ekonomika osiguranja

Red. prof. dr. sc. RATKO ZELENIKA

SINOPSIS IZ KOLEGIJA EKONOMIKA OSIGURANJA

Rijeka, 2008.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

ISPITNA PITANJA IZ TEMATSKE CJELINE OSIGURANJE1. Obrazloite pojam osiguranja, posebice kao ekonomsku kategoriju ili ekonomski institut, a posebice kao pravnu kategoriju ili pravni institut.

Osiguranje kao ekonomska kategorija (ekonomski institut): privredna djelatnost koja slui zadovoljenju neke ekonomske potrebe. (Misli se na potrebu ekonomske sigurnosti u sluaju nastanka osiguranog sluaja). Kao pravna kategorija (pravni institut): odnos koji nastaje na osnovu ugovora ili zakona u kome jedna strana, osiguratelj, preuzima obvezu da drugoj strani, osiguraniku ili treem licu u iju korist se osiguranje zasniva (korisniku, beneficijaru) nadoknadi tetu kod imovinskog osiguranja, odnosno isplati ili isplauje odreenu svotu novca kod osobnog osiguranja, u sluaju da nastupi predvieni dogaaj (osigurani sluaj) i uz uvjet da mu osiguranik uplauje odreene iznose novca u predvienim rokovima (premije osiguranja). 2. to vam je poznato o razvoju osiguranja u prvobitnoj zajednici, u starom vijeku, u novom vijeku, u staroj Jugoslaviji, u bivoj SFR Jugoslaviji i u Republici Hrvatskoj?

STARI VIJEK: Osiguranje nastaje kroz meusobno udruivanje privrednika, u svrhu raspodjele eventualne tete. Tako se, npr., u starom vijeku sudionici karavana dogovarali da e zajedniki snositi tetu uinjenu nekom, pojedinom sudioniku uslijed napada pustinjskih razbojnika. Na taj nain oni su smanjivali rizik od individualnih propasti, jer da je bilo tko od njih bio napadnut, on ne bi propao (ostali sudionici bi mu ustupili svaki po dio vlastitog tereta). Radi se o prirodnim zajednicama rizika, formiranim za obranu od opasnosti bilo koje vrste u okviru porodice, rodbine, seoske ili plemenske zajednice (npr. zajednice za pokrivanje pogrebnih trokova, i dr.). SREDNJI VIJEK: Zajednice rizika u smislu osiguranja pojavljuju se tek u okviru cehova i gildi koje svojim lanovima osiguravaju naknadu tete od pojedinih rizika. To je doba u kojem oivljava trgovina, naroito pomorskim putem, te se pojavljuju I prvi ugovori o osiguranju. Osiguranje se razvija kao posao, i dobiva dva osnovna elementa: premiju (doprinos za rizik) i naknadu (osigurninu, koju treba platiti u sluaju ostvarenja ugovorenog rizika). U to vrijeme poslom osiguranja su se bavili pojedinci, trgovci koji su za preuzete obveze jamili svojom imovinom. Meutim, rastom svjetske trgovine i rizici su bivali sve vei, te se ukazala potreba da odreeni rizik istodobno preuzme vie samostalnih trgovaca (npr. Lloyd's). Svaki od njih preuzima udjele u pojedinim rizicima u skladu sa svojim financijskim mogunostima. (Radi se o prvim oblicima suosiguranja). NOVI VIJEK: Dolazi do komercijalizacije osiguranja. U XVII st. razvija se u Europi premijsko osiguranje protiv poara, a poinje i osiguranje osoba (vezano za plovidbu, za sluaj zarobljavanja od strane gusara i plaanje otkupnine). Osiguratelji su velika poduzea. Kasnijim razvojem nastala su i osiguravajua drutva, koja raspolau sa veim kapitalom, i koja sa veim kapacitetom preuzimaju rizike. To su uglavnom dionika drutva. U SFRJ organizacija osiguranja razvijala se u skladu sa osnovnim principima razvoja ondanje privrede (centralizacija poslovanja). Bio je osnovan Dravni osiguravajui zavod-DOZ, sa sreditem u Beogradu. Tek 1986. formirali su se samostalni osiguravajui zavodi. 3. Kakvu vanost ima osiguranje u Republici Hrvatskoj? Izravni cilj osiguranja sastoji se u pruanju osiguranja osiguranicima koji su izloeni raznim


1

opasnostima i davanju naknade za eventualnu tetu koju bi oni pretrpjeli uslijed ostvarenja tih opasnosti. Danas se trgovina i transport robe, a naroito morskim putem ne mogu zamisliti bez osiguranja. Bez obzira na napredak u izgradnji i sigurnosti brodova havarije nisu rijetke pa stotine brodova potone tijekom godine. Osiguranje omoguava takoer trgovakim firmama da naprave tone proraune za svoje poslovanje jer su poznate nabavne i prodajne cijene robe, ali i cijene prijevoznih usluga i premijske stope. Transportno osiguranje prua sigurnost svim sudionicima u meunarodnoj trgovini koja je neobino vana jer danas prodavatelji i kupci esto i ne vide robu koja je prednost njihovih transakcija. Kako ta roba prolazi kroz mnoge ruke ako se dogodi neko oteenje jako je teko utvrditi tko je za to kriv pa je naknade te tete jedino mogua zahvaljujui institutu osiguranja. Osiguranja u privredi imaju i znaajnu akumulacijsku funkciju jer se kroz premije akumuliraju znatni fondovi osiguranja koji prvenstveno slue za naknadu tete, ali i za investiranje i ulaganje u gospodarski razvoj. 4. Obrazloite vrste osiguranja prema prirodi rizika (pomorsko, kopneno i zrano osiguranje). NEDOSTAJE ZRANO OSIGURANJE!

Podjela osiguranja prema prirodi rizika jedna je od najstarijih podjela osiguranja i dijelimo ih na pomorska i kopnena. Ova podjela ukazuje na razliitosti koje postoje izmeu ovih vrsta osiguranja i one se oituju ne samo u rizicima i predmetima koji su podloni tim rizicima nego i u pravnim propisima koji se odnose na ta osiguranja kao i u samoj praksi i tehnici osiguranja. Pomorska osiguranja regulirana su propisima koji su obino sastavni dio pomorskog prava i razlikuju se od propisa koji se odnose na kopneno osiguranje. Jo jedna karakteristika pomorskih osiguranja utjee na razliku izmeu ovih vrsta osiguranja. To je injenica da su pomorska osiguranja orijentirana uglavnom na meunarodnu trgovinu i plovidbu pa tako ta osiguranja sadre neke principe i rjeenja koji se javljaju u meunarodnom osiguranju i koja se bitno razlikuju od principa i rjeenja u preteno domaim kopnenim osiguranjima. U dananje vrijeme ovakva podjela ipak gubi na znaenju jer dolazi do razvoja integralnog transporta. Tako se za osiguranje robe koja se prevozi osim morem i drugim granama prometa primjenjuje jedinstveni pravni reim osiguranja i to pomorsko-pravni. Znai pomorsko osiguranje obuhvaa osiguranje pomorskih brodova i brodova unutranje plovidbe, osiguranje robe u multimodalnom prijevozu, osiguranje brodova u izgradnji, osiguranje kontejnera, osiguranje odgovornosti pomorskih vozara i odgovornosti brodopopravljaa, osiguranje vozarine, osiguranje trokova i drugih interesa. Osim toga u nekim dravama propisi pomorskog osiguranja se odnose i na zrani prijevoz pa se s pravom danas obino vri podjela na transportno i ostala imovinska osiguranja. 5. Obrazloite vrste osiguranja prema predmetu osiguranja (tj. imovinsko osiguranje, osiguranje osoba i osiguranje pravnog odnosa).

IMOVINSKO OSIGURANJE: Svrha ovog osiguranja je naknada tete koja se moe dogoditi imovini osiguranika u sluaju nastanka osiguranog dogaaja. Pod imovinom se podrazumijeva odreena stvar (pokretna ili nepokretna), imovinski interes ili ivotinja (domaa ili odreena vrsta drugih ivotinja).1) 2) 3) 4) 5)

Osiguranje imovine obuhvaa: osiguranje industrije (osiguranje strojeva, objekata, garancija, robe...) civilna osiguranja (osiguranje civilnih objekata, imovine u tim objektima...) osiguranje poljoprivrede (osiguranje ivotinja, usjeva i plodova) osiguranje motornih vozila (osiguranje motornih vozila za kopno: cestovna i trana mot. vozila) osiguranje ope odgovornosti (osiguranje graanske odgovornosti, a ne krivine, koja moe proizai iz obavljanja djelatnosti, iz zagaivanja ili iz isto imovinskih teta). OSIGURANJE OSOBA: Odnosi se na ivot, zdravlje i radnu sposobnost ovjeka. Specifinost ovog osiguranja je da je


2

osiguratelj duan isplatiti ugovorenu svotu kada nastupi ugovoreni sluaj, i nema pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za nastupanje osiguranog sluaja. Isplata osiguratelja za smrt, ozljedu tijela ili zdravlja u ovom osiguranju ima karakter odtete, a ne isplate ugovorene svote. Osiguranje osoba odnosi se na: 1) osiguranje ivota 2) osiguranje od nesretnog sluaja. OSIGURANJE PRAVNOG ODNOSA (ili kreditno osiguranje): U okviru pravnog odnosa predmet osiguranja moe biti: trabina - Moe se osigurati samo osiguranikovo potraivanje (trabina), ali ugovaratelj osiguranja moe (teoretski) biti i osoba kojoj potraivanje ne pripada. dugovanje - I ovdje ugovaratelj ne mora biti i osiguranik, ali osiguranik mora biti osoba koja je dunik. izdaci i trokovi - Kod izdataka, svota koja je predmet osiguranja ve mora biti plaena (a osigurava se za sluaj da protuusluga nije izvrena, odnosno da roba nije isporuena): npr. osiguranje vozarine koja je ve plaena. Kod trokova predmet osiguranja su budui trokovi, dakle oni koji u vrijeme sklapanja ugovora jo ne postoje, ali bi mogli uslijediti: npr. osiguranje plae radniku mora biti plaena iako nije radio. odgovornost - Osiguratelj se obavee da e osiguraniku isplatiti iznos koji on, na temelju odgovornosti za naknadu tete, mora platiti svom vjerovniku. Osiguranje odgovornosti moe se odnositi na tetu iz: - ugovornog ili - izvanugovornog odnosa. Primjer za ugovornu odgovornost: osiguranje odgovornosti poslodavca za tjelesne ozlijede njegovih radnika. Primjer za izvanugovornu odgovornost: osiguranje odgovornosti vlasnika automobila za tetu prouzrokovanu automobilom treim osobama. izmakla dobit - Osiguratelj se obavezuje da e osiguraniku nadoknaditi i izmaklu dobit koja je nastala oteenjem stvari ili neeg drugoga. Npr. kod osiguranja osoba osiguratelj plaa i izgubljenu zaradu osiguranika koji je nesposoban za rad zbog povrede uzrokovane nastupom osiguranog sluaja. Obrazloite vrste osiguranja prema nainu nastanka (tj. obvezatno osiguranje I dobrovoljno osiguranje).

1. 2. 3.

4.

5.

6.

OBVEZATNO OSIGURANJE: U RH zakonom je propisano: 1) Obvezno osiguranje u prometu, koje obuhvaa: osiguranje putnika u javnom prijevozu od nesretnog sluaja osiguranje korisnika odnosno vlasnika motornih vozila od odgovornosti za tete nanesene treim osobama osiguranje u zranom prometu od odgovornosti za tete nanesene treim osobama. tetnim dogaajem se smatraju I potresi to prethode glavnom udaru u njegovom podruju te

2) Osiguranje imovine od posljedica potresa:

smirivanje tla nakon glavnog udara.

DOBROVOLJNO OSIGURANJE: Jest ono osiguranje koje ne podlijee zakonskoj obvezi, ve se ugovara uslijed slobodne volje osiguranika, a njegov predmet mogu biti: osiguranje imovine transportno osiguranje kreditno osiguranje (osiguranje pravnog odnosa) eISPIT.com - Online ispiti i skripte3

osiguranje osoba. 7. Obrazloite vrste osiguranja prema nainu izravnanja rizika (osiguranje, suosiguranje, reosiguranje i pul za suosiguranje i reosiguranje) NEDOSTAJE PUL ZA REOSIGURANJE I SUOSIGURANJE! (POGLEDATI PITANJE 29)

Osiguranje. Osiguranje je institucija koja nadoknauje tete nastale u drutvu, u njegovoj privredi ili kod ljudi uslijed djelovanja ruilakih sila ili nesretnih sluajeva tj. prua ekonomsku zatitu osiguranicima od tih djelovanja. Osiguranje u biti predstavlja udruivanje svih onih koji su izloeni istoj opasnosti sa ciljem da svi oni zajedniki podnesu tetu koja e zadesiti samo neke od njih. Osnova osiguranj lei u naelu uzajamnosti i solidarnosti. Preko osiguranja se izjednaavaju rizici tj. izravnavaju se na prihvatljivom, mnogo niem nivou - atomiziraju se i to usitnjavanje krupnih teta je tehnika sutina osiguranja. Suosiguranje. Suosiguranje je sudjelovanje dvaju ili vie osiguratelja izravno u sklapanju jednog ugovora o osiguranju tako da svaki osiguratelj preuzima pokrie odreenog dijela rizika. To znai da svaki osiguratelj na sebe preuzima u izravno pokrie dio rizika i njegova se obveza odnosi samo na taj dio. U ugovoru suosiguranja stvara se izravna, lanano povezana obveza nekoliko suosiguratelja prema istom osiguraniku koji horizontalnom razdiobom jednog rizika individualno preuzimaju svoj dio obveze, tj. pokrivaju svoj dio sudjelovanja u snoenju rizika. U takvoj raspodjeli niti jedan osiguratelj ne odgovara za obvezu drugog. Reosiguranje. Osiguratelj moe dio svoje obveze iz ugovora o osiguranju prenijeti u reosiguranje tj. u pokrie drugog osiguratelja - reosiguratelja. Reosiguratelj nije izravno obvezan osiguraniku, a osiguranik ne zna niti mora znati za to jer on svoje pravo ostvaruje direktno iz ugovora o osiguranju. Reosiguranje je neizravna podjela obveza iz osiguranja, zapravo osiguranje samog osiguratelja za dio obveze to je ne moe pokriti raspoloivim sredstvima. Stoga je reosiguranje vertikalna podjela rizika koji se u odnosu osiguranik - osiguratelj ne mijenja, ali se zato zaustavlja ili ne zaustavlja kod jednog reosiguratelja. 8. to je suosiguranje i u emu je bit ekonomskopravnog izravnanja rizika?

Suosiguranje je izravno sudjelovanje dvaju ili vie osiguratelja u sklapanju jednog ugovora o osiguranju, tako da svaki osiguratelj preuzima pokrie odreenog dijela rizika. Suosiguranje je raspodjela jednog rizika na nekoliko dijelova koje svaki suosiguratelj preuzima u izravno pokrie iz zajednikog ugovora ili zajednike police osiguranja. U suosiguranju nastaje izravni odnos izmeu osiguranika i svakog pojedinog suosiguratelja. Obveza se ograniuje na odreeni dio rizika, odnosno osiguranog predmeta. U ugovoru o suosiguranju stvara se izravna lanano povezana obveza nekoliko suosiguratelja prema istom osiguraniku, koji izravnom, tzv. horizontalnom razdiobom jednog rizika individualno preuzimaju svoj dio obveza. Izravna obveza suosiguratelja podrazumijeva izravnu naknadu tete kada se ostvari osigurani sluaj. U takvoj raspodjeli obveza niti jedan od suosiguratelja ne odgovara za obvezu drugog suosiguratelja. Samostalnost i nezavisnost obveze svakog suosiguratelja u skladu je s osnovnim naelom izravnanja rizika i pokria dijela obveza koji prelazi raspoloiva tehnika sredstva osiguratelja. Osiguratelj nudi dio rizika u suosiguranja jer ponekad nema uvjeta da sam preuzme cijelu obvezu, kao i zbog disperzije rizika. 9. to je reosiguranje i u emu je bit ekonomskopravnog izravnanja rizika?

Reosiguranje predstavlja osiguranje osiguratelja. To je sekundarna raspodjela obveza iz osiguranja tj. osiguranje osiguratelja za dio obveze to ga ne moe pokriti raspoloivim sredstvima. Na taj eISPIT.com - Online ispiti i skripte4

nain osiguratelj postaje cedent dijela rizika koji prelazi njegov tehniki kapacitet, a preuzima ga reosiguratelj, sa svim obvezama za cedirani rizik. Reosiguratelj se, temeljem ugovora o reosiguranju, obvezuje osiguratelju naknaditi svoje sudjelovanje u dijelu rizika koji je preuzeo u svoje pokrie. Reosiguranje predstavlja neizravnu raspodjelu obveza iz osiguranja jer reosiguratelj nije izravno obvezan prema osiguraniku, a isto tako predstavlja vertikalnu podjelu rizika, koji se u odnosu osiguranik - osiguratelj ne mijenja. 10. Koje su bitne razlike izmeu osiguranja, suosiguranja, reosiguranja, P&I osiguranja te pool-a za osiguranje i reosiguranje?

Bitne razlike sastoje se u tome da li jedan ili vie osiguratelja ima obvezu prema osiguraniku, da li se radi o izravnoj ili neizravnoj obvezi, odnosno horizontalnoj ili vertikalnoj razdiobi rizika, te da li se raspodjela obveza provodi automatski ili se ona temelji na prethodno sklopljenom ugovoru. Kod osiguranja se radi o jednom osiguratelju koji je izravno odgovoran osiguraniku, kod suosiguranja se radi o dva ili vie osiguratelja koji su izravno odgovorni osiguraniku (horizontalna raspodjela rizika), a kod reosiguranja se radi o osiguranju osiguratelja, koji u ovom sluaju postaje osiguranik, te se pritom ostvaruje sekundarna raspodjela rizika (vertikalna), a reosiguratelj nije izravno odgovoran osiguraniku iz originalnog ugovora o osiguranju. P.&I. klubovi i pool-ovi su karakteristini u osiguranju odgovornosti brodova za tete nanijete treim osobama. Pritom se prava i obveze iz osiguranja automatski dijele izmeu vie osiguratelja, a pojedini lan ne istupa direktno sa svojim pravima i obvezama prema osiguraniku ve garanciju daje cijela organizacija. To je u biti specifian oblik reosiguranja. 11. Obrazloite svrhu i ciljeve reosiguranja!

Svrha reosiguranja je u indirektnom sudjelovanju u pokriu rizika osiguratelja. No, ta funkcija obavlja se samo pod pretpostavkom da postoji valjani osiguravajui odnos izmeu osiguratelja i osiguranika. Reosiguranje tako omoguuje osiguratelju pokrie velikih i tekih rizika, te odravanje likvidnosti poslovanja, a isto tako mu omoguuje da pri zakljuivanja ugovora o osiguranju ne primjenjuje selekcioniranje rizika.

12.

Obrazloite osnovne vrste reosiguranja!

Vrste reosiguranja razlikujemo prema sadraju, nainu pokria, nainu nastanka obveze iz reosiguranja, sustavu i naelima pokria iz ugovora o reosiguranju. Pri tom razlikuju se aktivno i pasivno, obvezno i dobrovoljno, zatim potpuno, proporcionalno i neproporcionalno reosiguranje te reosiguranje svota i reosiguranje teta. Aktivno i pasivno reosiguranje predstavlja raspodjelu rizika bez sudjelovanja i utjecaja osiguranika jer ne dolazi do promjene ugovornog odnosa izmeu osiguranika i osiguratelja. Pasivno reosiguranje je ustupanje dijela obveza u pokrie reosiguratelja, a aktivno reosiguranje je preuzimanje rizika u pokrie reosiguratelja. U obveznom reosiguranju osiguratelj se obvezuje da e sve rizike navedene u ugovoru reosigurati na odreeni nain, ime se stvara obveza osiguratelja prema reosiguratelju. U dobrovoljnom reosiguranju ugovor se zakljuuje po slobodnoj volji osiguratelja. Reosiguratelj pritom moe ocijeniti konkretan rizik prije preuzimanja obveze reosiguranja. Potpuno reosiguranje podrazumijeva ustupanje cjelokupne obveze iz ugovora o osiguranju u pokrie reosiguranja. Proporcionalno reosiguranje je ono kod kojeg osiguratelj i reosiguratelj u jednakoj proporciji dijele obvezu iz osiguranja. Neproporcionalno reosiguranje podrazumijeva da osiguratelj samostalno odreuje visinu svoje obveze, a ostatak obveze snosi reosiguratelj neogranieno ili limitirano. eISPIT.com - Online ispiti i skripte5

13.

Obrazloite relevantna naela ugovora o reosiguranju!

Relevantna naela su naelo dobrovoljnosti, naelo savjesnosti i povjerenja, naelo obeteenja i naelo istovjetnosti sudbine. Naelo dobrovoljnosti je bitno za uobiajeno funkcioniranje reosiguranja i zbog toga to je reosiguratelj u potpunosti upuen na osiguratelja, kako u davanju tonih i potpunih podataka o rizicima koji se reosiguravaju tako i u voenju samog reosiguranja. Naelo savjesnosti i povjerenja podrazumijeva da reosiguratelj oekuje korektno poslovanje osiguratelja, jer mu reosiguratelj omoguuje razvoj posla, a osiguratelj ne smije zlouporabiti povjerenje koje mu je prueno, ve mora uvati interese reosiguratelja. Naelo obeteenja proizlazi iz injenice da osiguratelj moe traiti naknadu iz reosiguranja samo ako je pretrpio tetu po nekom riziku koji je reosiguran, pri emu maksimalna naknada koju osiguratelj moe traiti iz reosiguranja ne moe biti vea od naknade koju je on platio svom osiguraniku. Naelo istovjetnosti sudbine podrazumijeva da reosiguratelj slijedi sudbinu osiguratelja, kako u pogledu reosiguranih rizika tako i u pogledu naina na koji je teta likvidirana. 14. Koji su bitni i nebitni elementi ugovora o reosiguranju i obrazloite bitne elemente?!

Prema naelu slobode ugovoranja stranke iz ugovora o reosiguranju slobodno svojom voljom odreuju sadraj ugovornog odnosa. Stranke se moraju sporazumjeti o minimumu elemenata ugovornog odnosa, a to su bitni elementi ugovora o reosiguranju. Bitni elementi su slijedei: predmet reosiguranja, a to je zapravo predmet ugovora o osiguranju, tj. to je ono to ini predmet obveza i prava cedenta (osiguratelja) i reosiguratelja, rizik reosiguranja, a to je dio rizika iz ugovora o osiguranju. i rizik reosiguranja kao neizvjestan dogaaj ima svoja obiljeja, kao da dogaaj mora biti mogu, dogaaj mora biti neizvjestan, neovisan o volji osiguranika ili korisnika osiguranja i dogaaj mora biti budui. Osnovne skupine rizika su osnovni, dopunski, ratni i politiki te iskljueni rizici. Dio rizika iz direktnog osiguranja, odnosno rizik reosiguranja se disperzira ili atomizira na vie reosiguratelja ili izmeu vie reosiguratelja (retrocesija), reosigurana svota ili svota reosiguranja, a to je dio svote osiguranja koju je cedent primio, odnosno ustupio u pokrie reosiguranja. Tu e svotu isplatiti reosiguratelj cedentu iz ugovora o reosiguranju ako nastupi osigurani sluaj, premija reosiguranja, koja je po pravnoj prirodi iznos na koji reosiguratelj ima pravo od cedenta iz ugovora o reosiguranju, to je naknada koju reosiguratelj prima od cedenta u zamjenu za obeanu prestaciju ili svotu reosiguranja. Uplatom premije reosiguranja reosiguratelj preuzima obvezu iz ugovora o reosiguranju. Kada cedent plati premiju reosiguranja, stjee svoja prava iz ugovora o reosiguranju. S ekonomskog motrita premija reosiguranja je cijena rizika, odnosno cijena reosiguranja. Premija reosiguranja je zapravo dio premije direktnog osiguranja koja se disperzira na vie reosiguratelja ili izmeu vie reosiguratelja (retrocesija). Nebitni elementi ugovora o reosiguranju su npr. uvjeti reosiguranja, dijeljenje sudbine, klauzula propusta, nain obrauna i plaanja premije, utvrivanja i plaanje tete ... 15. Obrazloite ugovor o ekscedentnom reosiguranju!

Ugovor o ekscedentnom reosiguranju je ugovor pri kojem osiguratelj zadrava za sebe jednake veliine rizika svakog osiguranja, a u reosiguranje predaje vikove iznad tako postavljene granice. Osiguratelj utvruje vlastiti samopridraj ili prioritet do kojeg sam snosi rizik. Ovakav ugovor je dosta rizian za reosiguratelja i prilino je neujednaen s aspekta mogunosti teta, pa reosiguratelj, da bi osigurao sebe, dalje sklapa ugovore o reosiguranju, to se zove retrocesija, te na taj nain nastoji eISPIT.com - Online ispiti i skripte6

iznivelirati preuzete rizike. 16. Obrazloite ugovor o kvotnom reosiguranju!

Ugovor o kvotnom reosiguranju primjenjuje jedinstvenu kvotu, postotak, za sve poslove osiguranja koji se daju u reosiguranje. Ovaj je ugovor povoljniji za reosiguratelja jer u reosiguranje dobiva jedinstvenu kvotu svih rizika, odnosno ovdje osiguratelj ne utvruje samopridraj ve predaje jednaki postotak boljih i slabijih rizika. 17. Obrazloite ugovor o kvotno-ekscedentnom reosiguranju!

Ovaj ugovor predstavlja kombinaciju ugovora o kvotnom i ugovora o ekscedentnom reosiguranju. Tim ugovorom se prvo utvruje jedinstvena kvota koja se moe reosigurati, a putem ekscedenta se mogu i povrh ugovorene kvote reosigurati vei i tei rizici, odnosno rizici koji i nakon ustupanja kvote prelaze tehnike mogunosti osiguratelja. Na taj nain se smanjuje opasnost teih posljedica za osiguratelja u sluaju veih tete, a ovakav je ugovor povoljan i za reosiguratelja jer u kvoti dobiva prosjenu rizinost, odnosno ne prevladavaju samo tei rizici kao u ekscedentnom reosiguranju. 18. Obrazloite ugovor o reosiguranju vika rizika!

Ovaj ugovor djeluje tek onda kada osigurana svota ili vrijednost osiguranog interesa u ugovoru o osiguranju na koji se protee djelovanje reosiguranja prelazi odreenu granicu, odreeni samopridraj osiguratelja. Ovakvim se ugovorom ne ograniava mogunost da osiguratelj zadri samopridraj u svom pokriu ve ga moe reosigurati kod drugog reosiguratelja. Reosiguratelj se nastoji ograditi od prevelikih obveza pa svoje maksimalno pokrie ograniava odgovarajuim klauzulama ugovora. 19. Obrazloite ugovore o reosiguranju teta, tj. ugovor o osiguranju "drugog rizika", ugovor o reosiguranju ekscedenta teta i ugovor o reosiguranju vika godinjih teta!

Openito, kod ugovora o reosiguranju teta obveza se reosiguratelja odreuje prema visini tete. Premija se plaa proporcionalno od ukupne godinje premije osiguratelja za reosigurane poslove osiguranja. Osiguratelj sam odreuje tete to e ih sam snositi, a taj iznos se zove prioritet, pri emu nije dozvoljeno reosiguranje prioritete osiguratelja kod drugog reosiguratelja. Ugovor o osiguranju "drugog rizika" podrazumijeva pojedinano pokrie tete ako prelazi iznos prioriteta osiguratelja. Samopridraj, odnosno prioritet osiguratelja vrijedi po jednoj teti te reosiguratelj ne pokriva tete iji je iznos ispod odreene svote po sluaju. Ugovor o reosiguranju ekscedenta teta pokriva sve tete koje prelaze visinu prioriteta osiguratelja po jednom dogaaju, bez obzira da li se radi o jednom ili vie ugovora o osiguranju, i po tome se razlikuje od prethodne vrste ugovora. Ugovor o reosiguranju vika godinjih teta jo se zove i reosiguranje gubitka jer se ugovorom pokrivaju sve obveze osiguratelja koje prelaze ugovoreni postotak od ukupne godinje premije reosiguranja, odnosno reosiguranjem se pokrivaju sve tete kada prekorae prioritetom utvreni limit. 20. Obrazloite ugovore prema predmetu reosiguranja, tj. pojedinani ugovor o reosiguranju, opi ugovor o reosiguranju i ugovor o otvorenom pokriu reosiguranja!

Pojedinani ugovor o reosiguranju se zakljuuje za pokrie odreenog rizika u odreenom poslu reosiguranja, te se reosigruatelj upoznaje sa svim elementima rizika i donosi svoju odluku o preuzimanju tog rizika u svoje pokrie, pri emu reosiguratelj moe ponueni rizik i odbiti s obzirom da se radi o eISPIT.com - Online ispiti i skripte7

dobrovoljnom reosiguranju. Opi ugovor o reosiguranju je onaj kod kojeg osiguratelj i reosiguratelj unaprijed ugovaraju da e reosiguratelj primiti u reosiguranje udio u odreenoj vrsti ili portfelju osiguratelja po utvrenim uvjetima. Ovaj ugovor spada u obvezno reosiguranje. Razlika izmeu pojedinanog i opeg ugovora je u tome to se pojedinani sklapa kad je ugovor o osiguranju ve sklopljen, a opi se sklapa unaprijed i za ugovoreno razdoblje. Ugovor o otvorenom pokriu reosiguranja je kombinacija pojedinanog i opeg ugovora o reosiguranju. Zakljuuje se kada osiguratelj daje pojedinane rizike u pojedinano reosiguranje redovito a ne povremeno. 21. Obrazloite ekonomskopravne odnose sudionika u sustavu reosiguranja, tj. odnos osiguranik - osiguratelj, odnos osiguratelj - reosiguratelj te odnos retrocedent retrocesionar!

Odnos izmeu osiguranika i osiguratelja proizlazi iz ugovora o osiguranju, prema kojem se osiguratelj obvezuje osiguraniku da e uz odreeni iznos (premiju) ispuniti ugovorenu obvezu (isplatiti osigurninu) ukoliko se ostvare odreeni rizici i tete. Dakle, osiguratelj se obvezuje da e prema uvjetima ugovora nadoknaditi osiguraniku tetu koja je nastala kao posljedica osiguranog sluaja, a osiguranik je ovlaten potraivati od osiguratelja naknadu za nastalu tetu pokrivenu osiguranjem. Osiguranik ne mora znati za reosiguranje jer on svoja prava ostvaruje temeljem ugovora o osiguranju. Odnos osiguratelj - reosiguratelj se temelji na ugovoru o reosiguranju, pri emu dolazi do sekundarne raspodjele rizika. Naime reosiguratelj se obvezuje pokriti dio obveze osiguratelje to ga ovaj drugi ne moe pokriti vlastitim raspoloivim sredstvima. Na taj nain osiguratelj postaje cedent dijela rizika koji prelazi njegov tehniki kapacitet, a preuzima ga reosiguratelj. Reosiguratelj nije u izravnoj obvezi prema osiguraniku. Pri obrazlaganju odnosa izmeu retrocedenta i retrocesionara treba prethodno definirati pojam retrocesije. Retrocesija predstavlja ustupanje rizika reosiguratelja u pokrie drugog reosiguratelja. Reosiguratelj koji predaje dio primljenog rizika (od osiguratelja) je retrocedent, a reosiguratelj koji prima rizik u svoje pokrie je retrocesionar. Naime, radi se o tome da reosiguratelj moe takoer reosigurati dio obveza koje prelaze njegov kapacitet, i taj se postupak (retrocesija) moe ponavljati dok se preuzeta obveza ne moe u potpunosti pokriti. Odnos izmeu retrocedecnta i retrocesionara je isti kao i kod reosiguratelja s osigurateljem. 22. to je to P&I osiguranje ili klupsko osiguranje i u emu je bit ekonomsko-pravnog izravnanja rizika?

Kratica P&I Clubs - eng. "Protecting and Indemnity Clubs". Ti klubovi nastali su u Engleskoj, a kasnije se njihovo djelovanje proirilo i na druge zemlje. Prvi poeci organiziranja klubova i njihova djelovanja (ve na poetku 19 st.) razdvajali su pojedine vrste osiguranja odgovornosti u specijalizirane vrste klubova kao to su Protecting i Indemnity klubovi. Danas se to odvajanje izgubilo i oni posluju kao jedinstveni klubovi za zatitu i naknadu. KLUPSKA OSIGURANJA nastala su kao rezultat odbijanja osiguratelja da u potpunosti prihvate osiguranje odgovornosti brodara. Tako da su brodari u velikoj mjeri i sami sudjelovali u pokriu takvih teta. Osiguratelji su ovo stajalite obrazlagali injenicom da na taj nain i sam brodar posveuje veu pozornost otklanjanju teta te da zavisnost takvih teta i njihova visina uvelike ovisi od subjektivnog ponaanja posade to oteava kalkuliranje i izraunavanje rizinosti. Slijedom toga, brodari su bili prisiljeni takve rizike pokrivati na temelju samopomoi. Klupska osiguranja su dakle uzajamna udruenja stvorena od samih brodara u obliku klubova za pomorska osiguranja i predstavljaju jedan od vidova disperzije rizika na strani osiguratelja.


8

23.

Obrazloite svrhu i cilj P&I osiguranja!

Svrha osiguranja openito je spreavanje ili umanjenje financijske nesigurnosti. Kada je rije o brodaru osiguranje se svodi na financijske posljedice smrti ili ozljede, te gubitka ili tete na imovini, koji nastupe sluajno ili na drugi nain. Drugim rijeima, dogaaji koje osigurana osoba ili firma nisu mogli razborito izbjei niti predvidjeti. Brodovlasnik e imati mnogo razliitih zahtjeva prema osiguranju, ali e glavni biti: - pokrie gubitka ili tete na vlastitom brodu (koje se rjeava osiguranjem broda) i - pokrie njegove odgovornosti prema treim osobama (gdje se pojavljuje P&I osiguranje). Cilj P&I osiguranja je u tome da pokriva slijedee rizike: 1) smrt, ozljede, bolest, nadoknada plae i gubitak imovine pomorca 2) repatrijacija i zamjena posade 3) slijepi putnici i izbjeglice 4) spaavanje ivota posade ulanjenog kluba 5) sudar sa drugim brodom za rizike koji nisu pokriveni policom 6) tete na imovini treih osoba ( udar u obalu ili luke instalacije) 7) oneienje mora naftom ili drugim mehanikim neistoama 8) odgovornosti za teret (gubitak, manjak, unitenje, prekrcaj tereta i sl.). 9) trokovi izvlaenja olupina ili njihovo unitenje 10) globe proizale iz razliitih prekraja (npr. krijumarenje posade, krenje propisa o emigraciji i sl.) te trokovi obrane pred raznim sudovima ili drugim dravnim tijelima. Osim ovih sluajeva P&I klubovi mogu ponuditi i druge vrste osiguranja. Pokrie odgovornosti prema treim osobama je poznato kao P&I pokrie. Ostale klase osiguranja koje se obino pruaju su: - ratni rizik - osiguranje vozarine, prekostojnica i obrane (u vezi sa sporovima sa treim osobama) - osiguranje trajka 24. Objasnite razloge osnivanja i funkcije P&I klubova!

Izmeu 1719. i 1824. g. mnogi brodovlasnici bili su sve manje zadovoljni uvjetima pomorskog osiguranja iz razloga to su postojali monopoli osiguranja ("The Royal Exchange Insurance" i "The London Assurance" - u Engleskoj) kojima su brodovlasnici, prema vlastitoj prosudbi, morali plaati pretjerano visoke premije osiguranja. Stoga su grupe brodovlasnika osnovale svoja udruenja. Cilj tih udruenja bilo je pruanje UZAJAMNOG OSIGURANJA svojim lanovima za pokrie rizika od teta ili gubitaka njihovih brodova. To osiguranje se odnosilo na tzv. rizike trupa. Brodari su uvijek bili odgovorni kao javni vozari za gubitke ili tete na teretu uzrokovane vlastitom nepanjom. Stoga se od 19. stoljea sve ee javljala pojava da su vlasnici tereta i njihovi osiguratelji ustaju sa zahtjevima naplate tete prema brodaru. Tako se 1885. g. pojavljuju klubovi za uzajamnu zatitu zbog potreba za zatitom brodara protiv poveanih odgovornosti. Klubovi za odtete pojavili su se 1874. g. zbog pruanja pokria brodarima protiv odgovornosti za teret koji se sve vie poveava. P&I klubovi proirili su se i razvili zbog poveanja prekomorske trgovine i promjene propisa kojim se znatno proiruje odgovornost brodara-vozara. Dakle, posebno je znaajna djelatnost i uloga klubova u pravnoj zatiti brodara. To je olakalo injenicom to klubovi imaju razgranatu mreu svojih predstavnika irom svijeta. Osobita pogodnost je i u injenici da klubovi pruaju financijsko jamstvo tako da oteena stranka ne mora traiti zaustavljanje broda radi namirenja svojih potraivanja od brodara. Najznaajnije odredbe uvjeta uzajamnog pokria koje su utvrene u pravilima svakog kluba su slijedee: - obveze iz odgovornosti i izdaci brodara pokriveni garancijom kluba eISPIT.com - Online ispiti i skripte9

- odbitna franiza (najee u iznosu od 15%) - nain prijavljivanja tetnih dogaaja i odtetnih zahtjeva 25. Obrazloite odnos P&I klubova i sustava osiguranja brodova !

- zabrana priznanja obveza brodara bez suglasnosti kluba ... Izmeu P&I klubova tj. njihova osiguranja i osiguranja broda postoji snana meuzavisnost, odnosno jedno nadopunjuje drugo. esto dolazi do nedoumica pa ak ni zapovjednicima nije jasno je li nezgoda klupska ili je pokrivena osiguranjem broda. Ako uzmemo za primjer da je pala brodska dizalica za vrijeme podizanja tekog tereta tada e: P&I klub biti ukljuen i zainteresiran ako se dogodila teta na teretu ili tjelesna ozljeda osiguratelji broda e podmirivati tetu na brodskoj dizalici i utvrditi njene uzroke Klub dakle brodaru prua pokrie prema treim osobama i to u iznosu kako je navedeno u Pravilniku kluba (obino polica osiguranja pokriva 3/4 svakog iznosa , a ostatak namiruje P&I klub osim ako taj iznos premauje osiguranu vrijednost broda, tada se iznos naknade po toj polici ograniava na 3/4 osigurane vrijednosti). Openito, P&I pokrie je odgovornost prema treim osobama, dok osiguranje broda prua pokrie za brodarev vlastiti brod, uz odgovornost prema treim osobama samo za sudar (do 3/4 vrijednosti). OSNOVNE RAZLIKE IZMEU P&I OSIGURANJA I OSIGURANJA KOJE PRUA POSLOVNO TRITE SU: Kod P&I osiguranja - nema potrebe za nikakvim ogranienjem odgovornosti - klub radi na uzajamnoj osnovi, bez ostvarenja dobiti - osiguratelj i osiguranik su u jednoj osobi, pa se zahtjevi rasporeuju meu osiguranicima - umjesto fiksnih premija, visina uplate se utvruje na osnovi stvarnih potreba - kao uslugu, klub daje savjete lanovima irom svijeta Kod trinog osiguranja - naknada je ograniena do visine osiguranog iznosa - u zamjenu za pokrie, oekuje se uvijek ostvarenje dobiti - fiksne premije se utvruju tako da osiguraju dobit - obveza osiguratelja se svodi samo na obradu i podmirenje tete 26. Obrazloite ekonomsko - pravne odnose lanova P&I kluba!

P&I klubovi ne izdaju police osiguranja, ve se za svaki ulanjeni brod izdaje svjedodba o ulanjenju - eng. Certificate of entry, koja se naziva Endorsement. U svjedodbi se navode osnovni elementi o brodu, vlasniku, visini premije, franize kao i pravila kojih se lan ima pridravati. Dakle, prilikom ulanjenja, lan za svaki ulanjeni brod prima zbirku Pravila kluba i mapu kluba s odabranim klupskim okrunicama. One se izdaju zbog upozorenja lanovima na postupke ili zatitu s kojima treba raunati kad nastupi osigurani sluaj. Okrunice se odnose na 5 osnovnih podruja: na teretnice i brodarske ugovore, na teret, na oneienje, na raznovrsne druge stvari te na ratne opasnosti. Tako u sluaju zaustavljanja broda, koje je bilo posljedica nekog rizika kojeg P&I klub pokriva, treba odmah stupiti u vezu sa brodarom i lokalnim korespondentom P&I kluba. Tako klub odmah moe reagirati i zatititi kako svoje tako i interese brodara. Uvrijeeno je da unutar kluba odjel osiguranja i odjel ulanjenja rade pod kontrolom zajednikih poslovnih direktora. Tako odjel osiguranja utvruje visinu doprinosa koje Klub zahtjeva od lanova u narednoj godini i uvjeta ulanjenja za nove i dodatne brodove. Nadzor nad klubom imaju sami ulanjeni brodari preko izabranog Odbora neizvrenih direktora koje oni biraju izmeu sebe na mandat od 3 godine. Poslovodstvo svake godine mora ponovno razmotriti rezultate svakog lana. Posebna pozornost obraa se na stvarno isplaene iznose i one u rezervi. Openito klub mora nastojati da na drugu stazu nitko od lanova ne bi bio neosnovano kanjen ili zakinut. eISPIT.com - Online ispiti i skripte10

Potrebno je da doprinos svakog lana stoji u odreenom odnosu prema doprinosu ostalih lanova, a s druge strane klub treba raspolagati s dovoljno prihoda za namirenje svih naknada svog lana koji bi se mogli pojaviti u narednoj godini. Klub nije u stanju odreivati lanovima razliite premije dok se ne isplate sva potraivanja. 27. Obrazloite obveze, prava i odgovornosti P&I kluba i njegovih lanova!

Potreba i priroda osiguranja su se bitno izmijenila od samih poetaka do danas. Nekada je osiguratelj osiguravao brodovlasnike jedino za gubitak njegova broda, a vlasnika za gubitak njegova tereta. Nadalje, od osiguratelja se moglo zahtijevati da osigura samo jedno putovanje, pokrivao se samo rizik potpunog gubitka broda ili tereta i to samo do odreenog iznosa ugovorene vrijednosti. Danas meutim, kada lan ulani brod u klub, one oekuje da mu klub prui efikasne usluge. To je ujedno i najznaajnija uloga poslovodstva kluba. Ono mora biti i dostupno 24 h, vikendom, praznikom i u svakom dijelu svijeta. Zahtjevi i upiti koji se prosljeuju P&I klubu zaprima i obrauje OBRAIVA TETA. On hitro stupa u vezu sa lanom i koordinira akcije. Ako je potrebno on e i otputovati na mjesto dogaaja, ali isto tako moe zatraiti i pomo od lokalnog predstavnika kluba tj. KORESPONDENTA. Specifinost uzajamno osiguravajueg drutva je da nema dioniara. Drutvo je u stvari u vlasnitvu samih osiguranika, koji svoje rizike dijele na ravnopravnoj osnovi. U klub se naime ne ulanjuju pojedini brodari, ve oni zapravo ulanjuju svoj pojedini konkretni brod. Za svaki ulanjeni brod se plaa doprinos "call", zavisno od veliine broda i irine pokria tete. Ova poetna uplata odnosno predujam iznosi 80% premije za osigurateljsku godinu (eng. "advance call"). Meutim ukoliko to nije dovoljno za pokrie trokova kluba, lanovi moraju platiti tzv. dodatne ili zakljune uplate (engl. supplementary call). S jedne strane potrebno je da doprinos svakog lana stoji u stanovitom odnosu prema doprinosima ostalih lanova, a s druge strane potrebno je da klub raspolae sa dovoljno prihoda kako bi u narednoj godini podmirio sve naknade za takvog lana, predviene na osnovi iskustva. Jednako tako brodar ne moe oekivati da e ga njegov klub pokriti za slabe poslovne postupke. lan kluba moe oekivati zatitu iskljuivo ako se pridrava svih utvrenih pravila kluba - pitanja br. 24, zadnje poglavlje. Openito brodar se u klub ulanjuje tek nakon to pismeno prihvati uvjet odabranog P&I kluba. 28. U emu je bit reosiguranja u sustavu klupskog osiguranja?

Reosiguranje nastaje kada osiguravajue drutvo ili drugi P&I klub prenese cijeli ili dio rizika na drugo osiguravajue drutvo ili P&I klub. Reosiguranje je od ivotne vanosti za sposobnost P&I kluba da prui sigurnost i postojanost svojim lanovima. Naime, jedna od odgovornosti uzajamnih P&I klubova je to ne ostvaruju dobit poput "trnih" osiguratelja. Stoga bi teoretski bilo poeljno prepustiti lanovima da kolektivno snose svaku pojedinu i sve tete koje padaju na klub. Naalost nepredvidiva priroda naknada i povremene veoma velike tete mogu dovesti do ogromnih promjena praga premija od jedne do druge godine i upravi Kluba doslovno onemoguiti planiranje. Rjeenje se nalazi u reosiguranju. Iako to moe smanjiti godinje prihode kluba za 20-30%, na dui rok se isplauje kroz pomirenje teta i kroz sigurnost protiv naknada u katastrofalno visokim iznosima. 29. Koje zadae ima pul za suosiguranje i reosiguranje?

SUOSIGURANJE je sluaj kada sudjeluju dva ili vie osiguratelja, izravno u sklapanju jednog ugovora o osiguranju tako da svaki osiguratelj prima pokrie odreenog dijela rizika. Suosiguranje je u biti raspodjela jednog rizika na nekoliko dijelova koje svaki suosiguratelj preuzima u izravno pokrie iz zajednikog ugovora ili zajednike police osiguranja. Stoga u suosiguranju nastaje izravni odnos izmeu eISPIT.com - Online ispiti i skripte11

osiguranika i svakog pojedinog suosiguratelja. Za suosiguratelja je, prema tome, taj odnos jednak kao i ugovor o osiguranju. Obveza se ograniava na odreeni dio rizika, odnosno osiguranog predmeta. REOSIGURANJE je sluaj koji nastaje kada osiguratelj dio svoje obveze iz ugovora o osiguranju prenese u pokrie drugog osiguratelja, koji se naziva reosiguratelj, na temelju zakljuenog ugovora o reosiguranju. Reosiguratelj nije izravno obvezan osiguraniku, a osiguranik ne zna za reosiguranje niti to mora znati jer on svoja prava ostvaruje izravno i iskljuivo od osiguratelja na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju. Reosiguranje je neizravna raspodjela obveza iz osiguranja, zapravo osiguranje samog osiguratelja za dio obveze to je ne moe pokriti raspoloivim sredstvima. Stoga je reosiguranje vertikalna podjela rizika, koji se u odnosu osiguranik - osiguratelj ne mijenja, ali se zato i zaustavlja, odnosno ne mora se zaustaviti kod jednog reosiguratelja. Pooling Agreement-om se dakle omoguuje suosigurateljima, odnosno reosigurateljima da dijele dobit po nekom zajedniki utvrenom kljuu, ali i zajedniki snose rizik poslovanja. Takva poduzea zadravaju svoju potpunu pravnu samostalnost, ali svojevoljno ograniavaju svoju ekonomsku aktivnost prihvaanjem dunosti i obveze nastale iz meusobnih sporazuma. Njihova izuzetna vanost oituje se kod velikih teta, posebice se tu misli na pomorske havarije kada jedan osiguratelj ne bi imao mogunosti da sam preuzme cijelu obvezu, dakle u cilju rasprivanja tj. disperzije rizika. 30. to je to premijsko osiguranje?

Premijsko osiguranje je vrsta osiguranja s obzirom na organizaciju osiguranja. Osiguranici plaaju premije osiguratelju, osobi koja se profesionalno bavi tom djelatnou. To znai da rizik osiguranog sluaja snosi osiguravajue drutvo ili neka druga pravna osoba (zavod i sl.) koja se bavi osiguranjem kao poslom. 31. to je to uzajamno osiguranje?

Uzajamno osiguranje je vrsta osiguranja s obzirom na organizaciju osiguranja. Sprovodi se bez posrednika, odnosno bez osiguratelja: osiguranici na temelju uloga formiraju fond iz kojeg vre isplatu ako se osigurani sluaj ostvari. Oni se sami pojavljuju u ulozi osiguratelja i u ulozi osiguranika. Radi se o udruenjima za uzajamno osiguranje. lanovi tih udruenja formiraju fond, ili se obavezuju da e jedan drugome nadoknaditi pretrpljenu tetu.

32.

to je to individualno ili pojedinano osiguranje?

Individualno (pojedinano) osiguranje je takvo osiguranje kojim se osigurava samo jedna osoba ili stvar, za razliku od kolektivnog (skupnog) osiguranja.

33.

to je to kolektivno ili skupno osiguranje?

Kolektivno (skupno) osiguranje je takvo osiguranje u kojem je jednim ugovorom osigurano vie osoba ili vie stvari, bez obzira da li pripadaju jednoj osobi ili veem broju osoba. 34. to je to viestruko osiguranje?

Osiguranik moe sklopiti sadrajno jednak ugovor o osiguranju sa dva ili vie osiguratelja tako da u sluaju nastupa osiguranog sluaja od jednog osiguratelja dobije naknadu tete, a od drugog postigne eISPIT.com - Online ispiti i skripte12

ist dobitak. Takvo se osiguranje moe postii na dva naina: 1. Isti interes osigurava se u punoj vrijednosti i za iste rizike kod dva ili vie osiguratelja. To osiguranje moe biti namjerno ili nenamjerno. (Primjer nenamjernog osiguranja imamo kada jedan ugovor o osiguranju zakljui vlasnik robe a drugi ugovor, ne znajui da je prvi sklopljen, njegov zastupnik). Formalno se osiguravaju razliiti interesi ali je izmeu njih takav odnos da se u stvari radi o dvostrukom osiguranju. Npr. kada se jednim ugovorom osigura bruto vozarina, a s drugim trokovi prijevoza, i jedni i drugi ugovor pokrivaju u stvari iste interese. 35. to je to dvostruko osiguranje?

Do nadosiguranja dolazi kad se isti predmet osigura protiv istih rizika za raun istog osiguranika sa vie ugovora o osiguranju i tada govorimo o dvostrukom odnosno viestrukom osiguranju. To je esta pojava kod osiguranja robe jer osiguranje mogu sklopiti vlasnik robe, ali i prodava, pediter i sl. S obzirom da se tada sva ta osiguranja tretiraju kao jedno ako ukupni osigurani iznos prelazi vrijednost robe imamo sluaj nadosiguranja. Ipak kod nastanka tete vlasnik ima pravo na nadoknadu samo u visini te tete pa se postavlja pitanje po kojim se policama i kojim redom moe traiti nadoknada tete. U praksi postoje tri sistema. 1) Po prvom sistemu osiguranik moe traiti nadoknadu tete samo prema redoslijedu osiguranja. Samo ako mu prvi osiguratelj ne eli nadoknaditi tetu tek tada ima pravo traiti nadoknadu od drugog po redu osiguratelja itd. sve dok potpuno ne nadoknadi tetu. 2) Po drugom sistemu svaki osiguratelj odgovara samo srazmjerno osiguranom iznosu s tim da njihova ukupna obveza ne moe prijei stvarnu tetu. 3) Po treem sistemu osiguranik moe traiti nadoknadu tete od bilo kojeg osiguratelja po svom izboru u cijelom iznosu ili od vie njih djelomino s tim da ukupni iznos ne prelazi stvarnu tetu koje je pokrivena osiguranjem. U drugom sluaju osiguratelji koji su dali nadoknadu mogu regresnim putem traiti odgovarajui iznos od ostalih osiguratelja proporcionalno njihovim osiguranim iznosima. Zbog te mogunosti osiguranik je duan obavijestiti osiguratelja od kojeg trai nadoknadu tete o ostalim sklopljenim ugovorima o osiguranju koje se odnose na isti predmet. U nekim zakonima to je izriito navedeno i ako osiguranik to ne uini gubi pravo na nadoknadu iz osiguranja. 36. Kakva je razlika izmeu punog osiguranja, nadosiguranja i podosiguranja?

Puno osiguranje postoji kad je osigurani iznos jednak vrijednosti osiguranog predmeta. Kod netaksiranih polica uzima se u obzir stvarna vrijednost predmeta koja se treba utvrditi prilikom likvidacije tete, a kod taksiranih polica ugovorena vrijednost koja je navedena u polici. Kod punog osiguranja naknada se daje u punom iznosu tete, jer je premija osiguranja plaena na punu vrijednost osiguranog predmeta. Podosiguranje postoji kad je osigurani iznos manji od vrijednosti osiguranog predmeta. Ovdje se takoer kod netaksiranih polica uzima u obzir stvarna vrijednost osiguranog predmeta, a kod taksiranih ugovorena vrijednost. Za razliku od punog osiguranja, kod podosiguranja osiguranik je samo jedan dio vrijednosti predmeta pokrio ugovorom o osiguranju dok za drugi dio koji prelazi osigurani iznos on i dalje snosi puni rizik. Stoga ako doe do tete osiguratelji su duni dati naknadu samo za onaj dio tete koji otpada na vrijednost predmeta pokrivenu policom osiguranja, dok drugi dio tete snosi sam osiguranik. Nadosiguranje postoji kad je osigurani iznos vei od vrijednosti osiguranog predmeta i to kod netaksiranih polica stvarne vrijednosti, a kod taksiranih ugovorene vrijednosti. Ipak u sluaju tete osiguratelj daje nadoknadu samo u visini stvarne tete tj. u granicama vrijednosti osiguranog predmeta. To je posljedica naela da osiguranje slui samo za nadoknadu stvarno pretrpljene tete, a ne i za bogaenje. 37. to je to ugovor o osiguranju?


13

Ugovor o osiguranju je takav ugovor kojim se jedna stranka (osiguratelj) uz naplatu premije osiguranja obavezuje svom suugovarau (ugovaratelju osiguranja) da e odreenoj osobi (osiguraniku) do odreene visine (svote osiguranja, osigurnine) nadoknaditi tetu koja nastane osobama ili stvarima (predmetu osiguranja) a koja se dogodi uslijed ugovorom predvienih uzroka (rizika). Iz ove definicije proizlazi da su bitni elementi ugovora o osiguranju: predmet osiguranja, rizik koji osiguratelj preuzima na sebe, premija osiguranja, osigurnina. Vrste ugovora o osiguranju: - s obzirom na odreenost predmeta osiguranja: 1) pojedinani (predmet osiguranja je tono odreen) 2) opi (osiguran je vei broj predmeta koji nisu posebno odreeni) - prema trajanju: 1) ugovori s utvrenim rokom trajanja 2) ugovori bez odreenog roka trajanja (na neodreeno vrijeme) 3) ugovori na odreeno putovanje (npr. za brod: od poetka ukrcavanja tereta u polaznoj luci do zavretka iskrcaja u odredinoj luci). 4) kombinirani ugovori na vrijeme i izvrenje pothvata (npr. u osiguranju objekata u izgradnji pokrie se ugovara na godinu dana (ili dulje), ali osiguranje prestaje i prije, ako je prije ugovorenog trajanja obavljen tehniki prijem radova, odnosno ako se izgraeni objekt poeo prije upotrebljavati.). 38. Obrazloite osnovna naela ugovora o osiguranju (naelo naknade tete, naelo dobre volje, naelo trajnosti i naelo aleatornosti) NEDOSTAJU: NAELO TRAJNOSTI I NAELO ALEATORNOSTI !

Naelo naknade tete. Osnovni cilj osiguranja je u tome da prui osiguranicima sigurnost i naknada tete ako do osiguranog sluaja doe. Ovo naelo je u biti zajedniko svim imovinskim osiguranjima no postoje razlike kod primjene tog naela u transportnim i ostalim imovinskim osiguranjima. Kod transportnih osiguranja ovo naelo ima slijedee znaenje: osiguranici mogu biti samo osobe koje imaju ili mogu oekivati da e imati opravdani materijalni

interes na osiguranom predmetu tj. interes da osigurani sluaj ne nastupi

naknadu za nastalu tetu koja je pokrivena osiguranjem mogu traiti samo osobe koje su stvarno pretrpjela tetu tj. osobe koje su u trenutku nastanka tete imale interes na osiguranom predmetu osigurati se mogu samo predmeti ija se vrijednost moe procijeniti u novcu

osiguranici mogu dobiti naknadu tete iz osiguranja samo do iznosa tete koju su pretrpjeli iako je to u praksi esto teko utvrditi pa nije rijetkost da se tada isplauje iznos na koji je predmet osiguran u sluaju dvostrukog osiguranje nema kumuliranja naknade tete iz osiguranja tj. osiguranik moe traiti naknadu tete od jednog ili drugog osiguravatelja samo do iznosa stvarne tete koju je pretrpio Naelo dobre volje. Kod transportnog osiguranja obje ugovorne strane su dune postupati s maksimalno dobrom voljom kod zakljuivanja i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju kao i kod likvidacije tete. Ovo naelo dolazi do izraaja u dunosti ugovaratelja osiguranja i osiguranika da prilikom zakljuivanja ugovora da prijave osigurateljima sve okolnosti koje su od znaaja za ocjenu teine rizika kao i da svi podaci koji se daju budu toni bez obzira da li su se ti podaci morali dati ili ne.


14

39.

to je to osiguratelj?

U ugovoru o osiguranju pojavljuju se tri funkcije, utjelovljene u tri ili u dvije osobe: to su osiguratelj, ugovara osiguranja, osiguranik. Ove posljednje dvije funkcije mogu se ali ne moraju nai u jednoj te istoj osobi. Osiguratelj je pravna osoba koja prima premiju od osiguranika i preuzima zauzvrat na sebe obvezu nadoknaivanja nastale tete ili isplate osigurane svote ako se ostvari osigurani sluaj. 40. to je to osiguranik?

Osiguranik je fizika ili pravna osoba koja se sklapanjem ugovora o osiguranju sa osigurateljem obvezuje plaati mu odreene iznose premije osiguranja, a zauzvrat oekuje nadoknaivanje nastale tete ili isplatu osigurane svote ako se ostvari osigurani sluaj. 41. to je to ugovaratelj osiguranja?

Ugovaratelj osiguranja je pravna osoba koja djeluje kao posrednik izmeu osiguratelja i osiguranika pri sklapanju ugovora o osiguranju. Ako ugovaratelj osiguranja ne navede da ugovor sklapa za drugoga, smatra se da je on sam ujedno i osiguranik. 42. to je punomonik osiguranja?

Punomonik osiguranja je osoba koja sklapa ugovor o osiguranju u ime i za raun svog nalogodavca - osiguranika. Dakle, ugovor se ne sklapa osobno ve putem punomonika. Pravni uinci iz ugovora kojeg sklopi punomonik nastaju izravno za zastupanog, tj. ugovaratelja osiguranja. Na temelju ovako sklopljenog ugovora, zastupljeni postaje stranka iz ugovora, sa specifinim pravima i obvezama, pri emu je nevano je li ugovaratelj osiguranja ujedno i osiguranik. injenica da se ugovor sklapa putem punomonika nema nikakvog odraza na pravne uinke tako sklopljenog posla, ve je situacija istovjetna onoj kada ugovor sklapa osobno ugovaratelj osiguranja. 43. to je to korisnik osiguranja?

Korisnik osiguranja moe ali ne mora biti sam osiguranik. To je ona osoba kojoj se nakon nastanka osiguranog dogaaja vri naknada tete ili isplata osigurane svote. Korisnik osiguranja i osiguratelj nisu ista osoba na primjer kod osiguranja ivota (za sluaj smrti), kada se ugovorena svota isplauje korisniku osiguranja nakon smrti osiguranika. 45. to je to agent (zastupnik, broker) osiguranja?

Za sve posrednike usluga u trgovakom poslovanju koristi se naziv broker. Tako se na primjer kod zakljuivanja pomorskog prijevoza on javlja kao posrednik brodara ako trai teret za njegov brod ili kao posrednik naruioca ako trai brod za njegov teret. Za obavljanje svojih usluga on dobiva proviziju. Broker se javlja i u osiguranju. Trokove u osiguranju, odnosno proviziju, brokeri zaraunavaju na teret komitenta, odnosno osiguravatelja u iju korist je osiguran predmet. 47. Koncizno obrazloite elemente osiguranja (tj. predmet osiguranja, rizik osiguranja, svota osiguranja i vrijednost osiguranog predmeta, premija osiguranja, osigurane tete... interes15


osiguranja, osigurani sluaj). PREDMET OSIGURANJA je objekt na koji se osiguranje odnosi. To moe biti stvar, pravo ili osoba. Razlikuju se tako: osiguranje imovine, transportno osiguranje, kreditno osiguranje, osiguranje osoba. RIZIK OSIGURANJA je osnovni element osiguranja, poto se samo osiguranje zasniva na riziku. U najirem smislu rizik oznaava svaki budui neizvjestan dogaaj, bez obzira na to da li je taj dogaaj ako nastupi tetan ili koristan za osobu koje se tie. SVOTA OSIGURANJA I VRIJEDNOST OSIGURANOG PREDMETA. Svota osiguranja predstavlja maksimalnu obvezu osiguratelja u pogledu isplate ukupnog iznosa osigurnine. Osigurana svota (svota osiguranja) NE predstavlja vrijednost osiguranog predmeta. Naime, u pogledu odnosa osigurane svote i vrijednosti osiguranog predmeta mogu nastati tri situacije: 1) Osigurana svota jednaka je stvarnoj vrijednosti osiguranog predmeta. To je tzv. OSIGURANJE NA PUNU VRIJEDNOST. 2) Osigurana svota je manja od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. To je tzv. PODOSIGURANJE. 3) Osigurana svota je vea od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. To je tzv. NADOSIGURANJE. PREMIJA OSIGURANJA predstavlja iznos koji osiguranik plaa osiguratelju i koji se NE vraa u sluaju neostvarene tete. To je doprinos za rizik koji osiguratelj snosi (to je tzv. "cijena rizika"). Premija se odreuje ovisno o stupnju vjerojatnosti ostvarenja osiguranog dogaaja: ta vjerojatnost odreuje se statistiki, kao odnos broja ostvarenih sluajeva prema broju moguih sluajeva. Npr.: Ako od 1000 brodova godinje izgore 3, onda je vjerojatnost 3/1000. Ako je svaki brod osiguran na 100.000 novanih jedinica, a nastanu 3 totalne tete, tada bi svaki od 1000 osiguranika trebao platiti 300 n.j. (300 x 1000 = 300.000). NAKNADA (OSIGURNINA) je onaj iznos koji osiguratelj mora platiti osiguraniku u sluaju nastanka tete. Treba uoiti razliku izmeu NAKNADE I TETE; naime njihovi iznosi (izraeni u novanim jedinicama) mogu ali ne moraju biti podudarni. Visina naknade odreena je visinom uplaene premije i osiguranog dogaaja. To znai ako je nastupio osigurani dogaaj, osigurnina bi trebala biti u visini nastale tete. Ako je osigurani dogaaj samo djelomino nastupio, visina osigurnine pokrivat e samo onaj dio tete koji je osiguran. To bi u prethodno navedenom primjeru znailo da, ako su izgorjela 3 broda, ali ne potpuno ve s intenzitetom tete 1/2, premija e iznositi 1/2 od 300 n.j., tj. 150 n.j.. OSIGURANA TETA je posljedica nastanka osiguranog sluaja. Svaka pojedina vrsta osiguranja ima svoje specifine osigurane sluajeve, pa i tete koje slijede. Od moguih posljedica nastupa osiguranog sluaja (teta) istiu se nekoliko primjera. - gubitak osigurane stvari (teta se sastoji u nemogunosti osiguranika da njome raspolae) - unitavanje (propast) osigurane stvari - oteenje, kvar - izostanak korisnog rezultata (npr. u poslovanju) - prekid rada - tjelesna ozljeda... INTERES OSIGURANJA je ODNOS jedne osobe (subjekt interesa) prema jednom odreenom predmetu (objekt interesa). To je stvar koja moe biti pogoena osiguranim sluajem, ili neko pravo, ili eISPIT.com - Online ispiti i skripte16

odgovornost. To je, dakle, odnos izmeu jednoj subjekta i objekta, tj. izmeu osobe i nekog dobra koje je osigurano od odreenog rizika. Interes se nalazi u vrijednosti koju za osiguranika ima odreena stvar, potraivanje, oekivana dobit. Prema tome, vrijednost osiguranog interesa predstavlja osiguranu vrijednost (vrijednost osiguranja). 48. to je predmet ugovora o osiguranju? Predmet ugovora o osiguranju moe biti1) odreeni objekt, stvar, imovina, dobro i sl. (npr. u osiguranju imovine i transportnom osiguranju), 2) imovinsko pravo ili interes (npr. u osiguranju pravnog odnosa), 3) ovjek, tj. osoba na iji se ivot odnosno zdravlje odnosi ugovor o osiguranju.

49.

to sve znate o riziku osiguranja (tj. pojam rizika, elementi rizika, vrste rizika i promjena rizika)?

RIZIK OSIGURANJA je motiv, pretpostavka i sadraj osiguranja. Samo ako postoji odreeni rizik nastaje i ekonomska potreba za njegovim pokriem putem osiguranja. Rizik je neki budui neizvjestan dogaaj koji moe imati nepoeljne posljedice bez obzira kako je nastao ili kako je izazvan. Pojam rizika u osiguranju je ui, on obuhvaa: (elementi rizika) mogunost nastanka odreene opasnosti, dogaaj kao takav, objekt (sam predmet osiguranja). VRSTE RIZIKA: - S obzirom na postojanost svojstava u toku vremena: 1) Konstantni rizik = predstavlja nepromjenjivu rizinost u pogledu stupnja opasnosti njegova nastanka. U konstantnom riziku je vjerojatnost njegova ostvarenja postojana, ona se ne mijenja, npr. opasnost od poara zgrada je iz godine u godinu jednaka. (Postojanost rizika obino se ocjenjuje u odnosu na ivotni vijek ovjeka, pa ne govorimo o apsolutnoj nepromijenjivosti rizika u doslovnom smislu). 2) Varijabilni rizik = rizinost koja se stalno mijenja. Stupanj opasnosti nastanka mijenja se u relativno kratkom razdoblju iz dana u dan. To je rizinost tipina za iva bia; tako se npr. smrtnost ljudi poveava godinama ivota. Slino je i u osiguranju ivotinja, motornih vozila i sl. (sva osiguranja u kojima dogb predmeta osiguranja bitno utjee na veliinu rizika). PROMJENA RIZIKA: Promjena u veliini rizinosti utjee na ocjenu rizika i zato je ugovaratelj osiguranja duan obavijestiti osiguratelja o svakoj okolnosti koja moe biti znaajna za poveanje rizika u osiguranju imovine, a kada se radi o osiguranju osoba samo u sluaju ako je rizik povean zbog promjene zanimanja osiguranika. Promjena veliine rizika moe utjecati na izmjenu uvjeta ugovora o osiguranju i visine premije pa i na raskid ugovora odnosno ogranienje obveze osiguratelja ako nastane osigurani sluaj. 50. Koji su to osnovni rizici? Osnovni rizici su ove opasnosti koje se mogu ostvariti na svakoj robi ili prijevoznom sredstvu: pomorske ili prometna nezgode, poar, elementarne nepogode i via sila. tete se uslijed osnovnih rizika ne dogaaju esto, ali ako se dogode u pravilu su uvijek velike. Ti su rizici redovito pokriveni svakom policom. 51. Koji su to dopunski rizici? Dopunski rizici su one opasnosti koje su specifine - svojstvene i koje se kao takve mogu eISPIT.com - Online ispiti i skripte17

ostvariti samo na odreenim vrstama robe ili prijevoznog sredstva: kraa i neisporuka, manipulativni rizici, ostali dopunski rizici - pokisnue, hra, dodir s drugom robom i sl. tete uslijed dopunskih rizika dogaaju se ee, ali su u pravilu manje od teta uslijed osnovnih rizika. Dopunski se rizici osiguravaju samo na zahtjev osiguranika. 52. to sve znate o ratnim i politikim rizicima?

Pod ratnim i politikim rizicima podrazumijeva se svaki ratni akt, trajk, graanski nered i sl. U tim okolnostima moe nastati veliki rizik za osiguratelja jer se na jednom ratom ugroenom podruju moe nai vea koliina tereta ili brodova osiguranih kod istog osiguratelja. Ti se rizici u pravilu ne osiguravaju u domaem ve jedino u meunarodnom transportu, te se uvijek osiguravaju na zahtjev osiguranika i moraju izriito biti navedeni u polici. esto se za takve rizike izdaje posebna polica. 53. to je to svota osiguranja, odnosno vrijednost osiguranog predmeta? Vidjeti 47. to je premija osiguranja s ekonomskog i pravnog stajalita i koje su relevantne karakteristike premije osiguranja? PREMIJA OSIGURANJA:

54.

Sa pravnog stajalita: Iznos na koji osiguratelj ima pravo kao stranka osigurateljskog odnosa. To je

naknada koju osiguratelj prima od osiguranika u zamjenu za obeanu prestaciju, odtetu ili osiguranu svotu. Sa ekonomskog stajalita: To je cijena uz koju osiguratelj preuzima teret rizika. RELEVANTNE KARAKTERISTIKE PREMIJE OSIGURANJA: Premija je karakteristina samo za PREMIJSKO OSIGURANJE, ali ne i za UZAJAMNO OSIGURANJE (u ovom zadnjem se doprinos svakog lana zajednice utvruje i uplauje unatrag, po izvrenoj teti). Ukupni iznos koji je duan platiti ugovaratelj osiguranja za sklopljeno osiguranje je tzv. BRUTOPREMIJA (UKUPNA PREMIJA). Bruto-premija predstavlja u odnosu prema osiguraniku cijenu osiguranja, pa se naziva i TARIFNOM ili KOMERCIJALNOM PREMIJOM. Bruto-premija sastoji se od: 1) NETO-PREMIJE: ini najvei dio za isplatu obveze iz osiguranja. 2) REIJE: slui za pokrie trokova iz osiguranja. Vrste premije prema razdoblju na koje se odnosi: godinja (premija se plaa svake godine u ugovoreno vrijeme) ispodgodinja ili kratkorona (osigurava se samo dio godinjeg razdoblja) obrona (moe se ugovoriti kod viegodinjih, godinjih pa i ispodgodinjih ugovora) - ( u osiguranju ivota jednokratnu premiju za cjelokupno trajanje osiguranja nazivamo MIZA). obraunska ili flotantna (plaa se unatrag za proteklo razdoblje prema stvarnoj vrijednosti predmeta osiguranja u tom razdoblju - npr. za zalihe na skladitima...- a to moe biti mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno itd.). 55. to je to teta u transportnom osiguranju?

Pod tetama u transportnom osiguranju podrazumijevaju se materijalna oteenja i gubici osiguranog predmeta, kao i trokovi nastali uslijed ostvarenja osiguranih rizika. U naelu tete su pokrivene osiguranjem samo ako su nastale nakon zakljuenja osiguranja. Osiguranjem se pokrivaju samo budui neizvjesni dogaaji (rizici). Meutim postoji mogunost da se uz suglasnost ugovaratelja osiguranja i osiguratelja pokriju i neke tete nastale prije zakljuenja osiguranja. Za takvo retro aktivno eISPIT.com - Online ispiti i skripte18

pokrie potrebno je ispuniti dva bitna uvjeta: 1) da ugovaratelj osiguranja i osiguranik u trenutku zakljuenja ugovora nisu znali niti morali znati da je teta ve nastala, te da nisu znali za njezin opseg. 2) da se iz samog teksta ugovora vidi volja ugovornih strana da se osiguranjem pokriju i tete koje su eventualno ve nastale. Potrebno je razlikovati ove kategorije teta: potpuni gubitak osiguranog predmeta (stvarni i izvedeni), djelomini gubitak i oteenje osiguranog predmeta, trokovi spaavanja i trokovi izravno prouzrokovani nastupanjem osiguranog sluaja, zajednike havarije, nagrada za spaavanje, obveza naknade tete treim osobama, trokovi konstatacije i likvidacije teta. 56. Obrazloite stvarni i izvedeni potpuni gubitak! Stvarni gubitak moe se manifestirati na 3 naina i to:1) Potpuni materijalni gubitak osiguranog predmeta (npr. njegovo fiziko unitenje u poaru, prometnoj

nezgodi, potonuu broda i sl.)2) Osigurani je predmet oteen u takvom opsegu ili su oteenja takve naravi da prestaje biti stvar

odreene vrste (npr. moenje cementa - stvrdnjavanje, i on postaje neupotrebljiv).3) Osigurani predmet nije fiziki uniten, niti je promijenio svoje svojstvo, ali je osiguranik trajno lien

mogunosti da njime raspolae (npr. zapljena, ratni rizik i sl.). U sluaju stvarnog potpunog gubitka za ostvarenje prava iz osiguranja nije potrebno osiguratelju objaviti naputaj osiguranog predmeta. Izvedeni potpuni gubitak predstavlja ekonomski, a ne fiziki gubitak osiguranog predmeta. Pod izvedenim gubitkom u smislu osigurane tete razumijeva se sluaj kada osigurani predmet nije potpuno izgubljen, ali su posljedice ostvarenja osiguranog rizika takve naravi i opsega da bi trokovi bili isti ili vei od njegove stvarne vrijednosti. Da bi se neko oteenje prilikom likvidacije tete moglo tretirati kao takvo, potrebno je prema engleskom pravu da osiguranik izvri tzv. naputaj osiguranog predmeta. Ako osiguratelj prihvati naputaj osiguranog predmeta, sva prava koja je osiguranik imao na tom predmetu, kao i prava koja je imao prema treim osobama u vezi sa tetom prelaze na osiguratelja ako ih se ovaj nije odrekao. Meutim i poslije prihvaanja naputanja osiguranik je duan preuzeti sve potrebne mjere ouvanja osig. predmeta, dok osiguratelj ne bude u mogunosti sam voditi brigu o tom predmetu. Prema hrvatskom pravnom sustavu osiguranik ima pravo traiti naknadu iz osiguranja ako je potpuni gubitak osiguranog predmeta neizbjean i ako trokovi potrebni za popravak oteenog osig. predmeta i trokovi spaavanja prelaze njegovu osiguranu ili stvarnu vrijednost. 57. Obrazloite djelomini gubitak (oteenje)!

Djelomini gubitak ili oteenje osiguranog predmeta (djelomina teta) kao posebna kategorija teta obuhvaa: 1) potpuni gubitak dijela osiguranog predmeta 2) oteenje osiguranog predmeta O djelominom gubitku govorimo kada uslijed djelovanja osiguranih rizika nastupi potpuni gubitak dijela osiguranog predmeta. Pojmovno su mogui ovi pojavni oblici djelominog gubitka: 1) gubitak sastavnog dijela neke sastavljene stvari - osiguranog predmeta 2) gubitak jednog ili vie istovrsnih samostalnih dijelova osiguranog predmeta - koleta ili komada bilo da su ti dijelovi jednako vrijedni ili su njihove vrijednosti posebno odreene odnosno odredive. eISPIT.com - Online ispiti i skripte19

O oteenju osiguranog predmeta govorimo kada osigurani predmet zbog djelovanja osiguranih rizika prispije na odredite u oteenom stanju. U tom sluaju postoje dvije mogunosti: ili se osigurani predmet moe popraviti i dovesti u prvobitno stanje ili njegov popravak nije mogu, pa je zbog toga osigurani predmet izgubio na vrijednosti. 58. to je bit zajednike (generalne) havarije?

Pod zajednikim (generalnim) havarijama podrazumijevaju se materijalne tete i izdaci koji su posljedica mjera poduzetih od strane zapovjednika ili posade broda da se spasi brod i teret od zajednike opasnosti, a te tete i izdatke uslijed toga zajedniki snose brodari i vlasnici tereta. Za zajedniku havariju je potrebno: da su u pitanju izvanredne tete i izdaci, a ne uobiajene tete i izdaci do kojih redovito dolazi za vrijeme plovidbe, da su tete i izdaci posljedica namjernog i razlonog postupka zapovjednika broda ili nekog lana posade na brodu, a ne sluajne tete koje su posljedica (izravna) pomorskih rizika, ili sluajnih postupaka osoba na brodu, da su mjere poduzete u zajednikom interesu broda i tereta, a ne u interesu samo jedne strane, da je postojala zajednika opasnost za brod i teret koja se poduzetim mjerama htjela izbjei, da su u pitanju tete i izdaci koje zajedniki snose brodar i vlasnici tereta. Iz navedenog proizlazi da je osnovni princip na kojem se zajednika havarija temelji - zajednica interesa svih sudionika u jednom pomorskom pothvatu. Najei sluajevi zajednike havarije: zajednike havarije broda (gubitak ili oteenje broda uslijed namjernog nasukavanja, oteenje trupa i sl.), zajednike havarije robe (bacanje robe u more radi olakanja broda i sl.), gubitak vozarine u svezi s gubitkom tereta ako se taj gubitak prizna kao zajednika havarija, izvanredni trokovi kao npr. trokovi odsukavanja broda, nagrade za spaavanje i trokovi spaavanja broda i tereta, trokovi luke pribjeita u koju se brod sklonio da izbjegne opasnost. 59. to je bit potrebne (partikularne) havarije?

Pojedinana ili partikularna havarija je takva teta (gubitak ili oteenje) osigurane osobe koja je neposredna posljedica osiguranog rizika, a koju tetu u potpunosti snosi onaj koji ima interes na osiguranoj robi. Za pojedinanu havariju je karakteristino da se radi o zasebnim tetama i trokovima koji nastaju pojedinim sudionicima pomorskog odnosno plovidbenog pothvata. Pri tom, iako postoji izvanrednost dogaaja, nema zajednikih interesa, nema namjernost ina, nije u pitanju zajedniki spas ili zajednika korist i nema zajednike pogibelji. U pomorskom transportu te tete se prema tome mogu odnositi na brod (trup broda, brodska postrojenja i brodsku opremu), teret na brodu i vozarinu. Ako se radi o teti na brodu, zapovjednik broda je u prvoj luci pristajanja duan zatraiti da brod pregleda vjetak klasifikacijskog zavoda kod kojeg je brod klasificiran te obavijestiti havarijskog komesara koji e sam, ili uz suradnju vjetaka pismenim izvjetajem izvriti valutaciju tete ili trokova popravka. Ako se radi o teti na teretu, primatelj tereta u odredinoj luci mora podnijeti pismeni protest zapovjedniku broda ili agentu te obavijestiti havarijskog komesara o teti i pozvati ga da izvri procjenu tete. Havarijski komesar moe takoer imenovati jednog ili vie vjetaka za procjenu tete. Na osnovi izvrenog vjetaenja robe, vjetak ili havarijski komesar izdaje primatelju havarijski certifikat sa sadrajem opisa robe, koja je podvrgnuta vjetaenju, narav pretrpljene tete, konstatirane ili pretpostavljene uzroke i visinu tete.


20

60.

to je to nagrada za spaavanje u pomorskom osiguranju?

Spaavanje je takoer jedan od instituta pomorskog prava. Dakle, moe se govoriti o spaavanju kao jednom od osiguranih rizika odnosno vrste tete. Akcija spaavanja radi izbjegavanja osigurane stvari od neposredne opasnosti, oteivanja ili propasti, u zajednikom je interesu osiguranika i osiguratelja, stoga je prirodno da time prouzroene trokove, a posebno nagradu za spaavanje, spasiocima treba nadoknaditi osiguratelj koji je preuzeo rizik. Osiguratelj nadoknauje osiguraniku trokove i nagradu za spaavanje ako se radi o spaavanju broda ili robe od opasnosti koje su pokrivene osiguranjem i pod uvjetom da je spaavanje bilo uspjeno. U praksi postoji Lloydov standardni formular o spaavanju koji pravo spaavatelja na nagradu izriito uvjetuje uspjenou spaavanja pod klauzulom "no cure no pay". 61. Obrazloite trokove osiguranika u pomorskom osiguranju (tj. trokove spaavanja, trokove prouzrokovane nastupanjem osiguranog sluaja i trokove utvrivanja i likvidacije tete)!

TROKOVI SPAAVANJA izrazit su oblik generalnohavarijskog troka. Rije je zapravo o nagradi koju cjelokupna imovina obuhvaena u jednom pomorskom pothvatu duguje spaavatelju izvan broda za uspjeno otklanjanje opasnosti koja joj je prijetila. Pod trokovima spaavanja razumijevaju se izvanredni trokovi osiguranika radi izbjegavanja teta od izravne opasnosti ili smanjenja ve nastalih teta. Oni se nadoknauju iz osiguranja: 1) ako su tete pokrivene osiguranjem, 2) ako su trokovi uinjeni razumno ili u suglasnosti s osigurateljem. Ti se trokovi nadoknauju iz osiguranja bez obzira na koristan rezultat i kada zajedno s naknadom za tetu premauju osiguranu svotu. Ta je odredba izuzetak od opeg naela da osigurana svota predstavlja maksimalnu obvezu osiguratelja. Razlog za to proizlazi iz toga to se takvi trokovi prije svega poduzimaju u interesu osiguratelja. TROKOVI UZROKOVANI NASTUPANJEM OSIGURANOG SLUAJA nadoknauju se iz osiguranja samo ako su nastali izravno zbog ostvarenja osiguranog sluaja. Za razliku od trokova spaavanja, ti se trokovi nadoknauju iz osiguranja samo do osigurane svote. Ovi su trokovi karakteristini za osiguranje robe (npr. trokovi odvajanja oteene robe, ienja i suenja ponovnog parkiranja i sortiranja robe, trokovi izvanrednog iskrcaja, prekrcaja i sl.) TROKOVI UTVRIVANJA I LIKVIDACIJE TETE redovito se nadoknauju iz osiguranja ako su bili potrebni i ako je teta na koju se odnose pokrivena osiguranjem. Trokovi odreivanja tete obuhvaaju i trokove procjene tete, kao i trokovi prodaje oteenog predmeta koja je izvrena da se ustanovi visina tete. Posao se likvidatora moe podijeliti u etiri etape: 1) Posao oko utvrivanja svih injenica i podataka koji imaju sluiti kao podloga samom suenju, 2) Posao oko utvrivanja vjerovnike ili aktivne mase, 3) Posao oko utvrivanja dunike ili pasivne mase, 4) Posao oko utvrivanja kvote doprinosa za svaku pojedinu zainteresiranu stranku. 62. Koje tete mogu biti zakonski ili ugovorno iskljuene iz osiguranja?

tete iskljuene iz osiguranja mogu biti propisane i ugovorene. tete iskljuene iz osiguranja u pravilu nisu nadoknadive osiguranjem. Zakonska iskljuenja tete iz osiguranja obuhvaaju: 1. tete nastale izravno ili neizravno zbog namjernog postupka osiguranika 2. Osim ako se posebno ne ugovori, tete nastale izravno ili neizravno uslijed - krajnje nepanje osiguranika, eISPIT.com - Online ispiti i skripte21

namjernog postupka ili krajnje nepanje osoba za postupke kojih, prema zakonu, odgovara osiguranik, - nastupanja ratnih i politikih rizika. 3. tete nastale zbog mana ili prirodnih svojstava robe, osim ako nije drukije ugovoreno. Iz osiguranja su iskljuene jo i ove tete: kod osiguranja brodova na vrijeme ili na putovanje, tete nastale izravne ili neizravno zbog mana ili nesposobnosti broda za plovidbu, ako je osiguranik za te mane znao ili mogao znati, a osiguratelj za njih nije znao ili je saznao prije zakljuenja ugovora o osiguranju, kod osiguranja broda na vrijeme, i tete nastale izravno ili neizravno zbog rizika ostvarenih izvan granica plovidbe, predvienih ugovorom o osiguranju, kod osigurane robe, tete nastale zbog mana ili proizvodnih svojstava robe i kada je do tete dolo uslijed zakanjenja prijevoznog sredstva nastalog zbog osiguranog rizika. Ugovorno iskljuenje teta iz osiguranja - ugovorom se mogu iskljuiti iz osiguranja i one tete koje su zakonom inae pokrivene. Isto tako mogu se ugovorom osigurati i one tete koje su zakonom iskljuene iz osiguranja. Ugovorno iskljuenje moe se urediti na dva naina:1) ugovaranjem odreene ugovorne klauzule koja sadri i odredbe o tetama iskljuenim iz

-

osiguranja,2) pojedinanim navoenjem rizika u ugovoru, odnosno teta iskljuenih iz osiguranja.

63.

Kako se mogu ograniiti odgovornosti osiguranja za tete (sve o franizama)

Osiguranik mora biti zainteresiran da uini sve to je u njegovoj moi da bi sprijeio nastanak tete ili da teta bude to manja. Tako na primjer mora paziti da pakiranje robe bude to kvalitetnije, a utovar to strunije izveden. Da bi se on stimulirao u tom pravcu primjenjuju se franize. Franize mogu biti kvalitativne i kvantitativne. Kod kvalitativnih franiza radi se o iskljuivanju odreene kategorije teta, a kod kvantitativnih o iskljuivanju odgovornosti osiguravatelja za tete do odreenog iznosa. Kvalitativne franize su este kod osiguranja brodova, a ranije su se vrlo esto ugovarala i iskljuenja odreenih kategorija teta kod osiguranja robe. Kvantitativne franize mogu biti integralne i odbitne. Integralnom franizom osiguravatelj ne nadoknauje tetu do visine ugovorene franize koja moe biti izraena u postotku od ukupne premije ili u apsolutnom iznosu. Sve tete preko iznosa franize nadoknauje osiguravatelj bez odbitka franize i iz tog razloga one su danas sve rijee. Odbitnom franizom osiguranik u svakoj teti sudjeluje u visini ugovorene franize to znai da tete do visine franize padaju na teret osiguranika, a u tetama veim od iznosa franize osiguravatelj nadoknauje samo onaj dio koji je vei od iznosa ugovorene franize. Kod nekih je osiguranja franiza obavezno odbitna no u veini se sluajeva preputa na volju osiguraniku da li e u ugovor ukljuiti i franizu. Ukoliko to uini tada e premija osiguranja biti nia. to se tie prednosti koju franiza daje osiguravatelju ona je u tome to osiguravatelja rjeava mase administrativnog rada, a samim tim i trokova koji su neizbjeni bez obzira o kako se maloj teti radilo. 65. Obrazloite kauzalni odnos izmeu osiguranih rizika i nastalih teta.

Kod nastupa osiguranog sluaja moe doi do niza posljedica i teta pa se treba postaviti pitanje da li su sve tete nastale kao posljedica osiguranog rizika pokrivenog u govorom o osiguranju. Postoje razne teorije koje daju razliite kriterije za utvrivanje teta pokrivenih osiguranjem. Najee se primjenjuje teorija neposrednog uzroka. Po ovoj teoriji osiguratelj je duan naknadu samo one tete koja je nastala kao neposredna posljedica osiguranog rizika. Na primjer ako je brod oteen uslijed sudara s drugim brodom osiguratelj je duan nadoknaditi tetu jer se radi o neposrednom transportnom riziku. Meutim ako se zbog sudara teret eISPIT.com - Online ispiti i skripte22

morao iskrcati i prilikom toga se otetio zbog kie tada to osiguratelj ne nadoknauje jer je to tek posredna posljedica sudara, a neposredna posljedica djelovanja kie. Odstupanje od teorije neposrednog rizika. Odstupanja od ove teorije javljaju se u nekoliko sluajeva: 1) kad je teta nastala zbog neke neminovne posljedice osiguranog rizika - Kao primjer moemo uzeti poar na brodu. Uslijed gaenja poara roba na brodu bila je oteena zbog koritene vode, a kako se gaenje i tete nastale uslijed gaenja smatraju neminovne posljedice poara pokrivene su osiguranjem. 2) kad je teta nastala zbog ratnih i pomorskih rizika - Sve tete koje su nastale kao neposredna ili posredna posljedica ratnog akta pripisuju se ratnim rizicima. ( npr. brod se bjeei pred neprijateljskom podmornicom nasukao). Ako bi se brod nasukao je su svjetionici ugaeni zbog rata tada to nije ratni nego pomorski rizik pa kod osiguranja treba specificirati to ulazi u ratne, a to u pomorske rizike. 3) kad je teta nastala zbog rizika na koje se zbog njihove prirode ne moe striktno primijeniti ova teorija - Takav je, na primjer rizik "baraterija" kojim su obuhvaene kako neposredne tako i posredne tete nastale zbog zlonamjernog i protuzakonitog djelovanja kapetana ili lanova posade. U praksi se esto dogaa da teta nastane kao neposredna posljedica dva ili vie rizika (brod se nasue i uslijed nevremena potone). U tom sluaju ako je samo jedan rizik osiguran smatra se da je teta pokrivena osiguranjem. Ako je jedan rizik osiguran, a drugi izriito iskljuen iz osiguranja tada teta nije pokrivena osiguranjem. 66. to je to interes osiguranja? Vidjeti pitanje br.47. to je to osigurani sluaj ?

67.

Osigurani sluaj je dogaaj koji je nastao kao posljedica ostvarenja osiguranog rizika. Osigurani rizik je budui neizvjesni dogaaj, a osigurani sluaj je ve ostvareni dogaaj uzrokovan osiguranim rizikom. U osiguranju rizik se javlja kao uzrok, a teta kao posljedica i relevantni su samo oni uzroci i samo one posljedice koje su osigurane. Da bi osiguratelj bio obavezan nadoknaditi tetu moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti: postojanje tete koja je posljedica osiguranog rizika i mora se raditi o osiguranoj teti koja je nastala uslijed osiguranog rizika. Osim toga osigurani sluaj se mora ostvariti u vremenu dok traje osiguranje i u okviru geografskih granica koje su izriito ili preutno navedene u ugovoru, odnosno u okviru granica koje nisu iskljuene iz ugovora. Treba ipak naglasiti da u osiguranju vrijedi pravilo nedjeljivosti osiguranog sluaja. To znai da je osiguranjem pokrivena i ona teta koja je nastala nakon isteka vremena na koje se odnosi ugovor o osiguranju pod uvjetom da je uzrok te tete tj. ostvareni rizik, nastupio unutar tog vremena i ako te nastale tete nisu izriito iskljuene iz osiguranja. Kod transportnog i drugih osiguranja osigurani sluajevi mogu se pokriti prema: 1) uzrocima - tada su pokrivene sve posljedice (tete) koje su nastale uslijed ostvarenja osiguranog rizika, 2) posljedicama - osigurana je odreena posljedica bez obzira na uzrok, 3) kombinaciji uzroka i posljedica - to je najei nain osiguranja u transportu. Tim se nainom ugovorom predviaju pokriveni uzroci i pokrivene posljedice. 69. to se podrazumijeva pod slobodom sklapanja ugovora?

Sloboda ugovaranja jedno je od osnovnih naela naeg ugovornog prava. Pod tim se podrazumijeva: 1) slobodu stranaka u donoenju odluke o zasnivanju obveznog odnosa, 2) slobodu u izboru druge ugovorne stranke, 3) slobodu u ureivanju sadraja ugovornog odnosa. eISPIT.com - Online ispiti i skripte23

70.

Koji su najvaniji postupci sklapanja ugovora o osiguranju?

Ugovor o osiguranju sklapa se suglasnou volja ugovornih stranaka. Ugovor stranke mogu sklopiti neposredno, u svojim meusobnim odnosima ili posredno preko punomonika. Sama forma ugovora nije propisana nego se ugovor smatra punovanim kad se postigne suglasnost volje izmeu osiguratelja i ugovaraa osiguranja. Redovite faze u procesu usklaivanja volja stranaka koje namjeravaju sklopiti ugovor su ponuda i prihvat ponude. Ponuda je jednostrano oitovanje volje kojom ponuditelj predlae drugoj zainteresiranoj stranki da sklope ugovor. Ako ta ponuda zadovoljava i drugu stranku i ona je prihvati moe se smatrati da je ugovor sklopljen. Prijedlog za sklapanje ugovora o osiguranju mogu dati ugovaratelj osiguranja i osiguratelj. Isto tako ponuda se moe dati odreenoj osobi ili veem broju osoba i tada se radi o opoj ponudi. Da bi ponuda bila pravno valjana ona mora sadravati bitne sastojke ugovora tako da bi se njenim prihvaanjem mogao sklopiti ugovor (kod osiguranja to su osigurani predmet, osigurani rizici, osigurana svota i premija osiguranja) i potrebno je da na strani ponuditelja postoji jasna i odreena namjera da sa strankom kojoj daje ponudu stvarno i sklopi ugovor. Ponuda osiguratelja. est je sluaj da ugovaratelj osiguranja trai od osiguratelja obveznu ponudu za osiguranje tzv. kvotaciju. Kvotacijom ugovara osiguranja moe utvrditi koliko e ga osiguranje kotati i da li mu se ono isplati pod tim uvjetima. Ta je kvotacija obvezna ako je ugovaratelj osiguranja prihvati u odreenom roku. Prihvaanje kvotacije vri se obino tako da ugovaratelj daje nalog za osiguranje s pozivom na uvjete iz kvotacije. Ponuda ugovaratelja osiguranja. ei su sluajevi da sam ugovaratelj daje prijedlog ponude osiguratelju jer na taj nain dolazi do utede na vremenu jer su tarife za pojedina osiguranja uglavnom poznata. Ugovaratelj jednostavno dostavlja nalog za osiguranje s podacima koji su potrebni za ocjenu teine rizika i utvrivanje premijske stope. Prihvaanje ponude moe biti izriito (osiguratelj izdaje policu ili neku drugu ispravu), preutno (ako osiguratelj u razumnom roku ne odbije ponudu ugovaratelja) i konkludentnim radnjama (kad se iz postupaka lica kojem je ponuda dana moe zakljuiti da je on tu ponudu prihvatio). 71. to znate o oblicima i nainima sklapanja ugovora o osiguranju?

O formi sklapanja ugovora ZOO sadri propise. Prema njemu, ugovor o osiguranju je sklopljen je sklopljen kad ugovaratelji potpiu policu osiguranja ili listu pokria. Iz toga slijedi da je ugovor o osiguranju formalan i to s tono navedenim pismenim formama. Ako osiguratelj ne odbije osiguranikovu ponudu za sklapanje ugovora u navedenim rokovima, smatrat e se da je prihvatio ponudu i da je ugovor sklopljen kada je ponuda prispjela osiguratelju. I kada se za valjanost osigurateljskog posla ne trai pismena forma, ipak se u praksi ti poslovi u najveem broju sluajeva sklapaju pismeno. Postupak kod sklapanja ugovora u praksi razlikuje se prema tome da li se radi o osiguranju u trgovini, prvenstveno transportu, ili o drugim vrstama osiguranja. Kod ovih posljednjih postupak je jednostavan: ugovori se sklapaju obino izmeu prisutnih, redovito posredstvom osigurateljevog agenta koji dolazi do ugovaraa bilo samoinicijativno bilo na njegov usmeni ili pismeni poziv. Eventualne nejasnoe stranke usmeno rasprave. Neposredno nakon sklopljenog ugovora agent izdaje policu. Meutim, to nije pravilo, pa se i kod ovih vrsta osiguranja ugovor moe sklopiti na temelju prethodno provedenog postupka. Kada se ugovor ne sklapa na navedeni jednostavni nain, u osiguranju su se uvrijeili odr. obiaji koji se odnose na postupak zakljuivanja ugovora:


24

ugovara osiguranja trai od osiguratelja da mu dostavi obaveznu ponudu za osiguranje (obavezna kvotacija). Iz te ponude mora biti vidljivo pod kojim bitnim uvjetima i po kojim je premijskim stopama osiguratelj spreman zakljuiti ugovor. Kvotacija je za osiguratelja obavezna do isteka roka koji je sam postavio. Osim obaveznih postoje i neobavezne kvotacije. U ovim ponudama osiguratelj izriito navodi da su uvjeti koji su navedeni u kvotaciji samo informativni, bez obaveznog karaktera. Nije propisana forma u kojoj se mora izvriti ponuda od strane ugovaraa osiguranja. Valjana je i usmena ponuda odnosno ponuda dostavljena putem telefona, brzojava ili teleprintera. Ipak se u praksi ee koristi dostavljanje pismene ponude (naloga). Nalog sadri podatke koji se trae da ih ugovara osiguranja dostavi osiguratelju tj. predmet osiguranja, njegova vrijednost, osigurani iznos, rizike koji se ele osigurati i sve druge okolnosti koje su potrebne za ocjenu rizika koj osiguratelj preuzima. 72. Nabrojite isprave o sklopljenom ugovoru o osiguranju.

Polica osiguranja. To je dokument koji se izdaje u odreenoj formi prilikom sklapanja osiguranja ili izravno nakon toga, a sadri sve bitne odredbe osiguranja: ime ugovaratelja, osigurani predmet, putovanje ili vrijeme za koje se predmet osigurava, prijevozno sredstvo, iznos na koji se zakljuuje osiguranje, rizik, uvjete osiguranja i potpis osiguratelja. Certifikat osiguranja. Certifikat sadri samo osnovne podatke o uvjetima po kojima se zakljuuje osiguranje. Obino se ispostavlja kad ve postoji jedan opi ugovor s detaljnim uvjetima. Ispostavlja se i tada kad se ne moe odmah ispostaviti polica, a ugovaratelju osiguranja je potrebno da odmah dobije dokument o sklopljenom osiguranju. Ispostavljaju ga osiguravajua drutva, a esto i brokeri koji su zakljuili opi ugovor o osiguranju za raun svojih komitenata, ali moraju o tom certifikatu izvijestiti osiguravajue drutvo s kojim je zakljuen opi ugovor. List pokria. Ispostavlja se kod transportnog osiguranja kad se sklapa ugovor o osiguranju, ali jo nisu odreeni svi elementi potrebni za definitivno zakljuenje ugovora. List pokria ima privremeni karakter i im su poznati svi elementi relevantni za zakljuenje ugovora on se povlai i izdaje se polica. Potvrda o sklopljenom osiguranju. Kad ispostavljanje police nije potrebno hrvatski osiguratelji esto zakljuuju ugovor bez police, a to je sluaj uglavnom kod uvoza robe. Na prijavi osiguranja tada stoji da je osiguranje sklopljeno po uvjetima i premijskoj stopi navedenim u samoj prijavi. Ovaj dokument nema funkcije police, ali u praksi mogu u potpunosti zamijeniti policu kao dokaznu ispravu o sklopljenom osiguranju. Pismeni ugovori o osiguranju. Ima sluajeva kad je potrebno da se pismeno naznae posebne odredbe sklopljenih ugovora, a uporaba polica je neprikladna ili nije mogua. Tada se sastavljaju ugovori o osiguranju u formi koje je inae uobiajena za sklapanje ugovora. Taj ugovor ima slinu funkciju kao i polica. Slip i cover note. Ovi dokumenti su vani u engleskoj praksi. Slip je dokument koji pripremaju posrednici osiguranja, a sadri sve bitne podatke potrebne za ocjenu teine rizika i uvjete pod kojima se eli zakljuiti osiguranje. Na osnovi slipa posrednici ispostavljaju cover note kojom izvjetavaju osiguranika da je zakljueno osiguranje i pod kojim uvjetima, kao i o udjelima pojedinih osiguratelja. Na osnovi slipa naknadno se ispostavlja polica. 73. to znate o polici osiguranja: pojam, funkcija, elementi i vrste?

To je dokument koji se izdaje u odreenoj formi prilikom sklapanja osiguranja ili izravno nakon toga, a sadri sve bitne odredbe osiguranja: ime ugovaratelja, osigurani predmet, putovanje ili vrijeme za koje se predmet osigurava, prijevozno sredstvo, iznos na koji se zakljuuje osiguranje, rizik, uvjete osiguranja i potpis osiguratelja. U praksi se koristi veliki broj polica koje se razlikuju po formi i sadraju, karakteristikama i sutini. Dijele se na razne naine kao npr: pojedinane i generalne,


25

pomorske, kopnene, potanske, zrakoplovne i kombinirane, devizne i police u domaoj valuti, izvozne i uvozne police, taksirane i netaksirane, police na vrijeme i na putovanje, prenosive i neprenosive police itd.

1) 2)

3) 4) 5) 6)

Karakteristike transportne police: To je dokazna isprava jer se njome dokazuje da je sklopljen ugovor o osiguranju, a sadri obveze koje je osiguratelj preuzeo u vezi s osiguranjem. Ne smatra se pismenim ugovorom o osiguranju jer nosi samo potpis osiguratelja i sadri njegove obveze dok su dunosti osiguranika navedena samo kao uvjeti od kojih ovisi ispunjenje obveze osiguratelja. Polica je isprava o dugu, kojom osiguratelj potvruje i priznaje obvezu iz ugovora. Polica je instrument prijenosa prava iz osiguranja tj. osiguranik moe prenijeti svoja prava prilikom prodaje osiguranog predmeta ili indosiranjem police. Polica nije vrijednnosni papir. Polica je legitimacijski papir. Kod sklapanja osiguranja odreuje se tko je ugovaratelj osiguranja, a ne mora se znati tko je stvarni osiguranik.

U sluaju gubitka police osiguratelj mora osiguraniku isplatiti nastalu tetu, ali samo ukoliko dobije jamstvo da se kasnije nee pojaviti pravi osiguranik s originalom police. Inae polica se izdaje u dva ili vie originalnih primjeraka do kojih svaki ima istu vanost, ali podnoenjem jednog primjerka police i isplatom odtete na raun njega ostali gube svaku vanost. 74. Obveze prava i odgovornosti osiguratelja iz ugovora o osiguranju - to znate?

Osiguratelj mora na zahtjev ugovaraa osiguranja ispostaviti policu osiguranja, vratiti potpuno ili djelomino premiju osiguranja ako za to postoje uvjeti i isplatiti osiguraniku naknadu tete kad za to stekne pravo. Ova je posljednja obveza i osnovna obveza osiguratelja jer predstavlja i samu bit osiguranja. Da bi osiguratelji bili obvezni nadoknaditi tetu moraju se ispuniti slijedei uvjeti: da je teta nastala kao posljedica osiguranog rizika i da je pokrivena osiguranjem, da je osiguranik u momentu ili nakon nastupa osiguranog sluaja imao ili stekao interesna osiguranom predmetu tako da je uslijed toga pretrpio materijalnu tetu, da do tete nije dolo krivic

ekonomika osiguranja

Documents