Elementi usmenoga kajkavskog stvaralaštva u „Baladama Petrice Kerempuha“

Miroslava Krleže

Nastupno predavanje

Uvod u znanost o književnosti, Kajkavski usmenoknjiževni oblici

Kandidat Želimir Ciglar

Usmena književnost – način tvorbe i prenošenje

• Prethodi pisanoj književnosti

• (grčka usmena, rimska pisana književnost)

• Interferencije s pisanom

Usmena književnost

• nastaje izravnom komunikacijom, a u njezino je javljanje (pa i proučavanje) uključen tradicijski način prenošenja

Usmena ili narodna?

• način nastajanja, postojanja i širenja

• izražava opoziciju prema pisanoj čiji su tekstovi fiksirani i prenose se „tehničkim” načinima komuniciranja

• estetska

• praktična funkcija

• Živi i danas kao trajna čovjekova potreba za prirodnim saobraćanjem

Stvara li se i danas?

“Volim te mama, al ne više od Dinama!”

Kako živi danas?

• panične glasine • groteskne i bizarne priče • vic • anegdota • TV poticaj u nastanku novih urbanih priča

„iste strukture mišljenja” • trač • grafit

Prvi zapis 1501. u Zoranićevim Planinama

A ti divojko šegljiva

A ti divojko šegljiva, zapni putašca do grla da ti se dojke ne vide,

da mene želja ne bude.

Prvi zapisi

• 1507. Zbornik Nikše Ranjine

• 1556. Petar Hektorović pribilježio i 1568. objavio u Ribanje i ribarsko prigovaranje (Naš gospodar poljem jizdi)

Prvi kajkavski zapisi

Kristuš je gore vstal, naše je grehe odapral

kaj je on ljubil, sobom jeje gore vzel

kirieleišon aleluja

Gdje?

• Prvi zapis iz 1564. na praznom omotu Klimpškog misala u Gradišću (bosančica s dosta glagoljskih slova)

Prvi izvori kajkavske usmene književnosti

• Martjanska pjesmarica 1 / Prekmurska (kraj 16. stoljeća)

• 1644. Pavlinska pjesmarica

• 1701. Chitara octhochorda

• Rukopisne pjesmarice (Katarina Patačić)

Usmeno književni oblici • dramsko stvaralaštvo (svadbene, pokladne,

karnevalske, momačke, inicijacijsko-obredne, dramske igre povezane sa zvanjima, društveno-povijesne dramske igre)

• usmeno-književna retorika (nekoga u nešto uvjerava ili uvježbava umijeće govorenja ili pak govorna tvorevina svoju estetiku gradi samo na asemantičkim svojstivma jezika): zdravica, brojilica, basma ili zaklinjanje (narodna magijska medicina), brzalica, rugalice, hvale

• poslovice i zagonetke (priričje franjevci Bosne, riječ) paremiologija (zaklinjanja)

• lirska poezija (ženska), bugaršćice• epska poezija (muška, deseterac) • pripovijetke (bajka, legenda, predaja, anegdota, basna

Što je balada?

• Književna vrsta u stihovima, pripovjednoga karaktera, s naglašenim lirskim ugođajem, a često i dramskim zapletima u radnji i dijalozima, tajanstvenost, redovito tragična smrt junaka

Petrica Kerempuh

• KEREMPUH – kerempuh, crijeva, fileki, trbuh, kerpuv: očišćen želudac, pantagruelistička svojstva, pučki tribun

• tambura ispod galgi• logika nenasilnog otpora• negacija svega• relativizam• fatalizam• poeta doctus, pismoznanec• lik koji je Krleža stvorio, a koji se u posljednjoj

pjesmi „Planetarijom“ razotkriva kao sam autor

Prethodnici

• „Till Eullenspiegel”, roman E. Costera

• 1834. „Petrica Kerempuh iliti čini i življenje človeka prokšenoga” (Varaždin), Jakob Lovrenčić

• 1804. „Matijaš Grabancijaš dijak”, Tituš Brezovački

Jezični izvori

• Baka Terezija Goričanec (Djetinjstvo u Agramu 1902 – 1903)

• arhaična varaždinsko-međimurska kajkavština• pučki domobrani u ratu• stari kajkavski rječnici, stari kajkavski pisci, pučko

štivo, dijalektološke studije• od 30-ih proučava u NSK Gazophylacijum, Habdelić,

Jambrešić, Pergošić, Frankopan, Kristijanović, Tomo Mikloušić, Šimun Zagrebec.

• „hrvatska povijest interpretirana i konstituirana odozdo”• 1573. Gupčeva buna• tematizira tragičnu sudbinu kajkavskog jezika

Tisak „Balada”

• “Balade Petrice Kerempuha” prvotisak 1936. godine u Ljubljani, drugi put 1946. u Zagrebu (30 + 4 pjesme)

Citati

“Na tem su ketaču navek oni gori,

kaj su bili gori gda bili jesu gori.“

Štroca – biskupj Juraj Strossmayer

Stari – Ante Starčević

Baba cmizdri pod galgami

• A koga vraga cmizdriš zamusana mužača?

• Naj sliniti, smardljiva bedača!

• Od lucje je volje volja božja jača!

• Dobiš po gupcu, baba, če ne čkomeš!

• Kesno je popoldan iti k maši!

Komendrijaši

Puž, Muž, Birtaš, komarov Pajdaš

Tak se puške paleza antemurale.

Kaj njih je za nas v Pragu brig?Evropa za nas ima štrik.

Khevenhiler

Nigdar ni tak biloda ni nekak bilo, pak ni vezda ne buda nam nekak nebu.

A kmetu je sejeno jel krepa totu, tamil v katedrale v Zagrebu,

gda drugog spomenka na grebu mu nebuneg pesji brabonjek na bogečkom grebu.

Na mukah

Gospon Huetstocker, za pet ran božjih,

kaj hočeju od mene?

Lesice i tice imaju svoj stan,

a sin človeči, gde bi položil glavu, nema.

Za pet ran božjih, za tridesetri sveca.

Gastronomija jarebice, fine tice, prepelice, krilatice.Pak kečige i auštrige, afrikanjske slatke fige. orehovnjače, makovnjače, oškoruše i kolače, mendule i pomoranče, marcipane i rogače, se se dimi, se natače, se se puši kak vulkanna Gosponov pogrebni dan!Vrag vas gospocki dal, ter vas stvoril i dal!

Poslovica

Gdo plašča nezna z vetrom obarnuti,

more kak sveča na vetru ftarnuti.

Ni med cvetjem ni pravice

Hej, haj, prišel je kraj,

nigdar več ne bu dišal nam maj!

Kajkavski mjeseci

• prezimec – prosinac

• kolovožnjak, velkomešnjak – kolovoz

• malomešnjak – rujan

• maj – filipovščak, mali traven, rožnjak

Kalendarska

Nebo je črlene, si se bogci žene.Mačka se hmiva, bu lepo vreme, zutra oblake orati greme.

Mesec se skriva, bu kišno vreme, nočas ščuke loviti greme.

Germlavina zimska

slaba berba vinska.

Sunčano leto sadonosno leto,

blatno leto, kruha gladno leto.

Velkomešnjak grozje na tanjeru nosi,

malomešnjak pervo žuto lisje kosi.

Scherzo

Ak te žiga v kostmi, popij pehar vina,

kaj vino je još navek najbolša medicina.

Sanoborska

Slanine nigdar nebu s pesa

niti povratka iz lesa.

Keglovichiana

Gdo hoče tak vu nebe iti,

taj navek mora pijan biti

Interferencija

Mudro je speval marchese Frangipan:

Što težaci prideluju,

naj ležaci nasladuju!

Frankopanova napitnica: (Gartlic za čas kratiti)

Nek vam projde misal nujna, toči čašu vina rujna, da se srce razveseli, dobra volja k nam priseli.

Što težaci prideluju, naj ležaci nasladuju.

Vitezovi, da ste zdravi, vrla srića vami rabi, ha pri stolu gospockomuna mejdanu junačkomu...

Miroslav Krleža:

– Izvor „Balada” je klasična Jambrešićevsko-Belostenčeva kajkavština u frazi moje babe koju sam slušao od najranijih dana kao glavni motiv! (Djetinjstvo u Agramu)

Baba cmizdri pod galgami A koga vraga cmizdriš, zamusana mužača, kaj su ti sinu dali tatski ogerlič?Na galge dojde samo fini fičfirič, naj sliniti, smardljiva bedača.

Još su ga mogli nabiti na ketača, z goročim kleštram popokati mu nokte. Od sega tega občuval je dragi nam Bog tei rešil te za navek tega čarvendača!

Od lucke je volje volja božja jača, od Boga pak je jači, bomeš, gospon Komeš.Dobiš po gubcu, baba, če ne čkomeš.

Ni fajde nam od plača. V birtije pijača, karmine tvojem sinu napijaju pajdaši!Dojdi z nama, mama!Kesno je popoldan iti k maši!

Stric-VujcStric-vujc, stric-vujc. Idu babe sa zornice, veter ščiple nos i lice, muž bu dobil zanoftice, zakaj nema rukavice?

Sanjinec lešči, iskri se i blišče. Zajec mamu išče, sneg škriple i blešči. Stric-vujc, stric-vujc. Zaružil je tujc na čarna vrata hižna, starinska alamižna:vu ime Baltazara, vu ime čarnega cara, egiptovskeg Gašpara, udelite krajcara!

Badnjak za pečjum,

Vuzem na drvocepu.

Kuhamo sarmu, klobase

i kiselu repu.

Stric-vujc, šic-mic,

kraj pisane pečenke i devenic.

Al biti gol, kak goli bažolek, Pod jaslicam, kadi su oslek i volekjedina peč, kak marhenjska sapa, i biti bos kak bosa capa, a nemat niš neg bogečkog ščapa, gledat na nebu mlaji serp, kak gnjili canjek zamotanjek, od osmujenih cunj i kerp, i biti kakti samec pesbez domovine, bez penez, a na te laje saki pes, pandur za petom, Herodes, biti fačuk i smujin sin, tega je preklel sam Gospodin!Temu je sam Belzebub i stric i vujc, stric-vujc.

Bibliografija OSNOVNA • Krleža, Miroslav (1996) Balade Petrice

Kerempuha, Tipex – Zagreb• Kuzmanović, Mladen (1998) Krleža u sjeni

Terezije, Matica hrvatska, Zagreb • Kuzmanović, Mladen (1972) Rječnik i

komentar Balada Petrice kerempha Miroslava Krleže, Liber, Zagreb

Sekundarna• Bošković-Stulli, M. i Zečević, D. (1978).Usmena i pučka književnost.

U M. Bošković-Stulli i D. Zečević. Povijest hrvatske književnosti. Liber, Mladost, Zagreb

• Botica, Stipe (1998) Lijepa naša baština, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

• Hranjec, Stjepan (2008) Zavičajno-etnomentalitetna funkcija interferencije hrvatske usmene i dječje književnosti – prilog strategiji očuvanja identiteta hrvatskog jezika u osnovnoškolskim čitankama, Ćakovec

• http://bib.irb.hr/datoteka/367291.rad_za_Zadar_2008._-_kompletiran.doc

• Škreb Z, Stamać A. (1983) Uvod u teoriju književnosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb (Josip Kekez Usmena književnost str. 175 – 252)

• Pavletić, Vlatko (1971) Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb

• Zvonar, Ivan (2008) Usmena kajkavska književnost u kritičkom obzoru i izboru časopisa Kaj, http://hrcak.srce.hr/file/104836