ekgoninski alkaloidi
TRANSCRIPT
АЛКАЛОИДИ1 дел
АлкалоидиPoimot alkaloid ozna~uva prirodna sostojka {to reagira sli~no na baza (alkalija).
Imeto e izvedeno od: arapskoto al kaly = soda (baza) i gr~koto eidos = sli~no.
Osnovna karakteristika na ovie soedinenija e prisustvoto na azotot vo molekulot {to e nositel na baznite osobini, a koj biosintetski poteknuva od opredelena aminokiselina.
Ottuka, proizleguva deka alkaloidite se slo`eni sekundarni metaboliti {to vo rastenijata se sozdavaat kako produkti na metabolizmot na odredeni aminokiselini.
Denes se koristi terminot pravilni (vistinski) alkaloidi za soedinenija {to nastanuvaat od aminokiselini i kaj {to AZOT E DEL OD HETEROCILKIЧEN PRSTEN.
Морфин
Spored nekoi avtori, vo rastenijata se javuvaat i: psevdoalkaloidi protoalkaloidi.
Psevdoalkaloidite spored potekloto ne nastanuvaat od amino kiselini. Vo najgolem broj slu~ai toa se izoprenoidni supstancii, definirani denes kako terpenoidni alkaloidi (pr. akonitin, nekoi steroidni alkaloidi i sl.).
Protoalkaloidite se prosti amini vo koi atomot na azotot ne e del od heterocikli~niot prsten, tuku se nao|a vo strani~na niza. Biosintetski pretstavuvaat derivati na amino kiselini. Tuka spa|aat efedrin, meskalin i sl. strukturi.
Vo praktika e prifateno deka slednite sostojki {to sodr`at azot ne pretstavuvaat alkaloidi: prosti amini, peptidi, amino {e}eri, porfirini, alkil amini, arilalkil amini i sli~ni proizvodi, dodeka site ostanati komponenti so azot se smetaat za alkaloidi.
efedrin
Rasprostranuvawe i lokalizacija: alkaloidite se soedinenija na skrienosemeni rastenija. (mono i dikotiledoni).
10-15% od ovie rastenija sozdavaat alkaloidi. za nekoi растителни familii mo`e da se ka`e deka biosintezata na alkaloidi e zna~ajna karakteristika na nivnite prestavnici.
Vo poniskite rastenija alkaloidite samo incidentno se javuvaat vo nekoi bakterii, retko vo gabi (psilocin od odredeni halucinogeni gabi, ergolini od ржената гламна).
Mnogu retko se javuvaat vo други pretstavnici.
Koli~estvoto na alkaloidite - varira od nekolku ppm do 15%. Mnogu retko e prisuten samo eden alkaloid (hiosciamin vo listovi od pomamnica), mnogu po~esto e prisutna:
kompleksna sme{a vo koja eden alkaloid e dominanten.
Generalno, alkaloidite na edno isto rastenie imaat isto biosintetsko poteklo, iako nivnite strukturi mo`at da bidat mnogu razli~ni.
Локализација: можат да се депонираат во било кој растителен орган. Vo edno isto rastenie koli~estvoto na alkaloidite e razli~no vo razli~ni delovi od rastenieto, и mo`no e целото растение да содржи алкалоиди или nekoi organi voop{to da ne ги sodr`at (семиња). Kvalitativnite varijacii se, isto taka, ~esti i mo`no e razli~ni delovi od edno isto rastenie da sodr`at razli~ni alkaloidi.
Алкалоидите се хидрофобни компоненти што не се раствораат во вода. Vo rastenijata alkaloidite se javuvaat kako: SOLI (citrati, malati, tartarati, mokonati, benzoati), растворливи материи во клерточниот сок (вакуола), KOMPLEKSI SO TANINI (танати), нерастворливи материи во цитоплазмата.
Funkcija vo rastenijata. - malku se znae za nivnata uloga vo rastenijata. Nekoi avtori gi smetaat za krajni produkti na metabolizmot, a neko za aktivni metaboliti {to mo`at da bidat vklu~eni vo odredeni biosintezi vo koi igraat uloga na intermedieri.
Fizi~ko-hemiski osobini. molekulski masi {to se dvi`at od 100-900. (имаат мали молекули)! pove}eto alkaloidi:
{to ne sodr`at kislorod vo molekulot se vo te~na sostojba, onie {to sodr`at kislorod se beli kristalni supstancii, retko oboeni (berberinot e `olt).
vo najgolem broj slu~ai se opti~ki aktivni. imaat ostri to~ki na topewe, bez dekompenzacija, < 200 oC.
Razlikuvame ~isti alkaloid-bazi i alkaloid-soli.
~istite alkaloidi (ALKALOID-BAZI) ne se rastvorlivi vo voda, a se rastvoraat vo nepolarni ili vo slabo polarni rastvoruva~i. baznite svojstva im variraat vo {iroki granici i zavisaat od raspolo`livosta na nesparenite elektroni na azotniot atom.
Групи vo neposredna blizina na azot влијаат врз базниот карактер: elektronakceptorski grupi ja namaluvaat baznosta, elektrondonira~ki grupi ja zgolemuvaat. bazniot karakter na alkaloidite ovozmo`uva formirawe soli so mineralni kiselini (hidrohloridi, sulfati, nitrati) ili organski kiselini (tartarati, sulfamati, maleati).
ALKALOID-SOLI se rastvorlivi vo voda i vo razbla`en etanol, a ne se rastvorlivi vo неполарни organski rastvoruva~i. kristaliziranite soli se stabilni i pretstavuvaat voobi~aena komercijalna forma za upotreba na ovie prirodni proizvodi.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidiIdentifikacija: vo rastitelen materijal se izveduva vo kiselo-voden ekstrakt so opredeleni reagensi za alkaloidi. mo`at da bidat od tipot op{ti reagensi za alkaloidi ili u{te nare~eni talo`ni reagensi bidej}i naj~esto kako produkt na reakcija se sozdava talog, te{ko rastvorliv kompleks so soodvetna boja. vo ovoj tip reagensi spa|aat:
Majerov reagens (K2HgI4) Dragendorfov reagens (KBiI4) Hagerov reagens (zasiten rastvor na pikrinska kiselina) Vagnerov reagens (KI3) rastvor na taninska kiselina siliko-volframova kiselina fosfor-molibdenska kiselina i dr.
Vo kvalitativnata analiza se pove}e se koristat: hromatografskite tehniki.
hromatografija na tenok sloj od adsorbens (TLC), te~na hromatografija pod visok pritisok (HPLC) e mnogu efikasen metod za kvalitativnata analiza na alkaloidite. Se izveduva na normalna ili na reverzno fazna kolona, a kako rastvoruva~i se koristat voda-metanol ili voda-acetonitril.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
(a) Dragendorff reagent (b) sulfuric vanillin.
Nekoi fizi~ki osobini na alkaloidite mo`at da bidat iskoristeni vo identifikacijata.
kora od hininovo drvo pri zagrevawe osloboduva parei od sublimiran hinin so violetova boja. Alkoholniot rastvor na vaka osloboden hinin poka`uva violetova fluorescencija. nekoi alkaloidi se doka`uvaat preku niven gor~liv vkus, boeweto na plunkata (berberinot ja boi `olto), ili specifi~niot miris (koniin mirisa na gluv~e{ka urina) i sl.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
Opredeluvawe na sodr`ina na alkaloidi: naj~esto se vr{i opredeluvawe na vkupnoto koli~estvo alkaloidi.
titrimetriski, kolorimetriski, spektrofotometriski, fluorimetriski, gravimetriski i dr. metodi. koj metod }e bide izbran zavisi, pred se od hemiskata priroda i od karakteristikite na alkaloidite {to se opredeluvaat.
sovremenite metodi kako {to e HPLC ovozmo`uvaat opredeluvawe oddelni alkaloidni sostojki vo edna ista surovina {to pretstavuva dopolnitelen kvalitet vo ispituvaweto na alkaloidnite drogi.
Evropskata farmakopeja, na pr., propi{uva HPLC metod za opredeluvawe morfin vo opium namesto komplikuvaniot gravimetriski metod {to se koriste{e porano.
novi mo`nosti vo analitikata na alkaloidite dava i tehnikata na kapilarnata elektroforeza. nekoi alkaloidi se opredeluvaat so biolo{ki metodi.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
Ekstrakcija na alkaloidite: Ekstrakcijata na alkaloidite se bazira na razlikite vo rastvorlivosta na alkaloid-bazi i alkaloid-soli vo voda i vo organski rastvoruva~. Rastitelniot materijal {to sodr`i alkaloidi, bilo slobodni bazi ili alkaloidi vrzani vo soli, sekoga{ sodr`i zna~itelno koli~estvo masni materii (vosok, terpeni, pigmenti, drugi lipofilni sostojki) {to mo`at da interferiraat vo ekstraktivnata procedura i da sozdavaat emulzii. Vakvi tehni~ki problemi mo`at pomalku ili pove}e uspe{no da se preveniraat so prethodno deoleirawe na surovinata. Za ovaa cel naj~esto se koristat nepolarnite rastvoruva~i petrol-eter ili heksan, bidej}i vo niv vo neutralno pH, alkaloidite ne se rastvoraat (osven vo nekoi isklu~itelni slu~ai).
Ekstrakcijata na alkaloidite mo`e da bide so cel: - ekstrakcija na vkupni alkaloidi,- ekstrakcija na oddelni komponenti od alkaloidnata smesa.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
A. Ekstrakcija na vkupni alkaloidi
vo alkalen medium
Ekstrakcijata protekuva vo slednite fazi:- rastitelniot materijal se usitnuva i se obrabotuva so nepolaren
organski rastvoruva~ (deoleirawe na drogata). - Se obrabotuva so alkalija (istisnuvawe na alkaloidite kako
poslabi bazi od nivni soli), a potoa se ekstrahira so organski rastvoruva~.
- organskiot rastvoruva~ so alkaloid-bazi delumno se otstranuva so destilacija pod namalen pritisok, a potoa rastvorot se me{a so rastvor od slaba kiselina. Alkaloidite gradat soli i preminuvaat vo vodenata faza, a neutralni popratni komponenti zaostanuvaat vo organskata faza.
- Ovaa operacija se povtoruva nekolku pati, so cel da se pre~istat alkaloidite, a se vodi se dodeka organskata faza ne poka`e negativna reakcija na prisustvo na alkaloidi.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
- vodenite frakcii so alkaloid-soli se kombiniraat i pre~istuvaat so perewe so organski rastvoruva~. - Vodeniot rastvor potoa se alkalizira vo prisustvo na organski rastvoruva~ koj ne se me{a so voda. Alkaloidite od takva me{avina se izdvojuvaat i se rastvoraat kako bazi vo organskiot del. Postapkata se povtoruva se do negativna reakcija na alkaloidi vo vodenata faza.
- organskata faza so alkaloid-bazi se su{i so anhidruvani soli, se filtrira i se uparuva do suvo.
- dobieniot ostatok pretstavuva me{avina od ~isti alkaloid bazi (vkupni alkaloidi).
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
Ekstrakcija na vkupni alkaloidi vo alkalna sredina
pulverizirana droga
nepolaren organski rastvoruva~(CHCl3, CH2CL2, Et2O i dr .)
baza (NH4OH, Na2CO3 i dr.)
organski ekstrakt (alkaloidi, lipidi, pigmenti i dr. )
ekstrakcija so diluirana kiselina(HCl, H2SO4 i dr.)
koncentrirawe
kisel voden rastvor na alkaloid-soli
organski ostatok (neutralni alkaloidi)
ekstrakcija so nepolaren organski rastvoruva~, (CHCl3, CH2CL2, Et2O i dr .)
organski ekstrakt (alkaloidi)
kisel voden ekstrakt(kvaternerni alkaloidi)
evaporirawe Vkupni alkaloidi (bazi)
alkalija
vo kisel medium
Ekstrakcijata mo`e da se izveduva so zakiselena voda ili so zakiselen alkohol. Vo dvata slu~aja se dobiva voden rastvor so alkaloid-soli {to mora soodvetno da se pre~isti.
Pre~istuvaweto mo`e da se izvede so: alkalizirawe na rastvorot i ekstrakcija so organski
rastvoruva~; selektivno atsorbirawe na alkaloidite na jon-izmenuva~ka
smola i nivno eluirawe so jaka kiselina talo`ewe na alkaloidite so rastvor od `iva-jodiden
kompleks. Dobieniot kompleks se filtrira, a potoa se rastvora vo me{avina od voda, alkohol i aceton, se nanesuva na jono-izmenuva~ka smola na koja se dekompenzira kompleksot i se osloboduva alkaloidot. Ovaa postapka se koristi za ekstrakcija na kvaternerni amonium soli.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
destilacija so vodena parea
Te~nite alkaloidi (nikotin, anabazin, spartein) se izoliraat so destilacija so vodena parea. Postapkata vklu~uva:- me{awe na usitneta surovina so voda i nekoja neisparliva baza, - zagrevawe i vodewe na pareite od alkaloidot vo rastvor od nekoja kiselina, so koja gradat sol. Po dobivawe prezasiten rastvor voobi~aeno alkaloid-sol se izdvojuva vo forma na kristali.
izolacija na fenolni alkaloidi
Fenolnite alkaloidi (morfin, cefelin) se ekstrahiraat so posebni metodi na ekstrakcija. Vo sredina od natrium hidroksid sozdavaat vo voda rastvorlivi fenolati.
Od vodenite rastvori se izdvojuvaat so dodatok na nekoja sol (amonium hlorid), a - potoa se ekstrahiraat so organski rastvoruva~.
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
Морфин
B. Izolacija na ~isti alkaloidi
od sme{a na vkupni alkaloidi, poedine~nite alkaloidi se izdvojuvaat so razli~ni tehniki. mo`no e alkaloidot {to e zastapen vo pogolemo koli~estvo
da se dobie so ednostavna prekristalizacija. Eden takov primer e hininot {to se kristalizira kako hinin sulfat po neutralizacija na kiseliot ekstraktiven medium so natrium karbonat pri pH 6.
alkaloidite vo dobienata me{avina imaat razli~na bazi~nost i za nivno razdvojuvawe se potrebni razli~ni pH sredini.
razdvojuvawe i pre~istuvawe na oddelnite alkaloidi od sme{ata glavno se izveduva so separativni tehniki, a naj~esto so hromatografski metodi (hromatografija na tenok sloj, jono-izmenuva~ka hromatografija, preparativna hromatografija na tenok sloj, te~na hromatografija pod visok pritisok i dr.).
Ispituvawe i ekstrakcija na alkaloidi
Biosinteza na alkaloidi- ne mo`e da se razgleduva generalno, - za sekoja grupa alkaloidi e razli~no.
Prekursor vo biosintezata na alkaloidite e edna od navedenite amino kiselini:
ornitin, lizin, fenilalanin, tirozin, triptofan, histidin antranilna kiselina.
Vo biosintezata na alkaloidite mo`e da u~estvuva eden molekul od aminokiselina ili po potreba dve molekuli od edna ista kiselina, poretko od razli~ni kiselini.
Dopolnitelni C-atomi se vklu~uvaat od intermedierite, kako {to se: acetati, dimetilalil pirofosfati ili dr.
Heterociklusi {to se sozdavaat od amino kiselinite ornitin i lizin:
N
COOH
Ni koti nska ki sel i na
N P i r i di n
HOOC COOH
NH2 Orni ti n
-Ketogl utarna ki sel i na
P i r ol i di n Pi rol i zi di n
Hi nol i zi di n
Tropan
I ndol i zi di n Gl utami nska ki sel i na
HOOC COOH
O Li zi n
N N
N
N
N
H2NH2N COOH
H2NH2N COOH
Heterociklusi {to se sozdavaat od aminokiselinata histidin:
N
NN
N
N
N
H
NH2
COOH
Histidin
N
N
HIMIDAZOL
PURIN
Heterociklusi {to se sozdavaat od amino kiselinitefenilalanin / tirozin i triptofan
Tr i ptof an
N
NH2
COOH
H
COOH
NH2
HOOC COOH
O
H OH
Hor i zmovaki sel i na
Antrani l naki sel i na
F eni l al ani n - Ti r ozi n
COOH
OHO COOH
[ i ki miki sel i na
COOH
OHOHHO
Pref enskaki sel i na
COOH
NH2R
NHi nol i n
N
N
Hi nazol i n
N
O
Benzoksazi n
NHI ndol
N
I zohi nol i n
Hemiska gradba na alkaloidite
mnogu raznovidna grupa na prirodni proizvodi. klasifikacija e dosta ote`nata zaradi razli~nite pristapi. hemiskata klasifikacija se izveduva vrz baza na strukturata na heterocikli~niot prsten so azot koj pretstavuva osnova na molekulot.
vo odredena smisla ovaa klasifikacija e povrzana i so nivnata biosinteza, bidej}i heterocikli~niot azot poteknuva od to~no opredelena amino kiselina.
Vrz baza na biohemiskoto poteklo delat na 6 grupi:
1. Pirolidinski i piperidinski alkaloidi (derivati na ornitin i na lizin)
2. Izohinolinski alkaloidi (derivati na fenilalanin i na tirozin)
3. Indolni alkaloidi (derivati na triptofan)
4. Steroidni alkaloidi
5. Terpenski alkaloidi
6. Пурински алкалоиди (derivati na histidin)
Vrz baza na biohemiskoto poteklo alkaloidite se delat na 6 grupi:
1. Derivati na ornitin i na lizin (pirolidinski i piperidinski alkaloidi)Tropanski alkaloidi Atropa, Datura,
Hyosciamus, Duboisia, Scopolia, Mandragora
parasimpatolitika, midrijatika, spazmolitika
Ekgoninski alkaloidi Cocae folium lokalna anestetikaPirolizidinski alkaloidi Borago, Symphitum,
Tussiliago, Senecio-
Inolizidinski alkaloidi - -Hinolizidinski alkaloidi Cytisus, Laburnum, -Piperidinski alkaloidi Lobelia, Punica, Piper antiasmatika,
anthelmintika, akrija stomahika
Amidni alkaloidi Capsicum akrija stomahika,Derivati na acetati Conium -
Derivati na nikotinska kiselina
Nicotiana, Anabasis, Areca
insekticida, anthelmintika
2. Derivati na fenilalanin i na tirozin (izohinolinski alkaloidi)Feniletilaminski alkaloidi Ephedra antiasmatikaTetrahidroizohinolinski Pejotl
Bisbenziltetrahidroizohinolinski Kurare miorelaksancijaAporfinolidi Peumus -Morfinski alkaloidi Papaver somniferum analgetikaProtoberberinski Hydrastis, Berberis,
Chelidonium, uterostiptika,
analgetika, Tropolonski alkaloidi Colchicum antiurikaMonoterpensko-izohinolinski
alkaloidiCephaelis
ipecacuanhaekspektorancija,
emetika, amebicida
3. Derivati na triptofan (indolni alkaloidi)Indol-etilamini Agaricaceae,
Malpigiaceae, Zigophillaceae, Convlvulaceae
-
Ezerinski alkaloidi Physostigma venenosum parasimpatomimetikaErgolinski alkaloidi Claviceps purpurea uterostiptika,
uterotonikaMonoterpenski indolni
alkaloidiRauwolfia, Vinca minor antihipertenziva
Binarni indol alkaloidi Catharanthus roseus, Taxus baccata
citostatika
Strihninski alkaloidi Strichnos nux vomica analeptikaHinuklidinski alkaloidi Cinchona sp. antimalarika
4. Steroidni alkaloidi C21 alkaloidi Apocynaceae -C24 alkaloidi Buxaceae -C27 alkaloidi Veratrum alkaloidi Solanum alkaloidi
Veratrum spp. Solanum spp.
antihipertenzivasurovini za steroidni
soedinenija
5. Terpenski alkaloidiMono i seskvi terpenski
alkaloidiNuphar -
Diterpenski alkaloidi Aconitum, Delphinium
antinevralgika
6. Derivati na histidinImidazolni alkaloidi Pilocarpus
jaborandiparasimpatomimetika
Ksantinski derivati(purinski alkaloidi)
Coffea, Thea, Cola, Theobroma
analeptika
Farmakolo{ka aktivnost i upotreba na alkaloidite:
Alkaloidite se interesni sekundarni metaboliti tokmu poradi raznovidnosta vo nivnata farmakolo{ka aktivnost. Tie dejstvuvaat: vrz CNS,
kako depresanti (morfin, skopolamin), ili kako stimulanti (strihnin, kofein)
vrz vegetativen nerven sistem, kako
simpatomimetika (efedrin), simpatolitika (johimbin, nekoi ergot alkaloidi), parasimpatomimetika (ezerin, pilokarpin), antiholinergi~ni agensi (atropin, hiosciamin) i ganglioplagi~ni sredstva (spartein, nikotin)
kako lokalna anestetika (kokain), citostatika (vinblastin, vinkristin, elipticin), antimalarika (hinin), nekoi se antibakteriski (berberin) ili amebicidi (emetin) agensi.
ALKALOIDI PROIZVODI NA ORNITIN I NA LIZINAminokiselinite ornitin i lizin, so 4 odnosno so 5 C-atoma vo niza, se biosintetski prekursori na golem broj alkaloidi, od mnogu ednostavni do dosta slo`eni i kompleksni strukturi.
ornitin e prekursor na 5-~lenite prsteni so N, (pirolidin, pirolizidin, tropan), lizin e prekursor na 6-~lenite prsteni so N, (hinolizidin i indolizidin).
Vo gradeweto na kompleksnite strukturi zna~ajna uloga imaat i drugi prekursori, kako {to se: ocetna kiselina, fenilalanin, triptofan, nikotinska kiselina i fenil propanska kiselina. Vo biosintezata na piridinskite alkaloidi kako prekursor se javuva nikotinskata kiselina
ТРОПАНСКИ АЛКАЛОИДИPoznati se okolu 200 razli~ni strukturi {to se distribuirani vo nekolku familii od Angiospermae: Solanaceae (Atropa, Hyosciamus, Datura, Duboisia, Scopolia, Mandragora); Erytoxyllaceae, Convolvulaceae, Dioscoriaceae, Brassicaceae i Euphorbiaceae.
Hemiska gradba: Tropanskite alkaloidi se ESTRI na tropanskite alkoholi tropanoli i alifati~nite ili aromati~nite kiselini. Vo zavisnost od orientacijata na hidroksilnata grupa na C-3 razlikuvame dve serii na tropanski alkoholi:
1. Derivati na tropan-3-ol (tropanol) se mnogu po~esti i vleguvaat vo gradbata na praviлните tropanski alkaloidi.
2. Derivati na tropan-3ol vleguvaat vo sostav na ekgoninskite alkaloidi.
Tropan-3ol: vo otsustvo na drugi supstituenti, tropanolot e opti~ki neaktiven. ~esto се hidroksilirani na C6, na C7 ili na dvete pozicii, a mo`na e i 6,7-epoksidacija. нajzna~ajni tropanoli se TROPANOL i SKOPANOL.
Tropan-3ol :Re~isi site alkaloidi od ovaa grupa se estri na EKGONIN koj pretstavuva tropan-3-ol supstituiran na C-2 so konfigurirana karboksilna grupa. Zna~aen alkohol od ovaa grupa e psevdotropanol.
Vo gradbata na esterskite vrski vo molekulite na alkaloidite mo`at da se vklu~at: alifati~ni kislini (ocetna, buterna, izo valerijanska, tiglinska, angelika) aromati~ni kiselini (tropa kiselina, apotropa=atropinska kiselina, benzoeva, fenilocetna, cimetna kiselina ili nivni derivati). heterocikli~ni kiselini. Nekoi kiselini poka`uvaat opti~ka aktivnost.
Aromati~ni kiselini karakteristi~ni za tropanski alkaloidi
-Truksilo kiselina
HOOC
COOH
Apotropa kiselinaTropa kiselina
COOHCOOH
HOH
Najzna~ajni alkaloidi: od grupata na tropanskite se:- hiosciamin, естер на тропанол со тропа кис.- skopolamin, естер на скопанол со тропа кис. - атропин (рацемска смеша од (+) и (-) хиосциамин.
kaj dvete grupi se mo`ni dve konfiguracii na N-metil grupata (aksijalna i ekvatorijalna), no vo alkaloidite {to se od interes za terapijata prisutna e sekoga{ ekvatorijalnata konfiguracija. Активност покажуваат левогирните форми. pomal broj alkaloidi se javuvaat kako dimeri, tropanski estri na dikarboksilni kiselini (truksilin, beladonin, {izantin D).
Surovini za dobivawe: ПОМАМНИЦА, ТАТУЛА, БУНИКА И ДР.
Од grupata na ekgoninи: kokain, двоен естер на екгонин со метанол и бензоева киселина cinamolikokain, двоен естер на екгонин со метанол и циметна киселина.
Зa izolirawe na kokain se koristat listovi od растението koka.
Тропанските еsterskite alkaloidi se nestabilni: (±)-hiosciaminot brzo se razlaga na tropa kiselina i tropanol, a podocna so intramolekularna dehidratacija тропа киселина se transformira vo apotropa kiselina koja e opti~ki neaktivna.
kaj skopolaminot kisela ili alkalna hidroliza doveduva do sozdavawe na (-)- i na (±)-tropa kiselina. pri enzimska hidroliza kokainot se hidrolizira do ekgonin, metanol i benzoeva kiselina, dodeka parcijalnata hidroliza doveduva do formirawe benzil-ekgonin.
-Truksilo kiselina
HOOC
COOH
Apotropa kiselinaTropa kiselina
COOHCOOH
HOH
Бензилекгонин
Ispituvawe.
Identifikacija na tropanski alkaloidi vo rastitelen materijal se izveduva:-so biolo{ki, i -so hemiski metodi.
Vo biolo{kite testovi se koristi efektot na midrijaza {to go predizvikuvaat hiosciamin i atropin vrz okoto na laboratorisko `ivotno.
Hemiski se doka`uvaat so op{tite reagenski za alkaloidi ili so Vitalieva reakcija, specifi~na za ovie alkaloidi.
Opredeluvawe na sodr`inata na tropanskite alkaloidi naj~esto se izveduva волуметриски, so titracija so kiselina, a vkupnite alkaloidi se presmetuvaat na molekularna masa na dominantniot alkaloid. Denes se primenuvaat i drugi metodi (na pr., UV spektroskopija), a zna~ajno mesto zazema HPLC tehnikata {to ovozmo`uva precizno opredeluvawe pove}e komponenti vo alkaloidniot kompleks od drogite.
Farmakolo{ka aktivnostПравилни тропански алкалоиди:Prakti~na primena imaat alkaloidite: atropin, hiosciamin i skopolamin. Generalno dejstvuvaat:
- parasimpatoliti~no, spazmoliti~no i midrijati~no.
Вo povisoki dozi se toksi~ni. Predizvikuvaat depresijata na CNS i blokada na muskarinskite receptori. Simptomite na trueweto se manifestiraat kako vozbuda, dezorientacija, gubitok na refleksi, halucinacii, mentalna konfuzija, nesonica, suva usta i ote`nato goltawe.
Ekgoninski alkaloidi: pogolemo zna~ewe ima kokain. Dejstvuva lokalno anesteti~no i vazokonstriktorno na perifernata cirkulacija. poradi izrazena toksi~nost, kako lokalni anesteti~ni sredstva pogolema primena imaat sintetski alkaloidi {to pretstavuvaat strukturni homolozi na prirodniot kokain.
ПИРОЛИЗИДИНСКИ АЛКАЛОИДИ
ESTRI {to se formiraat pome|u amino alkoholite i edna ili dve alifati~ni monokarboksilni ili dikarboksilni kiselini. amino alkoholite se vikaat u{te i necin-bazi, a pretstavuvaat derivati na pirazolidin - azabiciklo[3,3,0]oktan. naj~esto gi imaat slednite karakteristiki na osnovniot skelet:
C1 - CH2OH grupa, (C-atomot dobiva broj 9). C1 - nezasitena vrska (~esto prisutna) C7 - prisustvo na supstituent.
Pirolizidinski aminoalkoholi, со три можни опции: • без ОН-групи на 1 и 7,• со ОН-група на положба 9,
• со ОН-групи на положбите 7 и 9.
N N
HOH
N
OHHO H
N
HOOH
O
1
2
35
6
7 8
Pirolizidin Supinidin Retronecin
N
OHHO H
OH
Rozmarinecin
N
OHHO H
HO
KrotanecinCH3
Otonecin
9
Alkaloidite можат да бидат :
моноestri преку OH-grupata na pozicijata C9 od alkoholot;
diestri na monokarboksilnite kiselini so OH-grupite na poziciite C7 i C9 od alkoholot;
makrocikli~ni estri na dikarboksilni kiselini so OH-grupite na poziciite C7 i C9 od alkoholot.
Dejstvo: potvrdeni pove}e razli~ni biolo{ki dejstva, glavno toksi~ni. za dejstvoto se zadol`eni pirolnite estri {to nastanuvaat kako razgradni produkti od nivniot metabolizam. Tie se silni alkilira~ki agensi i se vrzuvaat za nukleofilite vo biolo{kite sredini (DNK, proteini). manifestiraat:
citotoksi~no, hepatotoksi~no, mutageno ili drugo dejstvo. Najtoksi~ni vo ovaa smisla se: - makrocikli~ni diestri na pirolizidinot. - нezasitenata vrska na C1 dopolnitelno ja zgolemuva toksi~nosta.
Akutni truewa se retki. Hroni~ni truewa nastanuvaat so podolgotrajna upotreba na preparati {to gi sodr`at ovie alkaloidi, a se manifestiraat so gubewe na apetit, abdominalni bolki, edem na ekstremiteti, hepatotoksi~ni promeni (hepatomegalija i ciroza) i dr.
Vo antikancer terapija: indicin.
ПИПЕРИДИНСКИ АЛКАЛОИДИNajzna~ajni alkaloidi od ovaa grupa: lobelin, izoliran od lobelia . dejstvuvaat stimulativno vrz di{eweto.
peletierin, izoliran od kora od kalinka. dejstvuvaat anthelminti~no, osobeno vrz tenija.
piperin i kavicin izolirani od plodot na biberot. дејствуваат depresивно врз CNS.
Lobelin
CH3
N
O OH
H H
NO
HPeletierin
N
O
H
Izopeletierin
N
CH3
O
Metil-izopeletierin
N
O
O
O
Piperin Kavicin
O
O
N
O
ИНДОЛИЗИДИНСКИ АЛКАЛОИДИIndolizidin e bicikli~en sistem so azot, {to se sozdava kako produkt na metabolizmot na ornitin i na lizin. Vo rastitelniot svet se zastapeni mal broj vakvi. Pogolemo zna~ewe imaat samo dve soedinenija od grupata na polihidroksiindolizidini: svensonin i kastanospermin. - го inhibiraat enzimот glukozidaza {to vlijae na sinteza na oligosaharidniot del na гlukoproteinite.
Se smeta deka tokmu poradi ovaa aktivnost svensonin i kastanospermin: poka`uvaat антивирална активност (osobeno na HIV i HCMV).
ХИНОЛИЗИДИНСКИ АЛКАЛОИДИ
Hinolizidin e bicikli~en sistem so azot, proizvod na metabolizmot na lizin. Овие аlkaloidite se javuvaat vo pretstavnici od мешункасти растенија.Drogite {to sodr`at hinolizidinski alkaloidi i izolirani alkaloidi retko se koristat vo teraptevtski celi. Isklu~ok pretstavuvaат растенија што se koristат kako diuretiци.
Аlkaloid spartein, izoliran од растението брум, vo ~ista sostojba se koristi kako antiaritmik.
(-)-Spartein
N
HN
H
Cytisus scoparius (брум)
ПИРИДИНСКИ АЛКАЛОИДИ
N
N
H
Anabazin
NikotinN
N
CH3
COOCH3
N
CH3
Arekolin Arekaidin
COOH
N
CH3
COOH
N
H
COOCH3
N
HGuvakolin Guvacin
Токсични супстанци што не се користат во медицински цели, освен во ветиринарната медицина.Наоѓаат примена како инсектициди и како средства за дератизација.
Семе од арека
Анабазис
derivati na nikotinska kiselina. opfa}aat mal broj strukturi od koi pozna~ajni se slednite:
arekolin, arekaidin, guvacin i guvakolin (растение арека), nikotin (тутун) anabazin (анабазис) i dr.
Najgolemo zna~ewe ima nikotinot. maslena te~nost so izrazena higroskopnost. produkt na metabolizmot na nikotinska kiselina i ornitin. vo rastitelnoto tkivo se nao|a vo oblik na sol so limonska kiselina. mnogu e toksi~en i ne nao|a primena vo terapevtski celi. se koristi kako silen insekticid i antiparazitik vo veterinarnata praktika. zna~aen e kako pojdovna supstanca za dobivawe nikotin amid i nikotinska kiselina.
Anabazinot nema primena vo terapija. se koristi kako kontakten insekticid i antiparazitik vo veterinata. pretstavuva pojdovna supstanca za dobivawe nikotinska kiselina i nikotin amid.
Arekolinot nema primena vo humanata medicina. parasimpatomimetik, koj dejstvuva vrz muskarinskite receptori, a vo pogolemi dozi i vrz nikotinskite. se koristi kako anthelmintik vo veterinarnata medicina.