EKOLOEKOLOŠŠKA VALENCIJA I KA VALENCIJA I ČČIMBENICI U OKOLIIMBENICI U OKOLIŠŠUU

EKOLOEKOLOŠŠKA VALENCIJAKA VALENCIJA

Poznavanje ekoloPoznavanje ekološške valencije (sposobnosti ke valencije (sposobnosti nekog organizma da prenekog organizma da prežživi u određenom ivi u određenom rasponu rasponu žživotnih uvjeta) vaivotnih uvjeta) važžno je za no je za interpretaciju fosilnih okoliinterpretaciju fosilnih okolišša.a.Prema ekoloPrema ekološškoj valenciji razlikujemo koj valenciji razlikujemo stenovalentnestenovalentne i i eurivalentneeurivalentne organizme.organizme.Fosili Fosili stenovalentnihstenovalentnih organizama su dobri organizama su dobri indikatori okoliindikatori okolišša i nazivamo ih a i nazivamo ih facijesnifacijesni fosilifosili..

TEMPERATURATEMPERATURA

Ovisi o:Ovisi o:1.1. geografskoj geografskoj šširiniirini2.2. nadmorskoj visini/dubini moranadmorskoj visini/dubini mora3.3. zrazraččnim/vodenim strujama.nim/vodenim strujama.

Temperatura oceana kontrolirana je apsorpcijom Temperatura oceana kontrolirana je apsorpcijom sunsunččeve svjetlosti. U morima razlikujemo termieve svjetlosti. U morima razlikujemo termiččki ki nestabilan povrnestabilan površšinski sloj, podruinski sloj, područčje nagle promjene je nagle promjene --stabilne stabilne termoklinetermokline koje mokoje možže sezati i do 100 m e sezati i do 100 m dubine, te hladniji duboki sloj, u kojem temperatura dubine, te hladniji duboki sloj, u kojem temperatura pada s dubinom.pada s dubinom.

Raspored temperatura prema Raspored temperatura prema morskoj dubinimorskoj dubini

TEMPERATURATEMPERATURA

Prema osjetljivosti na Prema osjetljivosti na temperaturu razlikujemo temperaturu razlikujemo stenotermnestenotermne i i euritermneeuritermne organizme. organizme.

TEMPERATURATEMPERATURA

Osim po sastavu fosilne zajednice, temperaturu Osim po sastavu fosilne zajednice, temperaturu momožžemo izraemo izraččunati iz omjera kisikovih izotopa Ounati iz omjera kisikovih izotopa O16 16 i i OO18. 18. Omjer kisikovih izotopa u vodi je stalan, a najviOmjer kisikovih izotopa u vodi je stalan, a najvišše e ima Oima O16. 16. Voda koja sadrVoda koja sadržži Oi O16 16 isparava se brisparava se bržže od vode e od vode koja sadrkoja sadržžii OO18, 18, pa se u vodi postupno povepa se u vodi postupno poveććava udio ava udio OO18. 18.

S porastom temperature mora poveS porastom temperature mora poveććava se i udio Mg u ava se i udio Mg u magnezijskom kalcitu.magnezijskom kalcitu.Također raste koliTakođer raste količčina stroncija u ina stroncija u aragonitnimaragonitnim ostacima.ostacima.

SALINITETSALINITET

Prema koliPrema količčini soli ini soli voda movoda možže biti :e biti :SLATKA SLATKA 00--0.5 0.5 ‰‰

BOBOČČATAATA 0.50.5--30 30 ‰‰

SLANASLANA 30 30 –– 40 40 ‰‰

HIPERSALINA HIPERSALINA >>40 40 ‰‰

U morima se moU morima se možže e prepoznati horizont prepoznati horizont nagle promjene nagle promjene saliniteta saliniteta –– haloklinahaloklina..

SALINITETSALINITET

Prema osjetljivosti na Prema osjetljivosti na promjenu saliniteta promjenu saliniteta razlikujemo razlikujemo stenohalinestenohalinei i eurihalineeurihaline organizmeorganizme

SALINITETSALINITET

Fosili Fosili stenohalinihstenohalinih organizama su dobri organizama su dobri indikatori indikatori paleosalinitetapaleosaliniteta..PaleosalinitetPaleosalinitet se mose možže izrae izraččunati iz omjera unati iz omjera kisikovih i kisikovih i ugljikovihugljikovih izotopa izotopa Neki spojevi mangana i Neki spojevi mangana i žželjeza mogu biti eljeza mogu biti indikatori indikatori paleosalinitetapaleosaliniteta..

GUSTOGUSTOĆĆA VODEA VODE

Kontrolirana je Kontrolirana je temperaturom i temperaturom i salinitetomsalinitetomHladna voda je guHladna voda je guššćća od a od tople, a slana voda je tople, a slana voda je guguššćća od slatke.a od slatke.Zbog varijacija Zbog varijacija temperature stvara se temperature stvara se piknoklinapiknoklina, kao barijera , kao barijera mijemiješšanju povranju površšinske i inske i duboke vode.duboke vode.

SVJETLOSTSVJETLOST

Prema osjetljivosti Prema osjetljivosti na kolina količčinu inu svjetlosti svjetlosti organizme dijelimo organizme dijelimo na na stenofotnestenofotne i i eurifotneeurifotne..U moru U moru razlikujemo razlikujemo fotifotiččnunu zonu, zonu, disfotidisfotiččnunu zonu i zonu i afotiafotiččnunu zonu.zonu.

Sedimente nastale u Sedimente nastale u fotifotiččnojnoj zoni zoni prepoznajemo po primarnim producentima ili prepoznajemo po primarnim producentima ili

algojedimaalgojedima

KOLIKOLIČČINA OTOPLJENIH INA OTOPLJENIH PLINOVAPLINOVA

Prema osjetljivosti na Prema osjetljivosti na kolikoliččinu kisika organizme inu kisika organizme dijelimo na dijelimo na stenooksibiontestenooksibionte i i eurioksibionteeurioksibionte..U vodi razlikujemo U vodi razlikujemo aerobik (aerobik (oksikoksik))disaerobikdisaerobik ((disoksikdisoksik) i ) i anaerobikanaerobik ((anoksikanoksik).).Sedimenti taloSedimenti taložženi u eni u disaerobikudisaerobiku su tamne boje.su tamne boje.

ProzraProzraččenost nekadaenost nekadaššnjih vodenih okolinjih vodenih okolišša a prepoznajemo po osobinama sedimenta i po prepoznajemo po osobinama sedimenta i po

fosilnoj zajednici.fosilnoj zajednici.

KOLIKOLIČČINA OTOPLJENOG KALCIJINA OTOPLJENOG KALCIJ--KARBONATA U VODIKARBONATA U VODI

KalcijKalcij--karbonat se lakkarbonat se lakšše otapa u hladnoj vodi, kiseloj e otapa u hladnoj vodi, kiseloj vodi, i pri povivodi, i pri poviššenom tlaku. Svi ovi uvjeti postoje u enom tlaku. Svi ovi uvjeti postoje u dubljim slojevima oceana, te se stupanj otapanja kalcijdubljim slojevima oceana, te se stupanj otapanja kalcij--karbonata naglo povekarbonata naglo poveććava ispod ava ispod termoklinetermokline..Promjenu u stupnju otapanja nazivamo Promjenu u stupnju otapanja nazivamo lizoklinalizoklina..Dubina na kojoj se otopi sav kalcijDubina na kojoj se otopi sav kalcij--karbonat naziva se karbonat naziva se ““CCDCCD”” ((carbonatecarbonate compensationcompensation depthdepth).).Kalcit se otapa na veKalcit se otapa na veććoj dubini od oj dubini od aragonitaaragonita, pa nam , pa nam mineralomineralošški sastav skeleta u sedimentu moki sastav skeleta u sedimentu možže dati e dati podatke o dubini vode.podatke o dubini vode.

HIDROSTATSKI TLAKHIDROSTATSKI TLAK

Progresivno raste Progresivno raste s dubinom.s dubinom.Prema stupnju Prema stupnju podnopodnoššenja enja visokog tlaka visokog tlaka razlikujemo razlikujemo stenobatnestenobatne i i euribatneeuribatneorganizme.organizme.

SASTAV MORSKOG DNASASTAV MORSKOG DNA

UtjeUtječče na e na bentibentiččkekeorganizme.organizme.Na mekim dnima se Na mekim dnima se povepoveććava udio ava udio endobionataendobionata i i muljojedamuljojeda..Na Na ččvrstim dnima su vrstim dnima su ččesti esti sesilnisesilni organizmi i organizmi i filtratorifiltratori..

DUBINA VODEDUBINA VODE

Djeluje posredno, kroz veDjeluje posredno, kroz većć navedene navedene ččimbenike: imbenike: temperaturu, salinitet, gustotemperaturu, salinitet, gustoćću vode, u vode, osvijetljenost, osvijetljenost, hidrostatskihidrostatski tlak, kolitlak, količčinu inu otopljenih plinova i kalcijotopljenih plinova i kalcij--karbonata.karbonata.

GIBANJA VODEGIBANJA VODE

Najintenzivnija su u plitkim dijelovima vodenih, Najintenzivnija su u plitkim dijelovima vodenih, osobito morskih bazena.osobito morskih bazena.Ovdje ubrajamo morska doba (plimu i oseku), te Ovdje ubrajamo morska doba (plimu i oseku), te djelovanje struja i valova.djelovanje struja i valova.OkoliOkolišše povie poviššene energije vode nastanjuju ene energije vode nastanjuju specifispecifiččne zajednice, koje mone zajednice, koje možžemo prepoznati i emo prepoznati i u fosilnom zapisu.u fosilnom zapisu.Gibanja vode se odraGibanja vode se odražžavaju i na avaju i na postmortalnipostmortalnitransport i transport i biostratonomskebiostratonomske procese.procese.

GIBANJA VODEGIBANJA VODE