AFRODITAAfrodita je bila boica ljubavi. Rimljani su je zvali Venera (po poznatoj statui bez ruku znanoj kao milanska Venera). Afrodita je ivjela na planini Olimp s ostalim boanstvima, a bila je udana za boga obrta Hefesta. Smatra se da se rodila iz morske pjene (po Boticellijevoj poznatoj slici boice koja pluta na morskoj koljci). Afrodita je sudjelovala u nekoliko vanih dogaaja koji su se ticali smrtnih heroja. Kada je Jazon traio dozvolu kralja Kolhide da uzme zlatno runo iz luga u kojem je bilo objeeno, kralj je otvoreno negodovao. Zbog toga je Hera, koja je podravala Jazonovu potragu, traila intervenciju od Afrodite. Boica ljubavi uinila je da se kraljeva kerka Medeja zaljubi u Jazona, to se pokazalo kao presudnim u Jazonovu uspjehu. Za Afroditu se takoer moe rei da je uzrokovala Trojanski rat. Kada se heroj Pelej oenio morskom vilom Tetis, svi su bogovi pozvani na cermoniju osim jedne. Uvrijeena boica bila je specijalist u stvaranju svae, te je maliciozno poslala zlatnu jabuku na banket. Na jabuci je pisalo, "Za najljepu". Odmah su se sve boice poele prepirati o ijoj je ljepoti rije i kome pripada nagrada. Konano su odluile da to odredi najzgodniji smrtnik na svijetu. Ispalo je da je to bio asni trojanski mladi Paris, koji je u to doba bio pastir. Tako su ga tri finalistice - Afrodita, Hera i Atena - posjetile na livadi dok je uvao stado. Ne ekajui na njegovu odluku, tri boice poele su ga podmiivati. Hera, kraljica Olimpa, rekla mu je da e mu pomoi da zavlada svijetom. Atena, boica rata, rekla je da e ga uiniti pobjednikom u bitki. Afrodita je zakljuila da e ga najvie impresionirati, ako mu ponudi ljubav najljepe ene na svijetu. To je bila Helena, koja je bila udana za spartanskog kralja. Paris je odmah dao zlatnu jabuku Afroditi, koja ga je zauzvrat spojila s Helenom, koja je opet postala poznata kao trojanska Helena. Helenin mu i njegov brat podigli su Grku vojsku kako bi povratili enu, to je bio povod trojanskom ratu. Druga zgoda u kojoj je boica ljubavi pomogla smrtnom heroju takoer je ukljuivala zlatne jabuke. Kada je mona heroina Atalanta odluila da e se udati za onog tko je pobjedi u tranju, Afrodita je pomogla jednom od natjecatelja koristei zlatne jabuke. Bacajui magine jabuke du trkae staze, mladi je odvraao panju Atalanti od trke i na kraju pobijedio.

AHAJAPodruje moderne Grke. Ime, po lokalnim legendama, potjee iz herojskog doba. Ba su se u Ahajinoj "pilji jezera" sklonile keri kralja iz Tirinza kada ih je progonila boica Hera. One su lutale mislei da su krave sve dok ih nije izlijeio vidovnjak Melampus. Tek su 1964 ljudi iz Kastrie otkrili unuranjost pilje, koja je poznata po jedinstvenom nizu kaskadnih bazena.

AHERONJedna od rijeka Podzemlja. Na uu rijeka Aheron i Stiks heroj Odisej iskopao je rupu i ulio rtvenu krv kako bi dozvao duhove mrtvih. Odisej je to uinio kako bi pitao sjenku mrtvog proroka Tirezije za put kui nakon trojanskog rata.

Aheron je takoer naziv rijeke u modernoj Grkoj za koju se jo vjeruje da vodi u Had.

AHILEJNajbolji ratnik Grka koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu. Kada je Odisej otputovao u Podzemlje traei savjet mrtvog proroka Tirezije, susreo se sa sjenkom Ahileja. Ahilej je ubio trojanskog heroja Hektora, a sam je poginuo zbog upletenosti boga Apolona. Bog je vodio strijelu Hektorova brata Parisa u jedinu ranjivu toku na Ahilejevu tijelu - njegovu petu. Ahilej ne bi bio ranjiv ni u tu toku da ga je njegova majka, morska boica Tetis, zatitila kako je eljela. Dok je bio dijete trljala ga je svaki dan boanskom ambrozijom i svaku no ga je stavljala u vatru srca. Naalost, Ahilejev otac nije bi svjestan te procedure, pa je vidjevi dijete u vatri zaustavio svoju enu. To je uvrijedilo Tetis tako da se vratila svome ocu, starom morskom ovjeku, te ostavila Ahileja njegovoj smrtnoj sudbini. Druga verzija mita govori da je Tetis eljela zatititi dijete uranjajui ga u rijeku Stiks. Paklene vode trebale su Ahilejevu kou uiniti neranjivom, ali je Tetis zaboravila uroniti i petu za koju ga je drala pa je taj dio tijela ostao ranjiv.

AKRIJIJKralj iz Argosa, brat kralja Proteja iz Tirinza. Akrijija je proroite upozorilo kako e ga s vremenom ubiti sin njegove kerke Danaje. Zato ju je zatvorio u kulu i bacio klju. Meutim bog Zeus je uao, maskiran u zlatni tu, te postao ocem Perzeja.

AKROPOLISAtenska tvrava. Prema jednoj verziji mita, smatra se da se s nje bacio u smrt kralj Egej vjerujui da je njegovog sina Tezeja ubio Minotaur. Akropolis je sluio kao obrambena tvrava sve do 1687., kada su Veneani bombardirajui Turke pogodili skladite baruta u Partenonu.

ALKIONIJSKO JEZEROJezero bez dna. Nalazi se u blizini, ili je ak dio movare u kojoj se Heraklo borio protiv Hidre. Bog vina Dioniz iskoristio je to jezero kao vrata za Had, kada je spasio svoju majku iz Podzemlja. Ona je umrla od udara munje, kad je zamolila Zeusa da joj otkrije svoju pravu ud kao boga oluje.

ALKMENAMajka Herakla i Ifikla. Iako su oni bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan heroj. Smatra se da je Ifiklo bio sin Alkmeninog smrtnog mua, Amfitriona, dok je Heraklo bio sin Zeusa, koji je prevario Alkmenu pretvarajui se da je njen mu. Boica Hera, ljubomorna zbog Zeusove nevjere, odgodila je roenje Herakla tako da je njegov roak Euristej postao kraljem Mikene i Tirinza umjesto Herakla.

AMAZONKEMitoloke ene-ratnice. Amazonke su se sretale s mukarcima samo kada su trebali potomke za svoje pleme. Jedan od Heraklovih zadataka je bio taj da donese pojas kraljice Amazonki. Unato reputacije Amazonki kao mrziteljice mukaraca, kraljica mu je dragovoljno predala pojas. Ali je boica Hera, koja je prezirala Herakla, izazvala probleme. Velika bitka se vodila u kojoj su mnoge Amazonke poginule. Heroj Tezej takoer je posjetio Amazonke, otevi jednu koja je dola na njegov brod s poklonom.

AMBROZIJAPoslastica bogova, koja se pravi od meda, vode, voa, sira, maslinovog ulja i jema.Tantalu, Zeusovom sinu, ukazana je velika ast time to ju je jeo na planini Olimp. On se pokazao kao ne vrijednim pozivanja, jer je ukrao boju ambroziju i zbog toga osuen na vjene muke.

AMFITRITAKerka Nereusa, starog morskog ovjeka. Jednom je kralj Minos izazvao Tezeja da dokae kako je on sin boga Posejdona, vrhovnog vladara vodenih dubina. Minos je skinuo svoj prsten i bacio ga u more, a Tezej ga je morao vratiti. On ne samo da je ispunio zahtjev, ve je ispod vode naiao na dvorac gdje mu se Amfitrita (ili njena sestra Tetis) ukazala s krunom od dragulja.

AORNUMMjesto u zapadnoj Grkoj u dolini ili blizu doline rijeke Aheron. Kada je Orfej otiao u Had kako bi povratio svoju mrtvu enu u zemlju ivih, uao je u Podzemlje putem piljskih otvora. Neki kau da je uao u Tenarumu u Lakoniji, a drugi u Aornumu.

APOLONBog prorotva, glazbe i zdravlja. Kao i veina Olimpijaca, Apolon nije oklijevao kod mijeanja u ljudske stvari. Upravo je on kriv za propast Ahilejevu. Od svih heroja koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu, Ahilej je bio daleko najbolji borac. S lakoom je pobijedio trojanskog kapetana Hektora u borbi jedan na jedan. Ali Apolon je pomogao Hektorovom bratu Parisu da strijelom ubije Ahileja.

ARESBog rata, Rimljanima znan kao Mars. Iako je besmrtno boanstvo, Ares je skoro poginuo kada su ga u teglu stavila dva Giganta. Njegovo prijestolje na planini Olimp presvueno je ljudskom koom.

ARG (1)

Brodograditelj koji je sagradio brod kojim je Jazon traio zlatno runo. Brod je dobio naziv Argo po svom graditelju, a njegovi putnici naziv Argonauti.

ARG (2)Heroj iz Arkadije s neuobiajenim brojem oiju; jo zvan i Arg Svevidei kako bi ga se razlikovalo od ostalih s imenom Arg. Nadimak Svevidei dobio je po neobinom broju oiju. Po klasinom mitolokom nesuglasju, neki kau da je imao etiri oka - dva normalno naprijed i dva na zatiljku - dok drugi tvrde da je imao stotinu oiju razasutih po cijelom tijelu. Viak oiju uinio je Arga odlinim uvarem, talent koji je boica Hera iskoristila u sluaju s Io. Io je bila mlada sveenica u koju se zaljubio Zeus, Herin mu. Hera je zbog toga bila ljubomorna i bijesna, pa je pretvorila Io u kravu. Ili je moda sam Zeus pretvorio Io u kravu kako bi je zatitio od Here. U svakom sluaju od tada je Hera zaposlila Arga da pazi na dolazak Zeusa k Io. Arg je za to bio sposoban, jer mu je uvijek jedno oko bilo budno. No ipak Zeus je rekao Hermu, bogu lopova, da otme Io to je ovaj i uinio posluivi se lukavtinom. Preobukao se u pastira te dosaivao Argu dugim priama i pjesmicama, te ga na kraju uspavao sviravi pastirsku frulu, koju je izumio Pan.

ARGOBrod kojim je Jazon plovio u Kolhidu u potrazi za zlatnim runom. Njegovi putnici su dobili naziv Argonauti. Dobio je ime po svom graditelju Argu. Imao je arobni pramac koji govori, a izgradila ga je boica Atena od drveta iz Zeusovog svetog luga u Dodoni. Argo je skoro uniten prolazei izmeu Sudarajuih stijena.

ARGONAUTIGrupa heroja koja je plovila s Jazonom u potrazi za zlatnim runom. Ime im potjee od broda Argo na kojem su plovili. Meu njima su bili Heraklo, Orfej i heroina Atalanta. Argonauti su uspjeli proi Sudarajue i Lutajue stijene, te izbjegli smrtnoj privlanosti Sirena.

ARGOSKraljevstvo iz herojskog doba. Argos je mitoloki dom kralja Akrijija, koji je upozoren u svetitu da e ga ubiti vlastiti unuk. I kako to bi, Perzej ga je sluajno pogodio diskom, na atletskom natjecanju, i ispunio proroanstvo.

ARIJADNAKerka kralja Minosa koja je pomogla Tezeju pri ubijanju Minotaura i izlasku iz Labirinta. Zaljubila se u Tezeja na prvi pogled, kada ju je iskrcao s broda prije odlaska na rtvovalite (Labirint). Ona mu je dala klupko konca kako se ne bi izgubio u Minotaurovu labirintu. Meutim Tezej je napustio Arijadnu nakon bijega s Krete.

ARISTONii bog, sin Apolonov. Aristu se sviala Euridika, ena putujueg glazbenika Orfeja, te ju je ovaj na svaki nain elio pridobititi. U nastojanju da mu pobjegne, Euridika je stala na otrovnu zmiju i umrla. Orfej je bio tako neutjean da je otiao u Podzemlje kako bi je vratio iz mrtvih.

ARKADIJAPlaninsko podruje u sredinjoj Grkoj; u romantinoj poeziji, pastoralna idila pastira i vila. Arkadija je mjesto roenja pastirskog boga Pana, ija je majka vila. To je takoer mjesto Stimfalijske movare, u kojoj su ivjele ptice ljudoderke koje su ubijale plijen metalnim perjem. Heraklo se obraunao s njima u svojim pohodima. Heroj je iskoristio ureaj za pravljenje buke koji mu je dala Atena, kako bi ih natjerao da uzlete te ih je pogaao lukom i strijelom.

ARTEMIDABoica lova, jedna od Olimpijaca. Njen brat Apolon je, vidjevi da provodi puno vremena u lovu s divom Orionom, odluio stati na kroj njihovoj vezi. Izazvao je Artemidu da pokae svoju vjetinu s lukom tako to e pogoditi neki plutajui objekt daleko na moru. Njezin pogodak je bio savren. Meta je, ispostavilo se, bila glava Orionova.

ATALANTANaputena pri roenju od oca koji je elio sina, Atalanta je postala velika heroina i jedna od Argonauta. Ne elei brak, konano je pristala udati se za prvog tko ju pobjedi u tranju. Bila je tako brza te bi dugo ostala sretno neudana, da boica ljubavi Afrodita nije jednom od prosaca dala zlatne jabuke kako bi ih razbacao po trkalitu. To su bile arobne jabuke i Atalanta im nije mogla odoljeti. Zaustavljajui se kako bi ih pokupila, izgubila je trku od suenog joj mua.

ATENAOlimpijska boica obrta i domae umjetnosti, te rata takoer, boica zatitnica grada Atene. Atena se rodila iz Zeusove glave te se originalno pojavljuje u obliku ptice. Pomogla je Perzeju, Jazonu, Kadmu i Heraklu u njihovim potragama.

ATENA (GRAD)U povijesti glavni grad Grke, nadmetao se sa Spartom za politiku prevlast. U mitologiji njime je vladao Egej i njegov sin Tezej. Tezej se dokazao kao heroj tako to je oistio put, od svog rodnog mjesta Trezena do oevog kraljevstva, od pljakaa i nasilnika. Upravo iz Atene je izumitelj Dedal pobjegao na dvor kralja Minosa, gdje je konstruirao Labirint.

ATLANTIDAPrema filozofu Platonu, napredna civilizacija koja je potonula u more; legenda moda bazirana na Minojskoj Kreti. uveni otok-kontinent dobio je naziv po Titanu Atlasu. Smatralo se da se nalazi iza zapadnog kopna gdje besmrtni div dri, poput stupa, nebo na svojim leima. Platon je smatrao Atlantidu stvarnim mjestom, ne mitom. On je to uo od nekih mudrih ljudi iz Egipta, ija se civilizacija prostirala u vremenu kada je Atlantida bila na vrhumcu, na mjestu gdje je kao prethodea civilizacija Grkoj unitena prirodnim katastrofama. Platonov opis Atlantide sadri slinosti s Grkim otokom Kretom za vrijeme Minojske kulture. Na mjestu gdje je navodno potonula Atlantida, Minojska Kreta podlegla je vulkanskoj erupciji susjednog otoka Tere, to je moda popraeno velikim plimnim valom (Tsunami).

ATLASTitan koji je drao nebesa na svojim ramenima. Privremeno ga je oslobodio tereta Heraklo, koji je trebao pomo Atlasa pri krai zlatnih jabuka od Hesperida. Heraklo je nakon toga trikom vratio teret na Atlasova lea. Pri jednoj drugoj potrazi, Atlas je pomogao Perzeju u nalaenju Greja.

BELEROFONKrotitelj leteeg konja Pegaza, herojski je unitio Himeru. Belerofon je bio stanovnik Korinta koji je prognan zbog ubojstva koje je poinio. U one dane bilo je mogue oistiti se krivnje zbog takvog zloina, te je Belerofona primio kralj Protej susjednog Tirinza. Kraljeva ena, ope poznata kao Steneba, nabacivala se mladom heroju, a kada ju je on odbio rekla je svom muu kako joj se Belerofon udvarao. Kralj Protej je skrivao svoj bijes ne elei povrijediti sveto pravilo o domainstvu, inei zlo svom gostu. Ali je ipak ostvario svoju osvetu tako to je zamolio Belerofona da odnese pismo kralju Jobateju iz Licije, svom puncu. U poruci je pisalo: "Dragi Jobatej, uini mi uslugu i ubij onoga tko ti ovo pismo donese." Uiniti to bilo je nemogue, jer je i Jobatej bio vezan jednakim pravilom o domainstvu kao i Protej. Zbog toga je ugostio Belerofona nekoliko dana, sve dok nije najavio kako eli uslugu od njega. Pretpostavljajui kako to ima veze s donesenim pismom, Belerofon je mislio kako ele da on uspostavi prvi potanski ured, ali ga je Jobatej iznenadio neoekivanim zahtjevom. Da li Belerofon eli osloboditi kraljevstvo Himere? Ne elei ublaiti izazov, kralj je opisao Himeru kao udovite koje bljuje vatru, direktno u srodstvu s mnogoglavom Hidrom i Kerberom, uvarem Hada. Himera je imala prednji dio tijela kao u lava, srednji dio kao kod jarca te zmijski rep (po nekim je verzijama njeno tijelo bilo mjeavina tih triju ivotinja). U svakom sluaju bila je strana. Jobatej se nadao da e udovoljiti zahtjevu svoga zeta tako to e Himera obaviti taj posao. Netko bi mogao pomisliti kako je kralj dao lanu sliku Himere kako bi Belerofona uljuljao u lani osjeaj sigurnosti, ali je

naprotiv kralj Jobatej shvatio da je Belerofon lud za izazovom te mu nije ni u kom sluaju smanjivao moguu pogibelj. Belerofon je bio zahvalan na mogunosti da se uzdigne od potara do pravog heroja, te je odmah poeo planirati napad. Prialo se da je Himera potpuno neranjiva na napade s tla. Neki su je napadali pjeke s kopljem ili maem na njihovu vjenu alost. ak se prialo o nekom konjaniku iz Tesalije kojem je Himera potpuno spalila konja vatrenim dahom kada joj se pribliio. S otrim smislom za logistiku, Belerofon je suzio mogunost napada na ili iz zraka ili s mora. Zadnju je mogunost iskljuio odmah zbog toga to je Himerina jazbina bila duboko u kopnu. Zato se odluio na zrani napad za to mu je trebao letei konj. Jo dok je Belerofon bio djeak, u Korintu je uspio jahati arobnog konja Pegaza, besmrtnog potomka boga Posejdona i Gorgone Meduze. Pegaz se rodio kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu. Kao i svi ostali, Belerofon se nije mogao ni pribliiti Pegazu, te je stoga potraio savjet vidovnjaka Poleida. Poleid je savjetovao Belerofonu da prenoi u Ateninu hramu. U snu mu je prila boica i dala zlatne uzde. Ujutro je Belerofon naao Pegaza kako pije vodu na Pirenskom izvoru, te mu nabacio uzde preko glave to mu je omoguilo da ga pripitomi i uzjae. Tako je jo jednom odluio potraiti Korintski izvor i svog vjernog konja. Na putu je razmiljao o naoruanju koje e ponijeti u borbu. Oito je da mu ne bi pomogao bilo kakav ma ili koplje. Za poetak, koplje za jahaa mu je bilo neophodno, ali ak i takvo koplje nije bilo jamac uspjeha. Ponovo su bogovi pomogli Belerofonu savjetujui mu da stavi grumen olova na vrh koplja. Razlog za to je bio taj da, ako se koplje gurne u Himerina usta ona e vatrenim dahom otopiti olovo koje e tada spaliti Himerinu utrobu. Tako je Belerofon otiao sve do Korinta, naao Pirenski izvor i konja Pegaza te se vratio natrag u Liciju, te ubio Himeru svojim tajnim orujem.

BRONANO DOBARazdoblje izmeu kamenog i eljeznog doba gdje je ovjeanstvo uvelike koristilo legure bakra i kositra. U grkoj su kraljevstva u tom dobu stvarala velianstvena djela, pogotovo se to odnosi na zlatne maske naene u podruju drevne Mikene. To je i razdoblje stvaranja grkih legendi. To je doba slijedilo razdoblje divljatva kada su, po nekima, Dorani sa sjevera eljeznim orujem unitili kraljevstva bronanog doba.

CRNO MOREObale ovog mora sjeverno od azijskog dijela Turske bile su ba dovoljno udaljene od Grke, kako bi se za njih mislilo da je to zemlja tajni i uda. Tako je to mitoloka zemlja Amazonki, udesnih ena-lovaca koje su trebale mukarce samo za ostvarivanje potomstva. Na obali Crnog mora bio je i grad Kolhida u koji su Jazon i Argonauti putovali u potrazi za zlatnim runom.

DANAIDE

Pedeset keri kralja Danaja iz Argosa, koje su se udale u jedoj sveanosti za pedeset prosaca. Po naredbi svoga oca, ubile su svoje mueve prve brane noi i za to osuene u zagrobnom ivotu na beskonaan rad. Nosile su vodu iz rijeke Stiks u probuenim posudama.

DANAJKralj Argosa koji je naredio svojim kerima (njih pedeset) da ubiju svoje mueve prve brane noi. Za kaznu su kerke Danaja osuene na beskonaan rad u zagrobnom ivotu; morale su nositi vodu iz rijeke Stiks u probuenim posudama.

DANAJAMajka Perzejeva iz veze sa Zeusom. Danajin otac, kralj Akrijij iz Argosa bio je upozoren kako e ga ubiti Danajin sin, te je kada se Perzej rodio stavio majku i dijete u bronani koveg i bacio ga u more. Oboje su preivjeli, a Danaja je postala objekt neeljene privrenosti kralja od Serifa. Kako bi zatitio majku Perzej je pristao poi po glavu Gorgone Meduze.

DEDALGraditelj Labirinta za kralja Minosa s Krete. Dedal je bio slavan majstor i izumitelj. Prije njega statuama su ruke bile vrsto privrene za tijelo, a on ime je dao prirodan stav i snagu pokreta. Dedal je tvrdio da je izmislio pilu, ali je sva zasluga otila njegovom neaku, kojeg je ubio iz ljubomore. Zbog tog je ubojstva pobjegao iz rodne Atene na otok Kretu kralja Minosa. Kralj Minos bio je poznati nezahvalnik. Jednog dana kada je nestao njegov sin Glaukus, potraio je pomo vidovnjaka Poleida, vjerujui u njegove moi predvianja i unutarnje vizije. Poleid je isti onaj prorok koji je savjetovao Belerofona kako da ukroti leteeg konja Pegaza. Ubrzo je pronaao djeaka uguenog s glavom u velikoj tegli meda. Kao zahvalu Minos je Poleida zakljuao u sobu s mrtvim djeakom govorei mu da e ga pustiti tek kad oivi djeaka. Kako je Poleid bio vidovnjak, a ne arobnjak nije znao to uiniti sve dok mu u sobu nije ula zmija i uginula. Njezin je partner nestao te se ubrzo vratio s nekom biljkom koju je trljao o zmijsko tijelo, sve dok nije oivjela. Vidjevi to Poleid je uinio isto i oivio Glaukusa. S pravom oekujui zahvalu i nagradu, Poleid se zaudio kada mu je Minos rekao kako ne moe ii kui sve dok Glaukusa ne naui svim svojim tajanstvenim moima. Nevoljko je ovaj to i uinio, da bi na kraju, kada mu je Minos dozvolio da ode kui rekao Glaukusu: "Pljuni u moja usta". Mladi je to i uinio te trenutno zaboravio sve to ga je Poleid nauio. Kralj Minos pokazao je slinu nezahvalnost prema Dedalu. Zauzvrat brojnih usluga, posebno gradnje Labirinta, Minos je dao Dedala zatvoriti ili u njegovu radnu sobu ili u sam Labirint. Zapravo je Dedal bio prisiljen dizajnirati Labirint zbog svoje indiskrecije. Minosova kraljica Pasifa se zaljubila u bika, ali ne svojom voljom, ve je to bila kazna bogova prema nezahvalnosti koju im je Minos iskazivao. Kako bi pomogao kraljici, Dedal je oblikovao uplju kravu u kojoj je Pasifa mogla prii biku. Iz te veze rodio se Minotaur, polu-ovjek, polu-

bik. Labirint je izmislio Dedal kako bi zatvorio Minotaura, a neki kau i Pasifu i njenog sukrivca. Ali Dedal je bio genij, pa kako je bio zatvoren u svom arhitektonskom remek-djelu, dobro je znao kako vrata Labirinta nisu izlaz. Naravno, Minos je postavio na vrata jaku strau znajui da, ako je netko sposoban nai put meu tim iskrianim putovima, onda je to bio graditelj Labirinta Dedal. Zato je Dedal smiljao druge naine bijega. Minos je bio dovoljno ljubazan da mu da sobu s prozorom koji je gledao s visoka na krajolik Krete. Kralj je bio uvjeren kako njegov zarobljenik nee skoiti u slobodu, ali je previdio mogunost da ptica u kavezu moe letjeti. I stvarno, Dedal je bio inspiriran letovima ptica pred prozorom, pa je skupljao otpala pera ptica. Kao Leonardo da Vinci mnogo stoljea u budunosti, nacrtao je okvir krilatog oblika na koji su se mogla privrstiti pera. Napravio je drveni okvir poveih krila kako bi testirao prototip. Pokusi su bili vrlo vani, jer je o konanoj funkcionalnosti krila ovisio ne samo njegov, ve i ivot njegovog sina Ikara. Minos je zlobno zatvorio nevinog djeaka zajedno s ocem. Napokon je osvanuo dan kada e se vinuti u nebesa. Kada je zakaio krila sinu i sebi Dedal je konstantno upozoravao svog sina na to kako je ljepilo kojim je lijepio perje vrlo neotporno na toplinu te e popustiti ako se bude previe pribliio suncu. Ikar je mislio da njegov otac preuveliava stvar, te je kada su se pustili s prozora osjetio ushienost koja ga je tjerala da leti sve vie u zrak. Sve se dogodilo kako je Dedal predvidio, krila su popustila, a Ikar je pao i utopio se u moru koje od tada nosi njegovo ime.

DELFISvetite Apolonovo i mjesto slavnog proroita, iji su nepogrjeivi savjeti traeni kroz povijest. Ba je Delfijsko proroite savjetovalo kralja Kreza iz Lidije da e, ako se pobuni protiv Perzijanaca (kao to je namjeravao), jedno mono carstvo propasti. Krez je to shvatio kao potvrdu njegovog plana, a i proroanstvo se ispunilo. Naalost carstvo koje je propalo bilo je njegovo.

DEMETERBoica zemljoradnje, sestra Zeusova, majka Persefonina. Kada je Persefonu oteo vladar Podzemlja Had, Demeter je bila oajna. Lutala je po cijeloj zemlji traei kerku tijekom ega su se usjevi suili i vladala je vjena zima.

DIAMali otok blizu Krete, tono iza luke drevnog Knososa. Neki kau da je Tezej ostavio Arijadnu na otoku Naksos, poto ga je ona spasila iz Labirinta, dok drugi tvrde da je bio toliko nestrpljiv, da ju je ostavio na otoku Dia koji je gledao na kraljevstvo njezina oca, Kretu.

DIKTEPlanina na Kreti, mjesto pilje u kojoj se rodio Zeus. Ondje se skrivao od svog oca Krona, koji ga je namjeravao pojesti, kao to je uinio i sa svim svojim

potomcima. Kada je Zeus odrastao, dao je svom ocu napitak, koji ga je natjerao da ispovrati svu Zeusovu brau i sestre. Vodii u pilji danas svijetle svjetiljkama kako bi otkrili sjenku spavajueg djeteta odnosno Zeusa.

DIKTISRibar ili pastir sa Serifa. Diktis je ponudio sklonite Perzeju i njegovoj majci Danaji kad ih je plima nanijela na njegov otok. Oni su poslani na more u kovegu po nalogu Perzejeva djeda, kojeg je proroite upozorilo da e umrijeti od ruke Danajinog sina. Nakon smrti kralja Polidekta, Diktis je vladao otonim kraljevstvom.

DIONIZBog vina, sin Zeusa i Semele, spasitelj Arijadne nakon to ju je napustio Tezej. Dioniz je takoer spasio svoju majku iz Podzemlja, nakon to joj je Zeus pokazao svoju pravu ud kao bog oluje te ju ubio munjom. Dioniz je nagradio Midu moi da sve to dodirne pretvori u zlato, a zatim je bio dovoljno ljubazan da mu uzme tu mo kada je dokazao kako je to neugodno imati.

DORANINapadai Grke iz eljeznog doba, unititelji Mikene i drugih kraljevstava. Sigurno je da je Mikenska kultura bronanog doba tragino zavrila, a neki misle se da su tome bili uzrok napadai sa sjevera sa superiornim orujem od eljeza. Drugi opet misle da je uzrok propasti Mikene unutranje previranje, pobuna ili kombinacija toga.

DRIADEVile koje su ivjele na drveu i s njim umirale. Poput rijenih vila znanih kao Najade i morskih Nereida, Driade su bile nia boanstva s ogranienim moima i smrtne.

EDIPTebanski kralj koji je ne znajui ubio svog oca i oenio svoju majku. Raznoliki susreti ekali su heroje kada su odlazili na putovanja, nikad ne znajui kakve ih pustolovine oekuju. Ponekad su ti susreti bili s ljudima, a ponekad i nisu. Heroju Edipu je jednom neki koija rekao da se makne u uskom prolazu, ali je ovaj to odbio. Kad je koija jurnula prema njemu, Edip je sruio koijaa nakon ega je ovaj umro. Tek dugo nakon toga dogaaja je Edip saznao kako je taj koija bio njegov otac. Dalje na tom istom putu Edip je stigao do drugog uskog prolaza. Tu se smjestila zvijer s glavom ene, krilima grifina i tijelom lava. To udovite je bila Sfinga koja je svim prolaznicima postavljala zagonetku. Pogrean odgovor znaio bi smrt. Postavila je zagonetku Edipu: "to hoda na etiri noge ujutro,

na dvije u podne, a na tri uveer ?" "To je jednostavno," odgovorio je heroj. "ovjek pue na etiri noge kao dijete, na dvije noge hoda u zreloj dobi, dok sa tapom hoda kad ostari." uvi to, Sfinga je odmah otrala i ubila se. Zahvalni stanovnici oblinje Tebe uinili su Edipa svojim kraljem. Poput svih velikih heroja nikada nije izbjegavao ovakve susrete.

EFIRAPrvobitno ime Korinta. Sizif je bio osniva i prvi kralj. Belerofon je bio stanovnik, iako je prognan zbog ubojstva. Kada su ga izazvali na borbu s Himerom, vratio se na mjesto svog roenja i vidio leteeg konja Pegaza na Pirenskom izvoru, korintskim mjestom-simbolom od davnih vremena. Kae se da je izvor nastao od suza majke, koja je oplakivala nesretnu smrt svoga sina koga je ubila boica Artemida.

EGEJKralj Atene, otac heroja Tezeja. Kada se mladi Tezej vratio iz Atene nakon to se pokazao herojem oistivi obalu od razbojnika, Egej ga nije prepoznao. Njegova ena, Medeja, nagovorila ga je da otruje vino Tezeju. Heroj bi moda i umro da Egej nije uoio prepoznatljiv uzorak na njegovom mau. Bio je to ma koji je Egej godinama prije sakrio ispod stijene kako bi ga njegov sin pronaao.

EGEJSKO MOREMore izmeu Grke i Male Azije. Ime potjee od kralja Egeja koji se bacio u njega vjerujui da je njegov sin Tezej poginuo. Tezej je po povratku s Krete trebao podii bijela jedra koja su kralju Egeju trebala rei da mu je sin preivio uase Labirinta. Tezej je preivio, ali je zaboravio podii jedra.

EHOVila koju je Hera osudila na govor samo kao eho rijei drugih ljudi. Beznadno se zaljubila u Narcisa te venula u svojoj neuzvraenoj strasti sve dok nije ostao samo njezin glas. Za Eho se jo kae da je izgubila glas kao posljedicu bijega od Pana. Pan joj se osvetio zbog njene reakcije na njegov izgled (Pan je bio polu jarac-polu ovjek) tako to je izazvao ludilo oblinjih pastira koji su napali Eho te je samo njezin glas preivio.

ELIZEJSKA POLJARaj za heroje, a nalazio se ili u Podzemlju ili na dalekom zapadu. Ovdje su heroji ivjeli u ugodnom drutvu, lijepom krajoliku i herojskim potjerama u lovu te gozbama. Kao nagradu za spektakularna postignua, Heraklo je dobio dom na planini Olimp i boicu za enu. Ali dio njega koji nije potjecao od oca Zeusa, ve od smrtne majke Alkmene, bio je poslan u Podzemlje, te kao utvara luta Elizejskim poljima u drutvu drugih heroja.

EPIDAURDrevni grki grad, mjesto velianstvenog kazalita iz 4 st.pr.Kr., gdje se jo uvijek odigravaju predstave. Ba je u Epidauru Tezej svladao odmetnika Perifeta. Mladi heroj je tek krenuo u svoje avanture, kada ga je u zasjedi doekala prijetnja s buzdovanom. Perifet ga je pokuao sruiti svojim orujem, debelom granom oteanom metalom na jednom kraju. Ali Tezej je uspio ugrabiti mu oruje i okrenuti situaciju. Tu je ustanovio pravilo kojim se kanjavalo zloince na onaj nain na koji su oni htjeli nauditi rtvi.

ETEJBrat Kirke, otac Medeje i davatelj zadataka za Jazona. Etej je bio kralj Kolhide, barbarskog kraljevstva na dalekom rubu herojskog svijeta. Ondje, u tajnom lugu boga rata Aresa, objesio je zlatno runo arobnog leteeg ovna, to je bio objekt potrage za Jazona i Argonaute. Etej nije njeno primio zahtjev Jazona za runom, te ga je poslao na niz misija prije nego mu ga je elio predati. Potajno mu ga nije ni elio predati, te ga Jazon ne bi ni dobio da se Etejeva kerka Medeja nije zaljubila u Jazona i pomogla mu u potrazi.

ETRAPrinceza iz Trezena i majka heroja Tezeja. Kada je Tezej odrastao, Etra ga je odvela na umsku istinu i izazvala ga da se dokae tako to e sam podii stijenu. Etra je znala da e ispod stijene nai ma i sandale svoga oca, kralja Egeja od Atene. Egej je otiao u Atenu prije Tezejeva roenja, ali je ostavio to znamenje koje bi trebao nai njegov sin ukoliko se pokae sposobnim.

EURIDIKAVila, ena Orfejeva. Euridika je umrla stavi na zmiju otrovnicu, dok je bjeala od nieg boanstva Arista. Njezin mu je bio tako neutjean, da je otiao u Podzemlje traei dozvolu od vladara da ju vrati natrag. To mu je odobreno pod uvjetom da ju ne pogleda sve dok se ne vrate u zemlju ivih. Gotovo stigavi do cilja Orfej je zaboravio na uvjet i pogledao ju.

EURISTEJRoak Heraklov koji mu je zadao zadatke. Kralj od Mikene i Tirinza samo zbog Herine mrnje prema Heraklu, koji je bio sin njezina mua Zeusa i smrtne Alkmene. Znajui da e Alkmena uskoro roditi, Zeus se hvalio kako e jedan od njegovih potomaka, koji e se slijedei roditi, postati vladar dva velika kraljevstva. Hera ga je nagovorila da se zakune na to, a zatim odgodila Alkmenin poroaj. Euristej, Zeusov praunuk, se rodio prvi.

EUROPAFenika princeza koju je oteo Zeus i odveo na Kretu. Europa je skupljala divlje cvijee na livadi pokraj mora kada je naila na lijepog bijelog bika. Bik je bio

neobino pitom i nije ulijevao strah. Ukraavajui rogove svojim cvijeem, nakraju se ohrabrila te ga zajaila. Bik, koji je zapravo bio maskirani bog Zeus, je u trenu skoio i zaronio u more. Europa je odneena na otok Kretu, gdje je postala majka kralja Minosa. Europin brat Kadmo je odreen da ju pronae i vrati. Savjet je potraio u proroitu u Delfiju, koje mu je reklo da odustane od potrage. Umjesto toga trebao je lutati sve dok ne naie na kravu, zatim je slijediti svuda kuda bi pola i na kraju osnovati grad na mjestu na kojem bi krava legla. Tako je, po legendi, osnovan Grki grad Teba, koji se dovodi u vezu s mjestom gdje je Kadmo sa svojim suputnicima donosio vodu s oblinje fontane. Tu je sve osim Kadma ubio zmaj. Kadmo je nakon toga ubio zmaja i, na zahtjev boice Atene, posijao nekoliko zmajevih zubi u zemlju. U taj tren su naoruani mukarci izrasli iz zemlje, kao to e i kasnije za Jazona pod slinim okolnostima, jer su zubi koje je Jazon zasadio u plodnu zemlju Kolhide potjecali ba od zmaja kojeg je ubio Kadmo. Kadmo je uzrokovao sukob izmeu izraslih vojnika, koji su se muusobno borili sve dok ih nije ostalo petoro. Ta petorica, s Kadmom su postali prvi stanovnici Tebe. Kadmo, njihov kralj, nauio ih je itati i pisati. Uistinu, grko pismo potjee iz zemlje Feniana (dananja Sirija i Libanon), mitolokog doma Kadma i njegove sestre Europe.

FEDRAKerka kreanskog kralja Minosa i sestra Arijadnina. Neki kau kako je Tezej ostavio Arijadnu na otoku, nakon to mu je ova pomogla izai iz Labirinta, zato to ga je protivno njegovoj volji odnijela plima, dok drugi smatraju kako je razlog tomu bio taj to se zaljubio u Fedru. U svakom sluaju, ubrzo se oenio Fedrom.

FENIANIPovijesno, slavni moreplovci iz podruja dananje Sirije. Feniani su vjerojatno pomogli osnutku Tebe u Grkoj, kao to se spominje u mitu o Kadmu. Grko pismo potjee od fenianskih znakova.

FINUSKralj iz Salmide koji je uvrijedio bogove, pa su za kaznu na njega poslane Harpije, ptice otrih pandi sa enskim licima, koje su ga ometale pri obrocima i zagaivale njegovu hranu. Kao zahvalu Argonautima to su ga oslobodili tih ptiurina, upozorio ih je na Sudarajue stijene koje su se nalazile na njihovoj ruti prema Kolhidi u potrazi za zlatnim runom.

FOLUSNajciviliziraniji od ondanjih kentaura (Hiron je bio razliita generacija). Folus je umro ispustivi jednu od Heraklovih otrovnih strijela na nogu.

FRIGIJA

Veliko podruje danas znano kao Turska. Legendarni Mida, koji je posjedovao "Midin dodir", bio je kralj Frigije. Kae se kako je jednom naao pijanog satira u svojem vinogradu te ga odmah vratio satirovom gospodaru, bogu vina Dionizu. Kao zahvalu za taj in, Dioniz je dao Midi sposobnost da sve to dodrine pretvori u zlato. To se pokazalo kao dvosjekli ma, jer se ta mo nije mogla ukljuiti i iskljuiti. Dioniz je na kraju ipak bio dovoljno ljubazan te je dozvolio Midi da opere svoj "dodir" u Frigijskoj rijeci Paktol.

FRIKSPrinc kojeg je sa rtvovalita spasio arobni letei ovan. Friks je pobjegao skupa sa sestrom Helle na leima ivotinje. Helle se zavrtilo u glavi te je pala u more, dok je Friks zavrio u Kolhidi, tajanstvenoj periferiji svijeta heroja. Ondje je u objesio ovnovo zlatno runo u svetom lugu Aresa, boga rata. Runo je kasnije postalo objekt slavne potrage Jazona i Argonauta.

FURIJEDuhovi ena koji su muili zloince, osobito one koji su poini neki zloin protiv lana svoje obitelji. Kada su Tezej i Peritej pokuali izvui Persefonu iz Podzemlja, njen mu Had ih je prijevarom nagovorio da sjednu na klupu za koju su od tog trenutka postali trajno privreni. Tada je Had pustio Furije na njih.

GEJABoica zemlje; majka Titana, Kiklopa i Giganta. Jednooki Kiklopi izgradili su nebeski dvorac na planini Olimp za bogove, kada je Zeus svrgnuo svog oca Krona i druge Titane koji su do tada vladali svemirom. Moda iz osvete su Zeus i drugi bogovi napadnuti na planini Olimp od strane Giganta. Napad je bio tako estok da bogovi nikako ne bi opstali da nije intervenirao Heraklo, budui da je bilo proreeno kako e im smrtnik pomoi.

GIGANTIMonstruozna djeca boice Geje; braa Kiklopa i Titana. Neki kau da je Zeusovo svrgavanje njegova oca Krona i drugih Titana uzrokovalo osvetu Giganta. Napali su planinu Olimp, bacajui stijene i zapaljena stabla. Olimpijcima je savjetovano kako e se jedino izvui uz pomo smrtnika, te su pozvali u pomo Herakla i pobijedili.

GLAUKUSSin kralja Minosa s Krete. Minosova palaa u Knososu je bila tako velika, da kada je jednog dana djeak Glaukus nestao, kralj je morao uz pomo vizionara potraiti ga. Vidovnjak Poleid naao je djeaka mrtvog s glavom u tegli meda. Minos je zahtjevao da povrate djeaku ivot, to je vidovnjak i uinio, ali je

umjesto zahvale kralja morao nauiti djeaka svim svojim mistinim vjetinama.

GORGONEMonstruozne sestre s kosom od zmija, veprovim kljovama i plauim jezicima. Jedina smrtna od njih triju bila je Meduza. Posjedovala je mo kojom bi svakoga tko ju pogleda pretvorila u kamen. Heroj Perzej je, branei svoju majku od neeljenog udvaranja kralja Polidekta iz Serifa, obeao donijeti Meduzinu glavu.

GREJEDvije (ili tri) sestre, razliito opisivane kao vjetice ili labue (rune) od roenja. Zajedno su imale samo jedno oko i jedan zub.

HAD (1) Bog mrtvih, vladar Podzemlja. U raznim avanturama, Had je oteo djevu Persefonu, prevario Tezeja i Periteja, a ak ga je uspio zarobiti Sizif. Bog Had bio je jeziv lik za sve ive, koji su bili paljivi kada se zaklinju u njegovo ime. Za mnoge je ljude bilo dovoljno strano samo izrei njegovo ime. Zato su izmislili eufemizam, rije koja isto znai, ali je samo ugodnija za uti. Budui da su svi dragocjeni minerali dolazili iz zemlje (obitavalite Hadovo) i budui da je kralj bio bogat sudei po broju podanika u kraljevstvu mrtvih, prozvali su ga "Ploutos" - bogatstvo. To vrijedi i za Rimljane koji su Zeusa zvali Jupiter, Aresa Mars, Herma Merkur i Hada Pluton. HAD (2) Kraljevstvo mrtvih, ili ispod zemlje ili na dalekom zapadu kojeg su znali stari Grci. Dobilo je naziv po svom vladara, bogu Hadu. Grci nisu znali to oekivati poslije smrti, to i nije bilo iznenaujue. Saznanja o ivotu poslije smrti bila su razliita i suprotstavljajua. Neki su mislili kako heroji putuju u Elizejska polja, gdje love i blaguju u ugodnom drutvu do vjenosti, dok su obini ljudi predani na beivotan i dosadan boravak u poljima Asfodela. Prvo su pili vode rijeke Lete, zbog ega su zaboravili sve iz njihovog prolog ivota tako da nisu imali o emu priati. Podzemno kraljevstvo Had bilo je tako vlano, mrano i pljesnjivo mjesto da su se i bogovi na nebesima okretali u gadosti kada su ga vidjeli u otvoru na zemlji. HARIBDA

Mitoloki vrtlog blizu Sicilijanske obale koji je usisavao veliku koliinu vode tri puta na dan. Zajedno s udovitem Scilom bio je dvostruka opasnost za Odiseja. arobnica Kirka upozorila je heroja da se vrtlog moe izbjei samo prolazei uz obalu ispod stijene na kojoj je bila Scilina jazbina. Odisej je to i uinio izgubivi pri tome samo est mornara od mnogoglave Scile. HARON Sablasan laar koji je prevozio mrtve preko rijeke Stiks; njegova podmitljivost protegla se i do dananjih dana. Obiaj je bio staviti novi u usta mrtvaca kako bi mu se osigurao put u Had. Haron nije bio na usluzi ivim putnicima, tako da je Heraklo morao uloiti sve svoje snage u zastraivanje kada mu je kao jedan od zadataka bilo da dovede Kerbera natrag u gornji svijet. Nasuprot Heraklu, Orfeju je bilo dovoljno zasvirati oaravajuu melodiju svojom lirom kako bi naveo Harona da ga preveze. HARPIJE Smrdljive ptice otrih pandi s licima ena, koje su zagaivale hranu kralja Finusa iz Salmide. Kralj je bio toliko zahvalan Argonautima to su ga rijeili napasti da je savjetovao Jazona i njegove suputnike kako da izbjegnu Sudarajue stijene. HEFEST epavi bog vatre i obrta. Hefest je bio sin Zeusa i Here. epao je od roenja zbog ega ga je majka bacila s planine Olimp. U nekim verzijama kae se kako se naao uslijed svae izmeu Zeusa i Here, te ga je Zeus uhvatio za nogu i bacio s Olimpa na zemlju duboko dolje. HEKTOR Trojanski princ. Hektor je bio plemenitiji od ponosnog Ahileja, grkog junaka koji je opsjedao Troju u trojanskom ratu. Ali Ahilej je bio bolji borac, te je s lakoom svladao Trojanca u borbi prsa o prsa. Ahilej je vukao Hektorovo tijelo koijom oko zidova Troje. Hektora je osvetio njegov brat Paris uz pomo Apolona. HELENA Spartanska princeza, ena Menelajeva. Njena veza s Parisom uzrokovala je Trojanski rat. Zapamena je po poznatoj frazi pjesnika

Marlowea "lice koje koje je pokrenulo tisuu brodova". Dok je jo bila dijete, oteo ju je Tezej, ali su je spasili njezina braa blizanci Kastor i Poluks. HELLE Tebanska princeza koju je od rtvovanja spasio zlatni letei ovan. Kako joj se zavrtilo u glavi na ivotinjinim leima, pala je u more. Ovan je odletio u Kolhidu, gdje mu je zlatno runo objeeno u svetom lugu. Upravo to zlatno runo su traili Jazon i Argonauti. HELLESPONT Tijesnac koji povezuje Crno i Egejsko more. Legendarno prozvan po Helle, koju je rtvovanja spasio letei ovan i koja je pala s lea ivotinje u taj tijesnac. Ovnovo runo je kasnije objeeno u lugu, te ga je uvao zmaj. To je bilo zlatno runo koje je traio Jazon s Argonautima. HERA Boica braka, ena Zeusova, kraljica Olimpijaca, Heraklov neprijatelj. Ona je poslala na njega zmije dok je jo bio beba, i kasnije podigla Amazonke protiv njega kada je bio na jednoj od svojih potraga. S druge strane, Hera je pomagala heroju Jazonu. U grkoj mitologiji Hera je bila vladajua boica Olimpa, zato to je bila Zeusova ena. Ali njeno oboavanje potjee puno dalje u prolost od muevljevoga. Potjee iz vremena kada je stvaralaka sila koju zovemo "Bog" zaeta kao ena. Boica je uzimala mnoge oblike, a meu njima i oblik ptice. Hera je oboavana u cijeloj Grkoj, a najstariji i najvaniji hramovi su posveeni njoj. Njezina podlonost Zeusu i opis kao ljubomorne zlice je mitoloki odraz jedne od najdubljih promjena u ljudskoj duhovnosti. Prije desetke tisua godina, kada su nastali piljski crtei i rukotvorine, ovjeanstvo je bilo opinjeno enskim tijelom, ili trudnicom ili zrelom enom. Raanje je ljudima bilo utjelovljenje velike sile koja stvara ivot svakog proljea. Razmjer kojim su nai preci oboavali tu silu navodi na sigurnu tvrdnju da su o njoj mislili kao o eni. Tisuama godina kasnije (i nekih pet do devet tisua godina prije naeg doba), Europski potomci tih ljudi ivjeli su u velikim selima, sa specijaliziranim zanatima i religijskim institucijama. Oito je iz rukotvorina koje su ostavili za sobom, kako su oboavali silu (ili grupu sila) koja je dolazila u puno razliitih oblika - ptica, zmija, i sama zemlja. Ta velika sila je bila ena, jer je za ljude ena imala

sposobnost stvaranja novog ivota. Kae se da tek kad je ovjeanstvo otkrilo i muku ulogu u stvaranju ivota, da su se poeli oboavati muka boanstva. Nema razloga za sumnju da su se muka boanstva oboavala i prije, ali su imali manju vanost od enskih. Ali i kad se otkrila u potpunosti tajna stvaranja ivota, Europljani su, moda sve do Minojske Krete, nastavili oboavati Veliku Majku. Ti miroljubivi Europljani, znani kao "stari Europljani" nisu ak ni ograivali svoja naselja, jer se nisu bojali svojih susjeda. Ali stvari su se promijenile i nastalo je razdoblje nasilja. Osvajai su navalili na Europu iz prostranih centralnih dolina Azije. Oni su donijeli IndoEuropske jezike koji danas ukljuuju Francuski, Talijanski, panjolski i Engleski. Takoer su donijeli boga neba, glavno muko boanstvo koje je u grkoj mitologiji postalo poznato kao Zeus. Malo se zna o tim ranim Indo-Europljanima, ali miroljubiva naselja stare Europe im se nisu mogla suprotstaviti. U nekim mjestim nova kultura je prevladala, dok je u drugim imala manji utjecaj. vri gortaci su se oduprli, ali su se mnogi odselili iz svojih nastambi i povukli druge u domino efektu. Posljedica toga je vjerojatno invazija Dorana na Mikensku Grku. Stari red se zadrao najdue na Kreti , koja je Egejskim morem bila zatiena od invazije s kopna, a uspjela se odrati sve do prije oko tri tisue godina. Zatim se naglo, iz perspektive ljudskog postojanja, promijenio spol najvee sile od enskog u muki. Mnoge prie koje ine osnovu Grke mitologije ispriane su nedugo nakon te promjene. Zeusove mnoge preljubnike afere moda potjeu iz ceremonija kojima se novi bog neba "enio" razliitim lokalnim utjelovljenjima Velike Boice. Da je bilo nesigurnosti u ulozi nadmjesnog boga kod njegovih sljedbenika, vidi se po mitolokom roenju Atene iz Zeusove glave, gdje kao da se eljelo rei kako bog neba moe uiniti sve to i svaka Velika Boica. Ta boica se nastavila slaviti u nekim oblicima u budunosti. Njezino oboavanje se ponekad odnosilo na "kult plodnosti", ponajvie jer je religija degenerirala pod novim utjecajima. Ali mogu se traiti tragovi u mitovima starog reda, u kojima je Atena, ije ime potjee prije Grke, bila Boica. Pod utjecajem Indo-Europljana, ta ptica boica postala je vrhunsko boanstvo rata. Njena ranija pojava moe se vidjeti u njenom simbolu, sovi, koji potjee od vizije svete ptice prije tisue godina. HERAKLO Najpoznatiji od grkih mitolokih heroja. Rimljani su ga zvali Herkul. Kako bi se iskupio za zloin, Heraklo je bio prinuen izvriti niz

herojskih zadataka ili pothvata. Meu njima su bili ubijanje mnogoglave Hidre, vraanje zlatnih jabuka od Hesperida i donoenje paklenog psa Kerbera iz Podzemlja. Heraklo je bio takoer i Argonaut. Poput mnogih heroja, Heraklu je jedan od roditelja bio bog, i to ba Zeus i smrtna ena zvana Alkmena. Zeusova ena Hera bila je ljubomorna na Herakla, te je poslala dvije zmije, jo dok je bio dijete, da ga ubiju u koljevci. Herakla su nali kako gugue sa zadavljenom zmijom u svakoj ruci. Kada je odrastao i pokazao se kao nepogrjeivi strijelac lukom i strijelom i vrhunski hrva s nadljudskom snagom, Herakla je izluivala boica Hera. U napadu ludila ubio je svoju vlastitu djecu. Kako bi se iskupio za zloin, osuen je na izvravanje niza zadatka za svog roaka Euristeja, kralja Mikene. Za svoj prvi zadatk, Heraklo je ubio Nemejskog Lava. To nije bio lak posao, jer je lavlja koa bila neprobojna za koplja i strijele. Heraklo je blokirao ulaz u lavlju pilju i zadavio ga golim rukama. Kasnije je nosio lavlju kou kao ogrta i razjapljene lavlje eljusti kao ljem. Kralj Euristej se tako uplaio svog roaka da se sakrio u smonicu. Iz svog skrovita naredio je drugi zadatak. Heraklo je trebao pronai i unititi udovinu mnogoglavu Hidru. Hidra je ivjela u movarama Lerne, te je po jednima imala osam do devet glava, a po drugima pedeset do sto. Neki su ak tvrdili da ih je imala oko deset tisua. No svi se slau da kada bi se jedna glava odsjekla, na tom mjestu su izrasle jo dvije. Samo je jedna glava bila besmrtna, ali ju je bio izazov odsjei. to je jo gore, sam Hidrin dah bio je smrtonosan. ak udisanje mirisa otisaka stopala bilo je dovoljno da donese smrt obinom ovjeku, ali Heraklo nije bio obian ovjek. Veliki heroj je pronaao udovite u njegovoj jazbini i zapaljenim strijelama ju izveo na otvoreno. Tada je zadravao dah dok se hrvao sa zvijeri. Heraklo je bio jak koliko i desetorica, ali se borba okretala u korist Hidre. udovite je obavilo svoje mnoge glave oko heroja i pokualo ga sruiti. Pozvalo je i saveznika, ogromnog raka koji je ivio takoer u movari. Rak je Herakla ugrizao u petu i na taj nain mu dodatno oteao bitku. Heraklo je bio na rubu poraza kada se sjetio svog neaka. Heraklo je imao brata blizanca Ifikla. Ifiklo je sudjelova u brojnim herojskim pothvatima, ali je ostao u sjeni svog slavnog brata blizanca. Heraklo je zaposlio Ifiklovog sina Jolaja kao svog koijaa. Jolaj je dovezao Herakla do movara Lerne, te je s napetou promatrao dok se njegov stric borio s Hidrinim zmijolikim glavama. Konano, Jolaj vie nije mogao stajati sa strane, te je na povike strica zgrabio goruu baklju i jurnuo u bitku. Kako je Heraklo odsjecao Hidrine glave, tako je Jolaj svaki ranjeni vrat oprio bakljom. To je sprjeavalo daljnji rast glava na tom vratu. Na

taj nain Heraklo je unitavao glavu po glavu uz vatreno djelovanje svoga neaka. Na kraju je Heraklo odsjekao i besmrtnu glavu i zakopao ju duboko ispod stijene. To nije bio herojev zadnji susret s movarom. U jednom od slijedeih zadataka borio se sa Stimfalijskim pticama, ubojicama ljudi koje su naseljavale movaru pokraj Stimfalije u Arkadiji. Heraklo se nije mogao pribliiti pticama, jer je zemlja u movari bila premekana da bi podnijela njegovu teinu i preblatnjava da bi se mogao kretati. Konano se Heraklo sjetio kastanjeta koje mu je dala boica Atena. Stvarajui buku kastanjetama, natjerao je ptice da polete u zrak, te ih ubijao svojim strijelama. U kasnijim pothvatima Heraklo je uinio neverojatne stvari. Jednom je natjerao boga Posejdona u bijeg iz bitke. Drugom prilikom ranio je boga rata Aresa, te se hrvao neodlueno sa samim Zeusom. Heroj je mogao pomicati planine koje su ograniavale prolaz njegove stoke. Mogao je bacati stijene kao da su kamenii. ak je oslobodio i Titana Atlasa tereta dranja nebesa. To se dogodilo kada je Euristej traio da mu donese zlatne jabuke od Hesperida. Hesperide ili veernje keri su vile koje je boica Hera zaduila za uvanje odreenih jabuka koje je Hera dobila kao vjenani poklon. Jabuke su se nalazile u lugu okruenom visokim zidom, a uvao ih je zmaj po imenu Ladon, ije su mnoge glave govorile istodobno u zbrci jezika. Lug se nalazio u nekoj dalekoj zemlji na zapadu u planinama koje su dobile ime po Atlasu. Atlas je bio Titan, za koje se kae da su bili lanovi prve generacije bogova, roeni od Geje. Jedan od njegove brae bio je Kron, otac Zeusov. Atlas je pogrijeio to je stao na stranu Krona u ratu protiv Zeusa. Za kaznu, bilo mu je odreeno da dri nebeski svod na svojim ramenima. Heraklu je bilo reeno kako nikada nee doi do jabuka bez pomoi Atlasa. Titan je bio presretan to e mu pomoi, jer je to znailo da e se osloboditi sviog tereta. Rekao je heroju da dri svod, dok on ode u vrt Hesperida po jabuke. Ali je prvo Heraklo trebao uiniti neto s bunim i nasilnim zmajem Ladonom. To je brzo uinjeno pomou strijela preko vrtnog zida. Heraklo je preuzeo svod, dok je Atlas iao po jabuke. Atlas je uspjeno obavio posao te se brzo vratio, ali je u meuvremenu shvatio kako je ugodno biti neprisiljen na vjeno dranje razmaka izmeu neba i zemlje. Heraklo se pretvarao da prihvaa te uvjete, ali je rekao kako mu treba jastuk za svoja ramena, te je zamolio Atlasa da mu pridri svod dok ovaj ne ode po jastuk. Titan je zahvalno pristao, a Heraklo je otiao obeavi da e se vratiti. Kao svoj zadnji pothvat, Heraklu je naloeno da dovede psa Kerbera iz Hadovog paklenog kraljevstva. Had je bio bog mrtvih. Njegovo kraljevstvo, u koje su svi smrtnici jednom morali doi, lealo je ispod zemlje i zvalo se Podzemlje, ili Had po svom vladaru. Prva prepreka

koju su mrtvi morali prijei na svom putavanju bila je najpoznatija Hadska rijeka Stiks. Tu su se novoumrli skupljali kao bestjelesne sjenke, samo utvare svojeg biveg ja, ekajui na prijelaz Haronovim amcem. ivot poslije smrti, po miljenu starih Grka, bila je jeziva i mrana stvar. Iako nije bilo vjerskih dogmi o tome, vjerovali su kako neki dio bia ivi i nakon smrti. Ono to je preivjelo, bila je samo bestjelesna sjenka ivog bia. Obitelji su inile najbolje za te utvare aljui ih u Podzemlje s mitom za Harona, kako bi ih prevezao preko rijeke Stiks u kraljevstvo mrtvih. Ondje su ivjeli vjeno u bezdunom drutvu, osim ako su bili krivi za nekakav zloin, jer bi ih tada gospodar Podzemlja kaznio za cijelu vjenost. Jedina gora sudbina, bila je nedostatak novca za potkupljivog Harona, te bi u tom sluaju bili osueni na vjeno lutanje obalom rijeke Stiks. Koncept ivota poslije smrti bio je nejasan i esto proturjean. Slijepi pjesnik Homer, koji je opjevao Herojsko Doba, rekao je kako mrtvi odlaze u sivo i mrano kraljevstvo ispod zemlje kojim vlada Had. Homer je takoer govorio i o otocima blagoslovljenih, smjetenih negdje na dalekom zapadnom kraju ruba svijeta. Ondje su najvei heroji odlazili nakon smrti, gdje su ivjeli u udobnosti i zabavi. S vremenom ova dva vienja su se spojila tako da je ulaz u Podzemlje bio smjeten na zapad, blizu ruba gdje se s ravne povrine pada u nitavilo. Postojala su dva naina za dolazak u Podzemlje. Prvi i najjednostavniji je umrijeti. Drugi put je bio otvoren samo za bogove i heroje, koji su mogli stii u Hadovo kraljevstvo kroz odreene prirodne provalije i pilje. Najpopularniji prolaz bio je Tenarum u Lakoniji. To je bio portal koji je izabrao Tezej i njegov suputnik Peritej u njihovom zloslutnom pothvatu otmice kraljice Hada, Persefone. Neki jo kau kako je Orfej proao kroz Tenarum u potrazi za svojom enom Euridikom, koja je umrla i otila u Podzemlje, nakon to ju je ugrizla zmija. Drugi dre kako je uao u Aornumu u Tesprociji. Prije nego to je postao punopravan lan boanskog dutva na planini Olimp, bog vina Dioniz doveo je svoju majku iz Hada. Ona je bila heroina Semela, koju je ubila munja kada je zatraila od Zeusa da joj se prikae u pravoj prirodi kao bog oluja. Kako bi je povratio iz Podzemlja, Dioniz je otiao u Lernu i zaronio u Alkionijsko jezero, koje nije imalo dna. Kada je bio izazvan da dovede natrag Kerbera u zemlju ivih, Heraklo se suoio s jednim od najteih zadataka. Spustivi se kroz Tenarum u Had, prvi problem s kojim se suoio bio je mrani laar Haron. Haron nije elio prevesti u svom klimavom amcu one koji nisu ispunjavali dva uvjeta. Prvo, morali su platiti pristojbu ili mito. I drugo, morali su biti mrtvi. Heraklo nije ispunjavao niti jedan od uvjeta, to je izazvalo

Haronovu prirodnu mrzovoljnost te je on bio namrteniji nego ikad. Ali Heraklo mu je jednostavno odvratio takav mrki pogled s ustrajnou koja i prilii heroju koji je prihvatio zadatak i koji nee odustati dok ga savreno ne izvri. Heraklo je to uinio s takvom odlunou da je Haron jednostavno zaplakao i ponizno ga preveo preko rijeke Stiks. Slijedei i jo vei izazov bio je sm Kerber. Pas je imao zube poput otrica noa, tri glave, otrovni zmijski rep i hrpu zmija koje su mu rasle iz lea. Kada se Heraklo poeo hrvati s psom, te su ga zmije napadale s lea, dok su mu Kerberovi otri zubi posezali za grkljanom. Na sreu Heraklo je nosio svoju vjernu lavlju kou, koja je imala arobno svojstvo neprobojnosti za sve osim za Zeusove munje. Nakon titanske borbe, Heraklo je uspio uhvatiti Kerbera za grkljan i onesvjestiti ga. Kada je osigurao dozvolu od Hada i njegove kraljice Persefone, stavio je Kerbera na ramena i odveo ga u Mikenu, gdje je dobio zasluene estitke za svoj trud. Kada je Orfejevu enu Euridiku preuzeo Had u svoje kraljevstvo mrtvih, Orfej je vrsto odluio vratiti je natrag. Putujui u Podzemlje kroz provaliju u Tenarumu, on je takoer dospio na obalu rijeke Stiks. Ali umjesto da nadvlada Harona mrtenjem, Orfej ga je pridobio pjesmom. Takva je bila slatkoa njegovog pjevanja i njegovo sviranje lire da je ne samo privolio Harona da ga preveze preko rijeke tame, nego je i Kerber oaran melodijom sjeo, stavio ape ispod brade i sluao u transu. Smrtniki status heroja u grkoj mitologiji varirao je u interpretacijama. Veina heroja bila su djeca bogova i kao takvi barem polu-boanstva. to ipak nije znailo da e automatski nakon smrti otii na nebesku planinu Olimp. Perzej je postigao neku vrstu besmrtnosti tako to je pretvoren u zvijee. Herojima blizancima prvobitno je odreeno mjeovito blaenstvo. Poluks je bio dovoljno baanski kako bi ga primili na Olimp, dok mu je brat Kastor prebaen u Had poput obinih smrtnika. Ali Poluks se zauzeo za svog brata rekavi kako ne bi mogao izdrati vjenu odvojenost. Bogovi su odluili da oba brata mogu ostati zajedno i to tako to e obojica pola godine biti duboko pod zemljom ispod svetita u Sparti, a drugu polovicu na prozranim visinama Olimpa. Heraklo je bio jedini heroj koji je postao punopravan vlasnik svoje sudbine, ali ak i u njegovom sluaju morao se nositi sa svojim smrtnim dijelom. Primio je posebnu hvalu jer je pomogao olimpijcim u njihovoj epskoj bitci protiv Giganta. Ovi ogromni sinovi Geje sruili su boansku citadelu bacajui zapaljene hrastove i stijene. Boanstva na Olimpu nikada ne bi pobijedila da nije bilo Herakla i njegovog luka. Zbog svojih spektakularnih postignua, ak i za herojske standarde, dobio je dom na planini Olimp i boica za enu. Ali dio njega koji nije dolazio od oca Zeusa, ve od smrtne majke Alkmene poslan je u

Podzemlje i kao utvara vjeno luta Elizejskim poljima u drutvu drugih heroja. HERKUL Rimsko ime za Herakla ili tonije rimska adaptacija grkog boga. Ope je miljenje kako su imena sinonimi za istog heroja, kada se govori o njegovim podvizima i zadacim u grkoj mitologiji, ali moda je postojao talijanski junak legendarne snage kojeg su pomijeali s Heraklom nakon dolaska grkih kolonista. HERM aljivina i inventivni genij od roenja, Herm je bio glasnik bogova i vodi mrtvih dua u Podzemlje. Pomogao je herojima Odiseju i Perzeju u njihovim potragama. Herm je bio sin Zeusa i planinske vile. Jo kao novoroene bio je iznimno intelektualno nadahnut. Prvog dana svog ivota naao je prazan kornjain oklop te spoznao njegovu namjenu kao zvunu kutiju. Razvukavi tetive preko nje stvorio je prvu liru. Herm je bio poznat po svom pomaganju ovjeanstvu, i kao besmrtni glasnik i na svoju inicijativu. Kada je Perzej otiao suoiti se s Gorgonom Meduzom, Herm mu je u tome pomogao. Prema jednoj verziji mita posudio je heroju svoje arobne sandale, koje su nositelju davale sposobnost letenja. Neki kau kako je Herm posudio Perzeju i ljem nevidljivosti. Taj ljem je jo znan kao ljem tame, a nosio ga je upravo Herm kada je nestao pred Gigantom Hipolitom. To je bilo kada su se ogromni sinovi Geje ustali u pobuni protiv bogova s Olimpa. Njegov radni simbol kao boanskog glasnika bio je tap. To je zapravo bila vrbina grana s upletenim trakama, tradicionalan znak glasnika. Kasnije su trake opisivane kao zmije. Kako bi se to i mitoloki podralo, pria kae kako je Herm pomou svog tapa rastavio dvije zmije koje su se borile te su se one odmah u znak mira splele. Hermov je posao bilo voenje dua mrtvih u Podzemlje. Kao zatitnika putnika, esto su ga prikazivali u slamnatom eiru irokog oboda. Herm je Rimljanima poznat kao Merkur. Njegov najpoznatiji prikaz je Bellinijeva statua koja ga prikazuje kako slijee na jednu nogu s krilima na petama, zmijskim tapom u ruci, dok mu je na glavi stilizirana kombinacija ljema tame i slamnatog eira. HEROJI BLIZANCI Herojska spartanska braa koja su spasila svoju sestru Helenu od Tezeja. Blizanci su takoer i jedrili s Argonautima. Kastor je bio

smrtnik, dok mu je brat Poluks primljen u boansko drutvo na planini Olimp. Zauvijek su spojeni u zvijeu Blizanci na nonom nebu. HEROJSKO DOBA Vrijeme, kako su ga poimali Grci, kada su pojedinci jedinstvene hrabrosti, snage i fizike ljepote provodili svoje poduhvate. To razdoblje se podudara s arheolokom erom zvanom Mikenska, kada su kraljevstva proizvodila velianstvene umjetnine i orua, kao to su zlatne maske pronaene na mjestu drevne Mikene. HESPERIDE Hesperide ili veernje keri, bile su vile koje su, po Herinom nareenju, uvale jabuke koje je ona dobila kao vjenani poklon. Jabuke su drane u lugu okruenom visokim zidom i uvao ih je zmaj zvan Ladon, ije su mnoge glave istovremeno govorile stvarajui buku. Lug je bio smjeten u nekoj dalekoj zapadnoj zemlji u planinama nazvanim po Atlasu. Heraklo je uzeo jabuke ispunivi time jedan od svojih zadataka. HESTA Boica srca, doma i obitelji. Hesta je u poetku bila jedna od dvanaest vrhovnih boiva na planini Olimp. Ali su joj dosadile sitne intrige i svae meu Olimpijcima, tako da je prepustila svoje mjesto Dionizu, bogu vina. HIDRA Mnogoglavo udovite koje je ubio Heraklo. U srodstvu je s Himerom i Kerberom. U jednom od svojih poduhvata, Heraklo je uoio hidrinu pilju u movarama Lerne i prisilio ju zapaljivim strijelama da izae na otvoreno. Uavi hrabro u guvu, poeo je udarati udovite svojim maem. Ali svaki put kada bi odsjekao jednu glavu, na tom mjestu bi izrasle dvije. Na kraju je pozvao svog koijaa da mu donese baklju kojom je spaljivao rane nastale odsijecanjem glava, te je tako sprijeio njihovo ponovno razmnoavanje. Kada je i zadnja glava odsjeena i zakopana ispod stijene, udovite je umrlo. HILAS Jedan od Argonauta, kojeg su vile povukle u more. Hilas je bio Heraklov titonoa, i kada je nestao skupljajui drva za vatru za

posadu Arga, Heraklo je bio izvan sebe. Ali Hilasa nisu mogli nai. On se ili utopio ili ivi s vilama pod vodom. HIMERA Vatro-dahue udovite koje je ubio heroj Belerofon; u rodu je s Kerberom i Hidrom. Himera je bila dijelom lav, dijelom jarac i dijelom zmija, iako nije sigurno kako su ti dijelovi bili poslagani. Kralj Jobatej iz Licije poslao je Belerofona za zvijeri vjerujui kako se heroj nikad nee vratiti. Ipak uz pomo bogova i leteeg konja Pegaza, Belerofon je oslobodio Liciju udovita. HIPODAMEJA Djevojka za koju se trebao oeniti kralj Polidekt, kako bi skrio svoje namjere prema Perzejevoj majci Danaji. Perzej je zamoljen da donese poklon za vjenanje, a kako nije mogao nai odgovarajui poklon obeao je donijeti Polidektu glavu Gorgone Meduze. HIPOLIT Jedan od Giganta, kojeg je ubio Herm. Giganti su bili monstruozna djeca boice Geje, te su napali Olimp za osvetu Zeusu koji je svrgnuo Titane. Tijekom borbe Herm je, zahvaljujui svom ljemu nevidljivosti, uspio ubiti Hipolita. HIRON Kron ga je prozvao ljubaznim kentaurom. Drugi kentauri, koji su bili naroito necivilizirani te skloni nasilju i opijanju, bili su drugog roda. Hiron je bio uitelj Jazona i Herakla. HOMER Tradicionalno slijepi pjesnik ili bard, koji je spjevao epske poeme herojskog doba. U svojem djelu Ilijada, Homer opisuje Trojanski rat. Devetogodinji sukob suoio je grke heroje s gradom Trojom, koji je bio smjeten na zapadnoj obali to je danas znana kao Turska. Homerov drugi veliki ep, Odiseja, govori o povratku kui heroja Odiseja nakon trojanskog rata.

IFIKLO

Brat Heraklov. Iako su bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan heroj. To je zato jer je Ifiklo bio sin Alkmene i njenog mua smrtnika, dok je Heraklo bio sin Alkmene i Zeusa. Ifiklo je bio otac Heraklova koijaa Jolaja, koji mu je pomogao ubiti Hidru. IKAR Dedalov sin koji se usudio letjeti preblizu suncu s krilima od perja sljepljenih voskom. Dedala je zarobio kralj Minos s Krete unutar zidova vlastitog izuma, Labirinta. Ali velliki genij nije trpio zarobljenitvo. Napravio je dva para krila stavljajui perje na drveni okvir premazan voskom. Davi jedan par sinu, upozorio ga je da ne leti blizu suncu, jer e se zbog toga otopiti vosak. Meutim Ikar je bio tako oduevljen letom da je zaboravio na oevo upozorenje. Perje je otpalo, a Ikar je naao smrt u moru ispod sebe. IKSION Kralj osuen na vjenu kaznu u Tartaru, vezan lancima za uareni toak. Iksion je bacio svojeg punca u vatrenu rupu, ali ga je Zeus proistio od zloina. Umjesto da bude zahvalan na toj boanskoj usluzi, Iksion je pokuao zavesti Zeusovu enu. Hera je upozorila na to Zeusa, te je ovaj stvorio oblak po Herinom liku. Iksion se udvarao oblaku, te je uhvaen na djelu. Odmah je poslan u Podzemlje na kaznu. IO Herina sveenica iz Argosa koja se pretvorila u kravu. Neki kau kako se Zeus zbliio s Io, te ju pretvorio u kravu kako bi je spasio od ljubomorne Here. Drugi kau kako ju je Hera transformirala kako bi zatitila svoju mladu sveenicu od Zeusa. Bilo kako bilo, Hera je zaduila mnogookog arkadijskog heroja Arga da pazi na Io. Meutim Herm, koji je radio za Zeusa, uspavao je Arga te mu odrubio glavu.

JAZONJazon je bio voa Argonauta, grupe heroja koji su krenuli iz Grke u daleku Kolhidu u potragu za zlatnim runom. Jazon je bio sin zakonitog kralja iz Jolkusa, ali je njegov stric Pelias uzurpirao prijestolje. Pelias je ivio u neprekidnom strahu od gubitka onoga to je nepravedno uzeo. Drao je Jazonovog oca u zatvoru i sigurno bi ubio Jazona po roenju, ali ga je Jazonova majka prevarila tugujui kao da je Jazon mrtav. U meuvremenu dijete je odneeno u pilju kentaura Hirona. Hiron je poduavao

Jazona o biljkama, lovu i modernoj umjetnosti. Kada je odrastao, Jazon je krenuo po svoje pravo na prijestolje. I ne znajui, bio je dio urote koju je na planini Olimp skovala Hera bijesna na kralja Peliasa, jer je ovaj potivao sve bogove osim Here, kojoj zbog bahatosti nije odao duno potovanje. Herin plan bio je proet opasnou, pa je zahtijevao pravog heroja. Kako bi testirala Jazonovu sranost, postavila je bujicu na njegov put prema Jolkusu. Na obali rijeke bila je starica. Hoe li Jazon otii nestrpljiv za svojim poslom, ili e se odazvati na stariin poziv da je prenese preko rijeke? Jazon je bez razmiljanja stavio staricu na lea i uputio se u bujicu. Na pola puta poeo je stenjati zbog njezine neoekivane teine, jer starica je bila nitko drugi nego Hera. Neki kau kako mu se otkrila na drugoj strani rijeke i obeala svoju pomo. Drugi tvrde kako Jazon nikada nije saznao kakvu je boansku uslugu uinio. Jazon je izgubio sandalu u brzici, to se pokazalo znaajnim u Herinoj osveti, jer je proroite upozorilo kralja Peliasa kako se treba uvati stranca s jednom sandalom. Kada je Jazon stigao u Jolkus, zahtijevao je svoje pravo na prijestolje. Njegov stric Pelias ga se nije namjeravao odrei, pogotovo ne u korist stranca s jednom sandalom. Pod krinkom gostoljubivosti, pozvao je Jazona na banket te ga tijekom veere naveo na razgovor. "Kae kako si sposoban vladati kraljevstvom", rekao je Pelias. "Znai li to da si sposoban nositi se s nailazeim problemima ? Na primjer, kako bi se rijeio nekoga tko ti stvara probleme ?" Jazon je trenutak razmiljao, eljan kraljevskog rjeenja problema. "Poslati ga za zlatnim runom ?", rekao je. "Nije loa ideja", odgovorio je Pelias. "To je upravo takav pothvat u kakav bi se svaki heroj upustio. Upravo zato, jer ako bi uspio bio bi zapamen stoljeima. Reci, zato ti ne bi poao ?" Od tada se irom Grke proulo kako Jazon trai mornare koji bi s njim poli na opasno, ali izuzetno slavno putovanje. Unato minimalinm mogunostima da se uope preivi i ugleda runo, na stranu prolazak pored zmaja uvara i povratak kui, velik broj heroja bio je spreman na taj rizik. Oni su prozvani Argonauti po brodu Argu. Meu njima su bili Heraklo i heroina Atalanta. Jazon je dao sagraditi brod vrijednom brodograditelju Argu, koji ga je tato nazvao ni manje ni vie nego po sebi. Arg je imao boansku naklonost pri gradnji broda. Hera je za to zaduila svoju boansku prijateljicu Atenu. Ta zatitnica obrta omoguila je izgradnju pramca broda od drva iz svetog luga svemonog Zeusa. Pramac je imao arobna svojstva govorenja i prorotva ljudskim glasom. I tako je jednog sunanog jesenskog jutra Argo porinut u more sa sve samim herojima kao veslaima. Ba kako se Pelias i nadao, nije trebalo dugo kako bi zapali u nevolje. Nakon to su na nekoliko dana stali na otoku naseljenom iskljuivo enama, uputili su se u grad Salmidu. Kralj ih je doekao, ali nije bio prazniki raspoloen. Budui da je uvrijedio bogove, morao je primiti kaznu u obliku ptica koje su imale ensku glavu i otre kande, a bile su znane kao Harpije. Te Harpije su imale neugodan obiaj da dolaze u grad za vrijeme veere i bacaju izmet na kraljev objed pravei toliku buku da nije mogao jesti, ak i ako ne bi izgubio apetit nakon izmeta. To je za posljedicu imalo da je kralj Finus svakim satom bio sve mraviji. Na

sreu, dvojica od Jazonovih pratitelja bila su direktni potomci Sjevernog Vjetra, to im je davalo mogunost letenja. Ljubazno su otjerali Harpije tako daleko da kralj vie nikada nije imao zbog toga problema. Kao zahvalnost, kralj je upozorio Argonaute na opasnost koja im je prijetila na putu po zlatno runo. Opasnost su inile dvije stijene koje su se skupljale kad bi brod prolazio izmeu njih smrskavajui ga, a nazivali su ih Sudarajue stijene. Finus im je savjetovao kako ne bi bilo dobro prolaziti izmeu njih bez predradnji, te im je ak rekao to bi trebali uiniti kako ih stijene ne bi smrskale. Kada bi uspjeli navesti pticu da proe izmeu stijena prva, to bi uzrokovalo sudaranje stijena, te bi tada Argo mogao brzo proi prije nego to bi se stijene stigle ponovo sklopiti. Sluei se tom lukavtinom Jazon je uspio natjerati stijene da se sudare prijevremeno hvatajui samo ptije perje iz repa. Argo je na brzinu uspio proi samo s lake oteenom krmom. Jednom kada je stigao u Kolhidu, Jazon se morao suoiti s nizom stranih izazova prije nego to je uope i mogao doi u lug u kojem je visilo zlatnon runo. Tu je bio jo jedan razdraljiv kralj sa svojim zadacima. Kralj Etej iz Kolhide bio je vladar tog barbarskog kraljevstva na dalekom rubu svijeta heroja. On i njegovi ljudi nisu bili prijateljski raspoloeni prema strancima. Ipak, jednom prilikom kralj je ljubazno pruio pomo posjetitelju iz Jazonovog rodnog grada. To je vjerojatno bilo zbog neobinog naina prijevoza kojim je novopridolica doao. Naime, on je stigao u Kolhidu na leima leteeg zlatorunog ovna. Stranac se zvao Friks, a on i njegova sestra su ili na rtvovalite kada ih je ovan odnio u Kolhidu. Njegova sestra, koja se zvala Helle pala je s lea ovna u uski morski prolaz, koji je po sjeanju na nju dobio naziv Hellespont. Friks je sigurno stigao u Kolhidu, gdje je rtvovao ovna bogovima, a njegovo zlatno runo objesio u lugu. Etej mu je dao jednu svoju kerku za enu. Kralju Eteju se Jazon od poetka nije sviao, jer nije osjeao blagonaklonost prema zgodnim mladim strancima koji su upali u njegovo kraljevstvo u slavnom pothvatu, koji je ukljuivao ulazak u njegov sveti lug i odnoenje njegove svojine. On je smatrao zlatno runo svojim, te je skoro rekao Jazonu to misli o njegovom pothvatu, kada ga je iznenada na obvezu gostoljubivosti podsjetila njegova kerka Medeja. Ona je za to imala vie nego dobar razlog. Budui da se Hera zalagala za Jazona uspjela je nagovoriti Afroditu da joj pomogne. Za boicu ljubavi nije bio nikakav problem urediti da se Medeja zaljubi u Jazona im ga je ugledala. To se pokazalo kao vrlo povoljna stvar za Jazona, jer ne samo da je poteen kraljeva ukora i brzog povratka na granicu, ve mu je Medeja potiho obeala pomo u njegovom pothvatu. Otac joj se smirio, a njegovo ponaanje je bilo toliko srdano da je to bilo sumnjivo. to se kralja Eteja sada ticalo, Jazon je mogao uzeti zlatno runo i sve ostalo to bi mu zatrebalo i nije se mogao nauditi to ga je opsjelo da se prije tako nerazumno ponaao. Sve to je traio od Jazona bio je samo simbol dobre volje koji se sastojao od jednostavnih poljoprivrednih poslova. Ako bi Jazon mogao upresti dva bika koja su pasla na oblinjem panjaku, poorati polje, zasijati ga i ponjeti sve u jednom danu, kralj Etej bi mu bio jako zahvalan te bi mu predao zlatno runo. Meutim, bio je tu jedan detalj na koji je Jazon morao pripaziti. Bikovi su bili dosta neobini, jer su imali otre, mjedene papke koji su mogli rasporiti ovjeka. Naravno bio je tu udan i njihov dah, jer su zapravo dahtali vatru. Dok je Jazon razmiljao o svemu tome, uinilo mu se da uje glas svoje majke,

kraljice Polimede, kako ga doziva. Bila je to ponovo Medeja koja ga je odvela na stranu i dala mu odreenu mast, koja bi ga, kada bi je utrljao u tijelo, uinila naranjivim na mjedene papke i vatru. Medeja je bila poznata arobnica, koja je trgovala arobnim napitcima. I tako je Jazon hrabro priao bikovim ne obazirui se na vatrene dahove i mjedene papke kojim su ga pokuali omesti te ih upregao i poorao polje. Ni sadnja sjemena nije mu priinjala problem. Rasprivao je sjeme irom polja, poput cvijea koje vile razbacuju u proljee, ali nije primjetio neobinost sjemena koje je zasaivao. Uspostavilo se da se Etej doepao nekakvih zmajevih zubi koja su imala neobina agrokulturna svojstva. im ih je Jazon razbacao po polju ona su poela klijati to je bilo dobro s njegova stanovita, ali nikako sa stanovita etve. Svako sjeme se razvilo u do zuba naoruanog ratnika, koji su sada u velikoj skupini prijetili jadnom Jazonu. To je bila uistinu bodljikava etva. Etej je u tom trenutku stajao pored polja tiho likujui i razmiljajui to e ostati od Jazona nakon ove nepotene borbe. Malo ga je iznenadilo kada je ugledao Medeju kako preko brazdi tri prema Jazonu, ali znajui za njezinu osjetljivost pomislio je kako se eli oprostiti od Jazona. Meutim, ona mu je jo jednom pomogla, ali ovaj put ne s arobnim napitcima, ve s uputom iz iste psihologije. Jazonu je u tom trenutku ve dobrano ponestalo hrabrosti, ali nije izgubio i osjeaj za shvaanje dobrog savjeta. Posluavi Medejin jednostavan savjet zavrio je etvu u roku i s minimalnim naporom. Jednostavno je bacio kamen na jednog od ratnika, koji je pomislio da je to uinio jedan od njegovih susjeda i krenuo na njega. Ubrzo su svi ratnici iz sjemena zaratili jedan protiv drugoga, sve dok niti jedan nije ostao na nogama. Etej nije imao drugog izbora, ve uiniti kao da e dati zlatno runo Jazonu, iako mu to nije bila namjera. Ali nainio je taktiku pogreku rekavi svojoj kerci za to. Tako je Medeja, jo uvijek pod utjecajem Afrodite, otila i povjerila se Jazonu te se jo i ponudila da e ga odvesti pod okriljem mraka u sveti lug gdje je runo zabijeno za drvo i gdje ga uva zmaj. I tako su se u pono uuljali u sveti, zidom ograeni prostor Aresa, boga rata. Jazon, koji je uvijek bio vatren, izvukao je svoj ma, ali ga je Medeja mudro obuzdala i iskoristila napitak za spavanje, kako bi se rijeili zvijeri. Zajedno su uzeli runo i pobjegli odmah s Argom izbjegavi na taj nain potjeru. Tako je Jazon uspjeno ispunio herojski izazov. Vrativi se u Grku, napustio je Medeju zbog druge princeze. Budui da se zakleo na ljubav i potovanje prema Medeji zbog usluga koje je za njega uinila, pokazao se nepouzdanim, ba kao to je bio i nesposoban za samostalni pothvat.

JOBATEJKralj Licije koji se elio rijeiti Belerofona poslavi ga u lov na Himeru. Po Belerofonu je kralj Protej iz Tirinza poslao pismo Jobateju. Protejova ena je okrenula mua protiv heroja, te je u pismu pisalo da ga Jobatej ubije. Jobatej je smatrao kako je najlaki nain da to uini, da poalje Belerofona na Himeru.

JOLAJ

Sin Ifiklov, koji je pomogao Heraklu da ubije Hidru. Jolaj je bio koija svojega strica Herakla. Kada je veliki heroj u jednom od svojih pothvata naao Hidru u maovarama Lerne, Jolaj ga je tamo dovezao koijom. Kada je Heraklo shvatio da odsijecanjem jedne glave, na tom mjestu izrastaju dvije, Jolaj mu je pritekao u pomo. Svaki put kada je Heraklo odsjekao glavu, Jolaj je spalio ranu na vratu kako bi sprijeio izrastanje novih glava.

JOLKUSTesalijski grad iz kojeg su Jazon i Argonauti poli traiti zlatno runo. Jazonov otac trebao je postati kralj Jolkusa, ali je njegov brat Pelias uzurpirao prijestolje. Tako kada je Jazon, kojeg je odgajao u divljini kentaur Hiron, stigao u Jolkus i zahtijevao svoje pravo na prijestolje, Pelias ga je poslao po zlatno runo kako bi ga se rijeio.

JUKTASPlanina blizu Irakliona, Krete i drevnog Knososa. Kada je mitolokog Dedala zatvorio kralj Minos u Labirint u Knososu, on je napravio krila od perja i voska pomou kojih je pobjegao. Napravio je dva para, jedan za sebe i drugi za svog sina Ikara. Upozorio je Ikara da e mu se otopiti vosak, ako bude letio previsoko zbog blizine sunca, i da e se krila raspasti. Ali Ikar nije sluao te je moda dostigao visinu planine Juktas, prije nego to je pao u more.

KADMO Fenianski osniva Tebe, brat Europin. Kadmo je poao traiti sestru, kada ju je odnio Zeus pretvorivi se u bika. Proroite u Delfiju reklo mu je da napusti potragu i umjesto toga krene lutati zemljom sve dok ne sretne kravu te da je slijedi kuda god ona krene i da osnuje grad na onom mjestu na koje krava legne. Kadmo je naselio svoj novi grad tako to je posadio zmajeve zube iz kojih su iznikli ratnici. Tada ih je nauio pismu koju je donio iz Fenikije. KASTOR Smrtni brat besmrtnog heroja Poluksa. Poluksa se smatralo dovoljno boanskim da bi ga se primilo u nebeski Olimp, dok je njegov brat morao u Podzemlje kao obian smrtnik. Ipak se Poluks zauzeo za svog brata blizanca, budui da nije mogao izdrati vjenu odvojenost. Bogovi su odluili da dva brata mogu ostati vjeno zajedno provodei pola godine duboko u zemlji ispod njihovog svetita u Sparti, a drugu polovicu godine na Olimpu. KASTRIA

Dananje selo u okrugu Ahaja, mjesto "pilje jezera". Ondje su se sklonile keri kralja Proteja iz Tirinza, kada ih je Hera natjerala u ludilo, prije nego to ih je izlijeio vidovnjak Melampus. KENTAUR Praotac kentaura; sin Iksiona i oblaka. To neobino roditeljstvo dogodilo se kada je Iksion bacio svog punca u goreu rupu, a Zeus ga je odrijeio zloina. Umjesto zahvale Iksion je Zeusu pokuao zavesti enu. Hera je upozorila na to Zeusa, te je on oblikovao oblak po Herinom liku. Iksion je uhvaen na djelu te je odmah otjeran u Podzemlje na vjenu kaznu, ali ne prije nego je oblak zatrudnio. KENTAURI Polu ljudi-polu konji, kentauri potjeu od Kentaura, sina boga glazbe Apolona. Mnogi kentauri bili su upravljani ivotinjskom polovicom svoje dvolinosti to se ispoljavalo kada bi popili ak i malu koliinu vina. Kada je jednom Herakla zabavljao Folus, jedan od nekoliko civiliziranih kentaura, Heraklo je uinio pogreku ponudivi mu za dobrodolicu au vina. Folus nije mogao odbiti, iako je u poetku oklijevao znajui kako bi vino moglo djelovati na njegovu narav. im je Folus ispio vino, njegova braa su osjetila miris noen vjetrom nekoliko kilometara. To ih je odmah dovelo da ludila, te su napali Herakla koji se jedva izvukao otjeravi ih plamenim strijelama. Vino ih je takoer navelo na tuu s gostima na vjenanju Tezejeva prijatelja Periteja, pri emu su ubili navodno neranjivog Sena. Jednom prilikom kentaur po imenu Nesus ponudio je "prijevoz" na svojim leima, preko potoka, Heraklovoj eni. Na pola puta proradili su ivotinjski instinkti te je poeo divljati s njegovom enom na svojim leima. Heraklo je, na vriskove svoje ene, dotrao te ubio Nesusa jednom strijelom kroz srce. KERBER Pas, uvar Hada, u srodstvu s Himerom i Hidrom. Kerbera je iz Hada odnio Heraklo u jednom od svojih putovanja. To se dogodilo nakon duge borbe u kojoj je heroj ozlijeen pseim onjacima i zmijama koje su psu rasle iz lea i repa. Nasuprot tomu Kerber je napustio svoj posao uvara i njeno legao na zvuke Orfejeve lire, kada je ovaj u Podzemlju traio svoju mrtvu enu Euridiku. Otrov kojim je Medeja pokuala ubiti Tezeja bio je iz Kerberove sline. KIKLOPI

Jednooki divovi iz rase koja je sagradila Olimp za bogove. Kiklopi su s Titanima i Divovima bili sinovi boice Geje. Kiklop koji je skoro prodro Odiseja i njegove moreplovce na njihovom povratku iz trojanskog rata zvao se Polifem. Taj ogromni pastir objedovao je Grke danima sve dok mu Odisej nije probo jedino oko. KIRKA arobnica boanskog podrijetla, sestra kralja Eteja iz Kolhide, prijateljica i savjetnica Odisejeva. Ona je rekla Odiseju kako mora skrenuti u Had na svom putu kui iz trojanskog rata, te ga savjetovala u biranju izmeu dvostruke opasnosti Scile i Haribde, jer ih obje nije mogao izbjei. KNOSOS Drevna palaa ili vjerski centar na otoku Kreti, blizu dananjeg Irakliona. Otok Kreta bio je mjesto najranije visoko razvijene civilizacije u Europi. Tamo je dvije tisue godina cvjetala Minojska kultura, po legendarnom kralju Minosu. Civilizaciju je karakterizirala jedinstvena umjetnost i arhitektura, posebno velianstveni kompleks zgrada Knososa. KOLHIDA Etejevo kraljevstvo i tajanstveni rub herojskog svijeta. Tu u svetom lugu boga rata Aresa, Etej je objesio zlatno runo koje je vratio Jazon i Argonauti. KORINT Grad koji je uskim kopnom povezivao najvea grka podruja. Po legendi osnovao ga je Sizif, a kasnije je njime upravljao Jazonov stric Pelias. U povijesnim vremenima, Korint je bio mjesto velianstvenog hrama Apolonu. Poznat od starina po svom bogatstvu, Korint su potpuno unitili Rimljani koji su ga ponovo podigli kao koloniju. Mnogi od njegovih najimpresivnijih ostataka su iz rimskog doba. KRETA Veliki egejski otok; mjesto razvijene kulture broanog doba znane kao Minojska kultura. Mitoloki Kretom je vladao kralj Minos, koji je povremeno zahtjevao rtvovanje mladia i djevojaka iz Atene Minotauru, udovitu iz Labirinta. Kreta je mjesto najranije razvijene civilizacije u Europi. Dvije tisue godina tamo je cvjetala kultura zvana

Minojska, po kralju Minosu. Tu su civilizaciju karakterizirale jedinstvena umjetnika djela i arhitektura, posebno istaknuti kompleks zgrada u Knososu. Plan Knososa je bio tako kompliciran da je bio neshvatljiv posjetiteljima doprinosei mitu o Labirintu. Vodii u Knososu danas vode posjetitelje da se dive "prijestolju kralja Minosa", ali je vjerojatnije da su ta ceremonijalna sjedala sluila sveenicima nego kralju. Sama palaa moda je bila religiozni centar, a kako su oboavali ensko boanstvo, prijestolje je vjerojatnije sluilo sveenicama nega sveenicima. Nagli slom Minojske civilizacije uvijek je bio velika tajna. Danas se vjeruje kako je erupcija oblinjeg vulkanskog otoka Tere (dananji Santorini) uzrokovala potres, oblake pepela i plimne valove, koji su oslabili civilizaciju tako da su Kretu osvojili ljudi s kopna. Potvrda tomu je erupcija vulkana Krakatau 1883. godine u Junokineskom moru iji je odjek tri puta obiao zemljinu kuglu. Pepeo je izbaen vie od 30 km u zrak, a dan se pretvorio u no skoro 500 km uokolo. Procjenjuje se da je krater na Santoriniju bio pet puta vei od Krakataua. Smatra se da se prodiranjem vode u krater vulkana stvorio veliki plimni val (Tsunami) koji je unitio obalna naselja Krete. Sjeanje na taj dogaaj moda je stvorilo legendu o izgubljenom otoku-kontinenetu Atlantidi. Palaa Knosos je nekoliko puta gorila, a zadnja vatra je izbila pod tajanstvenim okolnostima i ostavila dubok utisak na stanovnike Knososa koji je naputen kao da je uklet. KREZ Povijesni kralj nevjerojatnog bogatstva. Njegovo drevno kraljevstvo protezalo se na podruju dananje Turske. Krez je svoje bogatstvo stekao iz zlatnih naslaga rijeke Paktol, gdje je kralj Mida oprao svoje "zlatni dodir". KRON Titanski otac Zeusov, kojeg je sam Zeus svrgnuo s vlasti. To svrgavanje je naljutilo Gigante, koji su poput Titana bili sinovi boice Geje, te su napali planinu Olimp i skoro porazili Zeusa i druge Olimpijce.

LABIRINT Jako zamren splet prolaza u kojem je ivio Minotaur, a sagradio ga je Dedal. Mit o nevjerojatno sloenim nizu prolaza moda je inpiriran

putnikim priama o dijelu palae ili hrama Knososa. Naziv "Labirint" potjee od rijei "labrys" to znai "dvostruka sjekira", a za dinastiju kralja Minosa se govorilo kao "Kua dvostruke sjekira". Oito postoji i povijest iza mita, jer su mnoge slike dvostrukih sjekira pronaene na Kreti iz doba koje je bilo jo i ranije od doba mitolokih heroja. Te slike su jo i starije, jer su bile pronaene u Europi iz vremena oko 5000 godina prije Krista, a prije nego to su stlizirane u dvostruke sjekire sa zakrivljenim otricama, oitoje da su oznaavale leptire. Zbog njihove preobrazbe iz gusjenice, leptiri su predstavljali promjenu i ponovo roenje za ljude kamenog doba, te su ih oboavali kao oblik velike boice. Drugi prikazi velike boice u obliku zmije karakteristini su za Minojsku civilizaciju. Zmije su bile sveti simboli, jer su skidale kou i na neki nain se ponovo raale, a ponovo roenje usjeva i jestivih biljaka bili su glavna preokupacija ovjeanstva u proljee. Dakle zmije su oboavane ili su sluile u ceremonijalne svrhe kao simboli utjelovljenja ili kao sama boica. Kreta je bila zadnja postaja enama-orijentirane religije i toka kontakta izmeu pretpovijesne Europe i svijeta drevne Grke. Minojska Kreta prozor je kroz koji moemo gledati unatrag na europske duhovne korijene. Prema mitu, Zeus je roen na Kreti ili sklonjen ondje na planini Dikte, a po tome Grci prihvaaju drevnije duhovno naslijee. LADON Mnogoglavi zmaj koji je uvao vrt Hesperida. Kada je Heraklo u jednom od svojih pothvata traio zlatne jabuke koje su uvale te keri veeri, morao je zatraiti pomo Titana Atlasa. Atlas je bio voljan ukrasti zlatne jabuke, ako ga Heraklo oslobodi tereta dranja nebesa na ramenima. Prije toga je Heraklo morao uiniti neto s Ladonom. Heraklo ga je ubio strijelom koju je ispalio preko vrtnog zida. LAKONIJA Podruje na dalekom jugu Grke. Ondje u Tenarumu je navodno bio ulaz u Had. Kada je Tezeja njegov prijatelj Peritej nagovorio da pokuaju zloslutnu otmicu Persefone, kraljice mrtvih, kae se da su njih dvojica uli u Had kroz pilju u Lakonijskom Tenarumu. LAPITI Pleme u Tesaliji, iji je kralj neko vrijeme bio Tezejev prijatelj Peritej. Ba su na Peritejovom vjenanju pijani kentauri napali Lapite i takoer ubili navodno neranjivog Sena zabivi ga u zemlju.

LERNA Selo u ijoj blizini se nalazio Hidrin izvor. Mitoloki je u movarama Lerne Heraklo, u jednom od svojih pothvata, ubio mnogoglavu Hidru. Alkionijsko jezero bez dna, kroz koje je Dioniz uao u Podzemlje kako bi vratio svoju majku iz mrtvih, takoer se nalazilo u blizini Lerne. LETA Rijeka u Hadu ija voda uzrokuje zaborav. Na obalama druge rijeke Podzemlja zvane Stiks, okupljale su se sjenke mrtvih koje su traile put u ivot poslije smrti. Ako ne bi imali novca kojim bi potkupili Harona da ih preveze preko rijeke, lutali bi bez cilja uz obalu zauvijek. Oni koji su proli rijeku Stiks nisu imali to oekivati. Jednom kad su popili vodu s Lete, nisu imali vie o emu razmiljati kroz cijelu vjenost. LICIJA Drevno kraljevstvo u Maloj Aziji. Mitoloki, Liciju je opsjedala Himera, vatro-dahue udovite koje je bilo dijelom lav, jarac i zmija. Licijin kralj Jobatej je poslao heroja Belerofona na zvijer nadajui se kako se ovaj nikada nee vratiti. Ipak, uz pomo bogova i leteeg konja Pegaza, Belerofon je ubio Himeru. LIDIJA Podruje kojim je u drevnim vremenima vladao kralj Krez, a danas je to sredinja Turska. Krez je povijesno bio kralj nevjerojatna bogatstva, koje je potjecalo od zlata iz rijeke Paktol. Zlato je opet, kae se, nastalo kad je legendarni kralj Mida oprao svoj "zlatni dodir", mo kojom je sve to bi dotakao pretvorio u zlato. Lidija je takoer dom mitolokog Tantala, koji je zbog uvrede bogova osuen na vjene muke u Tartaru. Osuen je na vjenu glad i e s vodom i voem samo malo izvan njegova dosega. LUTAJUE STIJENE Dvije stijene u moru nedaleko od Sicilije, koje ne samo da su lutale, ve bi i zdrobile svaki brod koji bi prolazio izmeu njih poput Sudarajuih stijena, samo na razliitoj lokaciji. Pedeset keri starog morskog ovjeka pomogle su Argonautima da preive tu opasnost na njihovom povratku iz Kolhide sa zlatnim runom.

MARATON Ravnica sjeverno od Atene i mjesto slavne Grke pobjede nad Perzijancima, iju vijest je pronio Atenjanin trajui cijelim putem. Na toj je ravnici Tezej uhvatio Lapita Periteja kako mu pokuava ukrasti konja. Tom prilikom njih dvojica su postali doivotni prijatelji. MEDEJA Slavna arobnica, kerka kralja Eteja. Medeja je omoguila Jazonu i Argonautima pravo na zlatno runo koje je visilo u svetom lugu. To je uinila pomogavi Jazonu u svladavanju raznih opasnih zadataka koje je postavio njezin otac, te je jo i zaarala zmaja koji je uvao runo kako bi Jazon mogao pobjei bez buke. Kasnije se udala za atenskog kralja Egeja i pokuala otrovati njegovog sina Tezeja. MEDUZA Jedina smrtnica od monstruoznih Gorgona, koju je ubio Perzej. injenica da je Perzej koristio reflektirajui tit, koji mu je dala Atena, kako bi izbjegao direktan pogled na Meduzu govori kako je ona imala mo pretvaranja u kamen svakoga tko bi ju pogledao. Mnoge verzije mita govore kako se pretvarao u kamen onaj koga bi ona pogledala. Za Perzeja to nije bilo bitno, jer je Meduza spavala kada joj je odsjekao glavu. MELAMPUS Vidovnjak koji se brinuo za zmije ije su majke umrle. Jednom se Melampus probudio zatekavi zmije kako mu liu ui, te je od tada dobio mogunost razumijevanja jezika ivotinja i insekata. Melampus je izlijeio keri kralja Proteja od ludila, koje im je izazvala Hera te su lutale zemljom mislei da su krave. MELTEMI Mirni sjeverni vjetar kasnog ljeta u Grkoj i na Egejskom moru. Sezona jedrenja tijekom herojskog doba bila je ograniena na pedesetak dana nakon kraja ljeta. Tijekom ljeta Egejsko se more grije, te bi bilo kakva nestabilost tlaka uzrokovala naglo podizanje toplog zraka, usisavajui hladnou sa sjevera. Iznenada, iz vedrog neba sjurio bi se sjeverni vjetar uraganskom snagom. ak i u odsustvu tih stranih vjetrova, na Meltemi se moglo osloniti da e uzburkati divlje more.

MENELAJ Spartanski kralj. Jedan od Grka koji su opsjedali Troju, kako bi povratio svoju enu Helenu od Trojanca Parisa. Helenu je zaarala boica ljubavi Aftrodita, te se ona zaljubila u Parisa, a u frazi pjesnika Marlowea njezino lice je pokrenulo tisuu brodova. Brodovi su nosili saveznike Menelajove u opsadu koja je dovela do konanog pada Troje. MIDA Mitoloki posjednik "Midinog dodira", moi kojom je sve to je dodirnuo pretvarao u zlato. Mida je bio kralj Frigije, podruja koje je dio dananje Turske. Jednog dana, neki od njegovih radnika donijeli su mu satira kojeg su uhvatili kako drijema u vinogradu. To bie, poluovjek, polu-jarac jo je bilo mamurno i vrsto vezano kako ne bi pobjeglo. Mida je odmah prepoznao Silena, desnu ruku boga Dioniza, te je naredio da ga odmah puste na slobodu. Silen je objasnio kako su se on i njegov gospodar upravo vratili s istoka gdje su irili znanje o uzgoju groa. Dioniz je doveo sa sobom nekoliko tigrova, sve vee jato sljedbenika i jednog jako pijanog satira. Silen se zaustavio u Midinom vinogradu kako bi prespavao. Sada je bio zahvalan kralju to ga je tretirao s potovanjem. Bio je zahvalan i Dioniz, koji je obeao da e ispuniti bilo koju Midinu elju. U to doba niste mogli postati kraljem, ako niste nita znali o ekonomiji, tako da Mida nije morao dvaput razmisliti. Kao najjednostavniji plan kojim e odrati svoju riznicu punom, zaelio je da sve to dotakne pretvori u zlato. Mrtei obrvama Dioniz je upitao Midu je li siguran u to, na to je ovaj potvrdno odgovorio. Tada je Dioniz mahnuo svojim ezlom od borove granice i potvrdio svoj dar kralju Midi. Mida je urno otrao kui kako bi to isprobao. Uzbuen u poetku, dodirnuo je drhtavim prstom zdjelu voa, zatim stolicu i onda vuneno janje. Kada je svo troje pretvoreno u isto zlato u trenu oka, kralj je poeo skakati kao janje prije transformacije. "Pogledajte ovo !" povikao je, pretvarajui koiju u bljetavu masu neprocijenjivo vrijednog, sada beskorisnog prijevoza. "Pogledaj to tata moe !" vriskao je, vodei svoju kerku za ruku u vrt, kako bi ju poduio pretvaranju mutnog sjaja prirode u monoton, ali vrijedniji sjaj. Suoivi se s neoekivanim otporom, okrenuo se kako bi pogledao zato se njegova kerka tako vue. Njegove oi su ugledale, na mjestu na kojem je prije trenutka stajala njegova kerka, zlatnu statuu s nevinim i iznenaenim pogledom. Mida je pao u oaj, jer nije mogao dodirnuti niti jedan korisni predmet, a da se on ne pretvori u

beskorisnu stvar velike materijalne vrijednosti. ak je i hrana gubila svu prehrambenu vrijednost idui prema njegovom elucu. Ukratko, Mida je shvatio zato ga je tako udno gledao Dioniz, kada je ovaj zatraio tu elju. Na sreu, bog je bio dobroudan, pa je dozvolio Midi da opere svoj arobni dodir u rijeci Paktol, koja je od tada postala poznata po svojim bljetavim naslagama zlata. MIKENA Stvarni grad iz herojskog doba, ija su velika bogatstva otkrivena arheolokim iskopinama. Za Mikenu se kae kako ju je osnovao Perzej, a kasnije njome vladao Heraklo i njegov roak Euristej. Heraklo je osobno trebao biti kraljem Mikene i susjednog Tirinza, ali je Hera iz zlobe postavila Euristeja za kralja. MIKENSKO DOBA Razdoblje visokog kulturnog dostignua, koje je postalo osnova za kasnije mitove i heroje. Nazvano je po Mikenskom kraljevstvu i arheolokom mjestu gdje su iskopane fantastine zlatne rukotvorine. Mikensko doba prekinuto je masovnim unitenjima Grkog mranog doba. MINOJSKA KULTURA Dio ili nastavak kulture bronanog doba na Kreti, to je potvreno arheolokim otkriima u Knososu. Nazvano je po kralju Minosu, to je pomalo udno, jer su "Minojci" u Knososu oboavali enskog boga i vrlo vjerojatno vlast povjeravali vodeim sveenicama, a ne kraljevima i sveenicima. MINOS Kralj Krete ije su uvrede bogovima rezultirale roenjem Minotaura. Grki bogovi su ponekad pokazivali udan osjeaj za pravdu. Kralj Minos je uinio bezbroj stvari zbog kojih bi trebao biti onemoguen u postizanju boljeg poloaja u ivotu poslije smrti. Kada su ga izazvali da dokae svoje pravo na prijestolj