. 10. Dan dobrovoljnog darivanja krvi

28. 10. Svjetski dan nekupovanja

31. 10. Međunarodni dan štednje

10. 11. Svjetski dan znanosti za mir i

razvoj

14. 11. Svjetski dan borbe protiv

dijabetesa

Uređuje: Tamara Rehak

Foto

: Tom

isla

v Al

ajbe

g

41Studeni  2012.

Subotnjeg prijepodneva 20. listopada

održana je u Zagrebu vrlo dinamična

međunarodna konferencija s temom

Bioetički pogled na budućnost poljo-

privrede u Europi u organizaciji Udru-

ge bioetičara u Srednjoj Europi (BCE),

Centra za bioetiku Filozofsko-teološ-

kog instituta Družbe Isusove (FTIDI) i

Hrvatskoga bioetičkog društva.

Stručnjaci iz dvanaest država raspravljali su

o europskim preporukama za nove tehno-

logije u poljoprivredi, hrvatskim agrarnim

perspektivama na pragu Europske unije, upitno-

stima GMO-a i ostalim problemima uz europsku

poljoprivrednu praksu, kao i bioetičkim izazovi-

ma čovjekova odnosa prema prirodi.

Članica predsjedništva BCE-a i jedna od or-

ganizatorica dr. Katica Knezović, ocijenila je te-

mu aktualnom i potrebnom hrvatskom društvu.

Nadalje je predsjednica BCE-a i dekanica Kato-

ličkoga teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču

dr. Sigrid Müller napomenula kako se mnoge

znanosti bave navedenim temama zbog sna da

čovjek u budućnosti neće umirati od gladi, sna

kako će biti dovoljno hrane i mogućnosti uži-

vanja u plodovima zemlje. Naglasivši važnost

bioetičari o poljoprivrediinterdisciplinarnog pristupa problemima po-

ljoprivrede, kako bi se pojavila prva svjetla na

obzoru zdrave prehrane. S navedenog fakulte-

ta dr. Günter Virt, ujedno i član europske savje-

todavne etičke skupine, objasnio je preporuke

skupine glede novih tehnologija u poljoprivre-

di. Kao glavne zadatke etike naveo je poštiva-

nje dostojanstva čovjeka i pitanje (međugene-

racijske) pravednosti. Kada je o GMO-u riječ,

naglasio je »kako je nužno sa sigurnošću utvr-

diti da neće biti nikakvih štetnih učinaka te da

države nisu bile prisiljene koristiti GMO ako ne-

maju znanstvenih dokaza; važno je najprije istra-

žiti pa tek onda dopustiti.« Više puta je spomi-

njao pritiske različitih lobija zaključivši kako će

u budućnosti biti ključno lobirati za etiku.

Kroz drugi dio konferencije vodile su nas

teme domaćih znanstvenika. O poljoprivredi u

Hrvatskoj nekad i danas te njezinom utjecaju

na proizvodnju biomase i biogoriva govorila je

dekanica zagrebačkoga Agronomskog fakulte-

ta dr. Tajana Krička, s naglaskom da težimo dje-

lotvornoj poljoprivredi te da je izuzetno bitno

gospodarenje zemljištem i da Hrvatska ima od-

lične uvjete za proizvodnju bioenergije. O ke-

mijskoj sudbini pesticida i lijekova u okolišu

te ekološkoj cijeni prehrane i zdravlja izlagao

je dr. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemij-

skog fakulteta, upozorivši da zakonski nije re-

gulirano zagađenje vodâ razgradivim produk-

tima pesticida i lijekova, da borba protiv gladi

postaje borba protiv prirode te da poremeća-

ji u okolišu otkrivaju poremećaj u društvu. Za-

vršno izlaganje imala je dr. Knezović o bioetič-

koj upitnosti GMO-a u europskoj poljoprivredi,

s naglaskom upitnosti za zdravlje ljudi i životi-

nja, utjecaju na okoliš, biodiverzitet i agrobio-

diverzitet, privatizaciju znanja patentiranjem,

koncentraciju moći, usredotočenosti na traže-

nje tehničkih rješenja bez alternative a ipak je

biologija složenija nego tehnologija.

Uz vremensku ograničenost u samoj orga-

nizaciji konferencije i uz vrlo kratku raspravu,

pokazala se njezina izuzetna tematska važnost

i neophodna potreba uređenja hrvatske poljo-

privrede s naglaskom dobrog gospodarenja.

T. R.

16.11. Međunarodni dan tolerancije

18.11. Dan sjećanja na Vukovar

20.11. Međunarodni dan prava djeteta

23.11. Svjetski humanitarni dan

25.11. Međunarodni dan borbe protiv

nasilja nad ženama

28.11. Dan akcije protiv spaljivanja

otpada

1.12. Dan borbe protiv AIDS-a

2.12. Međunarodni dan za ukidanje

ropstva

3.12. Međunarodni dan invalida

6.12. Dan pomoraca

9.12. Međunarodni dan borbe protiv

korupcije

10.12. Dan ljudskih prava

Uređuje: Tamara Rehak

Foto

: Ch

arle

s Nov

aes

41Prosinac  2012.

OTPAD NIJE SMEĆE

Svako kućanstvo stvara otpad a taj ot-pad postaje sve učestaliji problem i naše domovine (zagrebačko odlagali-še Jakuševac, varaždinsko odlagalište Brezje i dr.) zbog niza neusklađenosti i planiranja, jer nema planskog gospo-darenja otpadom kao i programa obve-znog odvajanja otpada.

ne veličine, ima izuzetno loš sustav odvoje-

nog prikupljanja otpada jer se ukupno odvoji

tek nešto više od 20% otpada, dok, primjeri-

ce Graz odvaja čak 61%, a cijela Austrija više

od 70% otpada.

Zanimljiv je primjer Švedske, koja je dugo-

godišnjom tradicijom recikliranja i spaljiva-

nja otpada došla do položaja da mora uvoziti

otpad kako bi opskrbila velik broj spalionica

otpada koje zagrijavaju dobar dio stanovniš-

tva. Najviše otpada uvoze iz susjedne Nor-

veške. Energetski isplative spalionice koje

iskorištavaju 90 posto energije otpada tre-

bale bi u Švedskoj zamijeniti gotovo sve dru-

ge vrste goriva, a usput se smanjuje emisija

stakleničkog plina metana s odlagališta sme-

ća, što je dvostruka korist ovakvog pristupa.

Uz Švedsku, najveći uvoznici otpada su Nje-

mačka, Belgija i Nizozemska.

S druge strane, poput nas probleme s od-

vozom otpada imaju grčki stanovnici. Po ci-

jeloj zemlji se nalaze deponiji smeća, a gra-

donačelnik jednoga grada priznaje: »Smeće

uklanjamo uz ogromne troškove. Umjesto da

zaradimo novac, mi ga trošimo na deponira-

nje smeća.«

Jedan od prihvatljivih modela je odva-

janje u kućanstvima. Dakle, razvrstavanjem

stakla, papira, organskog otpada i njegovim

odlaganjem u posebne kante, može se zara-

diti novac i otpad obraditi za druge svrhe. Što

manje otpada jedno domaćinstvo proizvodi,

plaća i manje naknade za odvoz. A paralel-

no s odvajanjem radilo bi se na izradi postro-

jenja za mehaničko-biološku obradu otpada,

što se smatra boljim rješenjem od gradnje

spalionice otpada, koja bi proizvodila i odre-

đeni otpad.

I dok je u mnogim zemljama Europske uni-

je otpad vrijedan resurs, i za nas je krajnje

vrijeme da se konačno otpad vrednuje kao

sirovina koja se može ponovno upotrijebiti,

ili odložiti na najmanje štetan način, a ne kao

materijal kojeg treba odbaciti.

T.R.

Naše pravilno gospodarenje otpadom

počinje već u trgovini, nizom odluka

koje donosimo tijekom kupnje. Naj-

lakše je sav otpad baciti u jednu kantu. Pra-

vilno odlaganje otpada zahtijeva dodatan

trud (često i prostor) kojeg mnogi nisu spre-

mni uložiti. Svim građanima treba pružiti in-

frastrukturu za odvajanje - a oni koji ipak ne-

će reciklirati, plaćat će znatno više naknade

za odvoz otpada. Program, kojemu je cilj, u

veoma kratko vrijeme podići stopu recikla-

že, postaje naša obveza prema hrvatskim i

europskim zakonima. I ovaj posao se više ne

može ostaviti budućim generacijama.

Zagreb, kao rijetko koji europski grad slič-

18.11. Svjetski dan migranata

20.12. Međunarodni dan solidarnosti

29.11. Međunarodni dan biološke

raznolikosti

1.1. Svjetski dan mira

15.1. Svjetski dan vjerskih sloboda

Uređuje: Tamara Rehak