ele - auditorne vjezbe 01-2015
DESCRIPTION
ELE - Auditorne Vjezbe 01-2015ELE - Auditorne Vjezbe 01-2015ELE - Auditorne Vjezbe 01-2015ELE - Auditorne Vjezbe 01-2015ELE - Auditorne Vjezbe 01-2015TRANSCRIPT
-
Elektronika (120)
Auditorne vjebe 1
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
O kolegiju
2
Elektroniki elementi Elektroniki sklopovi
Poluvodii Dioda Tranzistor
Pojaala s bipolarnim tranzistorom Pojaala s unipolarnim tranzistorom Operacijsko pojaalo
02.03. 17.04. 04.05. 12.06.
Ocjena: teorija 50%, zadaci 50% (+ dodatni bodovi)
Ispiti: 01.07.2015. i 15.07.2015.
Bodovi Ocjena
50-60 dovoljan (2)
61-74 dobar (3)
75-87 vrlo dobar (4)
88-100 izvrstan (5)
Konzultacije: Tihomir Betti, B709, [email protected] Ivan Marasovi, B406, [email protected]
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
to je elektronika?
Elektronika je grana znanosti i tehnologije koja prouava/koristi usmjereno gibanje elektrona kroz neki medij ili vakuum.
Usmjereno gibanje elektrona elektrina struja
3
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Od ega se izrauju elektroniki ureaji?
Silicij Si (2. najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori 27,7%)
Germanij Ge
4
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Sloeni poluvodii
III-V poluvodii:
GaAs, GaN, GaP, GaSb
AlAs, AlN, AlP
InSb, InAs, InN, InP
AlGaAs, InGaAs
InGaP, AlGaP
II-VI poluvodii:
CdS, CdSe, CdTe
ZnO, ZnSe, ZnS, ZnTe
itd
5
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Definicija poluvodia
Materijali ija je elektrina vodljivost vea od vodljivosti izolatora, a manja od vodia.
Kljuni parametar je elektrina vodljivost!
Vodljivost poluvodia moe se mijenjati u irokom rasponu vrijednosti.
Kako?
Pogledati u strukturu silicija!
6
cmScmS 38 1010
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Struktura silicija
vrsto tijelo
Kristalna struktura
Kovalentna veza
Gustoa atoma: 51022 cm-3
7
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Kovalentna veza
Atom:
Jezgra
Elektroni (smjeteni u tzv. ljuskama)
Kljuni su tzv. valentni elektroni.
8
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Slobodni elektroni
Elektrina vodljivost ovisi o broju slobodnih elektrona
Ali elektroni su u kovalentnim vezama!
Kako osloboditi elektron iz kovalentne veze???
Razbiti kovalentnu vezu!
KAKO???
9
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Gustoa slobodnih elektrona
Gustoa slobodnih elektrona: n [cm-3]
Broj slobodnih elektrona u jedinici volumena
Ovisi o temperaturi!
Elektron se moe osloboditi iz kovalentne veze ako mu se dovede energija (zagrijavanjem, djelovanjem svjetla itd.).
Oslobaanjem elektrona nastaje upljina!!!
10
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Karakteristine energije
Vrh valentnog pojasa najvea energija koju elektron moe imati, a da je jo uvijek vezan uz atom. Ev
Dno vodljivog pojasa najmanja energija koju elektron moe imati kad je slobodan. Ec
irina zabranjenog pojasa najmanja energija koju treba dovesti da bi se oslobodio elektron iz kovalentne veze. EG
Prikaz karakteristinih energija energijski dijagram.
11
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Energijski dijagram poluvodia
vcG EEE
12
E
Ec
Ev
EG
Za silicij na 300 K: EG=1,12 eV
Za GaAs na 300 K: EG=1,42 eV 1 eV = 1,60210-19 J
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
irina zabranjenog pojasa
Model za proraun irine zabranjenog pojasa Si u ovisnosti o temperaturi:
Drugi model:
13
][636
1073,417,12
4 eVT
TTEG
eVT1005,6T10059,117,1TE 275G K170T
eVT1005,3T10025,91785,1TE 275G K170T
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Zadatak 1.
Izraunati irinu zabranjenog pojasa silicija na sljedeim temperaturama:
a) T= 200 K
b) T= 350 K
c) T= 400 K
Domai rad: Odrediti irine zabranjenog pojasa pri zadanim temperaturama s drugim modelom i usporediti ih s rezultatima iz zadatka 1.
14
0 200 400 600 800 10000.85
0.9
0.95
1
1.05
1.1
1.15
1.2
1.25
Temperatura [K]
Zb
ran
jen
i p
oja
s [e
V]
Rjeenje: a) EG = 1,147 eV
b) EG = 1,111 eV
c) EG = 1,097 eV
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
isti (intrinsini) silicij
Bez primjesa (neistoa).
Broj slobodnih elektrona = broj razbijenih kovalentnih veza.
Razbijena kovalentna veza = slobodno mjesto za drugi elektron upljina.
Gustoa upljina p [cm-3].
U intrinsinom poluvodiu:
n = p = ni
15
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Odreivanje intrinsine gustoe
Model za odreivanje intrinsine gustoe u ovisnosti o temperaturi za silicij:
16
][2
exp 321
cm
E
ENNn
T
Gvci
][102,6 32315 cmTNc
][105,3 32315 cmTNv
][11605
eVT
TkET
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Zadatak 2.
Izraunati intrinsinu gustou u silicijskom poluvodiu na temperaturama:
a) T = 100 K b) T = 200 K c) T = 350 K d) T = 400 K
Domai rad: Izraunati intrinsinu gustou u silicijskom poluvodiu na zadanim temperaturama koristei irine zabranjenog pojasa izraunate u prethodnom zadatku domaeg rada. Dobivene rezultate usporediti s rezultatima iz zadatka 2.
17
0 100 200 300 400 500 600 70010
-30
10-20
10-10
100
1010
1020
Temperatura [K]In
trin
si
na
gu
sto
a
[cm
- 3]
Rjeenje: a) ni = 2,2310
-11 cm-3
b) ni = 4,61104 cm-3
c) ni = 3,051011 cm-3
d) ni = 4,581012 cm-3
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Oneieni (ekstrinsini) poluvodi
Poluvodi s primjesama (namjerno unesene)
Gustoa primjesa odreuje elektrina svojstva (vodljivost)
primjesa = neistoa = dopant
unoenje neistoa = dopiranje
18
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Tipovi ekstrinsinih poluvodia
Prevladavaju elektroni n-tip
Prevladavaju upljine p-tip
Primjese se unose posebnim tehnolokim postupcima
Ureaj za ionsku implantaciju i nanoenje
poluvodikih filmova
19
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi n-tipa
Primjese: 5-valentni atomi:
FOSFOR (P)
ARSEN (As)
ANTIMON (Sb)
Imaju 5 valentnih elektrona:
4 u kovalentnoj vezi (vrsto vezani)
1 vezan uz jezgru (puno slabije vezan)
20
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Intrinsini poluvodi
+4 +4 +4 +4
+4 +4 +4 +4
+4 +4 +4 +4
21
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi n-tipa
+4 +5 +4 +4
+4 +4 +4 +4
+4 +4 +4 +4
5. valentni elektron
atom
fosfora
atom silicija
22
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi n-tipa
+4 +5 +4 +4
+4 +4 +4 +4
+4 +4 +4 +4
5. valentni elektron
Pozitivan ion -
DONOR
upljina
23
slobodni elektron slobodni elektron
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi n-tipa
Naboji u poluvodiu n-tipa:
Slobodni elektroni
Slobodne upljine
Lokalizirani donori
Ravnoteno stanje:
Gustoa elektrona n0 Gustoa upljina p0 Gustoa donora ND
Elektroni su veinski nosioci naboja
upljine su manjinski nosioci naboja
00 pn
24
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi p-tipa
Primjese: 3-valentni atomi:
BOR (B)
ALUMINIJ (Al)
GALIJ (Ga)
Imaju 3 valentna elektrona:
3 u kovalentnoj vezi (vrsto vezani)
1 nedostaje uz jezgru (slobodno mjesto za elektron - upljina)
25
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi p-tipa
+4 +3 +4 +4
+4 +4 +4 +4
+4 +4 +4 +4
upljina
atom aluminija
atom silicija
26
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Poluvodi p-tipa
Naboji u poluvodiu p-tipa:
Slobodni elektroni
Slobodne upljine
Lokalizirani akceptori
Ravnoteno stanje:
Gustoa elektrona n0 Gustoa upljina p0 Gustoa donora NA
upljine su veinski nosioci naboja
Elektroni su manjinski nosioci naboja
00 np
27
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Osnovni zakoni u poluvodiima
1) Zakon elektrine neutralnosti:
2) Zakon termodinamike ravnotee:
DA NpNn 00
2
00 inpn
28
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Zadatak 3.
Izraunati relativnu promjenu intrinsine gustoe u silicijskom poluvodiu ako se temperatura s 300 K povisi za 10%.
Rjeenje:
Proraun:
T1=300 K ni1 = 8,68109 cm-3
T2=330 K ni2 = 8,31010 cm-3
%856
1
12
1
i
ii
i
i
n
nn
n
n
29
-
Katedra za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu
Zadatak 4.
Silicijskom poluvodiu dodane su akceptorske primjese gustoe NA=10
14 cm-3. Odrediti gustoe slobodnih nosilaca naboja na temperaturama: a) 0C
b) 27C
c) 175C
Rjeenje:
Primjese=akceptori p-tip poluvodia! prevladavaju upljine!
Primijeniti osnovne zakone o poluvodiima!
30