enjoyistra no12 | hr-it | aug-dec 2009
DESCRIPTION
Jesen | Autunno 2009TRANSCRIPT
jesenautunno09
www.istra.hr
NP BrijuniNational park
Info i prodajni centar Istre Centro informazioni e prenotazioni Info & Booking Center Istria Informations- und Buchungszentrum Istrien
+385 (0)52 88 00 88 +385 (0)52 85 84 00
[email protected] | [email protected] | www.istra.com
PulaPola
Rt Kamenjak
FažanaFasana
Medulin
Ližnjan
VodnjanDignano Marčana
RovinjRovigno
Limski kanal
VrsarOrsera
FuntanaFontane
PorečParenzo
NovigradCittanova
Tar-VabrigaTorre-Abrega
Kaštelir-LabinciCastellier-Santa Domenica
VišnjanVisignano
UmagUmago
SavudrijaSalvore
BrtoniglaVerteneglio
BujeBuie
BaleValle
GrožnjanGrisignana
Kaštel
Plovanija
OprtaljPortole
VižinadaVisinada
MotovunMontona
Buzet
Požane
Jelovice
Hum
Roč
Tunel Učka
Pazin
Tinjan
Sv. Lovreč
Žminj
Kanfanar
Svetvinčenat
Barban
Gračišće
PićanKršan
Labin
Raša
Rabac
ĆI Ć
AR
I J A
SLOSLO
I
RijekaZagreb
Lupoglav
Cerovlje
Karojba
Sv. Petar u Šumi
UČ
KA
RijekaZagreb
impressum
Nakladnik/EditoreTuristiËka zajednica Istarske æupanijeEnte per il turismo dell’IstriaPionirska 1, HR-52440 PoreËZa nakladnika/Per l’editorialeTomislav PopoviÊUrednica/RedattriceVesna IvanoviÊSedam i pol, PulaOblikovanje/DesignSedam i pol, PulaFotografije/FotografieIgor Zirojević, Dalibor Talajić,Goran Šebelić, Milivoj Mijošek, Eduard Džoni, Renco Kosinožić,Petr Blaha, Teddy-Lee AkelićArhiv TZIŽ/Archivio ETI Tisak/StampaKerschoffset Zagreb 2009
Podaci su prikupljeni zaključno s 21/07/2009 Izdavač nije odgovoran za naknadne promjene datuma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uloæen u objavljivanje potpunih i toËnih informacija, uredniπtvo ne moæe preuzeti odgovornost za eventualne pogreπke.I presenti dati sono stati aggiornati il 21/07/2009 L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di eventuali errori riscontrabili nella presente pubblicazione.
PoglediGore: Novigrad se razvio na otočiću koji je u 18. sto-ljeću spojen s kopnom. I da-nas čuva srednjovjekovnu urbanu strukturu.Naslovnica: Vrsar je smje-šten gotovo na samom ušću Limskog zaljeva, na 54 m visokom brežuljku. Okružuju ga romantični otočići i hridi: Figarolica, Lakal, Salamon, Zavata, Galiner, Sv. Juraj, Longa, Gusti školj, Tuf, Galopon, Koversada, Orlandin.ImmaginiIn alto: Cittanova si é svi-luppata su di un isolotto collegato alla terraferma nel XVIII secolo e ancor oggi conserva la sua struttura medioevale urbana.Copertina: Orsera é situa-ta praticamente alla foce del Canale di Lime, su un colle di 54 metri d’altezza. Il paese é circondato da romantici isoletti e scogli: Figarola, Lakal, Longa, Zava-ta, Galiner, S. Giorgio, Longa, Scoio tondo, Tuf, Galopon, Koversada, Orlandin.
enjoyistra [no. 12]jesenautunno15.08. - 31.12.2009.
sadržaj/sommarioenjoylights 04-07enjoyart 08-13enjoygourmet 14-19enjoyhistory 20-25enjoybike 26-31enjoynature 32-35enjoytradition 36-39enjoyfamily 40-41enjoycalendar 42-55enjoymuseums 56-57addressbook 58-59
3
enjoylightsIstra je čarobnica s tisuću lica koja stoljećima zavodi posjetitelje. A tko samo jednom zađe u njene skute i okusi tek djelić njenih radosti neri-jetko zaželi uvijek joj se iznova vratiti…
Istria è la maga di mille facce che da secoli se-duce i visitatori. Chi solamente per una volta assapora una piccola parte delle sue gioie, non raramente ha voglia di tornarci sempre…
lights
Rovinjska noćNotte rovigneseRovinj se ponosi četrdesetogodiš-njom tradicijom u održavanju pra-ve turističke fešte. Brojni koncerti, sportski i kulturni događaji obogaću-ju veliko slavlje koje tom prigodom u Rovinj - grad sv. Eufemije, dovodi mnoštvo znatiželjnika iz čitave Istre. Najveća se gužva očekuje točno u ponoć kada će sve posjetitelje spektakularan vatromet ostaviti bez daha, a nebo nad gradom posuti ti-sućama šarenih zvjezdica. Rovigno è orgogliosa della sua originale festa turistica dalla tradizione quaranten-nale, intitolata Notte rovignese. I numerosi concerti e i vari appunta-menti sportivi e culturali organizzati per l’occasione, rendono particolar-mente ricca questa festa che attira a Rovigno, città di S. Eufemia, un’infi-nità di persone provenienti dall’Istria intera. Il clou dell’evento, affollatis-
simo, è a mezzanotte, quando gli spettacolari fuochi d’artificio lascia-no i presenti senza fiato e maculano il cielo sovrastante con migliaia di stelle colorate.
Noćni obilazak starog grada LabinaIl giro notturno dellacittà vecchia di AlbonaLabin-Albona, 18.08./25.08. Upoznajte povijest starog grada ispričanu kroz legende, priče i do-gađaje, uz stručno vodstvo na en-gleskom jeziku. Obilazak započinje u 21.30 ispred Turističkog info centra u Starom gradu, a završava u 23.00 sata ispred galerije Alvona uz baklje i dobru domaću kapljicu. Scoprite la storia della città vecchia attraverso le leggende, i racconti e gli even-ti, con una guida professionale, in lingua inglese. Il giro comincia alle 21.30 dal Centro turistico e si con-clude alle ore 23 davanti alla galleria
PoglediImmagini
Gore: In alto:Stari grad LabinCittà vecchia di Albona
Desno: A destra:Jazz u Lapidariju Zavičajni muzej PorečJazz al LapidariumMuseo civico del Parentino19.08./26.08.
Sasvim desno: Del tutto a destra:Teatar UlyssesTvrđava Minor, Mali BrijunIl teatro UlyssesFortezza Minor, Brioni Minore13. - 16.08.Romeo i Julija ‘68.Romeo e Giulietta ‘6820. - 23.08.Pijana noć 1918.Una notte ubriaca 1918
Prethodna stranica:Pagina precedente:Rovinjska noćNotte rovignese28. - 29.08.
6
lights
Alvona, alla luce delle fiaccole e assaporando un ottimo goccio nostrano.
Jazz u Lapidariju Jazz al LapidariumSvojim je kontinuitetom i postoja-nošću postao nezaobilazan sino-nim za raznolik, visokokvalitetan, profiliran i već tradicionalan izbor jazz glazbenika koji se tijekom ljetnih mjeseci predstavljaju u gradu Poreču. U sugestivnom i povijesno vrijednom komplek-su lapidarija Zavičajnog muzeja Poreštine, smještenom u samoj starogradskoj jezgri, svake srije-de odjekuju zvuci klasičnog, ali i suvremenog jazza u svim svojim raznolikim i bogatim izvedenica-ma. Grazie alla continuità e alla perseveranza, è diventato sino-nimo di jazz, insostituibile, vario, di altissima qualità, ben profilato e già tradizionale, con noti musi-
cisti che durante i mesi estivi si presentano alla città di Parenzo. Nel complesso suggestivo e stori-co del lapidario del Museo Civico del Parentino, ubicato nel cuore storico della cittadina, echeg-giano i suoni del jazz classico e contemporaneo, con ricche ed eterogenee espressioni.
Kazalište Ulysses je ka-zališni prostor prožimanja duhov-no srodnih umjetnika. Kretanje u umjetnosti, pomak i putovanje oznaka su aktivnog stava spram stvarnosti i povijesti. Putovanje je jedan od načina nemirenja s ne-minovnom sudbinom, tipično za mediteransku kulturu, od Homera nadalje. Tu je svaki čovjek osuđen na lutanje, izvanjsko ili unutarnje, svatko je u traganju za vlastitom Itakom. Putuju pojedinci i likovi, a Uliks im je svima amblematska figura. I podsjećanje da se nikada
ne prestane nadati i raditi…Il teatro Ulysses è un punto di convergenza di artisti spiritualmente affini. È aperto alla collaborazione, a tutti coloro che intendono allargare gli oriz-zonti dell’estetica e dell’animo. Il muoversi nell’arte, i passi avanti e il viaggiare sono il segno di un atteggiamento attivo nei con-fronti della realtà e della storia. Il viaggiare é un modo di non ras-segnarsi all’inevitabile destino, tipico della cultura mediterranea da Omero in poi. Qui ogni perso-na è condannata al peregrinare, sia esteriore che interiore, ognu-no è alla ricerca della sua Itaca. Viaggiano i singoli e i personag-gi e Ulisse è per tutti una figura emblematica. E fa ricordare che non bisogna mai perdere la spe-ranza…
7
art
enjo
yart
8
Media Scape: Novi(media)gradMeđunarodni skup umjetnika koji djeluju na području novih medija započinje 31. kolovoza, a trajat će do 3. rujna. Radi se o radionicama, predavanjima, prezentacijama i prikazivanjima brojnih sudionika ovog skupa koji se održava u Muzeju Lapidarium. Novigrad je, kao mali grad duge i bogate povijesti, prava inspiracija za rasprave i stvaranje umjetničkih fotografija, video, vizualnih i zvučnih multimedijskih insta-lacija te performansa koji preispituju utjecaje novih arhitektonskih rješenja na starogradsku jezgru. Zainteresirani im se mogu svakodnev-no pridružiti i uživati u njihovu radu.
Grožnjan - grad umjetnikaGrožnjan, drevni gradić u sjeverozapadnoj Istri, ponosi se svojom bogatom tradicijom, kulturnom baštinom, ljepotom prirodnog am-bijenta, a sve to oplemenjeno je umjetnošću. U Grožnjanu možete uživati u koncertima klasične glazbe, slikarskoj manifestaciji Ex tempore i brojnim izložbama organiziranim u gradskoj galeriji kao i u dvadesetak privatnih galerija.
Media Scape: Citta(media)novaIl convegno internazionale di artisti che operano nel ramo dei media, inizia il 31 agosto e si conclude il 3 settembre. L’appuntamento comprende laboratori, corsi, presenta-zioni e dimostrazioni allestiti da vari partecipanti, presso il Lapidarium. Grazie anche alla sua ricca storia Citta-nova è un piccolo luogo di grande ispirazione per i vari dibattiti, per la creazione di nuove fotografie artistiche, di installazioni video, visive e sonore, multimediali e per le performance incentrate sull’analisi degli influssi della nuova architettura sulla città vecchia. Tutti gli interessati possono partecipare quotidianamente ai lavori di questo appuntamento.
Grisignana - città degli artistiGrisignana, antica citta dell’Istria nord occidentale, a una quindicina di chilometri dal mare e orgogliosa della sua ricca tradizione, del suo patrimonio culturale, della bel-lezza dell’ambiente naturale e del fatto che tutto cio e nobilitato dalla presenza dell’arte. Numerosi monumenti culturali e storici fanno oggi da palcoscenico agli avve-nimenti culturali e ricreativi. A Grisignana vi diletteranno numerosi concerti di musica classica, la manifestazione pittorica Ex tempore e parecchie mostre nella galleria cittadina e in una ventina di gallerie e atelier privati.
art
9
art
Župna crkva Svetog BernardaFuntanaJednobrodna građevina sa sakristijom sa-
građena je 1621. godine, produžena 1941.
i obnovljena 1988. godine. Zvonik u sklopu
crkve iz 17. st. obnovljen je 2000. godine, a
visok je 34 metra. Na zidu iza oltara nalazi
se vrijedna je slika na platnu koja predstav-
lja Bogorodicu s Djetetom i svecima. Slika je
najznačajnija umjetnina koja se danas čuva u
Funtani, a nedavno je temeljito restaurirana.
Po stilskim odrednicama očigledne su dvije
odvojene stilske cjeline: gornji statički prizor
Bogorodice s Djetetom pripada renesansi,
a donji prizor svetaca baroku. Autor je ne-
poznat. Na lijevom bočnom oltaru slika je
Bogorodice s Djetetom, sv. Dominikom i sv.
Katarinom, nazvana i Majka Božja od Svete
krunice. Ovo ulje na platnu, nepoznata auto-
ra, nastalo je početkom 17. st. u stilu ranog
venecijanskog baroka. Na oltar je postavljena
nakon restauracije 1994.
La chiesa parrocchiale di S. BernardoFontaneEretta nel 1621, e una costruzione ad una navata con la
sacrestia, allungata nel 1941 e restaurata nel 1988. Accan-
to svetta il campanile, costruito nel XVII secolo, ristruttura-
to nel 2000, alto 34 metri. Dietro all’altare c’e un’interes-
sante pala rappresentante la Madonna ed il Bambin Gesu
con i Santi, l’opera di maggior valore che si conserva in
loco, recentemente uscita dal laboratorio di restauro. Si
tratta di un felice connubio di due stili susseguitisi nella
storia dell’arte: la parte superiore della Madonna con il
bambino segue i canoni rinascimentali, mentre la parte
inferiore con la rappresentazione dei santi e barocca.
L’autore e rimasto ignoto. Sull’altare laterale della parte
sinistra spicca la pala della Madonna con il Bambino as-
sieme ai SS. Domenico e Caterina. L’interessante opera,
denominata pure Madonna del Rosario, d’autore ignoto,
creata secondo la tecnica del l’olio su tela, risale all’inizio
del XVII secolo ed appartiene al primo periodo barroco
veneziano. Ha ritrovato posto sopra l’altare nel 1994 dopo
un minuzioso restauro.
10
art
VišnjanKompleksom centra stare jezgre, skoro amfite-atarski zaokruženim građevinama, impozantno dominira Župna crkva, obnovljena s kolonadama neoklasičnog stila. Ispred crkve nalazi se veneci-janska lođa iz 18. stoljeća u kojoj su se održavali javni skupovi, a nedjeljom, nakon mise, čitale komunalne dispozicije. Izgrađena je od bijelog vapnenca, otvorena s tri strane i s krovom kojeg pridržavaju stupovi te sedam okruglih kolona.
Pula - arhitektura između dva rataTijekom 30-tih godina 20. stoljeća na istarskom se poluotoku događa iznimno živa i umjetnički vrijedna moderna arhitektonska djelatnost. U Puli se grade objekti koji gradu udahnjuju vitali-tet europskih avangardnih tekovina. Novi materi-jali i tehnike suprotstavljaju se dotadašnjim pse-udo i neo stilovima. Zgrada Glavne pošte u Puli djelo je arhitekta iz Bologne Angiola Mazzonia iz 1933. godine i predstavlja dragulj modernističke izgradnje. Sagrađena je od istarskog kamena, obložena granitom i mramorom, a njen je atrij neočekivano ispunjen crvenim mozaikom. Zavo-jito stubište pokazuje utjecaje talijanskog futu-rizma i ruskog konstruktivizma.
VisignanoNel complesso del centro storico, costituito da edifici di-sposti a mo’ d’anfiteatro, domina imponente la Chiesa parrocchiale del XIX secolo, ristrutturata con colonnati in stile neoclassico. Davanti alla chiesa si trova una loggia veneziana del XVIII secolo nella quale si tenevano i raduni pubblici, mentre la domenica, dopo la messa, si leggevano le disposizioni comunali. È costruita in pietra calcarea bianca, aperta su tre lati e con un tetto sostenuto da pi-lastri e da sette colonne rotonde.
Pola - l’architettura fra le due guerreDurante gli anni trenta del XX secolo la penisola istriana fu sede di un’attività artistica e architettonica di eccezio-nale vivacità, validità e modernità. A Pola furono realizzati alcuni edifici che vi introdussero lo spirito di rinnovamento delle avanguardie europee. Furono impiegati nuovi mate-riali e nuove tecniche, che negavano i precedenti pseudo e neostili. Il palazzo della Posta centrale a Pola, del 1933, è opera del bolognese Angiolo Mazzoni e rappresenta un autentico gioiello modernista. È costruito in pietra istriana e rivestito in granito e marmo, eccezion fatta per l’atrio che è ricoperto di uno stupefacente mosaico rosso. La scalinata a chiocciola rivela influssi del futurismo italiano e del costruttivismo russo.
Višnjan Pula
11
art
Napušteni kamenolomi VrsarZnamenitostima Vrsara treba pribrojiti i stare napuštene kamenolome u kojima se lomio ka-men kontinuirano od rimskih vremena. U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, na otočićima predVrsarom, vide se tragovi napuštenih kamenolo-ma (na vrhu otočića Sv. Jurja). Prema mišljenjupovjesničara umjetnosti, monumentalna i mo-nolitna kupola, široka 10,76 metara i teška 230tona, mauzoleja istočno-gotskog kralja Teodo-rika Velikog (493. - 526.) u Raveni sazidana je upravo od kamena odlomljenog s vrha otočića Sv. Jurja. I na Gavanovom vrhu (Monte ricco) istočno od Vrsara, nalazi se napušteni kameno-lom, kao i na brežuljku sa sjeveroistočne strane Vrsara. Tu se od vremena romanike lomio kva-litetni sivi kamen (surac). U doba renesanse i baroka u talijanskim gradovima bio je dobro po-znat kvalitetni kamen iz Vrsara - pietra di Orsera kojim su se u Veneciji gradile palače, mostovi, crkve... Radi nabave kvalitetna kamena, u Vrsar su povremeno navraćali talijanski kipari i gradi-telji. Prvi podaci o izvozu vrsarskog kamena u Veneciju potječu iz 14. st.
Cave di pietra abbandonate OrseraTra le curiositá di Orsera vano annoverate anche le antiche cave di pietra abbandonate. Da esse si estaevadai tempi dell’ antica Roma fino ai giorni nostri. Nelle vicinanze della basilica romanica di Santa Maria e sugliisolotti di fronte ad Orsera, ed in particolare in cima all’ isolotto di San Giorgio, sono visibili tracce di caveabbandonate. Secondo alcuni atorici dell’ arte, la mo-numentale e monolitica cupola(10,76 metri di diametro,230 tonnellate di peso) del mauseleo di Teodorico (493-526) a Ravenna, sarebbe stata costruita con la pietra praticamente staccata dalla cima del succitato isolotto. Anche sul colle Monte ricco (Gavranov vrh), ad est di Orsera, si trova una cava abbandonata, come pure sull’ altura a nord-est della cittadina, dalla quale sin dall’ antichita si estraeva l’ ottima pietra grigia ‘’surac’’. L’ ottima pietra di Orsera era molto apprezzata nelle cittá italiane all’ epoca del rinascimento e del barocco. Essa venne usata soprattutto a Venezia per la costruzione di palazzi, ponti, chiese. Di tanto in tanto ad Orsera arriva-vano scultori e costruttori italiani alla ricerca di pietra di ottima qualitá. I primi dati relativi all’ esportazione di pietra dall’ Orserese e Venezia sono del 14° secolo.
30.08. - 12.09. Montraker19. međunarodna studentska kiparska škola19° scuola internazionale studentesca di scultura
12
art
Nedjelja/Domenica, 30.08.Svečano otvaranjeApertura solenne
UMAG-UMAGOŽupna crkva Marijina UznesenjaChiesa parrocchiale della Beata Vergine Assunta Wåg TrioAnders Åstrand (S), marimbaMattias Wager (S), čembalo i orgulje/cembalo e organoGary Graden (UK), kontratenor/controtenore
12. međunarodni festival12° festival internazionaleORGANUM HISTRIAE 2009
Utorak/Martedi, 01.09.PULA-POLAKatedrala uznesenja Blažene Djevice MarijeCattedrale dell’ Assunzione della Beata Vergine MariaStanko Arnold (SLO), truba/trombaVedran Kocelj (HR), truba/trombaPavao Mašić (HR), orgulje/organo
Četvrtak/Giovedi, 03.09.BUJE-BUIEŽupna crkva Sv. ServolaChiesa parrocchiale di S. ServoloDietrich Wagler (D), orgulje/organoPetak/Venerdi, 04.09.ZAVRŠJE-PIEMONTECrkva Sv. MarijeChiesa della Santa Vergine Maria Tvrtko Sarić (HR), gitara/chitarraDamir Gregurić (HR), čembalo i orgulje/cembalo e organo
Subota/Sabato, 05.09.MOTOVUN-MONTONACrkva BDM Dei ServiChiesa della Santa Vergine Maria Dei ServiMario Perestegi (HR), orgulje/organoNina Kobler (HR), sopran/soprano
Nedjelja/Domenica, 06.09.UMAG-UMAGOŽupna crkva Marijina UznesenjaChiesa parrocchiale della Beata Vergine Assunta Stjepan Hauser (HR), violončelo/violoncelloEduard Kancelar (HR), orgulje/organo
13
gourmet
Njegovo veličanstvoTartuf od IstreTartuf su otkrili stari Rimljani i to prije 18. stoljeća. U vrije-me pet stoljeća duge vlada-vine Venecije, Motovunska je šuma nosila naziv Šuma sv. Marka, a u njoj je tek po-jedincima bio dopušten lov na tartufe. Smjenom vladara i dolaskom Austro-Ugarske, tartuf je stizao samo do jed-nog odredišta - bečkog dvo-ra. Ipak, do danas se održao kao gastronomska delicija, samo što mu još uvijek nije definirano mjesto za stolom: je li hrana ili tek začin?!
Sua Maestàil Tartufo d’Istria Il tartufo fu scoperto da-gli antichi Romani, provati buongustai, ben 18 secoli fa. Durante il regno della Se-renissima che durò cinque secoli, il Bosco di Montona portava il nome di Bosco di San Marco e soltanto a po-chi era permessa la caccia ai tartufi. Con il cambio al potere e l’avvento dell’Im-pero Austro-Ungarico, il tar-tufo raggiungeva una sola destinazione - quella della corte viennese. Comunque, rimane fino ai nostri giorni una prelibatezza gastro-nomica, sebbene non si è ancora definito il suo ruolo tavola: è un cibo o appena una spezia?
enjoygourmet
14
gourmet
Dani tartufa u Istri Le Giornate dei Tartufi
12.09. Buzet, Trg FontanaSubotina, pučka fešta uz divovsku fritadu
s tartufima (2008 jaja i 10 kg tartufa)
Subotina, festa popolare in concomitanza
della frittata gigantesca con tartufi
(2008 uova e 10 kg di tartufo)
4.10. SovinjakBela nedeja, pučka fešta s ponudom tartufa
i domaćih proizvoda
Domenica bianca, festa popolare con offerta
di tartufi e prodotti caserecci
4.10. LivadeXVI. Tuberfest
13.00 Sajam Istarskog bijelog tartufa
Fiera del tartufo bianco istriano
13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg
i najljepšeg tartufa
Rassegna del tartufo, scelta del tartufo
più bello e più grande
13.30 Licitacija tartufa
Messa all’asta del tartufo
14.00 Pokazno traženje tartufa
Ricerca dimostrativa del tartufo
11.10. LivadeXVI. Tuberfest
11.00 Sajam poljoprivrednih proizvoda
Fiera dei prodotti dell’agricoltura
13.00 Regionalni sajam Istarskog
bijelog tartufa
Fiera regionale del tartufo bianco istriano
13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg
i najljepšeg tartufa
Rassegna del tartufo, scelta del tartufo
più bello e più grande
13.30 Licitacija tartufa
Messa all’asta del tartufo
14.00 Pokazno traženje tartufa
Ricerca dimostrativa del tartufo
18.10. LivadeXVI. Tuberfest11.00 Sajam poljoprivrednih proizvoda
Fiera dei prodotti dell’agricoltura
13.00 Internacionalni sajam Istarskog
bijelog tartufa
Fiera internazionale del tartufo
bianco istriano
13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg
i najljepšeg tartufa
Rassegna del tartufo, scelta del tartufo
più bello e più grande
13.30 Licitacija tartufa
Messa all’asta del tartufo
14.00 Pokazno traženje tartufa
Ricerca dimostrativa del tartufo
25.10. LivadeXVI. Tuberfest13.00 Sajam Istarskog bijelog tartufa
Fiera del tartufo bianco istriano
13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg i
najljepšeg tartufa
Rassegna del tartufo, scelta del tartufo
più bello e più grande
13.30 Licitacija tartufa
Messa all’asta del tartufo
14.30 Pokazno traženje tartufa
Ricerca dimostrativa del tartufo
15.00 Degustacija mladih vina
Degustazione del vino novello01.11. LivadeXVI. Tuberfest13.00 Izložba tartufa Rassegna del tartufo07. - 08.11. BuzetVikend tartufa, izložba i sajam tartufa i domaćih autohtonih proizvoda Weekend del tartufo - esposizione e fiera del
tartufo e dei prodotti caserecci autoctoni
15
gourmet
Istarska kužina danasDanas mnoga jela proistekla iz neimaštine doživljava-ju svoje ponovno buđenje. Tako se, za negdašnju pre-hranu ribara i težaka, danas tvrdi da je sukladna načeli-ma najmodernijih nutricio-nističkih trendova. Prehrana s mnogo (uglavnom plave) ribe, prevaga kuhanih (lešo) nad pečenim jelima, obilje povrća i voća, samoniklog bilja, korištenje maslinovog ulja te umjerena konzuma-cija (uglavnom crvenog) vina - osnovne su odlike medi-teranske kuhinje odnosno trendovskog pokreta: Medi-teranski način življenja!
La cucina istriana oggiMolti dei piatti derivanti dalla penuria di quei tempi, oggi sono ritornati alla ribal-ta. Cosicché il nutrimento dei pescatori e dei braccianti di una volta, oggi è considerato conforme alle tendenze più moderne in materia di nu-trimento. Il nutrimento con molto pesce (in prevalenza azzurro), la predominanza di cibi cotti (lessi) su quelli fritti, l’abbondanza di frutta e ver-dura, di piante ed erbe spon-tanee, l’uso dell’olio d’oliva ed il consumo moderato del vino - in prevalenza rosso - sono le caratteristiche princi-pali della Dieta Mediterranea e del movimento di tendenza che va sotto il nome di Stile di vita Mediterraneo (Medi-terranean diet).
16
gourmet
Gourmet revija Zlatna švojaUmag, Novigrad, Brtonigla, Buje, Savudrija, 23.10. - 22.11.Riba list stanovnik je čitavog Jadra-na, a zadržava se do 250 m dubine. Elipsoidno joj je tijelo bočno sasvim spljošteno - izgleda kao razvuče-no i nesimetrično. Ovakav je oblik uvjetovan načinom života - na pjeskovitu i muljevitu dnu švoja je ukopana tako da joj izviruje samo najistureniji dio tijela. Prosječna te-žina iznosi dvadesetak dekagrama, a duljina tridesetak centimetara.
Concorso gastronomi-co Sogliola d’oroUmago, Cittanova, Verteneglio, Buie, Salvore, 23.10. - 22.11.La sogliola vive in tutto l’Adriatico e raggiunge fino ai 250 m di profondi-tà. Lateralmente il suo corpo ellis-soidale è completamente piatto - sembra allungato e asimmetrico. La sua forma è condizionata dal modo di vivere: si mimetizza nel fondale sabbioso e melmoso lasciando fuo-ri soltanto la parte più prominente del corpo. Il peso medio è di due etti, mentre la lunghezza raggiunge una trentina di centimetri.
SardelaNiti jedna riba, ni školjka, ni rak, nisu pobudili toliko kulinarske ma-šte koliko je to u narodu učinila sardela. Pred njom se treba po-kloniti iz kulinarskog poštovanja, a ona će nam uzvratiti ljubav bez grižnje savjesti da smo narušili pri-rodnu ravnotežu. Nekoliko će vas primamljivih recepata bar na tren izvući iz standardne gastronomske svakodnevice. Kušajte tako slane sardele sa špagetima na maslino-
vom ulju ili ih očišćene namočite u
pivsko tijesto i pržite u dubokom i
vrelom ulju. Za prave ljubitelje sar-
dela odličan će izbor biti musaka
od sardela ili sardele sa špinatom.
Kako svakom glavnom jelu slijedi
desert, tako je moguće napraviti
tortu od sardela za što su potrebne
slane palačinke i pire od sardela.
Desert se poslužuje topao uz sa-
latu. Nakon kušanja ovih recepata
svatko će priznati da je sardela ne-
okrunjena kulinarska kraljica.
La sardellaNessun pesce, mollusco o cro-
staceo è stato mai in grado di ri-
svegliare una così fervida fantasia
culinaria come la sardella. Davanti
ad essa bisogna inchinarsi e dimo-
strare rispetto culinario, mentre lei
ci ricambierà con l’amore, senza
suscitarci rimorsi di coscienza per
aver turbato l’equilibrio naturale.
Un paio di ricette squisite vi faran-
no evadere, almeno per un istante,
dallo standard gastronomico quo-
tidiano. Assaggiate così le sardel-
le salate con gli spaghetti e l’olio
d’oliva, oppure dopo averle pulite,
immergetele nella pastella di bir-
ra e friggetele in abbondante olio
caldo. Per gli amanti delle sardel-
le, un’ottima scelta sarà il tortino
di sardelle o sardelle agli spinaci.
Siccome dopo ogni pasto principale
segue il dessert, potrete assaggiare
la torta di sardelle, fatta di crespelle
salate farcite col paté di sardelle;
il dessert viene servito caldo, ac-
compagnato da insalata. Dopo aver
provato queste ricette, ognuno am-
metterà che la sardella si merita il
titolo di regina culinaria, anche se
non ancora incoronata.
infomust
20. - 22.08. Umag 21/28.08. Fažana 29.08. Savudrija04.09. Funtana 11.09. Vrsar Ribarska feštaFesta dei pescatori
17/24/31.08. Medulin20/27.08. BarbarigaIstragourmet
21.08. Rovinj Večer ribarske tradicijeSerata e tradizione marinara
23.08. Valbandon Valbandon ispod čripnjeValbandon sotto la campana
23.08./06.09. Rabac Ca su kuhale naše noniCosa cucinavano le nostre nonne
05.09. SavudrijaZlatna traveršaGrembiule d’oro
12.09. FažanaRapsodija u plavomRapsodia in blu
07/14/21.09. Pula Istrafešt 09 Gastro
26.09. Žminj MakarunijadaFestival dei maccheroni
27.09. GrožnjanIzložba crvenih vina, bijelog tartufa i gljivaRassegna del vino rosso, del tartufo bianco e di funghi
10.10. Oprtalj Fešta od kestena Festa delle castagne
07.11. Rovinj Okusi jeseniSapori autunnali
08.11. BrtoniglaGljivarijadaSagra dei funghi
17
Danak u uljuOd polovine 10-ih do 40-ih godina 11. stolje-ća Istra je formirana kao kneževina na čelu s knezom. U to su vrijeme vidljive velike razlike u društvenim odnosima između mletačke zapadne Istre i unutrašnjosti, odnosno Pazinske knežije formirane na principu feudalnih odnosa, dok su obalni gradovi formirani kao gradske i seoske općine. Uz političku i kulturnu, između obale i unutrašnjosti bila je prisutna i gastronomska razlika. Obalni istarski gradovi uspješno su se bavili trgovinom i ribolovom, pa tako tijekom 10. i 11. stoljeća ulaze u povoljne trgovačke odnose s Venecijom. Povezivanjem s Venecijom putem slobodne trgovine jača njen politički i kulturni utjecaj na istarske obalne gradove. Poljoprivred-ni uspon obalnih gradova, posebice u proizvodnji ulja i vina, ribolovu, proizvodnji soli i pomorskoj trgovini, dovodi do njihove želje za osamosta-ljenjem od mletačkog utjecaja. No, nakon što ih je porazila, Venecija je ukinula sve povlastice slobodne trgovine gradovima od Savudrije do Premanture i uvela plaćanje danka u ulju.
Tributo d’olioDalla metà degli anni ‘10 fino agli anni ‘40 dell’XI secolo, l’Istria fu istituita come principato al cui capo si trova-va il principe. In quel periodo sono evidenti le grosse differenze nei rapporti sociali fra l’Istria occidentale, veneziana e l’entroterra, ovvero il Principato di Pisino, costituito sul principio dei rapporti feudali, mentre le città costiere furono organizzate come comuni. Accan-to ad una differenza politica e culturale, fra le coste e l’entroterra vi era anche una diversità gastronomica: le città costiere istriane si occupavano con successo di commercio e pesca, e quindi nel corso del X e XI secolo entrarono in buoni rapporti commerciali con Venezia; collegandosi ad essa, attraverso il libero com-mercio, crebbe il suo influsso politico e culturale sulle città costiere istriane. La crescita agricola delle città costiere, in particolare nella produzione d’olio e vino, nella pesca, nella produzione di sale e nel commercio marittimo, portò al desiderio d’indipendenza dall’influs-so veneziano. Venezia comunque dopo averli sconfitti, abolì tutte le agevolazioni di libero commercio di cui godevano le città, da Salvore a Promontore introdu-cendo il pagamento del tributo d’olio.
gourmet
infomust 21. - 22.11. VodnjanDani mladog maslinovog uljaGiornate dell’olio di oliva novello
12.12. TarIzložba maslinovog uljaRassegna dell’olio d’oliva
18. - 20.09. BujePraznik grožđaFesta dell’uva
17.10. Svetvinčenat 25.10. Livade Fešta mladega vina Festa del vino novello
25.10. Hum Smotra istarskih rakija Rassegna delle acquaviti istriane
18
Momjanski muškatKroz srednji vijek istarska su muškatna vina redo-vito spominjana kao delicija koja je završavala na kraljevskim stolovima. Momjanski muškat karakte-rističan je za gornju Bujštinu - Momjanštinu, odakle mu i naziv, gdje je i prisutan dugo vremena. Po mor-fološkim karakteristikama pripada grupi muškata bijelog, a po gospodarskim i senzornim karakteri-stikama vina predstavlja zaseban tip muškata. Na izvanrednim pozicijama tog kraja daje vina izuzetne kakvoće. Aroma ovog vina je fina, diskretna i ugod-na muškatna mirisa - sortne arome grožđa koje daju fini cvjetni miris ruže, kadulje i dr. Okus je pun i zaokružen, a muškatni okus dugo vremena zaostaje u ustima. Vino je uglavnom jako ili vrlo jako, obično preko 12% volumena alkohola. Zbog visokog sadr-žaja šećera u grožđu, često zaostane neprevrelog šećera u vinu, pa se proizvodi kao suhi, polusuhi ili poluslatki muškat. Zaostatak šećera u vinu još više potencira njegovu punoću i finoću. Kušanje ovog vina, bilo suhog ili sa zaostatkom šećera, predstavlja poseban užitak, a jednako prikladan je i kao aperitiv (suh) i kao desertno vino.
Il moscato di Momiano è caratteristico dell’alto Buiese - il Momianese, da dove proviene anche il nome del vino e dove questo è presente da molto tempo. Stando alle caratteristiche morfo-logiche, appartiene al gruppo del moscato bianco e secondo le caratteristiche economiche e sensoriali del vino, costituisce una particolare varietà di mo-scato. Grazie ai punti straordinari sui quali cresce, dà vini di ottima qualità. L’aroma di questo vino ha un profumo di moscato fine, discreto e gradevo-le - aromi di specie d’uva che danno un profumo floreale di rosa, salvia e altro. Il gusto è pieno e arrotondato, mentre l’aroma di moscato rimane per molto tempo in bocca. Il vino è generalmente forte o molto forte, solitamente supera il 12% del grado alcolico. Per l’ingente quantità di zucchero nell’uva, spesso nel vino rimane lo zucchero non fermentato e quindi viene prodotto come moscato secco, semisecco e semidolce. Il residuo di zucche-ro nel vino potenzia ulteriormente la sua pienezza e finezza. L’assaggio di questo vino, sia asciutto che con residui di zucchero, rappresenta un piacere particolare, ed è adatto sia come aperitivo (secco) che come vino da dessert.
gourmet
19
history
enjo
yhis
tory
Legenda o rovinjskoj mučeniciPrema predaji, prerasloj u le-gendu, sv. Eufemija je u Rovinj prispjela nakon olujne ljetne noći. Rovinjci su na žalu pro-našli kameni sarkofag u kojem se nalazilo tijelo mučenice. Cijeli su se dan trudili kako bi sarkofag izvukli na obalu, upotrijebivši vo-lovske i konjske zaprege. Uzalud, sarkofag se nije ni pomaknuo. U smiraj dana do obale se spustio dječak s parom junica i, na opće izneneđenje, izvukao sarkofag, odvukavši ga do samog vrha brežuljka na kojem se nalazila crkva sv. Jurja. Taj se čudesni događaj urezao u kolektivnu povijest Rovinjaca. Sveta Eufe-mija je ubrzo postala zaštitnica grada.
La leggenda della martire rovigneseSecondo la tradizione orale, di-ventata poi leggenda, S. Eufemia arrivò a Rovigno in una notte d’estate, dopo un temporale, quando i Rovignesi trovarono sulla spiaggia un sarcofago di pietra contenente le sue spoglie. Tutto il giorno cercarono di por-tare il sarcofago a terra, usan-do la forza di buoi e cavalli, ma invano perchè non riuscivano a smuoverlo. Al tramonto, scese in spiaggia un ragazzo con una coppia di giovenche, e allo stu-pore di tutti, estrasse il sarcofa-go, trascinandolo fino in cima al colle dove si trovava la chiesa di S. Giorgio. Questo strano avve-nimento rimase impresso nella storia collettiva dei Rovignesi. S. Eufemia presto divenne la santa protettrice della città.
20
history
MonkodonjaGradina Monkodonja nalazi se oko 5 km istočno od Rovinja, na brdu čije se sjeverne padine spu-štaju prema plodnom polju koje se nastavlja pre-ma brdu Turnina. U gradinu se ulazilo kroz dvoja vrata, od kojih su se jedna nalazila na zapadnoj strani naselja, a druga na sjevernoj. Zapadna su vrata gledala prema obližnjoj morskoj obali, i bila su glavni ulaz u naselje. Ova su vrata u počet-ku bila jednostavan prolaz u bedemu, međutim zbog povećanja opasnosti od neželjenih upada s vremenom su nadograđivana tako da su postala jedna respektabilna obrambena građevina. Samo je naselje bilo podijeljeno u tri dijela. Na samom vrhu, okružena bedemom, nalazila se akropola. To je bilo mjesto gdje su živjele bogatije obitelji, na što ukazuju ostaci velikih nastambi građenih od kamena i drva. Izvan zidina akropole smjestili su se Gornji i Donji grad i u njima su se nalazili obrtnički prostori i kuće za stanovanje koje su bile puno jednostavnije od onih izgrađenih na akropo-li. Procjenjuje se da je u ovom naselju živjelo oko 1000 stanovnika, što je za prapovijesno razdoblje izrazito velik broj.
MonkodonjaIl castelliere di Moncodogno si trova a circa 5 chilo-metri a oriente di Rovigno. Nel castelliere si entrava attraverso due porte, di cui una si trovava sul lato occidentale, mentre l’altra su quello settentrionale. La porta occidentale era rivolta verso la vicina costa e costituiva l’entrata principale nel perimetro abi-tato del castelliere. Agli inizi, questa porta era un semplice varco nel bastione, pero per l’aumentato del pericolo di indesiderate incursioni, con il tempo cubo degli adattamenti che ne fecero un baluardo difensivo di tutto rispetto. L’abitato come tale era diviso in tre parti. Alla sommità, protetta tutt’ attorno da un bastione, era collocata l’Acropoli. Era il luogo dove vivevano le famiglie più ricche, come testimo-niano i grandi edifici abitativi fatti di pietra e di legno. Al di fuori della cinta muraria dell’Acropoli si erano sistemate la città alta e bassa e in esse si trovavano i laboratori artigianali e le case da abitazione, molto più semplici rispetto a quelle costruite sull’Acropoli. Si valuta che in questo castelliere vivessero all’incirca 1000 abitanti, il che costituisce per il periodo preisto-rico un numero spiccatamente elevato.
21
history
Kapela Sv.Marije Formoze PulaMala kapelica križnog tlocrta tek je mali sačuvani dio ne-kadašnje Bazilike sv. Marije Formoze koja je naziv Krasna dobila zbog svoje ljepote i monumentalnosti. Raskošnu građevinu dao je u 6. st. izgraditi ravenski biskup Maksi-mijan (498.-556.), rođen u Veštru kraj Rovinja. U vrijeme mletačke desetodnevne pljačke Pule 1243. godine stradala je u požaru te je nakon toga, zbog svog položaja u mo-čvarnoj srednjovjekovnoj Puli, prozvana del canneto (od trstike). Mramorni stupovi Formoze odvoze se u Veneciju 1547. godine i koriste se prigodom izgradnje stubišta bibli-oteke Libreria S. Marco, a dijelom i u dvorani Delle quattro porte u Duždevoj palači. Preostali kameni materijal koristi se 1697. godine za obnovu Komunalne palače na Forumu. Od velikog sakralnog kompleksa sačuvana je tek južna kapela, dio sjevernog perimetralnog zida s naznakom la-teralnog ulaza i kružnim pastoforijima. Bazilika sv. Marije Formoze bila je najveći graditeljski pothvat i najopsežni-ja investicija kasnoantičke Pule. Uz raskošnu Eufrazijevu baziliku u Poreču, Formoza je najznačajniji spomenik sa-kralne umjetnosti na tlu Hrvatske iz vremena Justinijanove obnove Carstva.
La Cappella di S. Maria Formosa PolaLa piccola cappella con la pianta a croce è appena una piccola parte conservatasi della Basilica di S. Maria For-mosa di una volta; l’aggettivo formosa le fu attribuito per la sua bellezza e monumentalità. L’edificio sfarzoso fu fatto costruire nel VI secolo dal vescovo di Ravenna Mas-similiano (498-556) nato a Vestre vicino a Rovigno. Nel 1243, ai tempi del saccheggio veneziano di Pola durato dieci giorni, fu distrutta da un incendio, dopodiché per la sua ubicazione nella paludosa Pola medievale, fu deno-minata del canneto. Nel 1547 le colonne di marmo della Formosa vengono trasportate a Venezia e usate durante la costruzione della scalinata della Libreria di S. Marco e parte nella sala Delle quattro porte del Palazzo Ducale. Il materiale rimanente di pietra viene usato nel 1697 per la ristrutturazione del Palazzo comunale in Piazza Foro. Del grosso complesso sacrale è stata conservata soltanto la cappella meridionale, parte del muro perimetrale setten-trionale con l’indicazione dell’entrata laterale e dei pasto-fori circolari. La basilica di S. Maria Formosa è stata la più grossa impresa edile e l’investimento più importante della Pola tardoantica. Accanto alla sfarzosa Basilica Eufrasiana di Parenzo, la Formosa è il monumento più significativo di arte sacra sul territorio della Croazia risalente ai tempi del-la ristrutturazione dell’Impero, ad opera di Giustiniano.
22
history
RočRoč, udaljen 10 km od Buzeta, gradić je na brdu opasan zidinama koji se spominje davne 1064. godine. Utemeljen kao ilirsko naselje, prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u utvrđeni kaštel ograđen zidinama s obram-benim kulama te Velikim vratima i Malim vratima. Tijekom 15. i 16. stoljeća Roč je središte hrvatske pismenosti, nakladništva i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici.
Črni Grad i Beli GradNa obroncima Ćićarije, nad samim Ročkim po-ljem, smještene su stare utvrde Črni Grad i Beli Grad. Danas zaboravljene utvrde smještene su na dvama uzvisinama, odijeljenim dubokim i uskim klancem. Črni Grad, izgrađen od smeđeg i crnog stijenja koje se na suncu lako i brzo ugrije, smje-šten je na vrhu istoimenog brijega visokog 562 metra, a Beli Grad, sazdan od bijelog vapnenca, nalazi se nešto istočnije s druge strane klanca, na brijegu Semić. Ljubitelji starine koji se zapute u smjeru Lanišća zasigurno će ostati iznenađeni lje-potom krajolika, širokim vidicima, kao i dojmljivim ruševinama koje svjedoče o osebujnoj povijesti.
Rozzo si trova a 10 km da Pinguente, andando verso est. La piccola città situata sul colle e circonda-ta da mura venne menzionata per la prima volta nel 1064. Fondato come insediamento illirico, si evolve in castro romano, mentre nel Medioevo assume le forme di castello fortificato circondato da bastioni con torri di difesa, la Porta grande e la Porta piccola. Nel corso del XV e XVI secolo Rozzo era il centro dell’alfabetismo croato, dell’editoria e della stampa, basati sulla scrittura slava più antica, il glagolitico.
Castelnero e CastelbiancoSui versanti della Cicceria, sovrastanti la Piana di Rozzo, ci sono le vecchie fortificazioni di Castelnero e Castelbianco, oggi dimenticate, che in tempi antichi trovarono posto su due alture divise da una profonda e stretta gola. Castelnero, edificato con pietra mar-rone e nera che si riscalda facilmente sotto i raggi del sole, si trova in cima all’omonimo colle alto 562 metri, mentre Castelbianco, di pietra calcarea bian-ca, è un po’ più ad est, sul lato opposto della gola, sulla collina chiamata Semić. Chiunque ami le cose antiche, andando in direzione di Lanischie, rimarrà affascinato dalla bellezza del paesaggio, dalle ampie vedute e dalle impressionanti rovine, testimoni di un ricco passato.
23
history
RabacDanas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski pu-topisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a naj-poznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Pro-haska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Prvi rabački hotel ‘Quarnero’ otvoren je 11. lipnja 1889. godine. U njemu je bilo svega ne-koliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica. Redoviti gost bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova, danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju. Kroni-čari bilježe da je početkom ovog stoljeća, 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prije-stolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutiralo na glavnoj rivi.
Il paese di Rabac, noto centro turistico estivo,
verso la meta del secolo XIX era un piccolo paese con
una decina di case. Grazie alla sua bella insenatura,
ben presto venne scoperto dai primi visitatori. Uno
tra i primi turisti di Rabac e stato lo scrittore di viaggi
Richard Francis Burton, che vi soggiorno gia nel 1876.
A quel tempo Rabac cominciava ad avere le prime
ville, delle quali la più famosa era quella della ricca
famiglia dei commercianti fiumani Prohaska di origine
ceca. Con il loro nome venne chiamata una delle più
belle zone del posto, mentre la villa e stata distrutta
durante la seconda guerra mondiale. Il primo albergo
di Rabac, il ‘Quarnero’ é stato aperto l’11 giugno del
1889. Questo albergo aveva un paio di camere e nel
pianterreno c’era una trattoria. Ospite consueto dell’al-
bergo era l’ufficiale austriaco Kaiser che più tardi com-
pro il castello di Dubrova, non lontano da Albona, oggi
conosciuto per il Simposio mediterraneo di scultura. Le
cronache registrano che all’inizio di questo secolo e
precisamente nel 1907 Rabac aveva ospitato l’erede
al trono austroungarico, il principe Ferdinando, che fu
accolto sulla riva principale.
24
history
Otok sv. NikolaOvaj prirodni lukobran Poreča bio je naseljen od pretpovijesti. Prvi stanovnici za koje se pouzdano zna da su dulje vrijeme tu obitavali, bili su sve-ćenici, najvjerojatnije grčki, koji su u 9. stoljeću sagradili crkvu svetom Anastaziju u čast. Oni na-puštaju otok početkom 12. st. a porečki biskup Bertoldo ga sa svim njegovim dobrima 1114. go-dine ustupa benediktincima samostana Sv. Nikole od Lida. Zna se i cijena te transakcije: naknada je bila simbolična, jedna libra godišnje i imala se isplatiti 21. studenog, na dan sv. Maura, zaštitnika Poreča. Prema venecijanskom samostanu na Lidu iz kojeg su fratri pristigli, otok je 6. prosinca 1481. godine dobio ime Sveti Nikola od Otoka. Od tada otok postaje kultno mjesto mornara, kapetana, vlasnika brodova koji hodočaste svakog prosinca iz svih krajeva Istre pa čak i iz Venecije i dolaze blagoslivljati nove brodove, moliti se za dobro more. A svakom tko je uplatio misu benediktinci su dijelili Čudotvornu medalju: s gornje strane u oblacima i s Isusom u naručju je Bogorodica, pod-no nje na otoku, na kojem se vidi i kula-svjetionik, kleči sveti Nikola pokazujući rukom prema Poreču ispred kojeg je veliki brod.
Isola di S. NicolòQuesto frangionde naturale di Parenzo è stato popo-lato sin dall’era preistorica. I sacerdoti erano i primi abitanti per i quali si è certi abbiano vissuto qui per lungo tempo e molto probabilmente erano Greci che nel IX secolo costruirono la chiesa in onore di S. Ana-stasio. Agli inizi del XII secolo essi abbandonarono l’isola e il vescovo di Parenzo, Bertoldo, assieme a tutti i suoi averi, nel 1114 la cedette ai benedettini di S. Nicolò del Lido. È noto anche il prezzo di que-sta transazione: l’importo era simbolico, una libbra all’anno che doveva essere pagata il 21 novembre per la festa di S. Mauro, patrono di Parenzo. Il 6 di-cembre 1481 l’isola ricevette il nome dal convento del Lido dal quale giunsero i frati, ovvero S. Nicolò dell’Isola. Da allora l’isola diventa luogo di culto di marinai, capitani, proprietari di navi che ogni dicem-bre arrivano da tutta l’Istria, addirittura da Venezia a benedire nuove imbarcazioni e pregare per un mare calmo. Ad ognuno che pagava la messa, i benedettini davano una Medaglia ritenuta miracolosa: sul fronte fra le nuvole vi è raffigurata la Madonna con in bra-ccio Gesù, ai suoi piedi, sull’isola, sulla quale si vede la torre-faro, vi è S. Nicolò, inginocchiato che con la mano indica Parenzo; davanti alla città è raffigurata una grossa nave.
25
bike
enjo
ybik
e
Staza sv. PelegrinaKatoro - Umag - Sv. Lovrečica - Katoro Dužina staze: 35,9 km; Težina staze: laga-na; Vrijeme vožnje: 2:00 - 2:45hUpravo kao i obližnji rt Sipar i rt Tiola, rt Ka-toro nekoć je vjerojatno pripadao antičkoj Sepomaji - danas značajnom arheološkom lokalitetu. Vrijedne arheološke spoznaje o ovoj antičkoj luci, naselju i ostacima rim-skog ljetnikovca, kao i nalaze, moguće je
pronaći i razgledati na 2. i 3. katu umaškog gradskog muzeja u koji stižete nastavite li dalje stazom preko pitoresknih Juricana, Radina i Lovrečice. Smješten na poluoto-ku, nastao na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, s povijesnom jezgrom koja najglasnije progovara duhom Venecije, Umag je danas najveće turističko središte sjeverozapadne Istre čije se ime posebno pronijelo diljem Europe i svijeta zahvalju-jući vrhunskom sportskom događaju - me-đunarodnom teniskom ATP turniru Croatia Open. Provozajte se centrom i posjetite najzapadniju gradsku kulu, ujedno i naj-stariju građevinu u kojoj je smješten grad-ski muzej. Nastavite li dalje duž gradskih bedema, naći ćete se pred nedovršenom fasadom Župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i Sv. Pelegrina iz 1760. po-dignutoj na temeljima jedne starije iz 14. st. Neposredno uz župnu crkvu naći ćete javnu gradsku cisternu iz 17. st. Malo da-lje prema istoku proći ćete kroz glavna gradska vrata nedaleko kojih se nalazi i crkvica Sv. Roka iz 16. st. Sagrađena kao zavjet po završetku epidemije kuge 1507. godine Sv. Rok ima vrijedan oslikani drveni strop, tzv. tabulat u čijem centru nije teško prepoznati sveca - titulara. Krenete li dalje prema jugu, ne propustite još posjetiti i cr-kvicu Sv. Pelegrina (15. st.) na samoj obali mora, podignutoj na mjestu gdje je, prema legendi, ovaj umaški zaštitnik početkom 4. st. doživio svoje mučeništvo. Umorni od senzacija nastavite polako natrag prema Katoru, početnoj točki ove pelegrinske umaške odiseje.
26
bike
Il percorso di S. PellegrinoKatoro - Umago - S. Lorenzo - Katoro Lunghezza del percorso: 35.9 km Difficoltà del percorso: Lieve Tempo di guida: 2.00 - 2.45hProprio come le vicine punte Sipar e Tiola, Katoro un tempo probabilmente appartené all’antica Sepo-maia - oggi un importante sito archeologico. Le im-portanti scoperte su questo porto antico, sul centro abitato e sui resti della villa romana, come pure i rispettivi reperti, è possibile ritrovarli e visionarli al 2° e 3° piano del museo cittadino di Umago, raggi-ungibile andando oltre lungo il percorso attraverso i pittoreschi Juricani, Radini e S. Lorenzo. Situato su
una penisola, fondata a cavallo tra la tarda antichità ed il primo medioevo, con il centro storico che a voce alta parla il linguaggio dell’antica Venezia, la Umago di oggi è il maggiore centro di villeggiatura dell’Istria nord occidentale il cui nome è stato reso particolarmente celebre grazie ad all’evento spor-tivo par excellence - il torneo internazionale ATP di tennis Croatia Open. Fate un giro per il centro città, addentratevi nell’edificio più preservato del centro storico, nello stesso tempo il più antico di Umago - visitate la torre più ad ovest della città dove oggi si trova il museo cittadino. Se proseguite oltre lungo le mura cittadine, vi troverete dinnanzi alla facciata incompiuta della chiesa parrocchiale dell’Assunzione della Beata Vergine Maria e di S. Pellegrino del 1760 eretta sulle fondamenta della chiesa preesistente del XIV sec. Proseguite oltre e accanto alla chiesa parrocchiale troverete la cister-na pubblica cittadina originaria dal XVII sec. e poco oltre verso est attraverserete il portale cittadino nei
pressi del quale c’è la chiesa di S. Rocco del XVI sec. costruita come voto a seguito dell’epidemia di peste occorsa nell’anno 1507. La chiesa di S. Ro-cco preserva un prezioso soffitto dipinto in legno (il cosiddetto tabulat) nella cui parte centrale non vi sarà difficile riconoscere l’omonimo santo. Se proseguite oltre verso sud, non mancate di visitare la chiesa di S. Pellegrino (inizio del XV sec.) eretta sulle sole sponde del mare nel luogo in cui, come la leggenda narra, a inizio del IV sec. questo santo protettore di Umago sopravisse il proprio martirio. Sazi di sensazioni, rifocillatevi di passaggio in una delle vicine osterie o dei ristoranti nostrani, per con-tinuare piano indietro verso Katoro, il punto d’inizio di questa odissea umaghese.
27
Istra MTB Tartufi Tour - Parenzana Cannondale25.09. - 27.09.Klasificirana kao srednje zahtjevna, utrka je uvrštena u kalendar Svjetske biciklističke federacije (UCI) u kategoriji 1. Vozi se legendarnom trasom nekadašnje Parenzane - uskotračne pruge koja je zalazila duboko u istarski poluotok i od Poreča do Trsta povezivala 33 istarska mjesta koja se da-nas nalaze na teritoriju čak tri države. Unatoč tomu što je već dugo izvan funkcije, zbog činjenice da je prolazila kroz predivne brežuljkaste pejzaže i živopisne istarske vinograde, za Parenzanu je, nazvanu još i vinskom pru-gom, prije 11 godina pokrenut program turističke valorizacije pa se njena dionica danas prometnula u ovu renomiranu i prepoznatljivu maratonsku biciklističku utrku. Classificata con difficoltà media, la gara è inclusa nel calendario della Fede-razione ciclistica mondiale (UCI) nella categoria 1 si svolgerà nei giorni 25, 26 e 27 settembre 2009, ed il percorso passerà per il leggendario tragitto della Parenzana, la ferrovia a scartamento ridotto di una volta che penetrava in fondo all‘ entroterra della penisola istriana e da Parenzo a Trieste collegava 33 cittadine istriane, le quale oggi si trovano sullo suolo di addirittura tre stati. Passando per stupendi paesaggi collinari e leggiadri vigneti istriani, a suo tempo venne denominata come Ferrovia del vino. Nonostante fosse da tempo fuori uso, 11 anni orsono è stato promosso un programma di valorizzazione turistica della Parenzana, facendo si che oggi questo tratto si tramutasse in una maratona ciclistica rinomata e riconoscibile.
PoglediImmagini
Gore/In alto:Parenzana CannondaleVožnja podno MotovunaUn giro ai piedi di Montona25.09. Funtana: 32 km26.09. Tar: 47 km27.09. Istarske toplice:
78,5 & 63 km
Desno/A destraKroz IstruGiro dell’IstriaVijugavim cestama srcolike Istre kreće se sa starta ispred drevne pulske AreneLa partenza del percorso che conduce per le strade tortu-ose dell’Istria cuoriforme, è prevista davanti all’antica Arena di Pola18.09. Pula - Buje: 93 km19.09. Umag - Labin: 100 km20.09. Rabac - Pula: 103 km
bike
28
50. Kroz Istru, 18. - 20.09.Iz povijesti istarskog biciklizmaPrvi biciklistički klub u Istri osnovan je još u 19.
stoljeću. Bio je to Veloce club Polese (Pulski klub
brzine) koji je svjetlo dana ugledao 11. studenog
1896. Nakon što su osnovali klub, pulski su zane-
senjaci počeli organizirati utrke koje su se vozile
od Pule do Pazina, a tri godine nakon osnutka,
otvoreno je i biciklističko trkalište. Pista je bila du-
gačka 333 metra, a na drvenim je tribinama bilo
mjesta za 1.200 gledatelja. Veloce club Polese bio
je aktivan do početka Drugoga svjetskog rata. Od-
mah po njegovu završetku osnovan je biciklistički
odjel pri Radničkom sportskom društvu. Unatoč
svim poteškoćama u tom razdoblju, 1947. godine
organizirana je utrka Slobodna Istra duljine 150
kilometara, a godinu dana kasnije pokrenuto je
natjecanje koje je postalo ponos istarskog bici-
klizma. Riječ je o međunarodnoj juniorskoj etapnoj
utrci Kroz Istru koja je od 2003. uvrštena u kalen-
dar Svjetskog kupa, a 2008. godine i u kalendar
Kupa nacija.
Il 50o Giro dell’Istria, 18. - 20.09.Dalla storia del ciclismo istrianoIl primo club ciclistico dell’Istria fu fondato ancora nel
XIX secolo: si tratta del Veloce club Polese, istituito
l’11 novembre 1896. Successivamente e a ciò, gli
appassionati di ciclismo iniziarono ad organizzare
delle gare che si disputavano da Pola a Pisino, men-
tre tre anni dopo, è stata aperta anche la pista per
gare ciclistiche lunga 333 metri, mentre sulle tribune
di legno c’era posto per 1.200 spettatori. Il Veloce
club Polese rimase attivo fino all’inizio della Seconda
guerra mondiale. Subito dopo la fine del conflitto, fu
istituita la sezione ciclistica presso la Società spor-
tiva operaia. Nonostante tutte le difficoltà di questo
periodo, nel 1947 fu organizzata la gara Slobodna Istra (Istria libera) lunga 150 chilometri, mentre un
anno dopo è stato dato il via alla competizione che
è diventata motivo d’orgoglio del ciclismo istriano: si
tratta della gara internazionale per juniores a tappe,
che dal 2003 è stata inserita nel calendario della Cop-
pa del mondo, mentre nel 2008 anche nel calendario
della Coppa delle nazioni.
bike
29
Staza Sv. Mihovila pod zemljomKaštelir - Labinci - Baredine - Kaštelir Dužina staze: 18.1 km; Težina staze: lagana; Vrijeme vožnje: 1:00 - 1:30h;Krenite od Kaštelira, slikovitog gradića nase-ljenog još od davne povijesti. Nakon što se provozate njegovim uskim uličicama i uživate u lijepo uređenim vrtovima, obližnjim njivama i vinogradima, nastavite dalje u pravcu sela La-binci, mjesta koje se oduvijek smatralo pravim kaštelirskim rivalom. Ovdje ćete pronaći gotičku crkvicu Sv. Trojstva iz 13. st. s freskama iz 15. st. i župnu crkvu Sv. Ivana Krstitelja iz 1736. u čijem svetištu možete pronaći dijelove nekadaš-nje dične benediktinske opatije Sv. Mihovila pod zemljom (9. st.). Zanima vas otkud ovaj naziv? Krenite malo južnije stazom i eto vas kod spo-menute opatije poznate po svojim redovnicima glagoljašima. Obratite li pažnju na njene ostatke, naići ćete na neobičnu konstrukciju samostan-ske crkve čije je svetište ukopano u zemlju - Sv. Mihovil pod zemljom. Želite li, međutim, pronaći mjesto doslovno pod zemljom, nastavite dalje stazom i eto vas u poznatoj jami Baredine koja će vam otkriti čari istarskog podzemlja. Preko Devića i Diklića krenite natrag prema Kašteliru odakle je vaša avantura i započela.
Il percorso di S. Michele sotto terraCastellier - S. Domenica - Baredine - Castellier Lunghezza del percorso: 18.1 km; Difficoltà del percorso: Lieve; Tempo di guida: 1:00 - 1:30hIncominciate da Castellier, la pittoresca città popolata già nella preistoria. Dopo aver pedalato attraverso le sue strette vie ed aver ammirato i giardini ben ordinati nei dintorni, nei campi e nei vigneti, proseguite oltre in direzione di S. Domenica, luogo da sempre considerato un autentico rivale di Castellier. Qui troverete la chiesa gotica della S. Trinità del XIII sec. con affreschi dal XV sec. e la chiesa parrocchiale di S. Giovanni Battista, del 1736 nel cui santuario si possono trovare i pezzi dell’allora gloriosa Abbazia Benedettina di S. Michele sotto terra del XIX sec. Vi interessa l‘origine di questo strano appellativo? Proseguite lungo il percorso un po’ a sud ed arrivate dinnanzi a detta Abbazia conosciuta per i suoi monaci glagoliti. Se fate attenzione ai suoi resti, scoprirete un’insolita costruzione della chiesa monasteriale, il cui santuario è sotterrato al di sotto del suolo, da cui; S. Michele sotto la terra. Se però volete trovare un luogo che sia letteralmente sotto terra, proseguite oltre lungo il percorso e siete giunti nella famosa grotta di Baredine che vi rivelerà le magie del sotterraneo istriano. Tornate indietro per Devići e Diklići in direzione di Castellier dove appunto la vostra avventura iniziò.
bike
Baredine
30
bike
Di stagno in stagno Nel passato, gli stagni e le fonti avevano un’importanza particolare per la vita del pa-ese; il loro logorio iniziò dopo la costruzione dell’acquedotto e l’estinzione dell’allevamento del bestiame. Percorrendo una pista ciclistica di media difficoltà lunga una trentina di chilometri, nei pressi di Antignana e Caroiba, potrete vedere una decina di stagni e fonti ristrutturati e assesta-ti. Uno degli stagni più belli lungo questo sentiero, è quello di Pajićka.
Od lokve do lokve Posebnu važnost za život sela u prošlosti imale su lokve i izvori koji su počeli propadati nakon izgradnje vodovoda i odumiranja stočarstva. Označenom biciklističkom stazom, lagane težine, dužine tridesetak ki-lometara, možete obići desetak ob-novljenih i uređenih lokvi i izvora na Tinjanštini i u okolici Karojbe. Jedna od najljepših na ovoj stazi je lokva Pajićka.
31
Ptičiji rezervat Saline Nacionalni park BrijuniU dubokoj južnoj uvali otoka Veliki Brijun iza rta Gromače nalazi se ptičji rezervat Saline. Rasprostire se na površini od 7 ha na kojoj pogled pljeni močvarno bilje i tri jezerca. U sklopu najvećeg jezera, čije obrise i intimu skriva šaš, izdvojen je otočić sa slamnatom kućicom. Ovaj ptičji rezervat nastao je na ostacima srednjovjekovne solane za pro-izvodnju soli koja svoje izvorište nalazi u antičkoj solani čiji se tragovi i danas mogu vidjeti uz samu morsku obalu. O važnosti i
La riserva ornitologica di ValdauraParco nazionale BrioniIn una profonda insenatura di Brioni Maggiore re-trostante punta Gromazza c’è la riserva ornitologica di Valdaura. Si estende su di una superficie di 7 ha. Il nostro sguardo viene attirato dalla presenza di piante palustri e di tre laghetti. Il lago più grande, i cui contorni e la cui intima atmosfera vengono protetti da carici, ha un isolotto con una piccola capanna di paglia nella quale anche Josip Broz Tito soleva rilassarsi molto spesso al suon del canto degli uccelli. Questa riserva ornitologica è sorta sui resti delle saline medievali che a loro volta sorgeva-
nature
enjoynature
32
nature
značaju solane govore zapisi koji kažu da je prihod od prodaje brijunske soli “izvanredan prihod Mletačke Repu-blike” ili pak ako želite otvoriti solanu onda morate “posjetiti solanu Inzulae Brionorum koja stoljećima dobro i kva-litetno djeluje”. Melioracijskim radovi-ma 1960. godine nasuto je područje solane i stvorena su dva jezerca kojima se 1973. godine pridružuje i treće te ovo područje postaje mjesto druženja domaćih i ptica selica, odnosno ornito-loški park. Danas ornitološki park Briju-ni pruža predivnu sliku i idilu pjeva te druženja raznovrsnih ptica koje plivaju po jezercima ili se skrivaju u medite-ranskoj makiji i močvarnom bilju. Ovo, za Istru rijetko i izuzetno područje, osim u vrijeme gniježđenja u travnju i svibnju, dostupno je kroz laganu šetnju oko jezerca ili iz ptičije perspektive s nekoliko visokih ili u krošnjama izdignu-tim osmatračnicama.
+385 (0)52 525882, 525883
no sull’omonima struttura antica le cui tracce risaltano tuttora lungo la spiaggia. Sull’importanza e sul signi-ficato delle saline, antiche scritture raccontano che gli introiti derivanti dalla vendita del sale di Brioni “era-no degli eccezionali proventi per la Serenissima” oppure che nel caso in cui qualcuno volesse aprire delle saline, avrebbe dovuto “visitare le saline dell’Insulae Brionorum che operano con successo da diversi secoli”. Con le opere di bonifica del 1960 l’area dell’impianto per la produzione di sale venne interrato, dando forma a due laghetti che nel 1973 divennero tre. Grazie alla for-ma paesaggistica data allora al lago maggiore e all’area circostante, il luogo divenne punto d’incontro di uccelli nostrani e migratori: un vero e proprio parco ornitologico.
+385 (0)52 525882, 525883
infomust Pogledi/ImmaginiLijevo/A sinistraPark prirode UčkaParco naturale Učka Dolje/In basso Stablo čempresaKaščerga (Pazin)Botanički spomenik prirodeGodina proglašenja: 1972. Pred mjesnom crkvom raste čempres (Cupressus sempervirens L.) spljošte-nih grana koji predstavlja rijetkost u prirodi. Opseg debla iznosi 172 cm, a promjer mu je oko 55 cm. U stablo je prije pedesetak godina udario grom i ono je slomljeno pa je preo-stali dio debla visine oko 12 m.Il cipresso Caschierga (Pisino)Monumento naturale botanicoAnno di proclamazione: 1972Davanti alla chiesa del luogo, cresce un cipres-so (Cupressus semper-virens L.) dai rami piatti che rappresenta una rarità della natura. Il cir-conferenza del tronco è di 172 cm, mentre il dia-metro è di 55 cm circa. Una cinquantina d’anni fa l’albero fu colpito da un fulmine che lo spezzò e quindi la parte rimanente del tronco ha un’altezza approssimativa di 12 m.
33
nature
Pješačka staza Semići - Brest - Semići (Lupoglav)Staza započinje kod stare škole u mjestu Semići i vodi nas kolskim putem, desetak minuta ravnim dijelom, a zatim usponom od oko 15 minuta do vidikovca Pod Šćikovico. Tu je uređeno mjesto za odmor s kojeg se pruža pogled na Lupoglav i širu okolicu. Staza se nastavlja kolskim putem i nakon 20 minuta skreće udesno na puteljak kroz šumicu prema rubu brda iznad Lupoglava te na-stavlja njegovim rubom. Puteljak izbija ponovno na kolski put koji se spušta do livada zvanih Nad Grad i uspinje se do puta koji vodi prema Plani-ku. Ovim putem nastavljamo još desetak minuta do raskršća i skrećemo lijevo ravnim dijelom, a zatim se spuštamo u mjesto Brest. Kroz mjesto se prolazi asfaltiranom cestom do stare škole te potom dvjestotinjak metara kolskim putem, sve do vidikovca Nad Krog. Vidikovac s kojeg se pruža pogled na Vranju, Boljun i širu okolicu, ta-kođer je uređen kao odmorište. Ukupna dužina staze je oko 7 km, a prelazi se laganim hodom i uz usputne odmore za 1 sat i 50 minuta. Po-vratak je istim putem.
Pista pedonale: Semi - Olmeto di Pinguente - Semi (Lupogliano)Il percorso inizia vicino alla vecchia scuola nella locali-tà di Semi. Si parte attraversando un sentiero sterrato pianeggiante di una decina di minuti per poi proseguire altri 15 minuti in salita fino al belvedere Pod Šćikovico, dov’è possibile fare una breve sosta; da qui la vista spazia su Lupogliano e dintorni. La pista continua per il sentiero sterrato. Dopo 20 minuti si gira a destra at-traverso un bosco che conduce verso l’orlo del monte sovrastante Lupogliano e continua a costeggiarlo. Il sen-tiero termina nuovamente su uno sterrato che scende verso dei prati denominati Nad Grad e sale fino alla via che conduce al monte Planik. Proseguiamo per altri 10 minuti lungo questa strada, fino all’incrocio e voltiamo a sinistra per la parte pianeggiante, dopodiché scendia-mo verso la località di Olmeto di Pinguente. Arrivando qui, si procede attraverso una strada asfaltata fino alla vecchia scuola e poi lungo un sentiero di 200 m circa si raggiunge il belvedere Nad Krog. Da qui la vista spa-zia su Vragna, Bogliuno e ampi dintorni. La lunghezza complessiva della pista è di circa 7 km e la si percorre camminando normalmente e riposando, per un’ora e 50 minuti. Si rientra percorrendo la stessa via.
Semići Boljun
nature
34
nature
Istarski slapovi: Zarečki krovGotovo svakom borom usječenom među brda središnje Istre povlači se vodeni trag. Mnogi su od njih samo bujična korita što ih je voda tijekom geološke prošlosti duboko urezala u, poput listova zaklopljene knjige, nataložene slojeva lapora. Sivoplavičaste laporove umo-le, ponegdje oble i valovite, drugdje hridina-ste, što izranjaju iz niskog zelenila, upečatljivi su detalji srednjoistarskog krajobraza. Zarečki krov podsjeća na krov nad prostranom polu-pećinom pred kojom se prostire oveće jezero koje Pazincima ljeti tradicionalno služi kao ku-palište. Po okolnom su stijenju uređeni penjač-ki smjerovi, među penjačima posebno cijenjeni jer pružaju izvanredne mogućnosti penjanja po stropu. Nekada se iznad Krova nalazila akumu-lacija Jaz u kojoj se skupljala voda i posebnim kanalom (strugom) vodila na kola nizvodnih mlinova i stupa. Zarečki krov ne odlikuje se toliko visinom, koliko širinom korita kojim na nj dolazi voda, koja ga za proljetnih i jesenskih kiša u potpunosti ispunjava, pretvarajući ga u prekrasan prizor.
Le cascate istriane: Zarečki krovIn quasi ogni ruga incavata fra le montagne dell’Istria centrale, scorre dell’acqua. Molti sono soltanto dei letti di torrenti intagliati profondamente dall’acqua lungo il passato geologico, come i fogli di un libro chiuso, su strati sedimentati di marna. Le falde grigio-azzurre del-la marna, in alcuni punti rotondeggianti e ondulate, in altri punti rocciose che emergono dal verde, sono un dettaglio caratteristico del paesaggio del centro Istria. Zarečki krov ricorda un tetto situato su un’ampia semi grotta davanti alla quale si estende un vasto lago che ai Pisinesi d’estate funge tradizionalmente da luogo balne-are. Sulle pietre circostanti sono segnate le direzioni per arrampicarsi, particolarmente apprezzate fra gli amanti di questo sport perché offrono delle straordinarie pos-sibilità d’arrampicata “sul soffitto”. Una volta, sopra la località di Krov si trovava un’accumulazione detta Jaz nella quale si raccoglieva l’acqua che attraverso un canale a parte conduceva alle ruote dei mulini e alle gualchiere. Zarečki krov non si distingue tanto per la profondità, quanto per l’ampiezza del letto attraverso il quale arriva l’acqua che durante le piogge primaverili e autunnali lo riempie completamente, trasformandolo in uno spettacolo.
35
tradition
Malini - selo vodeni-ca nadomak moraMalo mjestašce Malini proteže se od izvora Studenac, nadomak grada Plomina, sve do prilaza Plomin Luci, a uska i vijugava strma cesta danas je najkraći spoj između ta dva dijela. Neka-da je tu, ispod brda Orlići na Plo-minskoj gori koja strmo uranja u Plominski zaljev, tik uz more bilo osamnaest vodenica. Nekadaš-nje Maline obilježilo je okretanje ogromnih drvenih kotača, zvuk mlinova, koji su u sezoni melja-ve radili danonoćno, seoske za-prege pune pšenice ili kukuruza, vučene konjima ili magarcima i vrijedni mlinari koji su oličenje radinosti, poštenja i životnog op-timizma.
Malini - villaggio di mulini ad acqua vici-nissimo al mareIl piccolo abitato di Malini si estende dalla sorgente Stude-nac, vicinissima al paese di Fia-nona, fino all’entrata del porto di quest’ultimo e queste due sue frazioni sono collegate da una ripida serpentina. Qui, nel passato, sotto il monte Orlići, sull’altura di Fianona che si tuffa a capofitto nell’omonimo golfo, vicinissimi al mare, vennero co-struiti diciotto mulini ad acqua. Erano contraddistinti da enormi ruote di legno, dal rumore delle macine che nella stagione della macinatura lavoravano incessan-temente, dai cavalli o dagli asini che trainavano i carri colmi di grano o di granoturco, dai labo-riosi mugnai, sempre indaffarati, autentica incarnazione di onestà e di ottimismo.
enjo
ytra
dit
ion
36
tradition
Mlinovi i stupe na BračaniRijeka Bračana u Hrvatsku ulazi na sjeve-rozapadu Buzeštine kod sela Konti i Gori-čica na lijevoj te Ugrini na desnoj obali. U mlinovima na rijeci još u prošlom stoljeću radile su stupe za stupanje sukna. Bilo je to vrijeme kada su se muški i ženski odjev-ni predmeti izrađivali kod kuće. Ovaj kraj Buzeštine imao je dosta sirovina za izradu sukna, jer su seoska gospodarstva držala ovce, a i blizina stočarske Ćićarije bila je najvažniji izvor prihoda. Vuna bi se obra-đivala, žene bi na preslici i vretenu prele vunu a klupko bi odnosile na tkanje. U tka-lačkom se stanu tkalo platno, lakša tkanina i ženska ljetna odjeća. Istkano deblje sukno redovito se povaljalo u stupi da bude kom-paktnije. Od takvog se sukna izrađivala sva muška odjeća, ženska odjeća za zimu i po-steljina te ponjave za pokrivanje. Potražnja je bila velika, pa su posla imali posebni tkal-ci i stupari i valjači. Stupari su svoj posao obavljali pomoću mehaniziranih naprava, stupa, iskorištavajući vodenu snagu. Obra-da stupanja trajala je 48 sati.
Mulini e gualchiere sul BrazzanaIl fiume Brazzana entra in Croazia a nordovest del Pinguen-tino vicino ai paesi di Conti e Goricizza sulla costa orientale, e Ugrina su quella occidentale. Nei mulini sul fiume, ancora nello scorso secolo, erano in funzione le gualchiere per la lavorazione della stoffa. Questi erano tempi in cui gli arti-coli d’abbigliamento degli uomini e delle donne venivano fabbricati in casa. Questa zona del Pinguentino aveva una quantità sufficiente di materia prima per la lavorazione della stoffa grazie alle abitazioni rurali che tenevano le pecore e alla vicinanza della Ciceria dove c’erano allevamenti di bestiame. Questa era la loro fonte più importante di gua-dagno. Le donne filavano la lana sulla rocca e sul fuso, quindi portavano i gomitoli ricavati ai tessitori. Sul telaio si producevano la tela, i tessuti più leggeri e l’abbigliamento femminile estivo. La stoffa più grossa spesso veniva sotto-posta a follatura per farla risultare più compatta. Con una stoffa di questo genere, venivano realizzati l’abbigliamento maschile, quello femminile, la biancheria e le coperte. La richiesta di questi articoli era grande e dava lavoro in par-ticolare ai tessitori e ai gualchierai; quest’ultimi svolgevano il loro lavoro con l’aiuto di congegni meccanizzati, le gual-chiere, sfruttando l’energia idrica. La procedura di gualca del tessuto durava 48 ore.
Subotina po starinski Subotina all’antica Buzet-Pinguente, 13.09.
37
tradition
Pazinski kaštel najočuvanija je istarska srednjovjekovna utvrda. Smjestio se na zaravan-ku uz strmu liticu nad ponorom kojim protječe rijeka Pazinčica. Dugo će stoljeća ovaj kaštel biti središte vojne obrane austrijskog dijela Istre, tzv. Pazinske grofovije protiv Mlečana, ali i od upa-da Turaka i pobune vlastitih podanika. Zato je i sam kralj Ferdinand I odobravao projekte za obnovu kaštela i troškove za njihovo izvođenje. Kaštel je također bio mjesto iz kojeg su Habsbur-govci upravljali Istrom. Oni su posjed dobili na osnovi nasljednog ugovora od goričkih grofova, a uglavnom su ga davali u zakup raznim ple-mićkim porodicama. Sve veće obveze i nameti seljaštvu izazvali su godine 1571. veliku seljačku bunu u kojoj je sudjelovalo oko 2000 ustanika. Stalni postav Etnografskog muzeja Istre na drugom katu kaštela sadrži nekoliko zasebnih cjelina koje prikazuju tradicijski život istarskog puka. Izložene su nošnje, glazbeni instrumen-ti, prikazan je način izrade tkanina, zemljanih lonaca, opremanja kuhanje, izložena su i razna pomagala u poljodjelstvu i proizvodnji vina.
Il castello di Pisino è il maniero medievale meglio conservato dell’Istria. È situato su una spianata a ridosso di uno sperone di roccia che precipita in un abisso, la Foiba, in fondo al quale scorre il torrente omonimo. Per lunghi secoli il castello fu baluardo a di-fesa del lembo austriaco dell’Istria, la Contea di Pisino, dai Veneziani, ma anche dalla penetrazione dei Turchi e dalla sollevazione dei suoi stessi sudditi, tant’è vero che il re Ferdinando I in persona si occupò dei progetti per il suo restauro e delle relative spese. Il castello era infatti anche il centro da cui gli Asburgo amministrava-no l’Istria. Ne avevano ottenuto la proprietà in base a un contratto di successione dei conti di Gorizia e per lo più lo cedettero in affitto a famiglie patrizie. Nel 1571 i continui aumenti di imposte e balzelli provocarono un assalto di contadini, cui presero parte circa 2000 ribelli. La mostra permanente del Museo etnografi-co dell’Istria situata al secondo piano del castello, comprende alcuni complessi a parte che illustrano la vita tradizionale del popolo istriano. Sono esposti gli abiti, gli strumenti musicali, il modo in cui venivano realizzati i tessuti, le pentole di terracotta, gli attrezzi delle cucine tradizionali ed anche vari arnesi agricoli e per la produzione del vino.
38
tradition
Festa di S. Bortolo, Gimino, 29.08.Oggi la più grande e la più famosa sagra popolare
dell’Istria, ha una tradizione almeno centenaria, perché
si è certi che abbia origine in tempi molto remoti, quan-
do contrassegnava la festa di San Bortolo, ovvero il 24
agosto. Con il passare degli anni la gente ha iniziato a far
festa l’ultimo sabato di agosto, per ritrovarsi quanto più
numerosa. Ancor oggi nella giornata del santo si celebra
la messa nella chiesetta all’entrata di Gimino, mentre la
sagra popolare ha il compito di radunare tutti i Giminesi
nel loro luogo natio: I più anziani ricordano che un po’
prima della Bartulja, dopo i pesanti lavori di mietitura nei
campi, ci si dedicava ai lavori di casa, per renderla bella
prima dell’arrivo di parenti e ospiti.
Serate dei pescatori, Fasana, 21/28.08.A completare la magia del tramonto sulla riva fasanese,
il canto dei gruppi corali istriani, accompagnato dalle
note silenziose dei pescatori che tessono accuratamen-
te le reti, fabbricano le nasse e i palamiti, rivestono le
damigiane e i parabordi, mentre per la riva, dalla griglia,
si diffonde il profumo del pesce azzurro - la sardella.
Bartulja, Žminj, 29.08.Danas najpoznatija i najveća pučka fešti u Istri, ima najmanje stogodišnju tradiciju. Nekad se održavala na dan sv. Bartula, 24. kolovoza, no s godinama ljudi su se počeli okupljati zadnju subotu u kolovozu kako bi se taj dan sastali u većem broju. Ipak, na dan sv. Bartula i danas se održava misa u crkvi tog sveca na samom ulazu u Žminj. Bit svake Bartulje, nekad i da-nas, zapravo je okupljanje Žminjaca u rodnom mjestu. Stariji se sjećaju da se pred Bartulju svakodnevno, nakon žetve i rada u polju, ure-đivala kuća kako bi domaćini u urednoj kući dočekali goste.
Ribarske večeri Fažana, 21/28.08.Čaroliju zalaska sunca na fažanskoj rivi upot-punjuje pjesma istarskih klapa popraćena ti-him notama ribara dok marljivo pletu mrežu, izrađuju vrše i parangale opliću bocune i bo-kobrane, a rivom se s gradela širi miris plave ribice - sardele.
Pogledi: U Vodnjanu se kroz ge-neracije očuvao bogati lokalni folklor, vrijedne šarene nošnje, nakit za kosu, stoljetne tradicije pjesama, plesova i sve-čanosti…
Immagini: A Dignano si tramandano di generazione in gener-azione un ricco folclore locale, abiti popolari preziosi e variopinti, ornamenti per capelli, tradizioni secolari di can-zoni, danze e feste...
Leron, Vodnjan-Dignano, 21. - 22.08.Međunarodnifestival folkloraFestival folcloristico internazionale
39
Giostra, 11. - 13.09.Porečki povijesni festival La Giostra di ParenzoS osmijehom na licu dočekat će vas srdačni doma-ćini, porečki plemići i plemkinje odjeveni u svečane oprave, vitezovi, žongleri, sokolari, dobošari, zastav-ničari i ostali ulični zabavljači. Neće nedostajati za-bave i plesa, a na jelovnicima porečkih restorana naći će se gastronomske delicije davnih vremena... Nakon nekoliko će stoljeća ponovno zaživjeti i ko-njička utrka - središnji događaj nekadašnje poreč-ke pučke fešte! Posvjedočite viteškoj hrabrosti na trkalištu u uvali Peškera, gdje će vitezovi pokazati svoje umijeće gađanja kopljem u metu (Saracena) s galopirajućeg konja, tragom zahtjevnih pravila nave-denih u arhivskim vrelima iz 1745. godine.
I cordiali padroni di casa, i nobili parentini e le dame, vestiti a festa, cavalieri, giocolieri, falconieri, tamburini, sbandieratori e altri intrattenitori di stra-da, vi accoglieranno col sorriso. Non mancheranno il divertimento e il ballo, mentre i menù dei ristoranti parentini conterranno le delizie gastronomiche dei tempi andati... Dopo alcuni secoli, rivivrà anche la corsa dei cavalli - quella che una volta rappresen-tava l’avvenimento centrale della festa popolare pa-rentina! Siate testimoni anche voi del coraggio dei cavalieri sul campo di gara nella baia di Peschiera dove questi dimostreranno la loro bravura nel colpi-re, da un cavallo al galoppo, la meta (Saracena) con una lancia, seguendo le regole ferree indicate nelle fonti d’archivio risalenti all’anno 1745.
family
enjoyfamily
40
family
Špilje GrotteBrtoniglaŠpilja MramornicaGrotta del marmo
+385 (0)52 774313 IX-X: 10.00 - 18.00
XI-XII: 10.00 - 17.00zatv. utorkom/chiuso martedi
50/25 kn
Poreč, Nova VasJama BaredineGrotta Baredine
+385 (0)98 224350 IX: 10.00 - 17.00
X: 10.00 - 16.00XI-XII: uz najavu/per app.
45/20 knŽminj, FeštiniŠpilja Feštinsko kraljevstvoGrotta Regno di Festini
+385 (0)91 7212854 IX: 10.00 - 18.00
X: sub, ned., blagdan sab, dom, fest. 10.00-18.00X-XI: uz najavu/per app.
40/25 kn
Go-kartUmag, Kart-kart Cross
+385 (0)91 533 3070 IX: 10 - 13, 17 - 22 6 - 12 min = 50-100 kn
Tar, Frata, Istra Karting +385 (0)52 456100,
(0)98 290721 IX-XII: 9.00 - 20.00 10 min = 80 kn
Pula, Green Garden +385 (0)52 535639,
(0)98 9115500 IX-XII: 8.00 - 19.00
10 min = 70 kn
Dinosaur Park Funtana +385 (0)91 4557590 IX. 10.00 - 21.00
80/50 kn
Mini CroatiaRovinj - Rovinjsko Selo
+385 (0)91 2068885 IV - VI: 9.00 - 20.00 25/10 kn
Zvjezdarnice Oservatori astronomici Višnjan, Istarska 5
+385 (0)52 449212Pula, Park Monte Zaro
+385 (0)91 5330304
Boškarin BoscarinStancija BoškarinVišnjan, Zagrebačka 21
+385 (0)52 449361, (0)91 5272683
uz najavu/per app. 15 kn
Fabci, Fabci 28 +385 (0)52 462129,
(0)91 5561021 uz najavu/per app. 45 kn
PaintballUmag, Stella Maris
+385 (0)91 5107049 IX: 15.00 - 22.00
X-XII: uz najavu/per app. 120 kn
Tar, Lanterna& Poreč, Zelena laguna
+385 (0)52 452896, (0)98 1751234
IX: 8.00 - 22.00X-XII: uz najavu/per app.
110 knRovinj, Španidiga
+385 (0)98 219403 IX: 9.00 - 21.00
X-XII: uz najavu/per app. 110 kn
Medulin, Pomer +385 (0)91 7828763 IX: 14.00 - 20.00
X-XII: uz najavu/per app. 120 kn
Rabac, Šuma Prohaska +385 (0)91 5836060 X-XII: uz najavu/per app. 110 kn
AquariumUmag, 1. svibnja bb
+385 (0)91 3672777 IX: 10.00 - 21.00 40/20 kn
Poreč, F. Glavinića 4 +385 (0)91 3672777 IX: 10.00 - 21.00
X: 10.00 - 18.00 40/20 kn
Rovinj, Obala G. Paliaga 5 +385 (0)52 804700 IX-X: 10.00 - 18.00 20/10 kn
Pula, Fort Verudella +385 (0)52 381402 IX: 9 - 21, X:10-18
XI-XII: 11.00 - 17.00 40/20 kn
41
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
UM
AG
/NO
VIG
RA
D
Um
ag, K
arig
ador
, AC
Par
k U
mag
O
kusi
, mir
isi i
zvu
kovi
Istr
e/Fl
a-vo
rs, s
cen
ts a
nd
so
un
ds
of
Istr
ia/
Istr
ien
s G
esch
mac
k, G
eru
ch u
nd
K
lan
g/S
apo
ri, p
rofu
mi e
su
on
i d
’Istr
ia18
/20/
25/2
7.08
.
11. -
16.
08. B
rto
nig
la
Fešt
a Sv
etog
Rok
a St
Roc
h Fe
stiv
ity
Fest
zu
Ehre
n de
s H
l. Ro
chus
,Fe
sta
di S
an R
occo
15
.08.
Um
ag T
rg s
lobo
dePu
toka
zi
Konc
ert/
Con
cert
/Con
cert
o15
.08.
Sv.
Mar
ija n
a K
rasu
Velik
a go
spa
Ass
umpt
ion
Day
29.0
8. S
avu
dri
jaRi
bars
ka fe
šta/
Fish
erm
an F
estiv
alFi
sche
r-Fe
st/F
esta
dei
pes
cato
ri30
.08.
Brt
on
igla
Aut
o Ra
lly30
.08.
- 0
6.09
. Um
ag, B
uje
Org
anum
His
tria
e M
eđun
arod
ni fe
stiv
al o
rgul
jaIn
tern
atio
nal o
rgan
fest
ival
Inte
rnat
iona
les
Org
elfe
stiv
al31
.08.
- 2
0.09
. No
vigr
ad G
aler
ija R
igo
Gor
an T
omči
ćIz
ložb
a/Ex
hibi
tion/
Aus
stel
lung
/Mos
tra
31.0
8. -
03.
09. N
ovi
grad
Lap
idar
ium
Med
ia S
cape
: Nov
i(med
ia)g
rad
01. -
20.
09. U
mag
Gal
erija
Mar
inTr
iest
efot
ogra
fiaM
eđun
arod
ni fe
stiv
al fo
togr
afije
Inte
rnat
iona
l pho
to fe
stiv
alIn
tern
atio
nale
s Ph
otof
estiv
alFe
stiv
al in
tern
azio
nale
del
la fo
togr
afia
04. -
07.
09. U
mag
TC
Ste
lla M
aris
Teni
s tu
rnir
za m
lade
do
12 g
odin
a In
tern
atio
nal t
enni
s to
urna
men
t for
ch
ildre
n un
der
12/I
nter
natio
nale
s Te
n-ni
stur
nier
für
Kind
er b
is z
u 12
Jahr
enTo
rneo
inte
rnaz
iona
le d
i ten
nis
per
bam
bini
fino
ai 1
2 an
ni04
. - 0
5.09
. No
vigr
adVe
čeri
povr
atka
trad
iciji
i pr
irodi
/Bac
k to
Tra
ditio
n an
d N
atur
e Ev
enin
gsA
bend
e de
r Rü
ckke
hr z
ur T
radi
tion
und
Nat
ur/S
erat
a de
l rito
rno
alla
trad
izio
ne
ed a
lla n
atur
a2.
saj
am tr
adic
ijski
h i e
ko
proi
zvod
a/2n
d fa
ir of
trad
ition
al a
nd
eco
prod
ucts
/2. M
esse
von
trad
itio-
nelle
n un
d Ö
ko-P
rodu
kten
/2˚ fi
era
di
prod
otti
trad
izio
nali
ed e
colo
gici
05.0
9. S
avu
dri
ja
18. -
20.
09. B
uje
Praz
nik
grož
đa/G
rape
s Fe
stiv
alTr
aube
nfes
t/Fe
sta
dell’
uva
18. -
20.
09. U
mag
, Bu
jeKr
oz Is
tru/
Tour
d’Is
trie
D
urch
Istr
ien/
Att
rave
rso
l’Ist
ria
I: Pu
la -
Buj
e/II:
Um
ag -
Lab
in/I
II: R
abac
-
Pula
22.0
9. U
mag
Rekr
eativ
na b
icik
lijad
aRe
crea
tiona
l bic
ycle
rid
eLo
cker
e Ra
dtou
rG
iro c
iclis
tico
ricre
ativ
o23
. - 3
0.09
. Um
ag IT
C S
tella
Mar
is26
. Per
in m
emor
ijal (
ITF-
grou
p 1
)M
eđun
arod
no p
rven
stvo
Hrv
atsk
e do
18
godi
na/C
roat
ian
Inte
rnat
iona
l C
ham
pion
ship
(U18
)/In
tern
atio
nale
M
eist
ersc
haft
Kro
atie
ns (b
is 1
8 Ja
hre/
Cam
pion
ato
inte
rnaz
iona
le d
ella
Cro
a-zi
a (fi
no a
i 18
anni
d’e
tà)
26.0
9. U
mag
Akv
ator
ijU
maš
ka r
egat
a/U
mag
Reg
atta
Um
ager
Reg
atta
/Reg
ata
di U
mag
o26
.09.
Sav
ud
rija
Svje
tsko
prv
enst
vo u
pljo
čkan
juPl
jočk
anje
Wor
ld C
ham
pion
ship
Wel
tmei
ster
scha
ft im
‘Pljo
čkan
je’
Cam
pion
ato
del m
ondo
di p
ljočk
anje
27.0
9. U
mag
Svje
tski
dan
turiz
ma
Wor
ld D
ay o
f Tou
rism
Wel
ttag
des
Tou
rism
usG
iorn
ata
mon
dial
e de
l tur
ism
o02
. - 1
1.10
. Um
agU
mag
Cha
mpi
onM
eđun
arod
ni o
tvor
eni š
ahov
ski t
urni
rIn
tern
atio
nal o
pen
ches
s to
urna
men
tIn
tern
atio
nale
s of
fene
s Sc
hach
turn
ier
Torn
eo in
tern
azio
nale
ape
rto
di s
cacc
hi
Fest
des
Fed
erw
eiße
nFe
sta
del v
ino
nove
llo07
. - 1
1.11
. Mo
mja
nM
artin
je -
S. M
artin
oFe
šta
mla
dega
vin
a/N
ew w
ine
fest
ivity
Fest
des
Fed
erw
eiße
n/Fe
sta
del v
ino
nove
llo08
.11.
Mo
mja
nVi
nski
bik
e m
arat
on/W
ine
Bik
e M
ara-
thon
/Bik
emar
atho
nM
arat
ona
enoc
iclis
tica
08.1
1. B
rto
nig
laG
ljiva
rijad
a/M
ushr
oom
Fes
tival
Pilz
fest
/Sag
ra d
ei fu
nghi
09.1
1. U
mag
Trg
slo
bode
, Gal
erija
ar
heot
rade
, Muz
ej g
rada
Um
aga
ULU
PUH
Zag
reb
Izlo
žba
prim
jenj
ene
umje
tnos
ti A
pplie
d A
rts
exhi
bitio
n A
usst
ellu
ng d
er a
ngew
andt
en K
unst
M
ostr
a de
lle a
rti a
pplic
ate
11.1
1. U
mag
D
an m
jesn
og o
dbor
a Fi
nida
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
16.1
1. -
15.
12. U
mag
M
uzej
gra
da U
mag
aU
kras
imo
naš
grad
Let’s
Dec
orat
e O
ur T
own
Lass
t uns
uns
ere
Stad
t sch
müc
ken
Add
obbi
amo
la n
ostr
a ci
ttà
Pred
boži
ćne
radi
onic
ePr
e-C
hris
tmas
wor
ksho
psVo
rwei
hnac
htlic
he W
orks
hops
Labo
rato
ri pr
enat
aliz
i d’h
obbi
stic
a30
.11.
Sav
ud
rija
Dan
rib
ara/
Fish
erm
en’s
Day
Tag
der
Fisc
her/
Gio
rnat
a de
i pes
cato
ri05
.12.
Um
ag Ž
upna
crk
vaB
ožić
ni k
once
rt/C
hris
tmas
Con
cert
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
Mar
iä H
imm
elfa
hrt
Ass
unzi
one
della
Ver
gine
16.0
8. B
rto
nig
la
11. S
an R
occo
Bik
e4.
pje
šačk
o pl
anin
arsk
i poh
od4t
h pe
dest
rian-
mou
ntai
n w
alk
4. B
ergw
ande
rung
& B
ike
4. c
ampa
gna
pede
stre
mon
tana
ra
20. -
22.
08. U
mag
Trg
slo
bode
Riba
rska
fešt
a/Fi
sher
man
Fes
tival
Fisc
her-
Fest
/Fes
ta d
ei p
esca
tori
21.0
8. M
om
jan
Vino
i gi
tare
/Win
e an
d G
uita
rsW
ein
und
Gita
rre/
Vino
e le
Chi
tarr
e21
. - 2
3.08
. Um
ag T
rg s
lobo
deM
agic
Nig
ht U
mag
Gla
zben
a ve
čer
i mod
ni p
erfo
rman
s Fa
shio
n pe
rfor
man
ce a
nd m
usic
Mus
ikab
end
und
Mod
ensc
hau
Sera
ta m
usic
ale
e pe
rfor
man
ce d
i mod
a21
. - 2
8.08
. No
vigr
adSv
. Pel
agije
/St.
Pela
gius
Fes
tivity
Fest
des
Hl.
Pela
i/Fe
sta
di S
. Pel
agio
Pros
lava
dan
a za
štitn
ika
grad
aC
eleb
ratio
n of
the
patr
on o
f the
city
Feie
r de
s St
adtp
atro
nsFe
sta
del p
atro
no d
ella
citt
à22
.08.
Um
ag S
ol C
oral
Kup
Cor
ala
u be
ach
volle
yu
Bea
ch V
olle
y C
oral
Cup
Ku
p C
oral
in B
each
volle
ybal
lC
oppa
Cor
al d
i bea
ch v
olle
y29
.08.
No
vigr
ad P
orpo
rela
Kup
sv. P
elag
ijaSt
. Pel
egrin
Cup
Trop
häe
des
Hei
ligen
Pel
legr
ino
Cop
pa d
i San
Pel
legr
ino
Jedr
iliča
rska
reg
ata/
Saili
ng r
egat
taSe
gelre
gatt
a/Re
gata
vel
ica
Zlat
na tr
aver
ša/G
olde
n A
pron
Gol
dene
Sch
ürze
/Gre
mbi
ule
d’or
oKu
linar
ski f
estiv
al/C
ulin
ary
fest
ival
Kulin
aris
ches
Fes
tival
/Fes
tival
cul
inar
io06
.09.
Bu
jeEc
o B
ike
Mar
atho
n/Ec
o B
ike
Mar
aton
06. -
08.
09. U
mag
Ste
lla M
aris
U
mag
Ope
nTe
nnis
tour
nam
ent (
unde
r 12
yea
rs)
11.0
9. U
mag
Ro
ad B
icyc
le R
ide
12. -
15.
09. U
mag
Mur
ine
Gos
pa ž
alos
na/O
ur S
ad L
ady
Mut
ter
Got
tes
die
Trau
rige
Mad
onna
Add
olor
ata
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
15.0
9. U
mag
SC
Kat
oro
Dan
i tur
izm
aTo
uris
m d
ays
Tage
des
Tou
rism
us
Le g
iorn
ate
del t
uris
mo
Odb
ojka
ški t
urni
r/Vo
lleyb
all T
ourn
amen
tVo
lleyb
alltu
rnie
r/To
rneo
di p
alla
volo
16. -
23.
09. U
mag
Stel
la M
aris
Cup
25. m
eđun
arod
ni te
nisk
i tur
nir
za
djec
u do
14
godi
na/2
5th
inte
rnat
iona
l te
nnis
tour
nam
ent f
or c
hild
ren
unde
r 14
/25.
Inte
rnat
iona
les
Tenn
istu
rnie
r fü
r Ki
nder
bis
zu
14 Ja
hren
/25°
torn
eo
inte
rnaz
iona
le d
i ten
nis
per
bam
bini
fin
o ai
14
anni
17. -
20.
09. N
ovi
grad
5. F
oto
Ex te
mpo
re
Međ
unar
odni
foto
-nat
ječa
jIn
tern
atio
nal c
ompe
titio
n in
pho
togr
aphy
Inte
rnat
iona
ler
Foto
-Wet
tkam
pfC
onco
rso
foto
grafi
co in
tern
azio
nale
03. -
04.
10. U
mag
Dan
mje
snog
odb
ora
Petr
ovija
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
15.1
0. -
15.
11. U
mag
G
rads
ka k
njiž
nica
Mje
sec
knjig
e/B
ook
Mon
thM
onat
des
Buc
hes/
Mes
e de
l lib
ro16
. - 2
5.10
. Um
ag W
elln
ess
cent
res
Wel
lnes
s D
ays
17. -
18.
10. N
ovi
grad
42. s
usre
t hrv
atsk
ih p
jeva
čkih
zbo
rova
42nd
Enc
ount
er o
f Cro
atia
n C
hoirs
42. T
reff
en d
er k
roat
isch
en S
ingc
höre
42º
Inco
ntro
dei
cor
i can
ori c
roat
i23
.10.
- 2
2.11
. Um
ag, N
ovi
grad
, S
avu
dri
ja, B
uje
, Brt
on
igla
Zlat
na š
voja
/Gol
den
Sole
Gol
dene
Bla
tt/S
oglio
la d
’oro
Gas
tron
omsk
a m
anife
stac
ijaG
astr
onom
ic e
vent
Gas
tron
omis
che
Vera
nsta
ltung
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
24.1
0. M
aru
šići
Dom
kul
ture
Susr
et p
jeva
čkih
kla
pa Is
tre
i Kva
rner
aM
eetin
g of
Kla
pa o
f Ist
ria a
nd K
varn
erTr
effe
n de
r G
esan
gsgr
uppe
n Kl
apa
aus
Istr
ien
und
der
Kvar
ner-
Buc
htIn
cont
ro d
i kla
pe d
ell’I
stria
e d
ella
D
alm
azia
24.1
0. M
arija
na
Kra
su
Boć
arsk
i dom
Međ
unar
odni
boć
arsk
i tur
nir
u pa
ro-
vim
a/In
tern
atio
nal B
owle
s do
uble
s to
urna
men
t/In
tern
atio
nale
s B
occi
a Tu
rnie
r im
Paa
rspi
elen
/Tor
neo
inte
r-na
zion
ale
di b
occe
in c
oppi
e07
.11.
Bab
ići B
abić
ansk
o M
artin
je
Fešt
a m
lado
g vi
na/N
ew w
ine
fest
ivity
Wei
hnac
htsk
onze
rt/C
once
rto
nata
lizio
11. -
13.
12. B
rto
nig
la G
lavn
i trg
Bož
ićni
saj
am/C
hris
tmas
Fai
rW
eihn
achs
mes
se/F
iera
di N
atal
e13
.12.
Bu
je -
Gro
žnja
nPj
ešač
ki p
ohod
Par
enza
nom
Pede
stria
n W
alk
Thro
ugh
Pare
nzan
aW
ande
rung
ent
lang
der
Par
enza
naPa
sseg
giat
a ce
lebr
ativ
a lu
ngo
la
Pare
nzan
a15
. - 2
4.12
. Bu
jeB
ožić
no-n
ovog
odiš
nje
sveč
anos
tiC
hris
tmas
& N
ew Y
ear’
s Fe
stiv
ities
Wei
hnac
hts-
Neu
jahr
sfes
tlich
keite
Cel
ebra
zion
i di N
atal
e e
Cap
odan
no19
.12.
Um
agO
dboj
kašk
i bož
ićni
turn
irC
hris
tmas
s Vo
lleyb
all T
ourn
amen
tW
eihn
acht
s Vo
lleyb
alltu
rnie
rTo
rneo
nat
aliz
io d
i pal
lavo
lo20
.12.
Um
agO
dboj
kašk
i tur
nir
prija
teljs
tva
Volle
ybal
l Frie
ndsh
ip T
ourn
amen
tFr
eund
scha
fts-
Volle
ybal
l Tur
nier
Torn
eo d
i pal
lavo
lo d
ell’
amic
izia
24. -
25.
12. L
ovr
ečic
aB
ožić
u n
ašem
mje
stu
Chr
istm
as in
our
tow
nW
eihn
acht
en in
uns
erem
Ort
N
atal
e da
noi
28. 1
2. C
lust
er U
mag
/No
vigr
ad
Istr
a u
vaše
m s
rcu/
Istr
ia in
You
r H
eart
Istr
ien
in e
uren
Her
zen
Istr
ia n
el v
ostr
o cu
ore
Ultr
a-Pr
omo
Mar
atho
n31
.12.
Um
ag T
rg s
lobo
deD
oček
Nov
e G
odin
eN
ew Y
ear’
s Ev
e Pa
rty
Silv
este
rfei
er/V
eglio
ne d
i Fin
e A
nno
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
PO
REČ
… -
13.
09. P
ore
č Is
tars
ka s
abor
nica
49. P
oreč
ki a
nnal
ePo
reč
Ann
als
Pore
čer A
nnal
enA
nnal
i par
entin
i…
- 1
5.09
. Po
reč
Trg
slob
ode
Pore
čko
ljeto
Pore
č Su
mm
erPo
reče
r So
mm
erL’
esta
te a
Par
enzo
…
- 3
0.08
. Po
reč
Gal
erija
Zuc
cato
: Žel
jko
Kipk
eIz
ložb
a/Ex
hibi
tion
Aus
stel
lung
/Mos
tra
… -
16.
08. P
ore
č Eu
fraz
ijana
Terr
a M
agic
aG
lazb
eni f
estiv
al/M
usic
fest
ival
Mus
ikfe
stiv
alFe
stiv
al m
usic
ale
Sera
ta e
tno
21.0
8. P
ore
č B
yblo
s: P
aul O
aken
fold
25.0
8. P
ore
č Eu
fraz
ijeva
baz
ilika
Cho
rdes
Trio
Konc
erti
u Eu
fraz
ijani
Con
cert
s in
the
Euph
rasi
an B
asili
caKo
nzer
te in
der
Eup
hras
iana
Con
cert
i nel
l’ Eu
phra
sian
a25
.08.
Po
reč
Trg
slob
ode
Ples
ne v
ečer
i s u
drug
om M
OT
08D
anci
ng n
ight
s w
ith th
e M
OT
08Ta
nzab
ende
mit
dem
Ver
ein
MO
T 08
Sera
te d
anza
nti c
on il
MO
T 08
26.0
8. P
ore
č La
pida
rium
Jazz
in L
apM
ike
Spon
za &
Yoi
ce Y
uille
27. -
29.
08. P
ore
č Ri
vaPo
reč
24 s
ata
Pore
č 24
Hou
rsPo
reč
24 S
tund
enPa
renz
o 24
ore
Tu
ristič
ka fe
šta/
Tour
ist f
estiv
alTo
uris
tenf
est/
Fest
a tu
ristic
a27
.08.
Tar
21.
00 C
rkva
sv.
Mar
tina
Mak
Grg
ić
Konc
ert k
lasi
čne
glaz
beC
lass
ical
mus
ic c
once
rtKo
nzer
t kla
ssis
cher
Mus
ikC
once
rto
di m
usic
a cl
assi
ca28
.08.
Po
reč
Eufr
azije
va b
azili
kaM
ak G
rgić
Konc
erti
u Eu
fraz
ijani
Con
cert
s in
the
Euph
rasi
an B
asili
caKo
nzer
te in
der
Eup
hras
iana
Con
cert
i nel
l’ Eu
phra
sian
a03
.09.
Po
reč
Trg
slob
ode
Ples
ne v
ečer
i sa
udru
gom
MO
T 08
Dan
cing
nig
hts
with
the
MO
T 08
Tanz
aben
de m
it de
m V
erei
n M
OT
08Se
rate
dan
zant
i con
il M
OT
08
bam
bini
Dje
čja
krea
tivna
rad
ioni
caC
reat
ive
Wor
ksho
p fo
r ch
ildre
nKr
eativ
e Ki
nder
wer
ksta
ttW
orks
hop
crea
tivo
per
bam
bini
14. -
18.
10. T
ar L
ante
rna
Tar
Lant
erna
Oliv
e H
arve
st W
eek
15.1
0. -
15.
11. P
ore
č Kn
jižni
ca
Mje
sec
hrva
tske
knj
ige
Mon
th o
f the
Cro
atia
n B
ook
Mon
at d
es k
roat
isch
en B
uche
sM
ese
del l
ibro
cro
ato
06.1
1. -
06.
12. P
ore
č ga
lerij
ePh
otod
isto
rzija
200
9M
eđun
arod
ni fo
togr
afsk
i bije
nale
Inte
rnat
iona
l pho
togr
aphy
bie
nnia
lIn
tern
atio
nale
Pho
togr
aphe
nbie
nnal
eB
ienn
ale
inte
rnaz
iona
le d
i fot
ogra
fia11
.11.
Tar
Sv. M
artin
Pr
azni
k m
lado
g vi
na
N
ew W
ine
Fest
ival
Fest
des
Fed
erw
eiße
n
Fe
sta
del v
ino
nove
llo21
.11.
Po
reč
Trg
slob
ode
Sv. M
auro
Feas
t Day
of S
t. M
auru
sFe
iert
ag d
es H
l. M
auro
Fest
ività
di S
. Mau
ro
Obi
lježa
vanj
e D
ana
zašt
itnik
a gr
ada
Pore
čaC
eleb
ratin
g th
e da
y of
Por
eč p
atro
n sa
int
Kund
mac
hung
des
Tag
es d
es S
chut
z-pa
tron
s de
r St
adt P
oreč
Cel
ebra
zion
e de
lla g
iorn
ata
del s
anto
pr
otet
tore
del
la c
ittà
di P
aren
zo08
.12.
Vab
riga
Pros
lava
bla
gdan
a sv
. Mar
ijeVj
ersk
a pr
osla
va
VR
SA
R
18.0
8. V
rsar
Žup
na c
rkva
sv.
Mar
tina
Voka
lna
skup
ina
Neš
pula
Konc
erti
u cr
kvi
Con
cert
s in
Chu
rch
Konz
erte
n in
der
Kirc
heC
once
rti i
n ch
iesa
18.0
8. F
un
tan
a 21
.00
Trg
sv. B
erna
rda
Trio
Bar
oko
Konc
ert k
lasi
čne
glaz
beC
lass
ical
mus
ic c
once
rtKo
nzer
t kla
ssis
cher
Mus
ikC
once
rto
di m
usic
a cl
assi
ca20
.08.
Vrs
ar 2
1.00
B
azili
ka s
v. M
arije
od
Mor
aC
lass
ical
Gui
tar
Duo
Eve
ning
Duo
Wal
dner
(I)
Mor
e i g
itare
/Sea
and
Gui
tars
M
eer
und
Gita
rre/
Mar
e e
le C
hita
rre
22.0
8. -
23.
08. F
un
tan
a Ro
tond
a
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
15.0
8. P
ore
č Tr
g sl
obod
eKo
ncer
t i v
ečer
sal
seC
once
rt a
nd s
alsa
nig
htKo
nzer
t und
Sal
saab
end
Con
cert
o e
sera
ta d
i sal
sa16
.08.
Po
reč
Trg
slob
ode
Latin
o D
ance
Sho
w17
. - 2
3.08
. Po
reč
Drv
ored
Via
leLj
etni
saj
am k
njig
a/Su
mm
er B
ook
Fair
Som
mer
- B
uchm
esse
/Fie
ra d
el L
ibro
18.0
8. P
ore
č G
rads
ka r
iva
Blu
e Je
ans
The
Ban
dRo
ck c
once
rt19
.08.
Po
reč
Lapi
dariu
mJa
zz in
Lap
: Iva
n Sa
ntos
19.0
8. P
ore
č B
yblo
sC
laud
io C
occo
luto
20.0
8. T
ar L
ante
rna
Dan
kam
pa L
ante
rna
Cam
p La
nter
na D
ayTa
g de
s C
ampi
ngpl
atze
s La
nter
naG
iorn
ata
del c
ampe
ggio
Lan
tern
a20
.08.
Tar
21.
00 C
rkva
sv.
Mar
tina
Dan
ijel D
eton
iKo
ncer
t kla
sičn
e gl
azbe
Cla
ssic
al m
usic
con
cert
Konz
ert k
lass
isch
er M
usik
Con
cert
o di
mus
ica
clas
sica
21.0
8. P
ore
č Eu
fraz
ijeva
baz
ilika
Dan
ijel D
eton
iKo
ncer
ti u
Eufr
azija
niC
once
rts
in th
e Eu
phra
sian
Bas
ilica
Konz
erte
in d
er E
uphr
asia
naC
once
rti n
ell’
Euph
rasi
ana
21.0
8. P
ore
č Tr
g M
araf
orFr
anko
Kra
jcar
& In
divi
a B
and
Etno
več
erEt
hno
Even
ing
Ethn
o-A
bend
04. -
06.
09. T
ar
Turis
tička
fešt
a/To
uris
t fes
tival
Tour
iste
nfes
t/Fe
sta
turis
tica
05.0
9. P
ore
čPo
rečk
i del
fin -
pliv
ački
mar
aton
Pore
č D
olph
in -
sw
imm
ing
mar
atho
nPo
reče
r D
elph
in -
Sch
wim
m-M
arat
onD
elfin
o pa
rent
ino
- m
arat
ona
di n
uoto
05.0
9. T
arIn
tern
atio
nal M
arat
hon
Race
11. -
12.
09. P
ore
čG
iost
raPo
rečk
i pov
ijesn
i fes
tival
His
toric
al fe
stiv
al
H
isto
risch
e Fe
stiv
al
Fe
stiv
al s
toric
o24
. - 2
7.09
. Po
reč
Dia
man
tC
roop
taSa
jam
očn
ih o
ptič
ara
The
Opt
icia
n’s
fair
Mes
se d
er A
ugen
optik
er
Fier
a de
ll’ot
tica
25. -
28.
09. L
ante
rna
Vala
mar
Clu
b Ta
mar
isLa
nter
na B
ike
Wee
k
26.0
9.Ta
r Is
tra
MTB
Tar
tufi
Tour
- P
aren
zana
C
anno
ndal
eD
ay 2
: Tar
- L
ante
rna
- Ro
govi
ći -
Pon
te
Port
on -
Kaš
telir
- R
ogov
ići -
Tar
26.0
9. K
ašte
lir
Sv. K
uzm
a i D
amija
nPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re06
.10.
Po
reč
Knjiž
nica
Obi
lježa
vanj
e D
ječj
eg tj
edna
Cel
ebra
tion
of C
hild
ren’
s w
eek
Kenn
zeic
hnun
g de
r Ki
nder
woc
heC
eleb
razi
one
della
Set
timan
a de
i
Relig
ious
fest
ivity
Kirc
henf
est
Fest
ività
rel
igio
sa12
.12.
Tar
Dan
Opć
ine
Mun
icip
ality
Day
Tag
der
Gem
eind
e
G
iorn
ata
del C
omun
e
12.1
2. T
arIz
ložb
a m
aslin
ovog
ulja
Oliv
e O
il Ex
hibi
tion
Oliv
enöl
-Aus
stel
lung
Rass
egna
del
l’olio
d’o
liva
15.1
2. P
ore
č G
rads
ka k
njiž
nica
Vese
li pr
osin
ac
Hap
py D
ecem
ber
Fröh
liche
r D
ezem
ber
Dic
embr
e in
alle
gria
Kr
eativ
ne r
adio
nice
Cre
ativ
e w
orks
hops
Krea
tive
Wor
ksho
psO
ffici
ne a
rtis
tiche
28.1
2. K
ašte
lirKo
ncer
t lim
ene
glaz
be K
ašte
lir -
Lab
inci
Kašt
elir
- La
binc
i Bra
ss B
and
Con
cert
Kašt
elir
- La
binc
i Bla
skon
zert
Con
cert
o de
lla b
anda
d’o
tton
i di
Kašt
elir
- La
binc
i31
.12.
Po
reč
Trg
slob
ode
Doč
ek N
ove
God
ine
N
ew Y
ear’
s Ev
e Pa
rty
Si
lves
terf
eier
Ve
glio
ne d
i Fin
e A
nno
Fešt
a sv
. Ber
nard
aPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re25
.08.
Fu
nta
na
21:0
0 C
rkva
sv.
Ber
nard
aKv
arte
t Vel
jak
Konc
ert k
lasi
čne
glaz
beC
lass
ical
mus
ic c
once
rtKo
nzer
t kla
ssis
cher
Mus
ikC
once
rto
di m
usic
a cl
assi
ca27
.08.
Vrs
ar 2
1.00
B
azili
ka s
v. M
arije
od
Mor
aSo
lo G
uita
r Ev
enin
gG
rigor
y N
ovik
ov (R
US)
Mor
e i g
itare
/Sea
and
Gui
tars
M
eer
und
Gita
rre/
Mar
e e
le C
hita
rre
28.0
8. F
un
tan
a 21
:00
Gal
erija
Zgo
r m
urve
Bra
nka
Jank
ović
Iz
ložb
a/Ex
hibi
tion/
Aus
stel
lung
/Mos
tra
28. -
30.
08. V
rsar
Riv
a M
eđuž
upan
ijsko
rib
olov
no p
rven
stvo
Inte
rreg
iona
l fish
ing
com
petit
ion
Inte
rreg
iona
ler
Fisc
hfan
gwet
tbew
erb
Gar
a di
pes
ca in
terr
egio
nale
30.0
8. -
12.
09. V
rsar
Ka
men
olom
Mon
trak
er19
. međ
unar
odna
stu
dent
ska
kipa
rska
šk
ola/
19th
Inte
rnat
iona
l stu
dent
s’
scul
ptur
e sc
hool
/19.
Inte
rnat
iona
le
Stud
ente
n-B
ildha
uers
chul
e/19
° sc
uola
in
tern
azio
nale
stu
dent
esca
di s
cultu
ra01
.09.
Fu
nta
na
21.0
0 C
rkva
sv.
Ber
nard
aVe
čer
lirik
eKo
ncer
t kla
sičn
e gl
azbe
Cla
ssic
al m
usic
con
cert
Konz
ert k
lass
isch
er M
usik
Con
cert
o di
mus
ica
clas
sica
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
03.0
9. V
rsar
21.
00
Baz
ilika
sv.
Mar
ije o
d M
ora
Viol
in &
Gui
tar
Even
ing
Volo
dja
Bal
žalo
rsky
(SLO
)M
ore
i gita
re/S
ea a
nd G
uita
rs
Mee
r un
d G
itarr
e/M
are
e le
Chi
tarr
e 04
.09.
Fun
tan
a 20
.00
Mar
ina
Riba
rska
fešt
a/Fi
sher
man
Fes
tival
Fisc
her-
Fest
/Fes
ta d
ei p
esca
tori
08.0
9.Fu
nta
na
21.0
0 C
rkva
sv.
Ber
nard
aVo
kaln
a sk
upin
a N
ešpu
laKo
ncer
t/C
once
rt/K
onze
rt/C
once
rto
11.0
9. V
rsar
19.
00 R
iva
Riba
rska
fešt
a/Fi
sher
man
Fes
tival
Fisc
her-
Fest
/Fes
ta d
ei p
esca
tori
15.0
9. F
un
tan
a 21
.00
Crk
va s
v. B
erna
rda
Saša
Dej
anov
ićKo
ncer
t gita
re/G
uita
r C
once
rtG
itarr
en-K
onze
rt/C
once
rto
di c
hita
rra
25.0
9. F
un
tan
aIs
tra
MTB
Tar
tufi
Tour
- P
aren
zana
C
anno
ndal
eM
TB u
trka
/MTB
rac
e/M
TB R
enne
n/G
ara
MTB
Day
1: F
unta
na -
Fuš
kulin
- F
leng
i -
Kont
ija -
Vrs
ar -
Fun
tana
11.1
0. V
rsar
Riv
aKu
p Ko
vers
ada
Međ
unar
odni
rib
olov
ni k
upIn
tern
atio
nal fi
shin
g cu
pIn
tern
atio
nale
r C
up im
Fis
chfa
ngC
oppa
inte
rnaz
iona
le d
i pes
ca11
.11.
Vrs
ar T
rg D
egra
ssi
Fešt
a sv
. Mar
tina
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
Vlad
imir
Frel
ih
Sam
osta
lna
izlo
žba
One
-man
exh
ibiti
on
Eige
ne A
usst
ellu
ng
M
ostr
a pe
rson
ale
15.0
8. R
ovi
nj 2
0.30
Trg
Riv
iera
B
atan
a/Se
rgio
Pre
den
Gat
o &
Duo
Kik
i Ri
cky
Ples
na v
ečer
s g
astr
o po
nudo
m
Dan
ce e
veni
ng w
ith g
astr
onom
ic o
ffer
Tanz
aben
d m
it ga
stro
nom
isch
em
Ang
ebot
Sera
ta d
i bal
lo c
on o
ffert
a ga
stro
nom
ica
15.0
8. R
ovi
nj 2
1.00
Oto
k sv
. And
rija
Rona
ld B
raus
& G
uest
s
Con
cert
/Kon
zert
/Con
cert
o15
.08.
Ro
vin
j 21.
00 Z
T A
ppun
tam
enti
rovi
gnes
i Ko
ncer
t/C
once
rt/K
onze
rt/C
once
rto
17.0
8. R
ovi
nj T
rg m
arša
la T
ita
Ara
besq
ue i
GK
Roxa
nne
Ples
ni n
astu
pD
ance
per
form
ance
Tanz
auft
ritt
Esib
izio
ne d
i dan
za18
.08.
Ro
vin
j 21.
00 C
rkva
sv.
Euf
emije
O
rche
stra
di fi
ati B
erga
mo
Rovi
njsk
i lje
tni f
estiv
alRo
vinj
Sum
mer
Fes
tival
Rovi
njer
Som
mer
fest
ival
Fest
ival
est
ivo
rovi
gnes
e18
.08.
Ro
vin
j 20.
30 R
iva,
Spa
cio
Ples
na v
ečer
s g
astr
o po
nudo
m
Dan
ce e
veni
ng w
ith g
astr
onom
ic o
ffer
Tanz
aben
d m
it ga
stro
nom
isch
em
Ang
ebot
Sera
ta d
i bal
lo c
on o
ffer
ta g
astr
o-no
mic
a
N
astu
pa fo
lk g
rupa
Bat
ana
19.0
8. R
ovi
nj 2
0.30
Trg
Riv
iera
Tow
n of
Rov
inj M
ajor
ette
sM
ajor
ette
n de
r St
adt R
ovin
jM
ajor
ette
s di
Rov
igno
25.0
8. R
ovi
nj 2
0.30
Riv
a, S
paci
o Po
vork
a ba
tane
s fe
ralo
m
Dis
play
of ‘
bata
na’ w
ith L
ante
rns
Sc
hiff
spar
ade
der ‘
Bat
ana’
mit
Schi
ff-
sleu
chte
Sfi
lata
di b
atan
e ill
umin
ate
da fa
nali
N
astu
pa fo
lk g
rupa
Bat
ana
27.0
8. R
ovi
nj 2
0.30
Trg
Riv
iera
B
atan
a/ S
ergi
o Pr
eden
Gat
o &
Duo
Ki
ki R
icky
Ples
na v
ečer
s g
astr
o po
nudo
m
Dan
ce e
veni
ng w
ith g
astr
onom
ic o
ffer
Tanz
aben
d m
it ga
stro
nom
isch
em
Ang
ebot
Sera
ta d
i bal
lo c
on o
ffer
ta g
astr
o-no
mic
a27
.08.
Ro
vin
j Oto
k Sv
. And
rija
Teat
ar U
lyss
es
28. -
29.
08. R
ovi
nj G
rads
ko s
redi
šte
Rovi
njsk
a no
ćRo
vinj
Nig
htRo
vinj
er N
acht
Not
te r
ovig
nese
28.0
8. R
ovi
nj 2
0.00
Stu
dio
Gol
o B
rdo
Dal
ibor
Mar
tinis
Zag
reb
Sam
osta
lna
izlo
žba
One
-man
exh
ibiti
on
Eige
ne A
usst
ellu
ng
M
ostr
a pe
rson
ale
21.0
8. R
ovi
nj
21.0
0 -
23.0
0 H
otel
Par
k Lu
ngom
are
Rom
antik
a uz
Lun
gom
are
Ro
man
tic C
harm
of L
ungo
mar
e
Rom
antik
an
der
Seep
rom
enad
e
Rom
antic
ism
o e
Lung
omar
e 31
.08.
Ro
vin
j Trg
mar
šala
Tita
KU
D S
tjepa
n Ži
ža, K
UD
Ple
sarin
nata
del
la c
itta`
di R
ovig
no
06.0
9. R
ovi
nj T
rg m
arša
la T
ita
Dav
or T
erzi
ć: 6
. Kon
cert
Sv.
Euf
emiji
Tr
adic
iona
lni k
once
rt p
opul
arne
du
hovn
e gl
azbe
u č
ast S
v. E
ufem
ijeTr
aditi
onal
con
cert
of f
amou
s sp
iritu
al
mus
ic in
hon
our
of S
t. Eu
phem
ia
Trad
ition
elle
s Ko
nzer
t der
pop
ulär
en
geis
tlich
en M
usik
zu
Ehre
n de
s H
l. Eu
phem
ius
Con
cert
o tr
adiz
iona
le d
i mus
ica
spiri
tu-
ale
popo
lare
in o
nore
di S
. Euf
emia
08.0
9. R
ovi
nj 2
0.30
Riv
a, S
paci
o Po
vork
a ba
tane
s fe
ralo
m
Dis
play
of ‘
bata
na’ w
ith L
ante
rns
Sc
hiff
spar
ade
der ‘
Bat
ana’
mit
Schi
ff-
sleu
chte
Sfi
lata
di b
atan
e ill
umin
ate
da fa
nali
N
astu
pa fo
lk g
rupa
Bat
ana
09.0
9. R
ovi
nj 2
1.00
Crk
va s
v. E
ufem
ijeG
udač
ki k
vart
et C
aden
zaRo
vinj
ski l
jetn
i fes
tival
Rovi
nj S
umm
er F
estiv
alRo
vinj
er S
omm
erfe
stiv
alFe
stiv
al e
stiv
o ro
vign
ese
10. -
12.
09. R
ovi
nj O
tok
Sv. A
ndrij
aM
aist
ra E
vent
Exp
o
Pred
stav
ljanj
e vo
deći
h hr
vats
kih
even
t ag
enci
jaPr
esen
tatio
n of
the
lead
ing
Cro
atia
n ev
ent a
genc
ies
Vors
tellu
ng d
er fü
hren
den
kroa
tisch
en
Even
tage
ntur
enPr
esen
tazi
one
delle
age
nzie
lead
er n
el
sett
ore
even
ti in
Cro
azia
11.0
9. R
ovi
nj 2
1.00
Tea
tro
Gan
dusi
oG
lazb
eni f
estiv
alM
usic
fest
ival
Mus
ikfe
stiv
alFe
stiv
al m
usic
ale
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
RO
VIN
J
04. -
31.
08. R
ovi
nj
Zavi
čajn
i muz
ej V
elik
a ga
lerij
aLi
kovn
a ko
loni
ja R
ovin
j 200
9.Sk
upna
izlo
žba
Join
t Exh
ibiti
on
Gem
eins
ame
Aus
stel
lung
Mos
tra
colle
ttiv
a 04
. - 3
0.08
. Ro
vin
j Ph
oto
Art
Gal
lery
Bat
ana
Mun
dial
foto
fest
ival
Rov
inj 2
009
Virg
ilio
Giu
ricin
(HR)
Retr
ospe
ktiv
na iz
ložb
aRe
tros
pect
ive
exhi
bitio
nA
usst
ellu
ng im
Rüc
kblic
kM
ostr
a re
tros
pett
iva
14.0
8. -
20.
09. R
ovi
nj
Zavi
čajn
i muz
ej M
ala
gale
rija
Ples
na v
ečer
s g
astr
o po
nudo
m
Dan
ce e
veni
ng w
ith g
astr
onom
ic o
ffer
Tanz
aben
d m
it ga
stro
nom
isch
em
Ang
ebot
Sera
ta d
i bal
lo c
on o
ffer
ta g
astr
o-no
mic
aN
astu
pa fo
lk g
rupa
Bat
ana
20.0
8. R
ovi
nj 2
1.00
Hot
el P
ark
Puto
kazi
Ko
ncer
ti na
baz
enu
Pool
con
cert
sKo
nzer
t am
Poo
lC
once
rti i
n pi
scin
a20
.08.
Ro
vin
j 20.
30 R
iva,
Spa
cio
Povo
rka
bata
ne s
fera
lom
D
ispl
ay o
f ‘ba
tana
’ with
Lan
tern
s
Schi
ffsp
arad
e de
r ‘B
atan
a’ m
it Sc
hiff
-sl
euch
te
Sfila
ta d
i bat
ane
illum
inat
e da
fana
li
Nas
tupa
KU
D M
. Gar
bin
21.0
8. R
ovi
nj G
rads
ko s
redi
šte
Veče
r rib
arsk
e tr
adic
ijeEv
enin
g D
edic
ated
to F
ishi
ng T
radi
tion
Abe
nd d
er F
isch
erei
trad
ition
Sera
ta e
trad
izio
ne m
arin
ara
21.0
8. R
ovi
nj 2
1.00
Crk
va s
v. F
ranj
e U
we
Bal
ser
Rovi
njsk
i lje
tni f
estiv
alRo
vinj
Sum
mer
Fes
tival
Rovi
njer
Som
mer
fest
ival
Fest
ival
est
ivo
rovi
gnes
e28
.08.
Ro
vin
j21
.00
- 23
.00
Hot
el P
ark
Lung
omar
e Ro
man
tika
uz L
ungo
mar
e
Rom
antic
Cha
rm o
f Lun
gom
are
Ro
man
tik a
n de
r Se
epro
men
ade
Ro
man
ticis
mo
e Lu
ngom
are
24
.08.
Ro
vin
j Trg
mar
šala
Tita
M
ažor
etki
nje
grad
a Ro
vinj
a
Ljet
ni k
ultu
rni p
rogr
am
Sum
mer
cul
tura
l pro
gram
me
Prog
ram
ma
cultu
rale
est
ivo
01.0
9. R
ovi
nj 2
0.30
Riv
a, S
paci
o Po
vork
a ba
tane
s fe
ralo
m
Dis
play
of ‘
bata
na’ w
ith L
ante
rns
Sc
hiff
spar
ade
der ‘
Bat
ana’
mit
Schi
ff-
sleu
chte
Sfi
lata
di b
atan
e ill
umin
ate
da fa
nali
N
astu
pa fo
lk g
rupa
Bat
ana
03. -
30.
09. R
ovi
nj
Phot
o ar
t Gal
lery
Bat
ana
Mun
dial
foto
fest
ival
Rov
inj 2
009
20 g
odin
a M
eđun
arod
nog
salo
na
foto
graf
ske
umje
tnos
ti20
yea
rs o
f the
Inte
rnat
iona
l pho
togr
a-ph
y sa
lon
20 Ja
hre
des
Inte
rnat
iona
len
Salo
ns d
er
Phot
ogra
phie
kuns
t20
ann
i del
Sal
one
inte
rnaz
iona
le
dell’
arte
foto
grafi
ca03
.09.
Ro
vin
j 21.
00 C
rkva
sv.
Euf
emije
Zagr
ebač
ki p
uhač
ki a
nsam
bl
Rovi
njsk
i lje
tni f
estiv
alRo
vinj
Sum
mer
Fes
tival
Rovi
njer
Som
mer
fest
ival
Fest
ival
est
ivo
rovi
gnes
e06
.09.
Ro
vin
j 7.
bic
iklij
ada
oko
Rovi
nja
7t
h cy
clin
g to
ur a
roun
d Ro
vinj
7.
Rad
fahr
t um
Rov
inj h
erum
7
giro
in b
icic
lett
a at
torn
o a
Rovi
gno
Bic
iklij
ada
povo
dom
obi
lježa
vanj
a D
ana
grad
a Ro
vinj
aB
icyc
le R
ace
in H
onor
of t
he D
ay o
f the
To
wn
of R
ovin
j Ra
dren
nen
anlä
sslic
h de
s Ta
ges
der
Stad
t Rov
inj
Giro
cic
listic
o in
ric
orre
nza
della
Gio
r-
Gan
dusi
ana
Vand
erm
ark
5 (S
AD
)12
.09.
Ro
vin
j Crk
va s
v. E
ufem
ije
Kom
orni
zbo
r Ru
bino
Ko
ncer
t pov
odom
Sm
otre
zbo
rova
Con
cert
for
the
Cho
ir Fe
stiv
alKo
nzer
t anl
ässl
ich
der
Cho
rsch
auC
once
rto
in o
ccas
ione
del
la R
asse
gna
dei c
ori
12.0
9. R
ovi
nj 1
9.30
ZT
Rovi
nj
Sera
ta in
fam
iglia
Tr
adic
iona
lno
okup
ljanj
e ro
vinj
skih
is
elje
nika
pov
odom
Dan
a gr
ada
Trad
ition
al g
athe
ring
of R
ovin
j’s
emig
rant
s on
the
occa
sion
of t
he d
ay
of th
e C
ityTr
aditi
onel
le V
ersa
mm
lung
der
Rov
inje
r A
usw
ande
rer
anlä
sslic
h de
s Ta
ges
der
Stad
t Rov
inj
Inco
ntro
trad
izio
nale
deg
li es
uli
rovi
gnes
i in
occa
sion
e de
lla fe
sta
della
ci
tta
di R
ovig
no13
. - 1
6.09
. Ro
vin
j MM
C
Rovi
nj u
film
ovim
aRo
vinj
in fi
lm
Ro
vinj
in F
ilmen
Rovi
gno
nei fi
lmat
iPr
ojek
cije
dug
omet
ražn
ih i
doku
men
ti-ra
nih
film
ova
snim
ljeni
h u
Rovi
nju
Feat
ure-
leng
th a
nd d
ocum
enta
ry
scre
enin
gs o
f film
s sh
ot in
Rov
inj
Proj
ektio
nen
aben
dfül
lend
er u
nd d
oku-
men
taris
cher
Film
e, g
efilm
t in
Rovi
njPr
oiez
ioni
di l
ungo
met
ragg
i e c
or-
tom
etra
ggi g
irati
a Ro
vign
o 16
.09.
Ro
vin
j Gra
dsko
sre
dišt
e D
an g
rada
Rov
inja
Pros
lava
sv.
Euf
emije
Tow
n of
Rov
inj C
eleb
ratio
n
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
Feas
t of S
t. Eu
phem
iaTa
g de
r St
adt R
ovin
j Fe
stta
g de
r hl
. Eup
hem
ia
G
iorn
ata
della
Citt
à Ro
vign
o Fe
sta
di S
anta
Euf
emia
18. -
20.
09. R
ovi
nj
Wee
kend
Med
ia F
estiv
al
22. -
26.
09. R
ovi
nj
Lice
ncin
g Fa
ctor
y Ro
vinj
200
9 N
ajve
ći fe
stiv
al li
cenc
ija i
auto
rski
h pr
ava
vode
ćih
svje
tski
h ko
mpa
nija
u
isto
čnoj
Eur
opi
The
larg
est F
estiv
al o
f Lic
ence
s an
d C
opyr
ight
s of
the
larg
est w
orld
com
-pa
nies
in e
aste
rn E
urop
eG
rößt
es F
estiv
al d
er L
izen
zen
und
Urh
eber
rech
te d
er fü
hren
den
Wel
tun-
tern
ehm
en in
Ost
euro
paIl
fest
ival
più
impo
rtan
te d
elle
lice
nze
e de
i diri
tti d
’aut
ore
delle
mag
gior
i co
mpa
gnie
mon
dial
i del
l’Eur
opa
orie
ntal
e27
.09.
Ro
vin
j Gra
dsko
sre
dišt
e Sv
jets
ki d
an tu
rizm
a
W
orld
Day
of T
ouris
m C
eleb
ratio
n
W
eltt
ag d
es T
ouris
mus
Fei
er
G
iorn
ata
mon
dial
e de
l tur
ism
o 01
. - 3
0.10
. Ro
vin
j MM
C
Čet
vrtk
om/T
hurs
days
Don
ners
tags
/Il g
iove
diD
obre
vib
raci
je n
a Ši
ljku
G
ood
vibr
atio
ns a
t Šilj
ak
Gut
e Vi
brat
ione
n au
f Šilj
ak
Vibr
azio
ni p
ositi
ve c
on V
. Šilj
ak
Talk
sho
w u
z po
znat
e go
ste
Talk
sho
w w
ith c
eleb
ritie
sTa
lk S
how
mit
beka
nnte
n G
äste
n Ta
lk s
how
con
osp
iti n
oti
02. -
30.
10. R
ovi
nj
Phot
o ar
t Gal
lery
Bat
ana
PU
LA
04.0
5. -
01.
12. P
ula
Gra
dska
gal
erija
Ant
un M
otik
aIz
ložb
a/Ex
hibi
tionA
usst
ellu
ng/M
ostr
a01
.04.
- 0
1.10
. Ban
jole
SC
Ban
jole
Sub/
Sat/
Sam
/Sab
Su
mm
er B
each
volle
y To
urna
men
ts15
.08.
Pre
man
tura
Crk
va S
v. L
ovre
Joha
nnes
Eff
ertz
Wol
ff, V
ladi
mir
Mlin
arić
Med
ulin
sko
konc
ertn
o lje
toM
edul
in C
once
rt S
umm
erM
edul
iner
Kon
zert
som
mer
Esta
te c
once
rtis
tica
a M
edul
ino
15.0
8. F
ažan
a 20
.00
Crk
va s
v. K
uzm
e i D
amja
naVe
lika
Gos
pa/A
ssum
ptio
n D
ayM
ariä
Him
mel
fahr
t/A
ssun
zion
e de
lla
Verg
ine
15.0
8. G
aliž
ana
Med
ulin
Con
cert
Sum
mer
Med
ulin
er K
onze
rtso
mm
erEs
tate
con
cert
istic
a a
Med
ulin
o19
.- 2
0.08
. Med
ulin
Ri
bars
ke v
ečer
i/Fi
sher
man
’s fe
stiv
alFi
sche
rabe
nd/S
erat
e de
i pes
cato
ri19
.08.
Faž
ana
Riva
Han
d M
ade
Fair
20.0
8. B
arb
arig
a 20
.00
Istr
agou
rmet
20.0
8. M
edu
linH
and
Mad
e Fa
ir20
. - 2
3.08
. Mal
i Bri
jun
i Tv
rđav
a M
inor
Teat
ar U
lyss
es: M
irosl
av K
rleža
Pi
jana
noć
191
8.Ka
zališ
na p
reds
tava
Thea
tric
al p
erfo
rman
ceTh
eate
rvor
stel
lung
Rapp
rese
ntaz
ione
teat
rale
20.0
8. P
ula
20.
30 F
orum
B
ig B
and
Pula
Prom
enad
ni k
once
rtPr
omen
ade
conc
ert
Prom
enad
en-K
onze
rtC
once
rto
dell’
Orc
hest
ra21
. - 2
3.08
. Bar
ban
Trka
na
prst
enac
Trad
icijs
ka ig
raTr
aditi
onal
Chi
valro
us C
ompe
titio
nD
as tr
aditi
onel
le R
itter
spie
lG
iost
ra c
aval
lere
sca
21. -
22.
08. V
od
nja
n N
arod
ni tr
g9.
Ler
on
Međ
unar
odni
fest
ival
folk
lora
/Int
erna
-tio
nal f
olkl
ore
fest
ival
Inte
rnat
iona
les
Folk
oref
estiv
al/F
estiv
al
folc
loris
tico
inte
rnaz
iona
le21
.08.
Pu
la 2
1.00
For
um
Klub
spo
rtsk
o-rit
mič
ke g
imna
stik
e
Valb
ando
n is
pod
črip
nje
Valb
ando
n un
der
the
baki
ng li
dVa
lban
don
unte
r de
r Ton
gloc
keVa
lban
don
sott
o la
cam
pana
24.0
8. M
edu
lin
Istr
a go
urm
et
24.0
8. F
ažan
a 21
.00
TZ F
ažan
aPa
tric
ia C
unja
kIz
ložb
a/Ex
hibi
tion/
Aus
stel
lung
/Mos
tra
24.0
8. P
ula
21.
00 P
orta
rata
Č
arob
na fr
ula/
Mag
ical
Flu
tes/
Zaub
er-
flöte
/Il fl
auto
mag
ico
Mla
di g
lazb
eni t
alen
ti/Yo
ung
mus
ic
tale
nts/
Jung
e M
usik
tale
nte/
Gio
vani
ta
lent
i25
.08.
Med
ulin
Ko
ncer
t lim
ene
glaz
beB
rass
Ban
d C
once
rtB
lask
onze
rtC
once
rto
della
ban
da d
’ott
oni
25.0
8. P
rem
antu
raIs
tra
gour
met
26.0
8. M
edu
lin
Riba
rske
več
eri/
Fish
erm
an’s
fest
ival
Fisc
hera
bend
/Ser
ate
dei p
esca
tori
26. -
29.
08. V
od
nja
n F
orno
Gra
nde
12. E
x te
mpo
re
26.0
8. F
ažan
a Ri
vaH
and
Mad
e Fa
ir26
.08.
Med
ulin
21.
30 C
rkva
Sv.
A
gnez
eVl
adim
ir M
linar
ićM
edul
insk
o ko
ncer
tno
ljeto
Med
ulin
Con
cert
Sum
mer
Med
ulin
er K
onze
rtso
mm
erEs
tate
con
cert
istic
a a
Med
ulin
o27
.08.
Med
ulin
Han
d M
ade
Fair
27.0
8. B
arb
arig
a 20
.00
Istr
agou
rmet
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
Mun
dial
foto
fest
ival
Rov
inj 2
009
Real
nost
i up
rizor
enja
, izl
ožba
m
eđun
arod
nih
Mas
ters
a fo
togr
afija
FI
AP
Real
ity a
nd s
how
, an
exhi
bitio
n of
inte
r-na
tiona
l Mas
ters
of p
hoto
grap
hy F
IAP
Real
ität u
nd In
szen
ieru
ng, A
usst
ellu
ng
inte
rnat
iona
ler
Mas
ter
der
Phot
ogra
-ph
ien
FIA
PRe
altà
e m
essi
nsce
na, m
ostr
a de
i Mas
-te
r fo
togr
afici
inte
rnaz
iona
li de
lla F
IAP
08. -
11.
10. R
ovi
nj
Fest
ival
arg
entin
skog
tang
a Fe
stiv
al o
f Arg
entin
ean
Tang
o
Fest
ival
des
arg
entin
isch
en T
ango
s Fe
stiv
al d
el ta
ngo
arge
ntin
o 07
.11.
Ro
vin
j Gra
dsko
sre
dišt
e O
kusi
jese
ni u
Rov
inju
Ta
stes
of A
utum
n in
Rov
inj
H
erbs
tges
chm
ack
in R
ovin
j
Sapo
ri au
tunn
ali a
Rov
igno
13
. - 1
6.11
. Ro
vin
j Gra
dsko
sre
dišt
e M
eđun
arod
ni fe
stiv
al z
bors
ke g
lazb
e
In
tern
atio
nal F
estiv
al o
f Cho
ral M
usic
Inte
rnat
iona
les
Fest
ival
der
Cho
rmus
ik
Fest
ival
inte
rnaz
iona
le d
i mus
ica
cora
le
15. -
31.
12. R
ovi
nj G
rads
ko s
redi
šte
Doč
ek N
ove
God
ine
New
Yea
r’s
Eve
Part
y
Si
lves
terf
eier
Ve
glio
ne d
i Fin
e A
nno
Fešt
a od
puž
i/Sn
ail F
estiv
al
Schn
ecke
nfes
t/Fe
sta
delle
cio
che
16
.08.
Pu
la 2
1.00
Kaš
tel
Veče
r Pi
azzo
le/E
veni
ng o
f Pia
zzol
a/Pi
azzo
la A
bend
/Ser
ata
di P
iazz
ola
16.0
8. K
rnic
a
Roko
va
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
16.0
8. F
ažan
a 10
.00
Riva
Ope
n Ri
va A
rt17
.08.
Faž
ana
21.3
0 C
rkva
sv.
Kuz
me
i Dam
jana
Lore
dana
Med
an/m
ezzo
sopr
anM
assi
mili
ana
Bra
jkov
ić/p
iano
Faža
nski
sut
oni
Faža
na’s
twili
ghts
Däm
mer
ung
von
Faža
naTr
amon
ti fa
sane
siKo
ncer
ti kl
asič
ne g
lazb
eC
lass
ical
mus
ic c
once
rts
Konz
ert k
lass
isch
er M
usik
C
once
rti d
i mus
ica
clas
sica
17
.08.
Pu
la 2
1.00
Por
tara
ta, F
orum
Č
arob
njak
ov š
ešir/
Mag
icia
n’s
Hat
Mag
isch
er H
ut/I
l cap
pello
del
mag
o17
.08.
Pu
la 2
1.00
For
um
Ever
gree
n Q
uart
ett C
once
rt17
.08.
Med
ulin
Is
tra
gour
met
18.0
8. P
rem
antu
raIs
tra
gour
met
18.0
8. P
ula
21.
00 F
orum
KU
D U
ljani
kFo
lklo
rna
veče
r/Fo
lklo
re e
veni
ngFo
lklo
re- A
bend
/Ser
ata
del f
olkl
ore
19.0
8. M
edu
lin 2
1.30
C
rkva
Sv.
Agn
eze
Egon
Mih
ajlo
vić
Med
ulin
sko
konc
ertn
o lje
to
Gaz
ela
Pula
Gaz
ela
Pula
Spo
rts-
rhyt
hmic
clu
b Kl
ub d
er r
hyth
mis
chen
Spo
rtgy
mna
stik
G
azel
a Pu
laC
lub
di g
inna
stic
a rit
mic
o-sp
ortiv
a G
azel
a di
Pol
aVe
čer
ritm
ike/
Rhyt
hmic
nig
htA
bend
der
Rhy
thm
ik/S
erat
a di
ritm
ica
21.0
8. G
aliž
ana
21.0
0 ZT
-CI
Ope
n A
ir D
.J’s
Part
y N
ight
21.0
8. P
rem
antu
raH
and
Mad
e Fa
ir 21
. - 2
3.08
. Pu
laFo
PA -
Fes
tival
of P
erfo
rmin
g A
rts
21.0
8. P
ula
Port
arat
aSu
sret
maž
oret
kinj
a/M
eetin
g of
maj
or-
ette
s/M
ajor
ette
s Tr
effe
n/In
cont
ro d
elle
m
ajor
ette
s21
.08.
Pu
la 2
1.00
Are
naPo
p co
ncer
t: D
ino
Mer
lin21
.08.
Faž
ana
21.0
0 Ri
va
Riba
rske
več
eri
Fish
erm
an’s
fest
ival
Fisc
hera
bend
Sera
te d
ei p
esca
tori
22.0
8. B
anjo
le S
C B
anjo
leB
anjo
le S
port
s O
pen
22. -
23.
08. M
edu
lin B
ijeca
Pici
gin
Ope
n M
edul
in 2
009
22.0
8. P
rem
antu
ra C
rkva
Sv.
Lov
reJo
sip
Nem
etM
edul
insk
o ko
ncer
tno
ljeto
Med
ulin
Con
cert
Sum
mer
Med
ulin
er K
onze
rtso
mm
erEs
tate
con
cert
istic
a a
Med
ulin
o22
.08.
Med
ulin
M
endu
la R
ock
band
Rock
con
cert
23.0
8. V
alb
and
on
18.
00 P
laža
27. -
30.
08. P
ula
Mon
umen
ti15
. Tw
in H
orn
Bea
ch B
iker
Par
ty27
.08.
Pu
la 2
0.30
For
um
Big
Ban
d Pu
la
Prom
enad
ni k
once
rtPr
omen
ade
conc
ert
Prom
enad
en-K
onze
rtC
once
rto
dell’
Orc
hest
ra28
.08.
Pre
man
tura
Han
d M
ade
Fair
28.0
8. F
ažan
a 21
.00
Riva
Ri
bars
ke v
ečer
i/Fi
sher
man
’s fe
stiv
alFi
sche
rabe
nd/S
erat
e de
i pes
cato
ri29
.08.
Pu
la 2
0.30
Cen
tar
Pu
lska
noć
/Pul
a N
ight
Pula
Nac
ht/L
a no
tte
di P
ola
29.0
8. P
rem
antu
ra C
rkva
Sv.
Lov
reD
ario
Bud
ićin
i G
oran
Ben
evrk
ićM
edul
insk
o ko
ncer
tno
ljeto
Med
ulin
Con
cert
Sum
mer
Med
ulin
er K
onze
rtso
mm
erEs
tate
con
cert
istic
a a
Med
ulin
o30
.08.
- 0
6.09
. Pu
la C
ircol
o8.
Are
na In
tern
atio
nal
Gla
zben
e ra
dion
ice
/Lab
orat
ori m
usi-
cali/
Mus
ic W
orsh
ops
30.0
8. S
uti
van
ac
Sutiv
anjic
aPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re31
.08.
Pu
la 2
1.00
Por
tara
ta
Čar
obna
frul
aM
agic
al F
lute
sZa
uber
flöte
Il fla
uto
mag
ico
Mla
di g
lazb
eni t
alen
tiYo
ung
mus
ic ta
lent
sJu
nge
Mus
ikta
lent
eG
iova
ni ta
lent
i
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
31.0
8. M
edu
lin
Istr
a go
urm
et
02.0
9. M
edu
lin 2
1.30
Crk
va S
v. A
gnez
eKr
unos
lav
Mar
ićM
edul
insk
o ko
ncer
tno
ljeto
Med
ulin
Con
cert
Sum
mer
Med
ulin
er K
onze
rtso
mm
erEs
tate
con
cert
istic
a a
Med
ulin
o02
.09.
Faž
ana
Riva
Han
d M
ade
Fair
03.0
9. M
edu
linH
and
Mad
e Fa
ir03
. - 1
6.09
. Pu
la M
MC
Luk
aZl
atko
Kop
ljar
Sam
osta
lna
izlo
žba
One
-man
exh
ibiti
on
Ei
gene
Aus
stel
lung
M
ostr
a pe
rson
ale
04. -
06.
09 M
edu
lin -
Viš
nja
nVe
spa
rally
200
904
.09.
Pre
man
tura
Han
d M
ade
Fair
04. -
06.
09 P
ula
Fra
tars
ki o
tok
Gre
en V
olle
yO
dboj
kašk
i tur
nir
Volle
ybal
l Tou
rnam
ent
Volle
ybal
lturn
ier
Torn
eo d
i pal
lavo
lo06
.09.
Pu
la5.
Bun
arin
a O
pen
Jedr
iliča
rska
reg
ata
Saili
ng r
egat
ta
Se
gelre
gatt
aRe
gata
vel
ica
07.0
9. P
ula
10.
00 -
14.
00 G
iard
ini
Istr
afeš
t 09
Gas
tro
Gas
tron
omsk
a m
anife
stac
ijaG
astr
onom
ic e
vent
Gas
tron
omis
che
Vera
nsta
ltung
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
17. -
20.
09. P
ula
Flor
a Is
tra
2009
Saja
m c
vije
ćaFl
oral
Mar
ket
Blu
men
mar
ktFi
era
floris
tica
18. -
20.
09. P
ula
Kroz
Istr
u/To
ur d
’Istr
ie
Dur
ch Is
trie
n/A
ttra
vers
o l’I
stria
50
. međ
unar
odna
juni
orsk
a bi
cikl
istič
ka
utrk
a50
th In
tern
atio
nal j
unio
r cy
clin
g ra
ce50
. Int
erna
tiona
les
Juni
oren
-Rad
renn
en50
° ga
ra c
iclis
tica
inte
rnaz
iona
le p
er
juni
ores
I: Pu
la -
Buj
eII:
Um
ag -
Lab
inIII
: Rab
ac -
Pul
a 18
. - 3
0.09
. Pu
la M
MC
Luk
aPr
int t
o A
rt,
Izlo
žba/
Exhi
bitio
n/A
usst
ellu
ng/M
ostr
a19
. - 2
0.09
. Pu
la45
. Pul
ska
rega
taJe
drili
čars
ka r
egat
a/Sa
iling
reg
atta
Sege
lrega
tta/
Rega
ta v
elic
a20
.09.
Med
ulin
Fin
anca
-Pun
tice
Med
ulin
500
Pal
miro
Lor
enci
nVe
slač
ka r
egat
aRo
win
g re
gatt
aRu
dere
gatt
aRe
gata
di c
anot
tagg
io21
.09.
Faž
ana
21.0
0 TZ
Faž
ana
Mla
den
Milo
tićIz
ložb
a/Ex
hibi
tion
Aus
stel
lung
/Mos
tra
21.0
9. P
ula
10.
00 -
14.
00 G
iard
ini
Istr
afeš
t 09
Gas
tro
Gas
tron
omsk
a m
anife
stac
ijaG
astr
onom
ic e
vent
5. P
una
mi P
ula
Susr
et k
lapa
Mee
ting
of h
arm
ony
sing
ing
choi
rsTr
effe
n de
r M
usik
grup
pen
‘Kla
pa’
Inco
ntro
dei
gru
ppi c
oral
i06
.10.
Pu
la D
om h
rvat
skih
bra
nite
ljaD
onny
McC
aslin
Trio
Jazz
kon
cert
06.1
0. F
ažan
a 19
.30
TZ F
ažan
aVa
lter
Smok
ović
Izlo
žba/
Exhi
bitio
n/A
usst
ellu
ng/M
ostr
a08
. - 1
1.10
. Pu
la K
arol
ina
12. O
brtn
ički
saj
am Is
tre
12th
Tra
des
and
Han
dicr
afts
Fai
r12
. Gew
erbe
mes
se Is
trie
n12
º Fi
era
dell’
artig
iana
to d
i Ist
ria10
.10.
Bri
jun
iM
ys G
K Pu
la
Aco
ushn
et m
ysG
olf t
urni
r/G
olf t
ourn
amen
t
G
olft
urni
er/T
orne
o di
gol
f16
. - 1
8.10
Pu
la
Dom
hrv
atsk
ih b
rani
telja
7. H
and
mad
e fe
stFe
stiv
al o
f han
dicr
afts
, im
agin
atio
n an
d de
sign
Fest
ival
von
Han
darb
eite
n, p
hant
a-si
evol
len
Wer
ken
und
Des
igns
Fest
ival
dei
pro
dott
i fat
ti a
man
o, d
ella
fa
ntas
ia e
del
des
ign
16. -
28.
10. P
ula
MM
C L
uka
Na
papi
ruSk
upna
izlo
žba
Join
t exh
ibiti
onG
emei
nsam
e A
usst
ellu
ngM
ostr
a co
llett
iva
24. -
25.
10. P
ula
Istr
ia C
ount
y O
pen
Cha
mpi
onsh
ip
Jedr
iliča
rska
reg
ata
Saili
ng r
egat
ta
Gol
f tur
nir/
Gol
f tou
rnam
ent
Gol
ftur
nier
/Tor
neo
di g
olf
12.1
1. P
ula
Dom
hrv
atsk
ih b
rani
telja
Mat
t Dar
riau’
s Pa
rado
x Tr
ioJa
zz k
once
rt21
.11.
Pu
la D
om h
rvat
skih
bra
nite
lja6.
Bra
jši u
spo
mem
Dan
i vok
alne
gla
zbe
Day
s of
voc
al m
usic
Tage
vok
ale
Mus
ikG
iorn
ate
di m
usic
a vo
cale
21. -
22.
11. V
od
nja
nD
ani m
lado
g m
aslin
ovog
ulja
New
Oliv
e O
il D
ays
Tage
des
jung
en O
liven
öls
Gio
rnat
e de
ll’ol
io d
i oliv
a no
vello
25
. - 2
6.11
. Pu
la
Dom
hrv
atsk
ih b
rani
telja
Cha
se T
he D
evil:
Gar
y Lu
cas
& D
ean
Bow
man
Jazz
kon
cert
27.1
1. -
04.
12. P
ula
MM
C L
uka
Tea
Bič
ićSa
mos
taln
a iz
ložb
a
O
ne-m
an e
xhib
ition
Eige
ne A
usst
ellu
ng
Mos
tra
pers
onal
e01
. - 3
1.12
. Pu
la M
MC
Luk
aSk
upna
izlo
žba
član
ova
HD
LU-a
Gro
up e
xhib
ition
of H
DLU
mem
bers
Gem
eins
ame
Aus
stel
lung
der
HD
LU-
Mitg
liede
rM
ostr
a co
llett
iva
dei m
embr
i del
l’HD
LU05
.12.
Pu
la IN
KKU
D U
ljani
k i g
osti
Veče
r fo
lklo
raFo
lklo
re e
veni
ngFo
lklo
re- A
bend
Sera
ta d
el fo
lklo
re03
.12.
- 0
6.12
. Pu
la
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
09.0
9. F
ažan
a Ri
vaH
and
Mad
e Fa
ir10
.09.
Med
ulin
Han
d M
ade
Fair
11.0
9. P
rem
antu
raH
and
Mad
e Fa
ir12
.09.
Faž
ana
Riva
Raps
odija
u p
lavo
mRh
apso
dy in
blu
eRh
apso
die
in B
lau
Raps
odia
in b
luG
astr
onom
ski p
erfo
rman
ce o
d pl
ave
ribe
Gas
tron
omic
eve
ntG
astr
oper
form
ance
der
Gas
twirt
e vo
n Fa
žana
mit
Bla
uem
Fis
chPe
rfor
man
ce g
astr
onom
ico
a ba
se d
i pe
sce
azzu
rro
12.0
9. F
ažan
a 21
.00
TZ F
ažan
aKa
rlo D
ošen
Izlo
žba/
Exhi
bitio
n/A
usst
ellu
ng/M
ostr
a12
.09.
Bri
jun
iB
rijun
i Ope
nG
olf t
urni
r
G
olf t
ourn
amen
t
G
olft
urni
er
Torn
eo d
i gol
f13
.09.
Med
ulin
Med
ulin
čica
Dje
čja
bici
klija
daB
icyc
le r
ace
for
child
ren
Radw
ande
rung
für
Kind
ern
M
arat
ona
cicl
istic
a pe
r ba
mbi
ni14
.09.
Pu
la G
iard
ini
10.0
0 -
14.0
0Is
traf
ešt 0
9 G
astr
o G
astr
onom
ska
man
ifest
acija
Gas
tron
omic
eve
ntG
astr
onom
isch
e Ve
rans
taltu
ng
Gas
tron
omis
che
Vera
nsta
ltung
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
25.0
9. -
05.
10. M
edu
lin
Hot
el B
elve
dere
Međ
unar
odna
liko
vna
kolo
nija
Inte
rnat
iona
l Fin
e A
rts
Col
ony
Inte
rnat
iona
le K
olon
ie d
er s
chön
en
Küns
teC
olon
ia in
tern
azio
nale
del
le B
elle
Art
i25
. - 2
7.09
. Po
mer
AC
Pom
erSc
orpi
on B
ay S
lalo
mW
inds
urfin
g26
. - 2
7.09
. Pu
laM
emor
ijal c
ap. M
. Mar
inov
ića
Jedr
iliča
rska
reg
ata
Saili
ng r
egat
ta
Se
gelre
gatt
aRe
gata
di v
ela
26.0
9. F
ažan
aD
an F
ažan
ske
župe
Faža
na’s
par
ish
day
Tag
der
Pfar
re v
on F
ažan
aG
iorn
ata
della
Par
rocc
hia
fasa
nese
Crk
vena
i pu
čka
sveč
anos
t Ec
cles
iast
ical
and
peo
ple’
s fe
stiv
al
Kirc
hen-
und
Vol
ksfe
st
Fest
a re
ligio
sa e
pop
olar
e28
.09.
Pu
la
Dom
hrv
atsk
ih b
rani
telja
Uri
Cai
ne B
edro
ck T
rio &
Bar
bara
W
alke
rJa
zz k
once
rt02
. - 1
5.10
. Pu
la M
MC
Luk
aG
oran
Gro
feln
ikSa
mos
taln
a iz
ložb
a
O
ne-m
an e
xhib
ition
Eige
ne A
usst
ellu
ng
Mos
tra
pers
onal
e03
.10.
Pu
la D
om h
rvat
skih
bra
nite
lja
Sege
lrega
tta
Rega
ta d
i vel
a24
.10.
Med
ulin
AC
Med
ulin
6. V
esla
čki d
uatlo
n6t
h Ro
win
g du
athl
on6.
Rud
erdu
athl
on
6º d
uatlo
n di
can
otta
ggio
25.1
0. P
ula
27. U
ljani
k D
ayA
tlets
ka u
trka
Ath
letic
rac
eA
thle
tisch
es R
enne
nC
orsa
di a
tletic
a28
.10.
Pu
la M
MC
Luk
aU
drug
a Fo
rmat
Iz
ložb
a fo
togr
afija
Phot
ogra
phy
exhi
bitio
nPh
otoa
usst
elun
gM
ostr
a fo
togr
afica
30. 1
0. -
14.
11. P
ula
MM
C L
uka
Pred
rag
Spas
ojev
ićSa
mos
taln
a iz
ložb
a
O
ne-m
an e
xhib
ition
Eige
ne A
usst
ellu
ng
Mos
tra
pers
onal
est
uden
i Pul
a M
MC
Luk
aD
ani a
rhite
ktur
eA
rchi
tect
ure
Day
sIz
ložb
a/Ex
hibi
tion/
Aus
stel
lung
/Mos
tra
03.1
1. P
ula
Dom
hrv
atsk
ih b
rani
telja
Joey
Bar
on &
Kill
er Jo
eyJa
zz k
once
rt05
. - 0
8.11
. Pu
laM
eđun
arod
na g
lazb
ena
trib
ina
Pula
Inte
rnat
iona
l Mus
ic F
estiv
al in
Pul
a
Inte
rnat
iona
le M
usik
trib
üne
in P
ula
Tr
ibun
a M
usic
ale
Inte
rnaz
iona
le d
i Pol
a 07
.11.
Bri
jun
iIs
tria
n Pr
esid
ent S
kins
Rega
ta S
veti
Nik
ola
Jedr
iliča
rska
reg
ata
Saili
ng r
egat
ta
Se
gelre
gatt
a
Re
gata
di v
ela
03. -
10.
12. P
ula
Dom
hrv
atsk
ih
bran
itelja
15. S
ajam
knj
ige
u Is
tri
15th
Dre
amlik
e B
ook
Fair
in Is
tria
15
. Buc
hmes
se in
Istr
ien
15º
fiera
del
Lib
ro
12.1
2. P
ula
INK
Puha
čki o
rkes
tar
grad
a Pu
leB
ožić
ni k
once
rt
Chr
istm
as C
once
rt
Wei
hnac
htsk
onze
rt
Con
cert
o na
taliz
io
19.1
2. P
ula
INK
Gla
zben
i stu
dio
Zaro
Bož
ićni
kon
cert
C
hris
tmas
Con
cert
W
eihn
acht
skon
zert
C
once
rto
nata
lizio
19
. - 2
4.12
. Pu
la G
iard
ini
Bož
ićni
han
d m
ade
saja
mC
hris
tmas
Han
d M
ade
Fair
Wei
hnac
htsm
esse
von
Han
dmad
e-A
rbei
ten
Fier
a na
taliz
ia d
el m
anuf
atto
26
. - 2
7.12
. Bri
jun
iB
ožić
ni tu
rnir
Gol
f tur
nir
Gol
f tou
rnam
ent
Gol
ftur
nier
Torn
eo d
i gol
f
Cla
ssic
al S
umm
er 2
009
Klas
sisc
her
Som
mer
200
9Es
tate
cla
ssic
a 20
09Ro
man
tični
due
ti /R
oman
tic D
uets
Rom
atis
che
Due
tte/
Due
tti r
oman
tici
Arg
it C
aldu
ra (E
), Ka
tja M
arko
tić (H
R),
Fera
nte
Cas
tella
to, A
less
andr
o Te
rrin
, A
less
andr
o C
esar
o (I)
Sopr
an/M
ezzo
sopr
an/K
larin
et/B
aset
ni
rog/
Gla
sovi
rSo
pran
o/M
ezzo
sopr
ano/
Cla
rinet
/Bas
s ho
rn/P
iano
Sopr
an/M
ezzo
sopr
an/K
larin
ette
/Bas
-se
ttho
rn/K
lavi
erSo
pran
o/M
ezzo
sopr
ano/
Cla
rinet
to/
Cor
no d
i bas
sett
o/Pi
anof
orte
21.0
8. R
abac
21.
00 -
23.
00 R
iva
Trio
Boo
mKo
ncer
t/C
once
rtKo
nzer
t/C
once
rto
23.0
8. R
abac
21.
00 -
23.
00 R
iva
Ca
su k
uhal
e na
še n
oni
Our
gra
ndm
othe
r’s
cook
ing
Was
hab
en u
nser
e G
roßm
ütte
r ge
koch
tC
osa
cuci
nava
no le
nos
tre
nonn
eG
astr
onom
ska
man
ifest
acija
Gas
tron
omic
eve
ntG
astr
onom
isch
e Ve
rans
taltu
ngM
anife
staz
ione
gas
tron
omic
a24
.08.
Sv.
Bo
rtu
l (R
aša)
Bor
tulja
Pučk
a fe
šta
Folk
fest
ival
Volk
sfes
tFe
sta
popo
lare
25.0
8. L
abin
21.
30 -
23.
00 In
fo p
unkt
LAR
- La
bin
Art
Rep
ublik
a no
ćni r
azgl
ed s
taro
g gr
ada
Nig
ht to
ur o
f the
Lab
in o
ld to
wn
50°
gara
cic
listic
a in
tern
azio
nale
per
ju
nior
esI:
Pula
- B
uje
II: U
mag
- L
abin
III: R
abac
- P
ula
18. -
20.
09. R
abac
Riv
a M
eđun
arod
ni s
usre
t fol
klor
aša
2009
Inte
rnat
iona
l fol
klor
e m
eetin
gIn
tern
atio
nale
s Fo
lklo
re-T
reff
en
Inco
ntri
folk
loris
tici i
nter
nazi
onal
iIn
tern
atio
nale
s Ju
nior
en-R
adre
nnen
25. -
27.
09. L
abin
Dub
rova
B
iker
s M
eetin
g17
.10.
Raš
a D
vora
na R
KUD
-aLa
binj
onsk
i arm
onik
aši
Susr
et h
arm
onik
aša
Mee
ting
of a
ccor
dion
pla
yers
Tr
effe
n de
r H
arm
onik
aspi
eler
In
cont
ro d
i fisa
rmon
icis
ti24
.10.
Ko
rom
ačn
o D
vora
naSu
sret
s p
jesn
icim
a
C
ultu
re c
entr
e M
eetin
g w
ith P
oets
Kultu
r Ze
ntru
m B
egeg
nung
mit
Dic
hter
n
C
entr
o cu
ltura
le In
cont
ro d
i poe
ti
04.1
1. R
aša
Dan
Opć
ine
Raša
Raša
Tow
n D
ay
Ta
g de
r G
emei
nde
Gio
rnat
a de
l Com
une
04
.12.
Raš
aD
an s
v. B
arba
re
Cel
ebra
tion
of S
t. B
arba
ra
Tag
der
hl. B
arba
raG
iorn
ata
di S
. Bar
bara
Vj
ersk
a pr
osla
va
Relig
ious
fest
ivity
Ki
rche
nfes
t
Fest
ività
rel
igio
sa
Vela
Sve
ta M
arija
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
15
.08.
Viž
inad
a Sv
eta
Mar
ija V
ela
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
16.0
8. C
ero
vlje
Qub
ik S
ingl
e A
dven
ture
Rac
e 20
09Sp
orts
ka m
anife
stac
ijaSp
ort e
vent
Spor
tver
anst
altu
ngM
anife
staz
ione
spo
rtiv
a 16
.08.
Mu
ntr
iljRo
kova
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
16.0
8. R
ako
tule
Roko
vaPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re16
.08.
Mo
tovu
nsk
i no
vaki
Roko
vaPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re16
.08.
Pić
anRo
kova
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
17. -
23.
08. G
rožn
jan
Bin
g B
ang
Aca
dem
y &
Fes
tival
Igor
Leš
nik
(HR)
Ludw
ig A
lber
t (B
)A
nton
io S
anta
ngel
o (I)
20.0
8. V
išn
jan
Trg
P. B
udič
inEs
tam
pie
- O
rkes
tar
Višn
jans
ke li
tnje
več
eri
Višn
jan
Sum
mer
Nig
hts
Som
mer
aben
de v
on V
išnj
anSe
rate
est
ive
a Vi
sign
ano
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
LAB
IN
02.0
8. -
13.
09. L
abin
Dub
rova
Med
itera
nski
kip
arsk
i sim
pozi
j 37
. međ
unar
odni
sim
pozi
jM
edite
rran
ean
Scul
ptor
s’ S
ympo
sium
37
th In
tern
atio
nal s
ympo
sium
Med
iterr
ans
Sym
posi
um fü
r Bi
ldha
uere
i 37
. Int
erna
tiona
les
Sym
posi
umSi
mpo
sio
med
iterr
aneo
di s
cultu
ra
37°
sim
posi
o in
tern
azio
nale
11. -
16.
08. L
abin
Sta
ri gr
adD
ani G
rada
Lab
ina/
City
of L
abin
Day
sFe
st d
er S
tadt
Lab
inFe
sta
della
citt
à di
Lab
in15
.08.
Lab
in 8
.00
Trg
Pl
anin
arsk
i poh
od n
a Sk
itaču
M
ount
anee
ring
to S
kita
caB
ergs
teig
en n
ach
Skita
caEs
curs
ione
alp
inis
tica
a Sk
itaca
15.0
8. L
abin
Sta
ri gr
ad
Näc
htlic
he S
tadt
besi
chtig
ung
in d
er
Alts
tadt
von
Lab
inU
na v
isita
not
turn
a al
cen
tro
stor
ico
di L
abin
27.0
8. R
abac
21.
00 -
23.
00 R
iva
Trio
Boo
m
30.0
8. K
oro
mač
no
Seko
vanj
aPu
čka
fešt
aFo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est
Fest
a po
pola
re06
.09.
Rab
ac 2
1.00
- 2
3.00
Riv
aC
a su
kuh
ale
naše
non
i O
ur g
rand
mot
her’
s co
okin
g W
as h
aben
uns
ere
Gro
ßmüt
ter
geko
cht
Cos
a cu
cina
vano
le n
ostr
e no
nne
Gas
tron
omsk
a m
anife
stac
ijaG
astr
onom
ic e
vent
Gas
tron
omis
che
Vera
nsta
ltung
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
12.0
9. R
abac
20.
30 R
iva
Gra
dski
ork
esta
r i g
osti
- gl
azba
Krk
Labi
n C
ity O
rche
stra
and
Gue
sts
- or
ches
tra
from
Krk
Stad
torc
hest
er u
nd G
äste
- o
rche
stra
au
s Kr
kO
rche
stra
citt
adin
a e
ospi
ti- o
rche
stra
di
Krk
12. -
13.
09. R
abac
Fi
at B
erto
ne X
1/9
Cro
atia
Tou
r18
. - 2
0.09
. Lab
in, R
abac
Kroz
Istr
u/To
ur d
’Istr
ie
Dur
ch Is
trie
n/A
ttra
vers
o l’I
stria
50
. međ
unar
odna
juni
orsk
a bi
cikl
istič
ka
utrk
a50
th In
tern
atio
nal j
unio
r cy
clin
g ra
ce50
. Int
erna
tiona
les
Juni
oren
-Rad
renn
en
21. -
22.
08. S
v. P
etar
u Š
um
i Pa
vlin
ski s
amos
tan
Maš
a po
sta
rinsk
iD
ruga
sm
otra
sta
rocr
kven
og p
učko
g pj
evan
ja22
. - 3
0.08
. Gro
žnja
nH
GM
: Maj
stor
ski t
ečaj
kla
rinet
a JM
C:
Cla
rinet
Mas
terc
lass
JMC
: Mei
ster
unte
rric
ht fü
r Kl
arin
ette
JMC
: Cor
so p
er m
aest
ri di
cla
rinet
to
Rado
van
Cav
allin
(HR,
E)
22. -
30.
08. G
rožn
jan
HG
M: M
ajst
orsk
i teč
aj fl
aute
JMC
: Flu
te M
aste
rcla
ssJM
C: M
eist
erun
terr
icht
für
Flau
teJM
C: C
orso
per
mae
stri
di fl
auto
Gas
par
Hoy
os (K
OL,
F)
22. -
30.
08. G
rožn
jan
HG
M: T
ečaj
kon
trab
asa
JMC
Dou
ble
Bas
s C
lass
JMC
: Bas
sgei
genu
nter
richt
JMC
: Cor
so d
i con
trab
bass
oM
ario
Ivel
ja (H
R)23
. - 3
0.08
. Gro
žnja
nH
GM
: Aka
dem
ija d
ram
ske
umje
tnos
tiJM
C: A
cade
my
for
Dra
ma
Art
JMC
: Aka
dem
ie d
ram
atis
cher
Kün
ste
JMC
: Acc
adem
ia e
stu
dio
di a
rte
dram
-m
atic
aA
ndre
j Vaj
evec
& Ja
nez
Vaja
vec
(SLO
)26
. 08.
Žm
inj
4. b
icik
listič
ka u
trka
kro
z Žm
inj
4th
cycl
ing
race
thro
ugh
Žmin
j4.
Rad
fahr
renn
en d
urch
Žm
inj
4a g
ara
cicl
istic
a pe
r G
imin
o27
. 08.
Žm
inj
Bic
iklij
ada
za s
ve u
zras
teC
yclin
g ra
ce fo
r al
l age
sRa
dfah
rten
für
alle
Alte
rskl
asse
n
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
Fešt
a D
ana
grad
a C
ity o
f Lab
in d
ayTa
g de
r St
adt L
abin
Fest
a de
lla c
ittà
di L
abin
15.0
8. L
abin
18.
00 S
tari
grad
13
. Atle
tska
utr
ka G
rada
Lab
ina
13th
Lab
in a
thle
tic r
ace
13. L
abin
er A
thle
tenw
ettla
uf13
º C
orsa
atle
tica
di L
abin
15.0
8. L
abin
Boć
ališ
teJo
sip
Ruži
ćM
emor
ijaln
i boć
arsk
i tur
nir
Mem
oria
l Bou
les
tour
nam
ent
Mem
oria
l Tur
nier
im B
occi
aTo
rneo
mem
oria
le d
i boc
ce16
.08.
Lab
in 2
1.00
Žup
na c
rkva
Klas
ično
ljet
o 20
09C
lass
ical
Sum
mer
200
9Kl
assi
sche
r So
mm
er 2
009
Esta
te c
lass
ica
2009
Nei
suo
ni d
ei lu
oghi
B
runo
Seb
astia
nutt
o, C
hris
tian
Seba
s-tia
nutt
o (I)
Gla
sovi
r i v
iolin
a/Pi
ano&
Viol
inKl
avie
r&Vi
olin
e/Pi
anof
orte
e v
iolin
o18
.08.
Rab
ac 2
1.00
- 2
3.00
Riv
a Tr
io B
oom
Ko
ncer
t/C
once
rtKo
nzer
t/C
once
rto
18.0
8. L
abin
21.
30 -
23.
00 In
fo p
unkt
LAR
- La
bin
Art
Rep
ublik
a N
oćni
raz
gled
sta
rog
grad
a N
ight
tour
of t
he L
abin
old
tow
nN
ächt
liche
Sta
dtbe
sich
tigun
g in
der
A
ltsta
dt v
on L
abin
Una
vis
ita n
ottu
rna
al c
entr
o st
oric
o di
Lab
in20
.08.
Lab
in 2
1.00
Žup
na c
rkva
Kl
asič
no lj
eto
2009
SR
EDIŠ
NJA
ISTR
AC
ENTR
AL
ISTR
IA
14. -
15.
08. V
ižin
ada
Trg
sv. J
eron
ima,
Bat
iste
lina
šter
naSl
atka
Istr
a/Sw
eet I
stria
Süss
es Is
trie
n/D
olce
Istr
iaIz
ložb
a is
tars
kih
kola
čaEx
hibi
tion
of Is
tria
n pa
strie
sA
usst
ellu
ng v
on is
tris
chem
Bac
kwer
kM
ostr
a di
dol
ci is
tria
ni
15. -
19.
08. G
rožn
jan
Can
tus
Ense
mbl
eB
eris
lav
Šipu
š (H
R)
15.0
8. C
ero
vlje
Vela
Sve
ta M
arija
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
15.0
8. K
rin
ga
24. -
27.
09. G
rožn
jan
15. e
x te
mpo
re
Međ
unar
odna
slik
arsk
a m
anife
stac
ija
Inte
rnat
iona
l art
man
ifest
atio
n
In
tern
atio
nale
Man
ifest
atio
n bi
lden
der
Küns
te
Man
ifest
azio
ne a
rtis
tica
inte
rnaz
iona
le26
.09.
Žm
inj
Mak
arun
ijada
27
.09.
Ista
rske
to
plic
eIs
tra
MTB
Tar
tufi
Tour
- P
aren
zana
C
anno
ndal
eM
TB u
trka
/MTB
rac
eM
TB R
enne
n/G
ara
MTB
Day
3: I
star
ske
topl
ice
- Za
mas
k -
Mo-
tovu
n - B
rkač
- Po
nte
Port
on -
Gro
žnja
n -
Liva
de -
Opr
talj
- Is
tars
ke to
plic
e27
. - 2
9.09
. Viš
nja
nIn
tern
atio
nal M
eteo
r C
onfe
renc
e
27.0
9. G
rožn
jan
Izlo
žba
crve
nih
vina
, bije
log
tart
ufa
i gl
jiva
Exhi
bit o
f red
win
e, w
hite
truf
fles
and
mus
hroo
ms
A
usst
ellu
ng v
on R
otw
eine
n, w
eiße
r Tr
üffe
l und
Pilz
en
Ra
sseg
na d
el v
ino
ross
o, d
el ta
rtuf
o bi
anco
e d
i fun
ghi
27.0
9. V
ižin
ada
Pare
nzan
aRe
krea
tivni
bic
iklis
tički
mar
aton
Recr
eatio
nal c
yclin
g m
arat
hon
Radm
arat
hon
für
Jede
rman
n
M
arat
ona
cicl
istic
a ric
reat
iva
30.0
9. V
ižin
ada
Sv. J
eron
im
Dan
opć
ine
Viži
nada
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
02. -
23.
10. G
rožn
jan
Fier
a de
i pro
dott
i del
l’agr
icol
tura
Agr
icul
tura
l pro
duct
s fa
irM
esse
der
land
wirt
scha
ftlic
hen
Prod
ukte
Inte
rnac
iona
lni s
ajam
Ista
rsko
g bi
jelo
g ta
rtuf
a/Fi
era
inte
rnaz
iona
le d
el ta
rtuf
o bi
anco
istr
iano
/Int
erna
tiona
l fai
r of
th
e Is
tria
n w
hite
truf
fle/I
nter
natio
nale
M
esse
des
Istr
isch
en T
rüff
els
17.1
0. S
vetv
inče
nat
Fe
šta
mla
dega
vin
a N
ew W
ine
Fest
ivity
Fe
st d
es F
eder
wei
ßen
Fest
a de
l Vin
o N
ovel
lo
23.1
0. -
13.
11. G
rožn
jan
Mar
ta P
avlin
c/Ka
rel P
avlin
cSa
mos
taln
e iz
ložb
eO
ne-m
an e
xhib
ition
s
Ei
gene
Aus
stel
lung
en
Mos
tre
pers
onal
i25
.10.
Liv
ade
XVI
. Tub
erfe
stSa
jam
Ista
rsko
g bi
jelo
g ta
rtuf
aFi
era
del t
artu
fo b
ianc
o is
tria
noTh
e w
hite
truf
fle fa
irM
esse
für W
eiße
Trü
ffel
25.1
0. H
um
Sm
otra
ista
rski
h ra
kija
Re
view
of I
stria
n G
rapp
a
Sc
hau
von
Schn
äpse
n au
s Is
trie
n
Rass
egna
del
le a
cqua
viti
istr
iane
01
.11.
Liv
ade
XVI
. Tub
erfe
stIz
ložb
a ta
rtuf
aTr
uffle
exh
ibiti
on
Trüf
fela
usst
ellu
ngRa
sseg
na d
el ta
rtuf
o07
. - 0
8.11
. Bu
zet
Vike
nd ta
rtuf
a, iz
ložb
a i s
ajam
tart
ufa
i dom
aćih
aut
ohto
nih
proi
zvod
a
Saj
mo
vi u
Istr
iFi
ere
in Is
tria
Fair
s in
Istr
iaJa
hrm
ärkt
e in
Istr
ien
... u
mje
secu
...de
l mes
e...
of t
he m
onth
...im
Mon
at
Bal
e (V
alle
) /
Bar
ban
(B
arb
ana)
drug
e su
bote
ogni
sec
ondo
sab
ato
seco
nd S
atur
day
jede
n zw
eite
n Sa
mst
ag
Bu
zet
(Pin
guen
te)
prvo
g pe
tka
i tre
ćeg
četv
rtka
prim
o ve
nerd
ì e te
rzo
giov
edì
first
Frid
ay a
nd th
ird T
hurs
day
jede
n er
sten
Fre
itag
und
jede
n dr
itten
Don
ners
tag
Kaš
telir
(C
aste
llier
)pe
tkom
vene
rdi
Frid
ays
frei
tags
Lab
in (
Alb
on
a)tr
eće
srije
deog
ni te
rzo
mer
cole
dìth
ird W
edne
sday
jede
n dr
itten
Mitt
woc
h
Mo
tovu
n (
Mo
nto
na)
treć
eg p
oned
jeljk
aog
ni te
rzo
lune
dìth
ird M
onda
yje
den
dritt
en M
onta
g
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
Gar
a in
bic
icle
tta
per
tutt
e le
età
28. -
29.
08. Ž
min
jB
artu
ljaPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re29
.08.
- 1
1.09
. G
rožn
jan
Jana
Kun
ovsk
a/M
irna
Ars
ovsk
a Sa
mos
taln
a iz
ložb
aO
ne-m
an e
xhib
ition
Eige
ne A
usst
ellu
ngM
ostr
a pe
rson
ale
30.0
8. Z
ren
j (O
prt
alj)
Arm
onik
e u
Zren
juA
rmon
ike
in Z
renj
Arm
onik
e in
Zre
njFi
sarm
onic
he a
Zre
nj11
. međ
unar
odni
sus
ret h
arm
onik
aša
11th
inte
rnat
iona
l mee
ting
of a
ccor
-di
on p
laye
rs11
. Int
erna
tiona
les
Tref
fen
der
Har
mon
ika-
Spie
ler
11º
inco
ntro
inte
rnaz
iona
le d
i fisa
r-m
onic
isti
01.0
9. V
išn
jan
Vesp
a re
lly01
. - 1
0.09
. Gro
žnja
nH
GM
: Teč
aj g
laso
vira
JMC
: Pia
no C
lass
JMC
: Kla
vier
unte
rric
ht
JMC
: Cor
so d
i pia
nofo
rte
Zo
ltan
Pete
r (S
LO)/
Ant
e M
ilić
(HR)
03. -
10.
09. G
rožn
jan
HG
M: T
ečaj
sak
sofo
naJM
C: S
axop
hone
cou
rse
JMC
: Sax
opho
nkur
sJM
C: C
orso
di s
asso
fono
Tom
isla
v Žu
žak
(HR)
06.0
9. S
vetv
inče
nat
Mrk
at is
trija
nske
ga d
ela
Smot
ra iz
vorn
og is
tars
kog
suve
nira
Orig
inal
Istr
ian
Souv
enir
Fair
Aus
stel
lung
von
urs
prün
glic
hen
istr
isch
en A
nden
ken
Rass
egna
del
sou
veni
r is
tria
no
aute
ntic
o 06
. - 0
9.09
. Gro
žnja
nB
ig B
and
Bad
Gle
iche
nber
g11
. - 2
4.09
. Gro
žnja
nPa
mel
a Iv
anko
vić/
Zdra
vko
Kopa
s Sa
mos
taln
e iz
ložb
eO
ne-m
an e
xhib
ition
s
Ei
gene
Aus
stel
lung
en
Mos
tre
pers
onal
i12
.09.
Bu
zet
Subo
tina
uz d
ivov
sku
frita
du s
tart
u-fim
a
Subo
tina
with
Gia
nt T
ruffl
es O
mel
ette
Su
botin
a be
im R
iese
nrüh
rei m
it Tr
üffe
ln
Subo
tina
in c
onco
mita
nza
della
fritt
ata
giga
ntes
ca c
on ta
rtufi
13
.09.
Bu
zet
Subo
tina
po s
tarin
ski
Star
insk
a pu
čka
fešt
aSu
botin
a in
an
Old
Fas
hion
ed W
ay O
ld-
time
folk
fest
ivity
Alts
tadt
Son
nabe
nd d
er a
lten
Brä
uche
A
ltert
ümlic
hes
Volk
sfes
tN
ucle
o st
oric
o Su
botin
a al
l’ant
ica
Sagr
a po
pola
re a
ll’an
tica
13.0
9. P
azin
U
čka
Team
Rac
e Št
afet
na u
trka
/Rel
ay r
ace
Staf
fella
uf/G
ara
staf
fett
a18
. - 2
0.09
. Bu
zet
Međ
unar
odna
brd
sko-
brzi
nska
aut
o ut
rka/
Inte
rnat
iona
l spe
ed h
ill-c
limb
car
race
/Int
erna
tiona
les
Aut
o- B
ergr
enne
n
Cor
sa a
utom
obili
stic
a m
onta
na a
cr
onom
etro
Tere
za P
avlo
vić/
Mar
ija K
auzl
arić
Izlo
žbe/
Exhi
bitio
ns/A
usst
ellu
ngen
/M
ostr
e04
.10.
Liv
ade
XVI
. Tub
erfe
sSa
jam
Ista
rsko
g bi
jelo
g ta
rtuf
aFi
era
del t
artu
fo b
ianc
o is
tria
noTh
e w
hite
truf
fle fa
irM
esse
für W
eiße
Trü
ffel
4.10
. So
vin
jak
Bel
a ne
deja
, puč
ka fe
šta
s po
nudo
m
tart
ufa
i dom
aćih
pro
izvo
daD
omen
ica
bian
ca, f
esta
pop
olar
e co
n of
fert
a di
tart
ufi e
pro
dott
i cas
erec
ciW
hite
Sun
day,
pop
ular
fest
ivity
with
th
e of
fer
of tr
uffle
s an
d ho
mem
ade
prod
ucts
‘Bel
a ne
deja
’, Vo
lksf
est m
it ei
nem
An-
gebo
t von
Trü
ffel
n un
d ei
nhei
mis
chen
Pr
oduk
ten
10.1
0. O
prt
alj
Fešt
a od
kes
tena
/Che
stnu
t Fes
tival
Kast
anie
nfes
t/Fe
sta
delle
cas
tagn
e11
.10.
Liv
ade
XVI
. Tub
erfe
stSa
jam
pol
jopr
ivre
dnih
pro
izvo
daA
gric
ultu
ral p
rodu
cts
fair
Mes
se d
er la
ndw
irtsc
haft
liche
n Pr
oduk
teFi
era
dei p
rodo
tti d
ell’a
gric
oltu
raRe
gion
alni
saj
am Is
tars
kog
bije
log
tart
ufa
Regi
onal
fair
of th
e Is
tria
n w
hite
truf
fleRe
gion
alm
esse
des
Istr
isch
en T
rüff
els
Fier
a re
gion
ale
del t
artu
fo b
ianc
o is
tria
no18
.10.
Liv
ade
XVI
. Tub
erfe
stSa
jam
pol
jopr
ivre
dnih
pro
izvo
da
Truf
fle W
eeke
nd -
exh
ibiti
on a
nd fa
ir of
truf
fles/
and
hom
emad
e au
toch
-th
onou
s pr
oduc
ts/T
rüff
elw
oche
nend
e - A
usst
ellu
ng u
nd M
esse
von
Trü
ffel
n un
d ei
nhei
mis
chen
aut
ocht
hone
nPr
oduk
ten/
Wee
kend
del
tart
ufo
- es
posi
zion
e e
fiera
del
tart
ufo
e de
i pr
odot
ti ca
sere
cci a
utoc
toni
14.1
1. S
v. M
arti
nM
artin
jaPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re14
. - 2
8.11
. Gro
žnja
nRo
bert
o Kr
ajce
r/N
adija
Mus
tapi
ćSa
mos
taln
e iz
ložb
eO
ne-m
an e
xhib
ition
s
Ei
gene
Aus
stel
lung
en
Mos
tre
pers
onal
i28
.11.
- 2
0.12
. Gro
žnja
nM
arija
Vas
iljev
/Cla
udio
Ugu
ssi
Sam
osta
lne
izlo
žbe
One
-man
exh
ibiti
ons
Eige
ne A
usst
ellu
ngen
M
ostr
e pe
rson
ali
20. -
31.
12. G
rožn
jan
Elem
ent
Izlo
žba
rado
va s
elek
tivne
tem
atik
eA
n ex
hibi
tion
of w
orks
from
a s
elec
ted
them
e fie
ld
Aus
stel
lung
von
Arb
eite
n de
r se
lek-
tiven
The
mat
ik
Espo
sizi
one
dei l
avor
i a te
mat
ica
sele
ttiv
a23
.12.
Gro
žnja
nB
ožić
ni k
once
rt
Chr
istm
as C
once
rt
Wei
hnac
htsk
onze
rt
Con
cert
o na
taliz
io
Paz
in (
Pis
ino
)pr
vog
utor
kaog
ni p
rimo
mar
tedì
first
Tue
sday
jede
n er
sten
Die
nsta
g
Sve
tvin
čen
at (
San
vin
cen
ti)
treć
e su
bote
ogni
terz
o sa
bato
third
Sat
urda
yje
den
dritt
en S
amst
ag
Viš
nja
n (
Vis
ign
ano
)po
slje
dnje
g če
tvrt
kaul
timo
giov
edì
last
Thu
rsda
yje
den
letz
ten
Don
ners
tag
Vo
dn
jan
(D
ign
ano
)pr
ve s
ubot
eog
ni p
rimo
saba
tofir
st S
atur
day
jede
n er
sten
Sam
stag
Žmin
j (G
imin
o)
svak
e dr
uge
srije
deog
ni s
econ
do m
erco
ledì
ever
y ot
her W
edne
sday
jede
n zw
eite
n M
ittw
och
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
hr
enjo
ymu
seu
ms
enjo
yist
ra
Ro
vin
j
Ku
ća o
bat
ani
The
Bat
ana
Ho
use
H
aus
der
Bat
ana
Cas
a d
ella
bat
ana
Rov
inj,
Oba
la P
. Bud
icin
2
+38
5 (0
)52
8125
93
IX: 1
0-13
, 18-
21, X
-XII:
10-
13 +
Z
atvo
reno
| C
hius
oC
lose
d | G
esch
loss
en
Zavi
čajn
i mu
zej R
ovi
nja
R
ovi
nj T
ow
n M
use
um
H
eim
atm
use
um
Mu
seo
civ
ico
R
ovin
j, Tr
g m
arša
la T
ita 1
1 +
385
(0)5
2 81
6720
1
.-18
.IX: 1
0-14
, 18-
22,
Zat
vore
no |
Chi
uso
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
19.IX
-XII:
9-1
3
Zat
vore
no |
Chi
uso
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
Pu
la/M
edu
lin
Am
fite
atar
A
mp
hit
hea
tre
Das
Am
ph
ith
eate
rA
nfi
teat
ro
Pul
a, F
lavi
jevs
ka b
b +
385
(0)5
2 21
9028
IX: 8
-19;
X-X
II: 8
-16
+
Arh
eolo
ški m
uze
j Ist
reA
rch
aeo
logi
cal M
use
um
Arc
häo
logi
sch
es M
use
um
Istr
ien
sM
use
o a
rch
eolo
gico
del
l’Ist
ria
Nez
akci
j-Viz
ače
Nes
acti
um
-Viz
ače
Nes
akti
um
-Viz
ače
Nes
azio
-Viz
ace
Val
tura
+
385
(0)5
2 55
0117
, +
385
(0)9
8 53
5826
IX: 9
-12,
15-
19X
-XII:
9-1
2, 1
4-17
Zbir
ka s
akra
lne
um
jetn
ost
iS
acra
l Art
Co
llect
ion
S
amm
lun
g d
er s
akra
len
Ku
nst
Co
llezi
on
e d
’art
e sa
cra
Vod
njan
, Žup
na c
rkva
sv.
Bla
ža
+38
5 (0
)52
5114
20
IX: 9
,30-
19; X
-XII
Mu
zej P
alač
a B
etti
ca
Bet
tica
Pal
ace
Mu
seu
mM
use
um
Pal
ast
Bet
tica
Mu
seo
Pal
azzo
Bet
tica
V
odnj
an, U
lica
Cas
tello
7 +
385
(0)5
2 53
5953
9
-11
+
Lab
in/R
abac
Nar
od
ni m
uze
j Lab
inLa
bin
Nat
ion
al M
use
um
V
olk
smu
seu
m d
er S
tad
tM
use
o p
op
ola
re
Sre
diš
nja
Istr
aC
entr
al Is
tria
Zen
tral
istr
ien
Istr
ia c
entr
ale
Ple
s m
rtva
ca -
Dan
se m
acab
reC
rkva
Maj
ke B
ožje
na
Škril
inah
Chu
rch
of S
t. M
ary
on Š
krili
nah
Kirc
he d
er M
utte
rgot
tes
auf Š
krili
nah
Chi
esa
della
Mad
onna
su
Škril
inah
Fam
. Šes
tan,
Ber
am 3
8 +
385
(0)5
2 62
2903
Zavi
čajn
i mu
zej B
uze
tR
egio
nal
Mu
seu
mH
eim
atsm
use
um
der
Sta
dt
Mu
seo
civ
ico
B
uzet
, Trg
raš
pors
kih
kape
tana
5
+38
5 (0
)52
6627
92
IX-X
II: 1
1-15
,
Etn
ogr
afsk
i mu
zej I
stre
Eth
no
grap
hic
Mu
seu
mEt
hn
ogr
aph
isch
es M
use
um
Mu
seo
etn
ogr
afico
del
l’Ist
ria
+38
5 (0
)52
6243
51, 6
2222
0M
uze
j gra
da
Paz
ina
Paz
in T
ow
n M
use
um
M
use
um
der
Sta
dt
Mu
seo
del
la C
ittà
di P
isin
o
Paz
in, I
star
skog
raz
voda
1
+38
5 (0
)52
6250
40, 6
1686
6 1
.IX-1
6.X
: 10-
1817
.X-X
II: 1
0-15
11-
16 10-
16
Um
ag/N
ovi
grad
Mu
zej g
rad
a U
mag
a C
ity
of
Um
ag M
use
um
U
mag
Sta
dtm
use
um
Mu
seo
civ
ico
di U
mag
o
Um
ag, T
rg s
v. M
artin
a 1
+38
5 (0
)52
7203
86,
+38
5 (0
)98
4406
91 IX
-XII:
Mu
zej-M
use
o L
apid
ariu
m
Nov
igra
d, V
elik
i trg
8a
+38
5 (0
)52
7265
82
IX: 1
0-13
, 18-
22,
X-X
II: 1
0-13
, 17-
19
Zat
vore
no |
Chi
uso
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
Gal
leri
on
Pom
orsk
a zb
irka
aust
roug
arsk
e m
orna
rice/
The
Aus
tro-
Hun
garia
n N
avy
mar
itim
e co
llect
ion
/See
fahr
tssa
m-
mlu
ng d
er ö
ster
reic
hisc
h-un
garis
chen
M
arin
e/La
col
lezi
one
mar
ittim
a de
lla
Mar
ina
aust
ro-u
ngar
ica
Nov
igra
d, M
linsk
a 1
+38
5 (0
)98
2542
79 IX
: 9-1
2, 1
6-20
, X-X
II:
Z
atvo
reno
| C
hius
o
enjo
ymu
seu
ms
enjo
yist
ra
Jura
j Do
bri
laM
emor
ijaln
a zb
irka
Mem
oria
l Col
lect
ion
Mem
oria
lsam
mlu
ngM
emor
iale
P
azin
, Vel
i Jež
enj
+38
5 (0
)52
6168
66, 6
2504
0
Min
i mu
zej P
aren
zan
aM
ini-M
use
um
Par
enza
na
Liv
ade
+38
5 (0
)52
6440
77, 6
4415
0
Po
reč
Eufr
azije
va b
azili
kaEu
ph
rasi
an B
asili
ca
Eup
hra
siu
s B
asili
kaB
asili
ca E
ufr
asia
na
Por
eč, E
ufra
zije
va u
lica
22
IX-X
II: 0
7-19
Mu
zejs
ka z
bir
ka
Mu
seu
m C
olle
ctio
n
Sam
mlu
ng
Co
llezi
on
e M
use
ale
IX
: 10-
17 +
Etn
ogr
afsk
a zb
irka
Eth
no
grap
hic
Co
llect
ion
Et
hn
ogr
aph
isch
es M
use
um
Mu
seo
etn
ogr
afico
K
ašte
lir-L
abin
ci +
385
(0)5
2 46
3140
, 463
141
IX-X
II: 8
-15
Vrs
ar/F
un
tan
a
Sak
raln
a zb
irka
Fu
nta
ne
i Vrs
ara
Vrs
ar a
nd
Fu
nta
na
Sac
ral C
olle
ctio
nS
akra
le S
amm
lun
g vo
n
Vrs
ar u
nd
Fu
nta
na
Co
llezi
on
e d
i ogg
etti
sac
ri
di O
rser
a e
Fon
tan
e V
rsar
, Crk
va S
v. F
oške
+
385
(0)5
2 44
1109
IX
: 9-1
2, 1
7-21
Pul
a, C
arra
rina
3 +
385
(0)5
2 35
1300
, 351
301
IX: 9
-20,
X-X
II: 9
-14
Zat
vore
no |
Chi
uso
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
Au
gust
ov
hra
m
Tem
ple
of
Au
gust
us
Der
Au
gust
ust
emp
elTe
mp
io d
’Au
gust
o
Pul
a, F
orum
+
385
(0)5
2 35
1300
, 351
301
IX: 9
-20
9-1
5 +
An
ton
io S
mar
eglia
Spom
en s
oba
Mem
oria
l Roo
mG
eden
kzim
mer
St
anza
mem
oria
le P
ula,
Aug
usto
v pr
olaz
3 +
385
(0)5
2 21
3888
IX-X
II: 8
-20
8-1
3 Z
atvo
reno
| C
hius
oC
lose
d | G
esch
loss
en
Po
vije
sni m
uze
j Ist
reH
isto
rica
l Mu
seu
m o
f Is
tria
H
isto
risc
hes
Mu
seu
mM
use
o s
tori
co d
ell’I
stri
a P
ula,
Gra
dins
ki u
spon
6
+38
5 (0
)52
2115
66, 2
1174
0 IX
: 8-2
1; X
-XII:
9-1
7
NP
Bri
jun
iN
atio
nal
par
k B
riju
ni
Par
co n
azio
nal
e B
rio
ni
+38
5 (0
)52
5258
82, 5
2588
3 IX
: 8-2
0; X
: 8-1
9;
XI-X
II: 8
-15;
8
-12
+
Lab
in, P
rvog
maj
a 6
+38
5 (0
)52
8524
77
IX: 1
0-13
, 18-
20;
10-
13X
: 10-
13 Z
atvo
reno
| C
hius
oC
lose
d | G
esch
loss
en
Mat
ija V
lači
ć Ill
yric
us
Mem
orija
lna
zbirk
aM
emor
ial C
olle
ctio
nM
emor
ials
amm
lung
Mem
oria
le
Lab
in, G
. Mar
tinuz
zi 7
+
385
(0)5
2 85
2477
IX: 1
0-13
Zat
vore
no |
Chi
uso
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
Zbir
ka s
akra
lnih
um
jetn
ina
Sac
ral A
rt C
olle
ctio
n
Sam
mlu
ng
der
sak
rale
n
Ku
nst
wer
keC
olle
zio
ne
d’a
rte
sacr
a L
abin
, Crk
va s
v. M
arije
Tje
šite
ljice
+
385
(0)5
2 85
2477
IX: 1
0-13
Zat
vore
no |
Chi
uso
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
Lege
nd
a/Le
ggen
da
Key
/Zei
chen
erkl
äru
ng
Adr
esa
| Ind
irizz
o | A
ddre
ss |
Adr
esse
Tel
efon
| Te
lefo
no |
Phon
e | T
elef
on
GSM
Rad
no v
rijem
e | O
rario
d’a
pert
ura
Ope
ning
hou
rs |
Öff
nung
szei
ten
IX -
XII
U
z na
javu
| A
ric
hies
taBy
arr
ange
men
t | N
ach
Vere
inba
rung
Dan
i u tj
ednu
| G
iorn
i del
la s
ettim
ana
Wee
kday
s | W
oche
ntag
e
1 =
pon
edje
ljak|
lune
di|M
onda
y|M
onta
g7
= n
edje
lja|d
omen
ica|
Sund
ay|S
onnt
agH
OL
= b
lagd
an|fe
stiv
ita|H
olid
ays|
Feie
rtag
e
addr
essb
oo
ken
joyi
stra
Važ
ni t
elef
on
ski b
roje
viIm
po
rtan
t te
lep
ho
ne
nu
mb
ers
Wic
hti
ge T
elef
on
nu
mm
ern
Nu
mer
i tel
efo
nic
i im
po
rtan
ti
112
Jedi
nstv
eni b
roj z
a po
moć
For
all e
mer
genc
y si
tuat
ions
Einh
eits
num
mer
für
alle
Not
fälle
Num
ero
unic
o di
pro
nto
inte
rven
to
92
Polic
ija |
Polic
e | P
oliz
ei |
Poliz
ia93
V
atro
gasc
i | F
ire
brig
ade
Feue
rweh
r | V
igili
del
fuoc
o94
H
itna
pom
oÊ |
Am
bula
nce
Erst
e H
ilfe
| Pro
nto
socc
orso
987
HA
K -
Pom
oÊ n
a ce
sti
Road
ass
ista
nce
Ver
kehr
snot
ruf
Socc
orso
str
adal
e91
55Tr
agan
je i
spaπ
avan
je n
a m
oru
Resc
ue a
t se
aN
otru
f zur
Suc
he u
nd R
ettu
ng a
uf
See
Rice
rca
e sa
lvat
aggi
o in
mar
e
+385
Me
unar
odni
poz
ivni
bro
j za
Hrv
atsk
uIn
tern
atio
nal d
ialli
ng p
refix
for
Cro
atia
Inte
rnat
iona
le R
ufnu
mm
er fü
r Kr
oatie
nPr
effis
o in
tern
azio
nale
per
la C
roaz
ia
Turi
stič
ke z
ajed
nic
eTo
uri
st O
ffice
sTo
uri
smu
sver
bän
de
Enti
tu
rist
ici
BA
LE Rov
injs
ka 1
, 522
11 B
ale
+38
5 (0
)52
8242
70 +
385
(0)5
2 82
4045
info
@is
tria
-bal
e.co
m w
ww
.istr
ia-b
ale.
com
BA
RB
AN
Bar
ban
69, 5
2207
Bar
ban
+38
5 (0
)52
5674
20 +
385
(0)5
2 56
7098
info
@is
tria
-bar
ban.
com
ww
w.is
tria
-bar
ban.
com
BR
TON
IGLA
Gla
vna
3/A
, 524
74 B
rton
igla
+38
5 (0
)52
7743
07 +
385
(0)5
2 72
0860
info
@is
tria
-brt
onig
la.c
om w
ww
.istr
ia-b
rton
igla
.com
BU
JE Ista
rska
2, 5
2460
Buj
e +
385
(0)5
2 77
3353
+38
5 (0
)52
7733
53 in
fo@
istr
ia-b
uje-
buie
.com
ww
w.is
tria
-buj
e-bu
ie.c
om
BU
ZET
Trg
Fon
tana
7/1
, 524
20 B
uzet
+38
5 (0
)52
6623
43 +
385
(0)5
2 66
2343
info
@is
tria
-buz
et.c
om w
ww
.istr
ia-b
uzet
.com
LAB
IN A
ldo
Neg
ri 20
, 522
20 L
abin
+38
5 (0
)52
8523
99, 8
5556
0 +
385
(0)5
2 85
5560
info
@is
tria
-rab
ac.c
om w
ww
.istr
ia-r
abac
.com
LIÆN
JAN
Liž
njan
147
, 522
03 M
edul
in +
385
(0)5
2 57
8426
+38
5 (0
)52
5780
02 in
fo@
istr
ia-li
znja
n.co
m w
ww
.istr
ia-li
znja
n.co
m
MA
R»
AN
A K
rnic
a 19
, 522
08 K
rnic
a +
385
(0)5
2 55
6366
+38
5 (0
)52
5563
66 in
fo@
istr
ia-m
arca
na.c
om w
ww
.istr
ia-m
arca
na.c
om
MED
ULI
N C
enta
r 22
3, 5
2203
Med
ulin
+38
5 (0
)52
5771
45 +
385
(0)5
2 57
7227
info
@is
tria
-med
ulin
.com
ww
w.is
tria
-med
ulin
.com
MO
TOV
UN
Trg
Jose
fa R
esse
la 1
, 524
24 M
otov
un +
385
(0)5
2 61
7480
+38
5 (0
)52
6174
82 in
fo@
istr
ia-m
otov
un.c
om w
ww
.istr
ia-m
otov
un.c
om
NO
VIG
RA
D P
orpo
rela
1, 5
2466
Nov
igra
d +
385
(0)5
2 75
7075
, 758
011
+38
5 (0
)52
7570
75 in
fo@
istr
ia-n
ovig
rad.
com
ww
w.is
tria
-nov
igra
d.co
m
SV
ETV
IN»
ENA
T S
vetv
inče
nat 2
0, 5
2342
Sve
tvin
čena
t +
385
(0)5
2 56
0349
+38
5 (0
)52
5603
49 in
fo@
istr
ia-s
vetv
ince
nat.c
om w
ww
.istr
ia-s
vetv
ince
nat.c
om
TAR
-VA
BR
IGA
Ista
rska
8/A
, 524
65 T
ar +
385
(0)5
2 44
3250
+38
5 (0
)52
4435
70 in
fo@
istr
ia-t
arva
brig
a.co
m w
ww
.istr
ia-t
arva
brig
a.co
m
UM
AG
Trg
ovač
ka 6
, 524
70 U
mag
+38
5 (0
)52
7413
63 +
385
(0)5
2 74
1649
info
@is
tria
-um
ag.c
om w
ww
.istr
ia-u
mag
.com
VI©
NJA
N T
rg s
lobo
de 1
, 524
63 V
išnj
an +
385
(0)5
2 44
9142
+38
5 (0
)52
4491
42 in
fo@
istr
ia-v
isnj
an.c
om w
ww
.istr
ia-v
isnj
an.c
om
VIÆ
INA
DA
Viž
inad
a bb
, 524
47 V
ižin
ada
+38
5 (0
)52
4461
10 +
385
(0)5
2 44
6110
info
@is
tria
-viz
inad
a.co
m w
ww
.istr
ia-v
izin
ada.
com
VO
DN
JAN
Nar
odni
trg
3, 5
2447
Vod
njan
/ +
385
(0)5
2 51
1700
info
@is
tria
-vod
njan
.com
ww
w.is
tria
-vod
njan
.com
addr
essb
oo
ken
joyi
stra
Turi
stiË
ka z
ajed
nic
a Is
tars
ke ž
up
anije
Istr
ia T
ou
rist
Bo
ard
Tou
rism
usv
erb
and
Istr
ien
Ente
per
il T
uri
smo
del
l’ Is
tria
Pio
nirs
ka 1
, HR-
5244
0, P
oreË
+38
5 (0
)52
4527
97 +
385
(0)5
2 45
2796
info
@is
tra.
hr
info
@is
tra.
com
ww
w.is
tra.
hr w
ww
.istr
a.co
m
Info
i p
rod
ajn
i cen
tar
Istr
e C
entr
o in
form
azio
ni e
pre
no
tazi
on
i del
l’Ist
ria
Info
& B
oo
kin
g C
ente
r Is
tria
In
form
atio
ns-
un
d
Bu
chu
ngs
zen
tru
m I
stri
en
+38
5 (0
)52
88 0
0 88
FAÆA
NA
43.
ista
rske
div
izije
8, 5
2212
Faž
ana
+38
5 (0
)52
3837
27 +
385
(0)5
2 38
3728
info
@is
tria
-faz
ana.
com
ww
w.is
tria
-faz
ana.
com
FUN
TAN
A B
erna
rda
Bor
isija
2, 5
2452
Fun
tana
+38
5 (0
)52
4451
19 +
385
(0)5
2 44
5124
info
@is
tria
-fun
tana
.com
ww
w.is
tria
-fun
tana
.com
GR
OÆN
JAN
Um
bert
o G
orja
n 3,
524
29 G
rožn
jan
+38
5 (0
)52
7761
31 +
385
(0)5
2 72
1131
info
@is
tria
-gro
znja
n.co
m w
ww
.istr
ia-g
rozn
jan.
com
KA
NFA
NA
R T
rg M
arka
Zel
ka 3
, 523
52 K
anfa
nar
+38
5 (0
)52
8252
44 +
385
(0)5
2 82
5043
info
@is
tria
-kan
fana
r.com
ww
w.is
tria
-kan
fana
r.com
KA
©TE
LIR
-LA
BIN
CI
Pla
c bb
, 524
64 K
ašte
lir/
+38
5 (0
)52
4631
40 in
fo@
istr
ia-k
aste
lirla
binc
i.com
ww
w.is
tria
-kas
telir
labi
nci.c
om
KR
©A
N V
ozili
ći 6
6, 5
2234
Plo
min
+38
5 (0
)52
8801
55 +
385
(0)5
2 88
0155
info
@is
tria
-krs
an.c
om w
ww
.istr
ia-k
rsan
.com
OP
RTA
LJ M
atka
Lag
inje
21,
524
28 O
prta
lj +
385
(0)5
2 64
4077
+38
5 (0
)52
6441
50 in
fo@
istr
ia-o
prta
lj.co
m w
ww
.istr
ia-o
prta
lj.co
m
PO
RE»
Zag
reba
čka
9, 5
2440
Por
eč +
385
(0)5
2 45
1293
, 451
458
+38
5 (0
)52
4516
65 in
fo@
istr
ia-p
orec
.com
ww
w.is
tria
-por
ec.c
om
PU
LA For
um 3
, 521
00 P
ula
+38
5 (0
)52
2191
97 +
385
(0)5
2 21
1855
info
@is
tria
-pul
a.co
m w
ww
.istr
ia-p
ula.
com
RA
©A
Nik
ole
Tesl
e 1,
522
23 R
aša
/ +
385
(0)5
2 85
2399
info
@is
tria
-ras
a.co
m w
ww
.istr
ia-r
asa.
com
RO
VIN
J O
bala
Pin
o B
udic
in 1
2, 5
2210
Rov
inj
+38
5 (0
)52
8115
66 +
385
(0)5
2 81
6007
info
@is
tria
-rov
inj.c
om w
ww
.istr
ia-r
ovin
j.com
SA
VU
DR
IJA
Ista
rska
2, 5
2475
Sav
udrij
a +
385
(0)5
2 75
9659
+38
5 (0
)52
7598
55 in
fo@
istr
ia-s
avud
rija.
com
ww
w.is
tria
-sav
udrij
a.co
m
VR
SA
R R
ade
Konč
ar 4
6, 5
2450
Vrs
ar +
385
(0)5
2 44
1746
, 441
187
+38
5 (0
)52
4411
87 in
fo@
istr
ia-v
rsar
.com
ww
w.is
tria
-vrs
ar.c
om
ŽMIN
J Č
akav
ska
kuća
bb,
523
41 Ž
min
j +
385
(0)5
2 84
6792
+38
5 (0
)52
8468
44 in
fo@
istr
ia-z
min
j.hr
ww
w.is
tria
-zm
inj.h
r
SR
EDIŠ
NJA
ISTR
AIS
TRIA
CEN
TRA
L F
rani
ne i
Jurin
e 14
, 520
00 P
azin
+38
5 (0
)52
6224
60 +
385
(0)5
2 61
6886
info
@is
tria
-cen
tral
.com
ww
w.is
tria
-cen
tral
.com
ISTR
A IN
FOZa
greb
Vino
teka
Bor
nste
in K
apto
l 19,
100
00 Z
agre
b +
385
(0)1
481
2361
+38
5 (0
)1 4
8123
63
Turistička zajednica Istarske županijeIstria Tourist BoardTourismusverband IstrienEnte per il Turismo dell’ Istria
Info & Booking Centre Istria +385 (0)52 88 00 88
[email protected] | www.istra.hr