elenika magazin br.2

90
Elenika magazin besplatan online magazin godina I broj 2 Rio de Ženeiro grad karnevala Zermat radost skijanja Spavaća soba saveti za bolji san Bonsai patuljasta šuma u vašem domu

Upload: magazin-elenika

Post on 18-Mar-2016

260 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

travel and home liffe magazine

TRANSCRIPT

Page 1: Elenika magazin br.2

Elenikamagaz

in

HOME LIFFE STYLE MAGAZIN

besplatan online magazin ­godina I ­ broj 2

Rio de Ženeiro ­ grad karnevalaZermat ­ radost skijanjaSpavaća soba ­saveti za bolji sanBonsai ­ patuljasta šuma u vašem domu

Page 2: Elenika magazin br.2

Nika dizajnNemčićeva 8, Zagreb(Kod Name na Kvaternikovom trgu)tel/fax: +385 (0)1 230-33-51mob: +385 (0)91 237-23-79web: www.nika-dizajn.hrmail : [email protected]

Page 3: Elenika magazin br.2

Nemčićeva 8, Zagreb(Kod Name na Kvaternikovom trgu)tel/fax: +385 (0)1 230-33-51mob: +385 (0)91 237-23-79web: www.nika-dizajn.hrmail : [email protected]

Page 4: Elenika magazin br.2

4

sadržaj:hobi:Bonsai

gradovi:Rio de Ženeiro

dizajn enteri jera:Nika dizajn

uredite dom:Spavaće sobe

Stepenište

keramika za vaš dom:Iris

nautika:Pearl 50

ski centri :Zermatt

6

1 6

40

30

58

48

76

68

magazin Elenika

izdavac: Elenika International d.o.o

Pri l ike bb,32250 Ivanjica,Srbija

tel. +381 61 11 66251

e-mail :[email protected];[email protected]

www.elenika.co.cc

Page 5: Elenika magazin br.2
Page 6: Elenika magazin br.2

6

Bonsai

Doslovan prevod reči bonsai glasi “drvou posudi”. Ipak, ne može se reći za svakodrvo u posudi da je bonsai, jer ono štobiljku u posudi čini bonsaijem jeste načinoblikovanja. Bonsai je sve omiljeniji hobi,neki bi rekli i umetnost, koja objedinjujehortikulturu i vajarstvo. Takođe je divannačin da unesete prirodu u svoj dom.Ukineskoj literaturi bonsai se spominje još uX veku, a inače je tehnika uzgojapreuzeta iz Japana.

Page 7: Elenika magazin br.2
Page 8: Elenika magazin br.2

Minijaturna stabla o kojima govorimomogu da žive i preko 100 godina, ali suovakvi primerci prava retkost, budući daje potrebno mnogo truda i umeća zatakvu dugovečnost bonsaija. Stoga senemojte začuditi ako vidite ponekadastronomske cene malog drveća ucvećarama. Ipak, vredi reći i da seponekad fini primerci bonsaija mogu naćiza svega hiljadu dinara.Ako poželite sami da se bavite uzgojembonsaija najpre morate nabaviti zemlju,posudu, oštre baštenske makaze,

bakarnu žicu različite debljine, silikonskikonac, oštar nož, klešta, pljosnati drveništapić i biljku. Što se posude tiče, ona bitrebalo da bude u harmoniji sa biljkom,plitka (samo za kaskadni oblik treba dabude visoka i uska), neupadljivoglazirana, i sa niskim nožicama. Ovakveposude se mogu naći u nekimcvećarama, i u ponudi nekihkeramičara.Što se biljke tiče, gotovo bilo koja sačvrstim stablom može postati bonsai,

Page 9: Elenika magazin br.2

Najčešće se odgajaju bor, čempres,kamelija, azaleja, nar, fikus i kedar. Što selistopadnih biljaka tiče, najpogodnije suza bonsai višnja, šljiva, javor, hrast ilikesten, koji plene lepom korom,otpornošću, plodovima ili prelepimcvetovima. Od vrste biljke zavisi i tipbonsaija

koji ćete dobiti, odnosno da li će on bitipotpuno uspravan, uvijeno uspravan,polukaskadan, kaskadan, ili kos.Pri izboru zemlje za uzgoj bonsai biljke,bitno je da ona bude propusna i da nesadrži seme drugih biljaka. Mešavimailovače, peska i humusa, ili kombinacijazemlje i peska (20 posto) daje dobrerezultate.9

Page 10: Elenika magazin br.2

1 0

Treba znati da više peska traže zimzelenebiljke, dok neke voćke zahtevaju višeilovače. Savet je da se zemlja presađenja steriliše na 150 stepeni oko 20minuta. Na dno posude obaveznopostavite metalnu ili plastičnu mrežupreko otvora za vodu, a potom nanesitedrenažni sloj šljunka, pa sloj zemlje.Drvce postavite u centar posude

i dodavajte zemlju tako što ćete okokorenovog vrata napraviti mali nasip, ana obodu ostaviti mali kanal za zalivanje.Ako sadite veći broj biljaka, najvišupostavite na oko dve trećine dužine odcentra, a niže sadite ka centru isuprotnom obodu. Kroz donji otvor zavodu provucite bakarnu žicu koju steprethodno spalili da dobije zagasitu

Page 11: Elenika magazin br.2

zagasitu boju, i žicom obmotavajtedrvce i grane kako biste ih usmerili narast u željenom obliku. Nipošto nedozvolite da se žica vremenom ureže udrvo, jer će mu to jako umanjiti vrednostii lepotu.Kada krenete u oblikovanje bonsaija,potrebno je da u početku uklonite svesuvišne grančice i dobijeni oblikodržavate stalnim orezivanjem. Granerežite uvek odozgo prema dole. Oštrimnožem otklonite preostali patrljak i ožiljak

će biti jedva primetan. Posebno je važnouklanjanje i skraćivanje novih izdanaka uproleće. Obavezno odstranite sve granekoje se ukrštaju ili rastu vertikalno.Pojedine vrste neophodno je orezivatitokom cele godine, a stalnimuklanjanjem pupoljaka novih izdanakavremenom će se smanjiti veličina listova,što je i svrha ovog načina uzgoja.Nemojte zaboraviti ni orezati koren. Tomožete učiniti zašiljenim drvenimštapićem tako što ćete odstraniti staru

Page 12: Elenika magazin br.2

zemlju oko korena i busen redukovati zatrećinu. kao ono u prirodnoj veličini. Visinadrveta može da varira, pa razlikujemodrvo oko 15 cm ­ "baby" bonsai, do 30 cm­ "ko" bonsai, do 60 cm ­ "chui" bonsai i do90 cm ­ "dai" bonsai.Morate znati da bonsai traži redovnopresađivanje. Mlađe biljke (do 10 godina)

presađujte svake ili svake druge godine,a starije presađujte na svakih pet do šestgodina u iste ili malo veće posude.Najpovoljniji period je u proleće, dokdrvce još miruje.

Page 13: Elenika magazin br.2

1 3

Page 14: Elenika magazin br.2
Page 15: Elenika magazin br.2
Page 16: Elenika magazin br.2
Page 17: Elenika magazin br.2

Rio de ŽeneiroBrazil je najveća zemlja Južne Amerike.Zauzima gotovo pola kontinenta. Jedanje od giganata svetske ekonomije, apoznat je po fudbalu, proizvodnji kafe imuzici: sambi i bosa novi.Dve trećine brazilske populacije živi blizuobale, što znači da je za lokalnostanovništvo, kao i za turiste, plaža ­ život.Ljudi su esencija države, pa tako, iako jeBrazil dom mnogim etničkim grupama,postoji jedna karakteristika koju dele svižitelji ­ energija i strast. Brazilci uživaju udobroj zabavi pod bilo kakvim uslovima iokolnostima.Rio je najpopularnija destinacija,naročito za vreme Karnevala. Igrači nasve strane, muzika "do daske" i letnjatemperatura raste. Gotovo sve se kreće.Tela svih godišta, boja i veličinaparadiraju u minimalnoj odeći ilikupaćim kostimima i podsećaju nasuncem obasjane plaže Kopakabana iIpanema.

1 7

Page 18: Elenika magazin br.2

1 8

Pejzaž Brazila podjednako je raznovrstankao i njegovi stanovnici. Turističke turedaleko od brazilskih fantastičnih plaža, uunutrašnjosti, otkrivaju drugačiji Brazil, kojiima još mnogo da ponudi posetiocu.Pored najveće kišne šume na svetu,Brazil se diči i mnogim divljim predelimanaseljnim raznovrsnim životinjama, npr.Pantanalu, zatim kanjoni i pećineČapada Diamentina i Mata Atlantika(Atlantska šuma), koja se prostire dužgotovo cele brazilske obale.

Stanovnici Brazila su mešavina rasa,uključujući domoroce, potomke afričkihrobova ili evropskih imigranata. Taraznovrsnost ogleda se i u hrani,arhitekturi, muzici, čitavoj kulturi Brazila.Baš ta raznolikost ljudi i tradicija čineBrazil tako zanimljivom destinacijom.Rio de Žaneiro je grad kontrasta.Nemoguće strme granitne planine "niču"iz okeana ograničenog zlatnim peskom.Kolonijalne zgrade stisnute izmeđumodernih staklenih solitera i raskošnim

Page 19: Elenika magazin br.2

zelenilom posute šume koje sestrmoglavljuju ka gusto naseljenimstambenim oblastima. gužvu, zabavu ilakomislenost nadgleda statua HristaSpasioca, simbol grada koji prepoznajusvi ljudi sveta.Rio je grad na severoistoku Brazila,ušuškan između planina i mora, sa prekodeset miliona ljudi. Tačka susretaraznolikih kultura i ljudi, varira izmeđuraskoši i siromaštva. U Riju bogati isiromašni žive zajedno, a ekskluzivnestambene oblasti graniče se s favelama,prljavim i zabačenim delovima grada

ispunjenim straćarama. No, bez obzirana to iz kog dela grada potiču, Karioke(ime pod kojim su poznati stanovnici Rija)imaju zajedničku karakteristiku ­ strastprema životu. Plaža je, logično, mestogde se dešavaju važne stvari: sport,druženje, čak i poslovni sastanci. Raj zaposmatranje ljudi ­ odeća je minimalna,a ljudi preplanuli i lepi. PlažeKopakabana i Ipanema su magnet,podjednako privlače i Brazilce i turiste.Trebalo je 500 godina da se Riotransformiše u jedan od najvećihgradova sveta. Portugalski istraživači

Page 20: Elenika magazin br.2

uplovili su u Guanabara zaliv 1. januara1502. i nadenuli mu ime Rio de Žaneiro (uprevodu ­ Januarska reka), zbogpogrešne pretpostavke da je to ogromnirečni zaliv. Francuzi su pokušali dapreuzmu kontrolu nad zalivom 1555, alisu ih Portugalci konačno proterali 1567.Glavni izvori prihoda ove portugalskekolonije bili su šećerna trska ipoljoprivredni proizvodi u celom 17.veku, sve dok nisu otkrili zlato u obližnjojoblasti Minas Gerais. To otkriće proizveloje grad u izvozni i poreski centar. Grad jeprocvetao još više kada je kafa postala

izvozni proizvod. Kada je portugalskamonarhija proterana iz Portugala, nakonšto je Napoleon osvojio Lisabon, Rio jepostao njihov dom i glavni gradnezavisnog Brazilskog carstva. Konačno,1889. Brazil je postao republika. Rio deŽaneiro je bio glavni grad do 1960, kadaje administrativni centar prebačen uBraziliju.Najbolje vreme za posetu Riju jeneporecivo letnje doba, izmeđudecembra i februara. Temperatura idedo 40 stepeni i više, što je idealno zaturiste koji žele da se opuste na "brazilski"

Page 21: Elenika magazin br.2

način, da posete plaže radije nego dajurcaju naokolo. Rio je izdeljen na trizone: centar, severnu zonu i južnu zonu.Stadion Marakana nalazi se u severnojzoni. Mnoge istorijske zgrade, muzeji igalerije locirani su u centru. Ipak,najveće atrakcije, uključujući i plaže,nalaze se u sunčanoj zoni.Planina Korkovado (Grbavac) dobila jeime zbog svog izgleda. Na njoj se nalazipečat grada ­ statua Hrista postavljena1931. godine. Stoji na vrhu planine visoke

30 m. Pao de Asukar je izglasan odstrane turista za "najbolji panoramskipogled" u celom Riju. Portugalci su ovojplanini nadenuli ime Šećerna vekna, jerih je oblik ove granitne stene visoke 750m podsećao na kalup za šećernu trsku.Posetioci najčešće koriste "kablovskukočiju" da se popnu do vrha ­ sistem kojije u upotrebi od 1912. Prva etapapenjanja vodi od podnožja PrajaVermehla na visinu od 220 m iznadpovršine mora, na vrh Moro da Urka.21

Page 22: Elenika magazin br.2

22

Kopakabana i Ipanema su predgrađaRija, a svako je poznato na svoj način.Kopakabana je najpoznatija po svojimdugačkim, peskovitim plažama, koje seprotežu na 4 km. Na plaži je uvek gužva,sve vrvi od turista i stanovnika,potencirajući brazilsku strast ka sportu,džogiranju i igri. Jake morske struje moguda pokvare ugođaj plivanja,

koje i nije za preporuku, ali postojiodličan spasilački sistem. Ipanema jeprimamljiva mešavina plaža, barova ibutika. Dve najpoznatije plaže suAproador i Leblon. Ipanema je poznata ipo umetničkim galerijama. Sandejz arts ipijacama rukotvorina, poznata kao hipifer, zajedno s juvelirskim radnjamaAmsterdam sauer i H Stern, rado suposećena mesta.

Page 23: Elenika magazin br.2

Prve asocijacije na ovaj čudesni grad sulepotice na čuvenim plažama, presvega Kopakabani, ili predivni pogled nagrad s brda Pão de Açúcar (Glavašećera) i, naravno, Karneval. Međutim,Rio je i grad zadivljujuće arhitekture,brojnih muzeja i mesto gde se dobrojede. Grad ima 23 peščane plaže, kojese skoro bez prekida pružaju u ukupnojdužini od 73 km. Rio de Žaneiro, jedno odnajgušće naseljenih mesta na svetu,smešten između tropskih kišnih šuma imora, prepun je života, muzike i radosti

Naravno, ovaj ogromni grad je i veomaopasan, posebno u sirotinjskim delovimagrada, favelama. Ulicama vladaju ludivozači koji ne poštuju nikakve propise, alinemojte da vas to odvrati od posetepredivnom Riju. Nekoliko saveta i zdravrazum učiniće vam posetu ovom gradunezaboravnom. Jedna od draži Rija je ito što je to jedno od retkih mesta nasvetu gde se možete odlično zabaviti, ada ne bankrotirate.

Page 24: Elenika magazin br.2

Provesti dan na nekoj od predivnih plažaRija je najbolji način da se besplatnozabavite na javnom mestu. Bilo koja odplaža je mesto na kojem možete biti odjutra do mraka. Naravno, tropsko suncenemilosrdno prži, tako da bi svoj boravakna plaži trebalo da planirate za ranejutarnje sate ili kasno posle podne.Šuma Tijuca je najveća gradska šuma na

svetu i dom raznih egzotičnih ptica iživotnja, kao i raznog drveća i biljaka.Brojni su mali vodopadi koji krase ovušumu, kao i ružičasto­crvena crkvicaMayrink, koju je oslikao čuveni brazilskiumetnik Cândido Portinari. Šuma senajlakše obilazi džipovima, ali se možeistraživati i pešice (vodite računa da sekrećete utabanim stazama ­ lako semožete izgubiti).

Page 25: Elenika magazin br.2

Čuvena statua Hrista Spasiteljapostavljena je na vrhu planineCorcovado, s koje se diže iznadNacionalnog parka šume Tijuca. Odatlese pruža predivan pogled na grad iokolni zaliv. Tamo možete stići vozom kojipokreće specijalni sistem zupčanika ilikolima.

Često se na plažama održavaju zabaveotvorenog tipa, naročito u okolini plažaIpanema i Kopakabana. Čućete sve, odtradicionalne brazilske muzike doklasične muzike, džeza ili rok muzike. Ovezabave se često dešavaju spontano inigde nećete videti najavu za njih. Akoste raspoloženi, jednostavno trknite doplaže i vidite šta se dešava.25

Page 26: Elenika magazin br.2

26

Prva asocijacija na ovaj grad suKarneval i povorke lepotica koje plešu uritmu sambe. Čuveni Karneval traje od17. do 20. februara. Ako imate sreće iliste tada planirali posetu Riju, videćetepovorke predivno kostimiranog narodakoji se zabavlja uz muziku duž celoggrada. Ovo je nešto što svakako netreba propustiti i treba doživeti baremjednom u životu. Drugi sličan događaj,koji okuplja mnoštvo sveta, dešava se unovogodišnjoj noći, kada se lokalnostanovništvo obučeno u belu odećuokuplja na plažama. Uz svetlost sveća,muziku i igru u more se bacaju cveće idrugi darovi, dok se masa moli boginjimora Yemanjá.Rio de Žaneiro živi cele godine. Ipak, akoplanitrate dolazak u ovaj grad, najboljevreme da to učinite je vreme Karnevala.Dođite nekoliko dana ranije, a odlazakplanirajte nekoliko dana posleKarnevala, kako biste mogli da vidite ineke druge stvari u gradu. Najtoplijiperiodi su od januara do marta, a kišniperiod traje tokom decembra.Temperature su najprijatnije za vremebrazilske zime (od marta do decembra).

Page 27: Elenika magazin br.2
Page 28: Elenika magazin br.2
Page 29: Elenika magazin br.2
Page 30: Elenika magazin br.2

30

Spavaća soba

Gde, uz posao, provedete najviševremena? U spavaćoj sobi! I to u prosekuod 5 do 8 ili 10 sati na dan, u zavisnostiod toga kakve su čije potrebe za snom(ili mogućnosti).Uprkos tome što u toj prostorijiprovedemo najviše vremena, ne retko jenajviše zanemarena. Skrivena od očijupposetilaca našeg doma, spavaća sobačesto neopravdano završi kao spremišteza garderobu u koje je tek ugurankrevet.

Page 31: Elenika magazin br.2
Page 32: Elenika magazin br.2

32

Od takve sobe do romantičnog, toploggnezda deli vas tek nekoliko koraka. Kodnjenog uređenja vodite se svojim (ipartnerovim) željama u odabiru paleteboja i materijala. Ipak je to mesto nakojem zaspite svako veče i budite sesvako jutro. A po jutru se dan poznaje pazašto ga onda ne započeti na prijatnom

mestu koje će vas napuniti energijom!Ponekad je dovoljno samo temeljnopospremiti spavaću sobu, obojit je irazmestiti nameštaj, naravno ako toprostor dopušta. Čak i mala osveženjapoput novih zavesa, prekrivača zakrevet ili tepiha mogu napraviti čudo.

Page 33: Elenika magazin br.2

Ako se spremate na potpunopreuređenje ili tek planirate namestiti iurediti spavaću sobu, valja poći od togada spavaća soba prvenstveno služi zaspavanje i odmor. Shodno tome trebapovesti računa o nekoliko stvari kojevam mogu omogućiti miran i okrepljujućisan,koji je preduslov za miran i opuštenživot bez previše stresova.

Dobra zvučna izolacija. U sveopštemzanosu uređenja, možda nećete nipomisliti na taj važan detalj ali, možetepostati svesni nakon par neprespavanihnoći. Voda koja prolazi kroz ne izolovanecevi, zvuk mašine za veš ili sudove, bukakoja dopire sa ulice…sve to može vamnarušiti san i preko potreban odmor.Izolujte se od nepoželjnih zvukova!

33

Page 34: Elenika magazin br.2

34

Krevet.U njemu provedete trećinu svogživota. Nezanemariva činjenica da seupustite u najbolju i najisplativijuinvesticiju u celom domu. Kad govorimoo krevetu istovremeno mislimo i nakvalitetan dušek, na jastuke i posteljinu.Važno je da se u tom krevetu osećateprijatno, da se dobro odmorite inaspavate. Ne bi bilo na odmetposavetovati se sa stručnjakom o mestuspavanja kako bi izbegli štetna zračenja.A kako odabrati pravi krevet, dušek i

ostalu opremu za spavanje? To je temaza sebe koja zahteva više vremena iprostora pa o tome drugi put.I na kraju još jedna važna stvar, a to jetelevizor. Možemo reći da je važna stvar,ali ne u spavaćoj sobi! Iako je mnogimanajdraže zadremati uz TV, njegov zvukometa san i onemogućava da seodmorimo u miru i tišini. Dakle, za zdravsan TV bolje ostavite u dnevnoj ili radnojsobi.

Page 35: Elenika magazin br.2

S obzirom na to koliko vremenaprovedemo u spavaćoj sobi, prirodnimaterijali bez štetnih boja i lakova,najbolji su izbor. Uz to, u sobi bi trebalobiti što manje nameštaja. Krevet i ormar,po mogućnosti ugradbeni ili samostalan,ali što manje primetan i dovoljno velik dau njega pospremimo sve što treba,osnova su nameštaja u spavaćoj sobi.Noćni ormarić i svetiljka, ako volite čitatiupotpuniće vizuelni uosećaj izadovoljiće vaše potrebe u spavaćojsobi.

Nameštaj od punog drveta, posteljina izavese od pamuka, lana, vune i tepisi odpamuka, disaće i spavati zajedno svama.Zavese moraju biti dovoljno guste itamne da ne propuštaju dnevnu svetlost,poželite li spavati i tokom dana. Ipakvalja voditi računa da zavese ne budupretamne u odnosu na boju zidova kakone bi ostavili osećaj prejakog kontrasta.

35

Page 36: Elenika magazin br.2

36

Što se tiče boja u spavaćoj sobi,stručnjaci preporučuju tople, pastelneboje. U dizajnerskim časopisima, nijerietkost videti kombinacije crno­bele ilicrvene. Ko voli, nek' izvoli, o ukusima sene raspravlja. Uticaja boja često nismosvesni dok ih ne počnemo primenjivati uuređenju interijera, pa se po tom pitanjuradije držite onoga što preporučujustručnjaci za boje nego stručnjaci zatrendove. Na primer, plava boja smirujeelektromagnetska polja oko našeg tela

čime poboljšava unutrašnji mir. Zelenapomaže u meditacijama, a ljubičastabudi kreativnost.Rasveta će spavaćoj sobi dati završnidodir atmosfere i topline. Zbog togavalja pažljivo odabrati boju i količinurasvete koju možete podešavati uzavisnosti od raspoloženja. Uz jednosredišnje, plafonsko rasvetno telo, nužnoje postaviti manje lampice kojima ćeteosvetliti unutrašnjost ormara ili uz kojećete moći čitati ležeći u krevetu.

Page 37: Elenika magazin br.2

Grejanje. Osećaj topline kad spustitebose noge s kreveta na pod,neprocenjiv je. Ali važnije od toga je dase osećate prijatno za vreme spavanja.Za početak, temperatura svakako trebabiti nekoliko stepeni niža od ostalihprostorija u kojima boravite. U prostorimas centralnim grejanjem treba redovnoprovetravati spavaću sobu kako bi seosiguralo dovoljno svežeg vazduha.Takođe bi bilo dobro koristiti ovlaživače iosveživače vazduha.Tepih. On će dodatno ugrejati prostor idati mu

određeni osećaj otmenosti. Takođe ćeprigušiti zvukove i učiniti da se osećateprijatnije. Budući da tepisi zadržavajuprašinu, elegantno rešenje mogu biti dvamanja tepiha postavljena sa svakestrane kreveta.Mali stočič (ako ima dovoljno mesta usobi). Dobro će doći za odlaganjedragocenih parfema, za fotografijenajdražih ili knjige koje treba pročitati.Ako ništa drugo, dodatni izvor svetlosti uobliku neobične lampe i kakva zanimljivafigura ili vaza puna ukrasnih kamenčića,oplemeniće prostor vaše spavaće sobe.

37

Page 38: Elenika magazin br.2
Page 39: Elenika magazin br.2
Page 40: Elenika magazin br.2

40

Nika dizajnNika dizajn je porodično preduzeće kojese dugi niz godina bavi izradomnameštaja isključivo po meri prostorakupca. Svaki komad nameštaja izrađujuupravo za vas i svaki je komad unikat.Koriste najnovije tehnologije u izradi iopremanju prostora. Kombinacijom željakupaca i njihovim znanjem i iskustvom,izrađuju idejna i idealna rješenja kako bisvaki kutak bio funkcionalan.Uz kuhinje modernog dizajna i visokokkvaliteta izrađuju dečije i spavaće sobe.No, njihova ponuda tu ne prestaje,mogu vam ponuditi i ugradbeneormare, klizna vrata i klizne zidove,mogućnost iskoristivih podnihkonstrukcija koje su idealna rešenja zavisoke i vrlo visoke stanove (npr. visineplafona preko 3 metra), opremajuapartmane i izrađuju nameštaj zaposlovne prostore.Sve projekte izrađuju u 3D­u tako damožete tačno videti kako će izabranikomad nameštaja izgledati u vašemstambenom ili poslovnom prostoru.

Page 41: Elenika magazin br.2
Page 42: Elenika magazin br.2

42

Page 43: Elenika magazin br.2

43

Page 44: Elenika magazin br.2
Page 45: Elenika magazin br.2
Page 46: Elenika magazin br.2
Page 47: Elenika magazin br.2
Page 48: Elenika magazin br.2
Page 49: Elenika magazin br.2

IrisIRIS keramika je poznati italijanskiproizvodjač keramičkih podnih i zidnihobloga. Proizvodi tri grupe glaziranihkeramičkih proizvoda,podeljenih uspecijalizovane tematske celine:

­IRIS Collezioni­ preko 200 tipova GRES ilisemigres obloga, raznih dimenzija istilova,za sve vrste stambenih,poslovnih iliinstuticionalnih objekata.

­IRIS Bottega d`arte­ dizajnprogrami,specifična umetničkadekorativna rešenja,originalne dimenzijei boje,za enterijere.

­ IRIS.Design ­ arhitektonskiprogrami,tehničkih,geometrijskihlinija,originalnih tekstura,izradjenihuGRES­porcelanu,za eksterijere ienterijere,sa garancijom na pojedineprograme i do 50 godina.

49

Page 50: Elenika magazin br.2
Page 51: Elenika magazin br.2
Page 52: Elenika magazin br.2
Page 53: Elenika magazin br.2
Page 54: Elenika magazin br.2
Page 55: Elenika magazin br.2
Page 56: Elenika magazin br.2
Page 57: Elenika magazin br.2
Page 58: Elenika magazin br.2

58

Stepenište

Gotovo svaka moderna kuća proteže sena nekoliko etaža koje je potrebnomeđusobno povezati i tako omogućitibrzo i komforno prolaženje, kao ikomunikaciju između spratova.Unutrašnje stepenice, osim što povezujurazličite etaže u domaćinstvu ili bilokojem drugom objektu, mogu svojomizradom i dizajnom postati zanimljiv iestetski prihvatljiv deo svakog životnogprostora i postati važan elemenat uoblikovanju istog. Boja, veličina, materijali konstrukcija imaju pri tome važnu ulogutako da stepenice sve manje deelujukao strano telo, a sve više kao okuprijatan, sastavni deo enterijera.

Page 59: Elenika magazin br.2
Page 60: Elenika magazin br.2

60

Stepenice mogu biti izrađene od bilokojeg već postojećeg materijala, alinajčešće se još uvek izrađuju od drveta,betona, čelika i kamena. Svaki materijalpruža određen, poseban izgled i dajeprostoru individualan karakter pa se oizradii i konstrukciji stepenica trebatemeljno informisati kako bi se dobilonajbolje moguće rešenje za svakiodređeni dom i prostor.

Stepenište je deo enterijera kojineprestano koristimo i trošimo,opterećujemo, i to ne samo težinomsvoga tela, već i onim što prenosimo ilitransportujemo s jednog sprata na drugi.Više puta dnevno prolazimo njimepotpuno nesvesni važnosti kojestepenište ima u našem životu i koji bibez stepeništa bio teško zamisliv pa jezbog toga potrebno izgradnji ipostavljanju stepeništa posvetitiodgovarajuću pažnju.

Page 61: Elenika magazin br.2

Prilikom izbora materijala za izgradnjustepeništa potrebno je zadovoljitinekoliko uslova kao što su dugovečnost,stabilnost, udobnost, estetski izgled ilakoća održavanja, no ne treba smetnutis uma i harmonično uklapanjecelokupne konstrukcije u stambeniambijent. Varijacije pri izradi stepeništavrlo su brojne. Dok pocinkovani čelikima hrapav i oštar karakter,

polirani oplemenjeni čelik djeluje vrloelegantno. Postoje različite konstrukcijestepeništa od čelika, od vrlojednostavnih pa do onih zahtevnijih, ali usvakom slučaju čelik ne mora biti jedinimaterijal od kojih se stepenište izrađuje.Iako drvo i čelik imaju vrlo različitekarakteristike, kombinacija ova dvamaterijala poprilično je zahvalna izanimljiva.

Page 62: Elenika magazin br.2

Konstrukcija stepeništa često se ostavljau čeliku dok se sama gazišta izrađuju oddrveta, ali nije retka varijanta kod koje jekompletno stepenište izrađeno odčelika, a rukohvati se izrađuju oddrvenog materijala. Velika prednostčeličnog stepeništa, pre svega je injegova pristupačna cena, kao itrajnost, ali za razliku od ostalihmaterijala, čelik je vrlo "zvučan" tako dabi ga u domovima u kojima su tišina i mirimperativ možda trebalo zameniti nekimmanje "bučnim" materijalom.

Stepenište izrađeno od betona vrlo jepristupačno sa cenom i vrlo se brzomože napraviti u svakom domu.Pogotovo jer se danas mogu kupitigotovi delovi stepeništa koji se vrlo brzougrađuju. S druge strane beton seodlikuje visokom otpornošću prema vatrišto ga čini superiornijim u odnosu naostale materijale. Reč je o postojanommaterijalu, koji "drži" i do 90 minuta prenego što počne goreti pa se betonskastepeništa često nalaze u javnimobjektima ili objektima u kojima je na

Page 63: Elenika magazin br.2

Betonske stepenice mogu se pokrititepihom, prirodnim kamenom,keramikom, drvetom ili linoleumom, štomože uz rukohvat dodatno povisititroškove izrade, iako je samo betonskostepenište jedno od cenovnonajpovoljnijih.Stepeništa s rukohvatom od stakla češćese nalaze u domaćinstvima negostepeništa potpuno izvedena u staklu.Takve konstrukcije pravi su raritet.Stepeništa izrađena od stakle ne postojeu potpunosti

već se izrađuju od mešavine različitihmaterijala, često pleksiglasa. Vrlo suskupa i najčešće ne tako stabilna poputstepeništa izrađenih iz ostalih materijala.Njihova prednost je ponajprije samanjihova transparentnost i prozračnost,čime prostor u kojem se nalaze ostajeotvoren i zadržan u njegovoj čitavoj širini.Osim toga, staklena stepeništa često sesmatraju pravim malim umetničkimdelima. S druge strane staklo je, za izradugazišta, nepodoban materijal jer seneprestanim korišćenjem može relativnobrzo oštetiti i slomiti.63

Page 64: Elenika magazin br.2

64

Nasuprot tome, ulepšava i oplemenjujerukohvate pa nije retkost u domu koji nataj način postaje još prijatnije mesto zastanovanje.Pri izradi stepeništa od drveta, izbormaterijala vrlo je bitan i od velikogznačaja budući da od vrsteupotrijebljenog drva zaivisi, kako izgled,tako i celokupni utisak stepeništa, ali isama njegova namena treba biti uzetau obzir prilikom odabira drvene građe.Mekano drvo, poput jele ili smreke, nije

pogodno za prolaženje u obući kojukoristimo izvan kuće. Meko drvo seuglavnom izbegava za izradu stepenica izamenjuje tvrdim drvetom, poput hrastai bukve, koji se odlikuju dugotrajnošću ine zahtevaju puno brige okoodržavanja. Dotrajale drvene stepenicemogu se takođe vrlo lako i jednostavnozameniti, a uz malo boje i celo stepeništemože vrlo brzo promeniti izgled iprilagoditi se svakoj promeni u prostoru ukojem se boravi.

Page 65: Elenika magazin br.2

Takođe i odabir drvene građe utiče naboju stepeništa i trenutno su na tržištunajtraženiji svetli materijali, iako jepotrebno naglasiti da se sa vremenomstruktura vrlo svetlog drveta menja, atakođe se menja i boja svetlog drvetakoja prelazi u nešto tamniju nijansu.Drveno stepenište je sigurno, u odnosuna ostale primenjive

materijale, ekološki najprihvatljiviji oblikstepeništa zbog čega ga i nalazimo uvelikom broju porodišnih kuća. Prednostmu je i to što ga je vrlo lako održavati,budući na tržištu postoji čitava paletaproizvoda za njegu i zaštitu drveta uzkoje će ovakva konstrukcija bitidugovečnija, a uz malo truda i zasijati usvom punom sjaju.

Page 66: Elenika magazin br.2
Page 67: Elenika magazin br.2
Page 68: Elenika magazin br.2

68

Zermat

Mesto u kojem je sve prepuno drvenihkućica, mesto u kojem svaki balkonkrase na stotine cvetova, mesto u kojemse ne čuje buka saobraćaja, već samolagani žubor reke i zvona krava na ispaši.Mesto je to u kojem nema smeća, svelivade i travnjaci uređeni su dosavršenstva. Meštani tog mjesta uvijek sunasmešeni, a svi od reda pričaju više od4 različita jezika i ljubazno dočekujugoste. Ne, to nije izmišljeno mesto, iako usvakom detalju deluje kao da je upravoizašlo iz neke alpske bajke. To je Zermatt,skriveni raj duboko u srcu ŠvajcarskihAlpa.

Page 69: Elenika magazin br.2
Page 70: Elenika magazin br.2

Retko koje skijaško naselje može ostavitiovakav utisak, pa čak i na prvi pogled.Ukoliko ste zaljubljenik u prirodu, skijaš,alpinista, planinar ili samo šetač, ovdećete definitivno doći na svoje. Ovde vasneće niko čudno gledati ukoliko napopodnevnu kafu dođete s alpinističkimruksakom punim alpinističke opreme, iliako naveče u otmeni restoran uđete ucokulama za planinarenje. Ovde je tosasvim normalno, jer Zermatt je okružensa čak 38 (!) vrhova viših od 4 hiljade

metara, pa je idealno polazište za brojnealpinističke ekspedicije i planinare kojiovde mogu uživati u netaknutoj prirodi.Zermatt nije veliko mesto, pa će vam zašetnju "od početka do kraja" trebati neviše od 45 minuta, ali krećete li premagondoli u "punoj ratnoj opremi", možetebesplatno koristiti električni autobus kojije uključen u cenu skipassa. Autobushihstanica ima dovoljno i na svakoj jeispisan vozni red, a autobusi su, treba li touopšte spominjati, tačni u minut.

Page 71: Elenika magazin br.2

Ukupan broj kilometara kojim se možeskijati leti je 20 km, dok je zimi ovoskijalište spojeno sa Italijanskom, pa sebrojka penje na velikih 313 km. Za snegse ovde ne treba bojati, samo skijalište jena izuzetno visokoj nadmorskoj visini. apodaci o visinama na koje se penjužičare govore same za sebe: 3.103Rothorn paradise, 3.405 Stockhorn, 3.480Plateau Rosa, i lift koji vozi na čak 3.899m/nv na samom Matterhorn glacierparadisu.

Ovo je ujedno i letnji skijaški centar gdese stiže s tri gondole, od kojih seposljednja penje do Klein Matterhorna inajviša je gondola u Europi.Leti je ovo carstvo snega i leda, pa suuslovi za skijanje ponekad pravi zimski.Neretko usred avgusta padne svež sneg,a temperature se spuste i do ­10 stepeni,pa dolaskom na glečer zapravo imateosećaj kao da skijate usred zimskihmeseci. To je i razlog brojnih skijaškihreprezentacija koje ovde imaju svoje71

Page 72: Elenika magazin br.2

72

letnje baze. Nakon skijanja i silaska usamo mjesto zabava definitivno neprestaje, jer Zermatt obiluje restoranima,pabovima, disko klubovima, i posebnodućanima i prodavnicama suvenira.Za sporazumijevanje nema apsolutnonikakvog problema. Iako spada unemačko govorno područje, s obziromna blizinu Italije svi pričaju i italijanski, a

jednako dobro znaju i engleski, baš kao ifrancuski. Ali... ovde možete slobodnopričati i srpski ili hrvatski, jer neki odneslužbenih podataka govore da jeskoro trećina stanovništva u ovom deluporeklom s područja bivše Jugoslavije,pa je prava umetnost ne naletiti nanekog "našeg".

Page 73: Elenika magazin br.2

Pričati o Zermattu, a ne spomenutiMatterhorn bilo bi nemoguće.Najpoznatiji vrh u Švajcarskoj,impozantan i veličanstven vrh koji se sasvojih 4.478 metara nadvija strmo nadMattertal dolinom. Matterhornobeležava apsolutno sve u ovomekraju... od samog

imena skijališta (Matterhorn ski paradise), dorazglednica i suvenira na kojima je onneizbežan motiv. Znate li po čemu poznateToblerone imaju svoj prepoznatljivi trouglastioblik? Po Matterhornu, naravno, a nakon štoidući put uzmete Toblerone s policepokušajte pronaći šta se to skriva u siluetiMatterhorna koja se nalazi na omotu.

73

Page 74: Elenika magazin br.2
Page 75: Elenika magazin br.2
Page 76: Elenika magazin br.2
Page 77: Elenika magazin br.2

Pearl 50

Malo, ali dovoljno atraktivno plovilo„pearl 50“, dolazi iz britanskogbrodogradilišta,a karakterističnim„zdepastim“ oblikom krmene palube, i uzpojedina „luckasta“ dopuštanjasladokuscima jahtinga, usuđuje se dabude jahta koja se razlikuje od drugih .

77

Page 78: Elenika magazin br.2

78

„perl 50“ je uspešan projekat ­ nudiidealnu kombinaciju plovila sa kabinomna krmi, što je stara lekcija tradicionalneškole, ali je to istovremeno i plovilo sa„flaj bridžom“ vrlo savremenog stila.Kabina na krmenom delu zapravozamenjuje prostor koji bi kod drugihplovila zauzimala manja kabina zaposadu zajedno sa većom prostorijomza odmor. Na „perlu 50“ nema posebneprostorije za posadu, ili npr. decu, aliprilaz ostalim prostorijama je zato znatnoolakšan.

Sa samo četiri stepenika izmeđupodignute krmene platforme i „flajbridža“, a ne uobičajenih 7 ili 8, ove dvepodeljene regije na „perlu“ čine celoplovilo mnogo dostupnijim i prijatnijim.Olakšano je kretanje na njemu, posebnokada se nosi neko piće ili hrana. No, bezobzira da li „perl 50“ pripada grupiglamuroznih brodova koji imaju „flajbridž“ kokpit na krmi, ili onimkonzervativnim, sa kabinom na krmi, tek,na dužini od 15 metara i širini od 4, 42metara, sve je lepo i skladno„upakovano“.

Page 79: Elenika magazin br.2

Zasluge se pripisuju najviše dvojiciinternacionalnih majstora ­ Bilu Diksonu,navalnom arhitekti, i Juanu K. Maršalu,stilisti. Oni su učinili da, iako brod uunutrašnjosti deluje manji nego što zaistajeste, on prosto opija putnike svojomudobnošću u kojoj sve podseća nakućnu atmosferu, a ne na hladni hotelskiambijent. Zapravo, ovoj jahti se moguprilepiti svi epiteti u značenju ugodnosti,ali sigurno ne ono što podseća na kuće.

Kao i kod mnogih plovila koji posedujukabinu na krmenom delu plovila, i „perl50“ ima opciju sa komfornom donjomtrpezarijom koja je postavljena nasuprotkuhinje. To je, u stvari, varijacija sasalonom u kome se stolice i sto koriste zaručavanje, a zašto da ne, kad je storasklopljen, može da posluži kao mestogde se pije kafa, uz samo jedan pritisakna dugme. Sa druge strane, može i dase proširi u sto za ručavanje.

79

Page 80: Elenika magazin br.2

Dve manje stolice, postavljene sa strane,dozvolile bi poslednjem, trećem paru, dase ovde pridruži na večeri. Ukoliko jeopcija plovila sa tri kabine, taj treći par bitako mogao i da prenoći u kabini kojazamenjuje donju trpezariju. I malopomalo, dolazimo to te iznenađujućeponude „pearla 50“ koja se sastoji utome da prostor od 15 metara nudi trikabine sa duplim krevetima (od 4 do 6),na kome je glavna kabina postavljenanapred.

Naravno, što više ljudi krene nakrstarenje, više je potrebno prostora zaopremu i njihove stvari, a ni po tompitanju ovo plovilo ne zaostaje. Ispodsvih sedišta na prednjem delu zasunčanje postavljeni su mali sanduci ipregrade za stvari, dok na krmenomdelu široka platforma za kupanje izavratanca koji se otvarajuhidroelektričnim pogonom, krijuspremište za sidro. Pored funkcionalnosti iprivlačnosti, plovilo poseduje i dobreperformanse za jahtu ovih dimenzija,

Page 81: Elenika magazin br.2

čemu najviše može da zahvali Volvomotorima „D9“ od 2x 575 KS, koji dostižumaksimalnu brzinu od 30 i krstareću od26 čvorova. Kapacitet rezervoara zagorivo je 2.000 litara, a za pijaću vodu500 litara. Ono što bi se, ipak, moglo naćikao

zamerka ovom „biseru“, jeste njegovapotrošnja goriva, koja je znatno veća uodnosu na potrošnju kod plovila sličnogranga i performansi, kao npr. Ferlajnovog„fantoma 48“. U svakom slučaju, ko ježeljan avanture, neće zažaliti ukoliko senađe za kormilom „perla 50“.

81

Page 82: Elenika magazin br.2
Page 83: Elenika magazin br.2
Page 84: Elenika magazin br.2
Page 85: Elenika magazin br.2
Page 86: Elenika magazin br.2
Page 87: Elenika magazin br.2
Page 88: Elenika magazin br.2
Page 89: Elenika magazin br.2
Page 90: Elenika magazin br.2

Sledeći broj izlazi15 marta