ZASTUPNI�KI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi �lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLA�ENJU ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Progla�avam Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, koji je donio Zastupni�ki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. rujna 1997.

Broj: 081-97-1511/1 Zagreb, 29. rujna 1997.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tu�man, v. r.

ZAKON

O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

I. OP�E ODREDBE

�lanak 1.

Ovim se Zakonom ure�uju: za�tita i uvjeti kori�tenja, �uvanje, uporaba i obrada arhivskoga gradiva, javna arhivska slu�ba, te nadle�nosti i zada�e arhiva.

�lanak 2.

Arhivsko je gradivo od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu za�titu.

Arhivsko i registraturno gradivo za�ti�eno je bez obzira na to u �ijem je vlasni�tvu ili posjedu, odnosno kod koga se nalazi, te je li registrirano ili evidentirano.

Na za�titu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o za�titi kulturnih dobara.

�lanak 3.

Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizi�kih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su zna�enja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosa�u na kojem su sa�uvani.

Zapisi ili dokumenti poglavito su spisi, isprave, pomo�ne uredske i poslovne knjige, kartoteke, karte, nacrti, crte�i, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvu�ni zapisi, mikrooblici, strojno�itljivi zapisi, datoteke, uklju�uju�i i programe i pomagala za njihovo kori�tenje.

Arhivsko gradivo nastaje odabiranjem iz registraturnoga gradiva.

Registraturno gradivo jest cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili primljenih djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizi�ke osobe.

Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju, te se glede njegove za�tite primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsko gradivo.

Imateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne i fizi�ke osobe koje su vlasnici ili posjednici gradiva, koje njime upravljaju ili ga dr�e s bilo kojega naslova.

Stvarateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne ili fizi�ke osobe �ijim djelovanjem i radom ono nastaje.

Arhivi su ustanove za �uvanje, za�titu, obradu i kori�tenje arhivskoga gradiva koje mogu biti javne i privatne.

Pismohrana je ustrojstvena jedinica u kojoj se odla�e i �uva arhivsko, odnosno registraturno gradivo do predaje nadle�nom arhivu.

Odabiranje arhivskog gradiva je postupak kojim se iz registraturnog gradiva na temelju utvr�enih propisa odabire arhivsko gradivo.

�lanak 4.

Arhivsko gradivo nastalo djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizi�ke osobe �ini cjelinu (arhivski fond) i u na�elu se ne mo�e dijeliti.

Registraturno gradivo mo�e se dijeliti ili spajati zbog promjene unutarnjeg ustrojstva stvaratelja, preno�enja dijela ili svih njegovih poslova na drugog stvaratelja, zbog preuzimanja dijela ili svih poslova drugog stvaratelja, a uz prethodno pribavljeno mi�ljenje nadle�noga dr�avnog arhiva.

Tijelo ili osoba koja donosi odluku o podjeli ili spajanju registraturnoga gradiva du�na je utvrditi imatelja za svaki dio ovako podijeljenoga ili spojenoga gradiva.

U slu�aju sumnje je li neko gradivo arhivsko, muzejsko ili knji�ni�no, odlu�uje ministar kulture.

II. JAVNO ARHIVSKO I REGISTRATURNO GRADIVO

�lanak 5.

Javnim arhivskim ili registraturnim gradivom smatra se gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela dr�avne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduze�a, trgova�kih dru�tava koja su nastala iz biv�ih javnih poduze�a, javnih bilje�nika i drugih osoba koje obavljaju javnu slu�bu ili imaju javne ovlasti (dalje: stvaratelji javnoga arhivskog i registraturnog gradiva).

Stvaratelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva du�ni su o svom osnivanju, te o promjeni statusa i ustrojstva izvijestiti nadle�ni dr�avni arhiv radi davanja mi�ljenja o postupanju s gradivom.

Nadle�ni dr�avni arhiv utvr�uje popis stvaratelja i imatelja javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva na podru�ju svoga djelovanja.

�lanak 6.

Javno arhivsko i registraturno gradivo je neotu�ivo.

1. Obveze stvaratelja i imatelja

�lanak 7.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva du�ni su:

- savjesno ga �uvati u sre�enom stanju i osiguravati od o�te�enja do predaje nadle�nom arhivu,

- dostavljati na zahtjev nadle�noga dr�avnog arhiva popis gradiva i javljati sve promjene u svezi s njim,

- pribavljati mi�ljenje nadle�noga dr�avnog arhiva prije poduzimanja mjera koje se odnose na njihovo gradivo,

- redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnoga gradiva,

- omogu�iti ovla�tenim djelatnicima nadle�noga dr�avnog arhiva obavljanje stru�nog nadzora nad �uvanjem njihova gradiva,

- pridr�avati se uputa nadle�noga dr�avnog arhiva glede za�tite gradiva.

Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnoga gradiva du�ni su, i nakon �to je arhivsko gradivo odabrano, osigurati �uvanje onoga registraturnog gradiva u kojemu jo� nisu protekli rokovi �uvanja.

�lanak 8.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva obvezni su osigurati primjeren prostor i opremu za smje�taj i za�titu gradiva.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva du�ni su odrediti djelatnika odgovornoga za rad pismohrane, a po potrebi i djelatnika u pismohrani.

Djelatnici u pismohrani moraju imati najmanje srednju stru�nu spremu i polo�en stru�ni ispit za djelatnika u pismohranama.

Ministar kulture donosi na prijedlog Hrvatskoga dr�avnog arhiva Pravilnik o za�titi i �uvanju arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva i Pravilnik o stru�nom usavr�avanju i provjeri stru�ne osposobljenosti djelatnika u pismohranama.

�lanak 9.

Ako imatelj javnoga arhivskog i registraturnog gradiva �uva gradivo nemarno ili nestru�no, te postoji opasnost da ono bude o�te�eno ili uni�teno, nadle�ni �e mu dr�avni arhiv rje�enjem nalo�iti da u ostavljenom roku provede mjere njegova sre�ivanja, popisivanja ili tvarne za�tite.

Ako istekom ostavljenoga roka imatelj ne provede nalo�ene mjere, to �e rje�enje izvr�iti nadle�ni dr�avni arhiv na tro�ak imatelja.

Protiv rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka, �alba se podnosi Ministarstvu kulture. �alba ne odga�a izvr�enje rje�enja.

�lanak 10.

Tijelo koje donese odluku o prestanku rada stvaratelja, odnosno imatelja javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva, du�no je odrediti novu pravnu osobu kao imatelja toga gradiva ili donijeti odluku o predaji gradiva nadle�nom arhivu.

Tijelo, iz stavka 1. ovoga �lanka, du�no je obavijestiti nadle�ni dr�avni arhiv o novom smje�taju gradiva.

2. Odabiranje

�lanak 11.

Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnog gradiva redovito, po isteku roka za �uvanje odre�ene vrste gradiva, odabiru iz njega arhivsko gradivo, prema uputama i uz odobrenje nadle�nog arhiva.

Odabiranje se obavlja prema popisima �to ih utvr�uju nadle�ni arhiv i imatelj.

�lanak 12.

Postupak odabiranja arhivskoga gradiva, kao i potanji propisi o mjerilima, na�inu vrednovanja, izradi popisa gradiva s rokovima �uvanja, redovnom provo�enju i postupku odabiranja, utvr�uju se posebnim pravilnikom �to ga donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga dr�avnog arhiva.

�lanak 13.

Stvaratelji i imatelji du�ni su, nakon odabiranja, uni�titi neodabrano (izlu�eno) registraturno gradivo kojemu su protekli rokovi �uvanja. Pri uni�tavanju moraju se poduzeti mjere za�tite tajnosti podataka koji bi mogli povrijediti javni probitak ili probitak gra�ana.

3. Predaja arhivskoga gradiva arhivu

�lanak 14.

Javno arhivsko gradivo predaje se nadle�nom arhivu u roku koji u pravilu ne mo�e biti dulji od 30 godina od njegova nastanka.

Prije predaje nadle�nom arhivu, stvaratelji, odnosno imatelji, du�ni su obaviti odabiranje i sre�ivanje gradiva.

Gradivo se mo�e predati nadle�nom arhivu i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga �lanka, ako se o tome sporazume imatelj i nadle�ni arhiv, ili ako je to nu�no radi za�tite gradiva.

Ako je gradivo i nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga �lanka potrebno u redovitom poslovanju, stvaratelj �e, odnosno imatelj, i nadle�ni arhiv, utvrditi popis takvoga gradiva i odrediti rok u kojem �e se ono predati arhivu.

Obveza predaje odnosi se i na gradivo koje sadr�i osobne podatke, kao i gradivo za koje je utvr�en stupanj tajnosti odre�en zakonom ili op�im propisima o �uvanju tajnosti. Prigodom predaje arhivu, takvo se gradivo obvezno posebno ozna�uje u popisu i navodi se rok dostupnosti javnosti.

�lanak 15.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva du�ni su ga predati nadle�nom arhivu u izvorniku, sre�eno, ozna�eno, popisano, u zaokru�enim cjelinama te tehni�ki opremljeno, u skladu s Pravilnikom o predaji arhivskoga gradiva arhivima.

Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog dr�avnog arhiva.

Arhiv �e preuzeti gradivo i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz ovoga �lanka, ako je to nu�no radi za�tite i spa�avanja gradiva od o�te�enja ili uni�tenja.

Tro�kove predaje, uklju�uju�i sre�ivanje i izradu popisa, ukoliko ono nije ranije provedeno, snosi imatelj arhivskoga gradiva.

�lanak 16.

Proizvo�a�i filmova namijenjenih javnome prikazivanju, bez obzira u kojoj su tehnici filmovi snimljeni, du�ni su u prvoj godini prikazivanja filma predati Hrvatskom dr�avnom arhivu jednu nekori�tenu kopiju svakoga proizvedenog filma s odgovaraju�om dokumentacijom (scenarij, knjiga snimanja, ispis dijaloga, plakat i izbor fotografija).

Godinu dana nakon snimanja filma proizvo�a� je obvezan predati na trajno �uvanje izvorno gradivo snimljenoga filma (originalni negativi slike i tona).

Uvoznici filmova obvezni su po isteku licence filma predati Hrvatskom dr�avnom arhivu najbolju kopiju svakoga filma, uvezenoga za javno prikazivanje.

Uvoznici videokazeta obvezni su predati Hrvatskom dr�avnom arhivu na trajno �uvanje po jednu kopiju svakoga uvezenog filma.

�lanak 17.

Ako osoba iz �lanka 15. i 16. ovoga Zakona ne ispuni utvr�ene obveze, nadle�ni arhiv donijet �e rje�enje o odabiranju, sre�ivanju i predaji gradiva i izvr�iti ga na tro�ak imatelja.

Protiv rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka �alba se podnosi Ministarstvu kulture. �alba ne odga�a izvr�enje rje�enja.

4. Kori�tenje javnoga arhivskog gradiva u arhivima

�lanak 18.

Pravo na kori�tenje javnoga arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima.

�lanak 19.

Javno arhivsko gradivo u arhivima daje se na kori�tenje u slu�bene svrhe, za znanstveno istra�ivanje i u publicisti�ke svrhe, za potrebe nastave, za izlo�be i objavljivanje, radi ostvarenja ili za�tite osobnih prava i u druge opravdane svrhe.

Na kori�tenje privatnoga arhivskog gradiva u arhivima primjenjuju se odredbe o kori�tenju javnoga arhivskog gradiva, ako zakonom ili drugim propisom nije druk�ije ure�eno ili ako nije druk�ije utana�eno u ugovoru, odnosno ispravi o predaji gradiva u arhivu.

�lanak 20.

Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za kori�tenje 30 godina nakon nastanka.

Arhivsko je gradivo dostupno za kori�tenje i prije isteka roka od 30 godina, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj.

Arhivsko i registraturno gradivo koje sadr�i podatke �to se odnose na obranu, me�unarodne odnose i na poslove nacionalne sigurnosti, uklju�uju�i one za odr�avanje reda i mira, te na gospodarske interese dr�ave, a �ijim bi objavljivanjem nastupile �tetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske, dostupno je za kori�tenje po isteku od 50 godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije druk�ije odre�eno.

�lanak 21.

Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice, lije�ni�ka dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za kori�tenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od ro�enja osobe na koju se odnosi.

Arhivsko gradivo iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e se koristiti i prije predvi�enoga roka, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako na to pristane osoba na koju se ono odnosi, odnosno njezin bra�ni drug, djeca ili roditelji poslije njezine smrti.

Kod predaje arhivu javnoga arhivskog gradiva navedenog u �lanku 20. stavku 3. ovoga Zakona i u stavku 1. ovoga �lanka, u primopredajnom se zapisniku obvezno utvr�uju rokovi dostupnosti.

�lanak 22.

Ukoliko znanstveni razlozi zahtijevaju kori�tenje arhivskoga gradiva prije isteka predvi�enoga roka, ravnatelj arhiva mo�e odobriti kori�tenje toga gradiva iako se nisu stekli uvjeti iz �lanka 20. i 21. ovoga Zakona, na na�in i pod uvjetima koji jam�e za�titu javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka tre�e osobe, a uz obvezno prethodno pribavljeno mi�ljenje Hrvatskog arhivskog vije�a.

Javno arhivsko gradivo mogu koristiti bez ograni�enja stvaratelji �ijom je djelatno��u i radom ono nastalo, u svrhe radi kojih je nastalo, odnosno kojima je slu�ilo.

�lanak 23.

Na kori�tenje se u na�elu daju snimci arhivskoga gradiva.

Dokumente, potrebne u slu�bene svrhe, arhivi u na�elu daju na kori�tenje u obliku ovjerovljena preslika.

Iznimno se dr�avnim tijelima mo�e posuditi izvorno arhivsko gradivo, ali na odre�eno vrijeme i uz uvjet da se na tro�ak toga tijela prethodno izradi za�titni preslik.

Iznimno, izvorno arhivsko gradivo mo�e se dati na kori�tenje ako ne postoje snimci toga gradiva ili ako to zahtijeva znanstvena metoda rada.

Arhivsko gradivo mo�e se koristiti za izlo�be izvan arhiva, ukoliko su osigurani uvjeti za njegovu za�titu i sigurnost i uz obvezu da se za�titno snimi o tro�ku posuditelja, prije predaje.

�lanak 24.

Kori�tenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala u arhivima besplatno je. Za izradu preslika ili posebne tehni�ke opreme, arhivu se pla�a naknada.

Za kori�tenje arhivskoga gradiva u svrhu promid�be, stjecanja dobiti, za umna�anje ili za objavljivanje reprodukcija zapisa, potrebno je posebno odobrenje nadle�nog arhiva.

Za kori�tenje gradiva prema stavku 1. i 2. ovoga �lanka arhivu se pla�a naknada utvr�ena Pravilnikom o kori�tenju arhivskoga gradiva.

�lanak 25.

Odobrenje za kori�tenje javnoga arhivskog gradiva daje ravnatelj arhiva.

U slu�aju odbijanja zahtjeva za kori�tenje arhivskoga gradiva donosi se rje�enje.

�alba na rje�enje iz stavka 2. ovoga �lanka podnosi se Ministarstvu kulture.

�lanak 26.

Na�in, uvjeti i postupak kori�tenja javnoga arhivskog gradiva, te izrada preslika i ovjerovljenih prijepisa utvr�uju se Pravilnikom o kori�tenju arhivskoga gradiva �to ga donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga dr�avnog arhiva.

�lanak 27.

Za svaku �tetu i povredu ne�ijega prava u�injenu kori�tenjem arhivskoga gradiva odgovara osoba kojoj je odobreno kori�tenje gradiva.

�lanak 28.

Izvorno arhivsko gradivo mo�e se iznijeti u inozemstvo u svrhu izlaganja, ekspertize ili provo�enja mjera za�tite, uz odobrenje koje rje�enjem daje ministar kulture. U rje�enju se odre�uje rok u kojem arhivsko gradivo mora biti vra�eno u zemlju, a mogu se odrediti i drugi uvjeti.

Prije izno�enja iz zemlje obvezno je gradivo za�titno snimiti.

III. PRIVATNO ARHIVSKO GRADIVO

�lanak 29.

Privatnim arhivskim gradivom smatra se arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizi�kih osoba, ukoliko nije nastalo u obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne slu�be i ako nije u dr�avnom vlasni�tvu.

�lanak 30.

Hrvatski dr�avni arhiv utvr�uje popis imatelja arhivskoga gradiva u privatnom vlasni�tvu za koje po svojoj stru�noj ocjeni utvrdi da je od interesa za dr�avu.

�lanak 31.

Privatno arhivsko gradivo upisuje se u Upisnik vlasnika privatnoga arhivskog gradiva.

Upisnik iz stavka 1. ovoga �lanka vodi Hrvatski dr�avni arhiv i u njega se unose sljede�i podaci:

- ime, prezime i prebivali�te vlasnika, te JMBG,

- osnovni podaci o stvaratelju arhivskoga gradiva,

- kratki opis sadr�aja, vremenski raspon i koli�ina gradiva,

- datum upisa, te broj i nadnevak rje�enja o progla�enju gradiva dijelom spomeni�ke ba�tine.

1. Obveze imatelja privatnoga arhivskog gradiva

�lanak 32.

Na stvaratelje i imatelje privatnoga arhivskog gradiva na odgovaraju�i se na�in primjenjuju odredbe ovoga Zakona o javnom arhivskom gradivu, osim ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

�lanak 33.

Imatelji privatnoga arhivskog gradiva koji iz bilo koje osnove �uvaju arhivsko gradivo ili pojedina�ne dokumente trajne vrijednosti, obavezni su:

- obavijestiti nadle�ni dr�avni arhiv o posjedovanju gradiva,

- �uvati gradivo i poduzimati mjere potrebne za njegovo sigurno �uvanje i za�titu,

- srediti gradivo i izraditi popis,

- dopustiti ovla�tenoj osobi nadle�noga dr�avnog arhiva da pregleda gradivo i po potrebi provede sigurnosno snimanje.

Ukoliko imatelj privatnoga arhivskog gradiva nije u mogu�nosti srediti gradivo i izraditi popis, du�an je dopustiti nadle�nom dr�avnom arhivu da to u�ini o svom tro�ku.

�lanak 34.

Ako imatelj privatnoga arhivskog gradiva nemarno ili nestru�no �uva gradivo, tako da postoji opasnost da ono bude o�te�eno ili uni�teno, pa ni nakon opomene nadle�noga dr�avnog arhiva u ostavljenom roku ne osigura uvjete za pravilno �uvanje i stru�no odr�avanje arhivskoga gradiva, nadle�ni dr�avni arhiv mo�e rje�enjem odrediti da se arhivsko gradivo preda arhivu na �uvanje dok imatelj ne doka�e da je osigurao propisane uvjete, i to rje�enje izvr�iti.

Protiv rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka �alba se podnosi Ministarstvu kulture. �alba ne odga�a izvr�enje rje�enja.

�lanak 35.

Vlasnik privatnoga arhivskog gradiva mo�e ga pohraniti, darovati ili prodati dr�avnom arhivu.

Privatno arhivsko gradivo koje pohranom, darovanjem ili kupnjom do�e u posjed dr�avnoga arhiva, pristupa�no je za kori�tenje pod uvjetima i na na�in koji vrijede za javno arhivsko gradivo, ako nije druk�ije utana�eno u ugovoru, odnosno u ispravi o predaji gradiva dr�avnom arhivu.

Vlasnik, koji je gradivo pohranio u dr�avnom arhivu, zadr�ava sva prava na gradivo ako ugovorom o pohrani nije druk�ije odre�eno.

2. Promet privatnim arhivskim gradivom

�lanak 36.

Dr�avni arhivi imaju pravo prvokupa arhivskoga gradiva u privatnome vlasni�tvu.

Vlasnici privatnoga arhivskog gradiva koji �ele prodati svoje arhivsko gradivo, du�ni su ga najprije ponuditi nadle�nom dr�avnom arhivu na �ijem podru�ju imaju svoje sjedi�te, odnosno prebivali�te. U ponudi moraju navesti cijenu i druge uvjete prodaje.

Nadle�ni dr�avni arhiv koji ne �eli koristiti svoje pravo prvokupa du�an je u roku od 30 dana od dana prijama ponude, o ponudi izvijestiti Hrvatski dr�avni arhiv, koji se u roku od narednih 30 dana mora o�itovati o ponudi.

Ukoliko ponuda ne bude prihva�ena u roku od 60 dana od njene predaje nadle�nom dr�avnom arhivu, vlasnik mo�e svoje arhivsko gradivo prodati drugoj pravnoj ili fizi�koj osobi, uz cijenu koja nije ni�a od cijene navedene u ponudi nadle�nom dr�avnom arhivu i pod uvjetima koji za kupca nisu ni u �emu povoljniji od uvjeta sadr�anih u ponudi nadle�nom dr�avnom arhivu.

Ako vlasnik privatnoga arhivskog gradiva postupi protivno odredbama ovoga �lanka, nadle�ni dr�avni arhiv ima pravo tu�bom protiv vlasnika i kupca zahtijevati poni�tenje ugovora o kupoprodaji, a najkasnije u roku od pet godina od dana sklapanja takvog ugovora.

�lanak 37.

Osobe koje prodaju svoje arhivsko gradivo dr�avnom arhivu, oslobo�ene su pla�anja svih vrsta poreza na promet.

Dr�avni arhivi mogu dati primjerenu naknadu osobama koje pomognu u pronala�enju i evidentiranju arhivskoga gradiva.

�lanak 38.

Vlasnici privatnoga arhivskog gradiva, koji namjeravaju svoje gradivo iznijeti iz Republike Hrvatske, du�ni su, bez obzira jesu li upisani u Upisnik iz �lanka 32. ovoga Zakona, zatra�iti odobrenje koje rje�enjem izdaje ministar kulture.

Ministar kulture mo�e odobriti privremeni ili trajni izvoz privatnoga arhivskog gradiva nakon pribavljenog mi�ljenja nadle�noga dr�avnog arhiva.

IV. ARHIVSKA SLU�BA

�lanak 39.

Arhivska slu�ba obavlja se kao javna slu�ba obvezno na cijelom podru�ju Republike Hrvatske.

Arhivsku slu�bu obavljaju, kao javne ustanove, Hrvatski dr�avni arhiv, podru�ni dr�avni arhivi, te arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave.

Odre�ene poslove arhivske slu�be mogu, kao ustanove, obavljati specijalizirani arhivi i privatni arhivi, na na�in ure�en ovim Zakonom i drugim propisima.

�lanak 40.

Upravne i druge stru�ne poslove iz svoga djelokruga, u odnosu na arhivsku djelatnost, Ministarstvo kulture obavlja putem arhivske uprave kao upravne organizacije u svom sastavu.

�lanak 41.

Hrvatski dr�avni arhiv, kao sredi�nji i mati�ni dr�avni arhiv, obavlja arhivsku slu�bu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo dr�avnih tijela, dr�avnih i javnih ustanova i poduze�a, te pravnih osoba, obitelji i pojedinaca, �ija se djelatnost prostirala ili se prostire na �itavom ili ve�em dijelu Republike Hrvatske, odnosno koja ima zna�enje za Republiku Hrvatsku.

Podru�ni dr�avni arhivi obavljaju arhivsku slu�bu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo dr�avnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih slu�bi koje obavljaju djelatnost na podru�ju jedne ili vi�e jedinica lokalne samouprave i uprave i u odnosu na gradivo koje nastaje na podru�ju djelovanja toga arhiva.

Arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave �uvaju, za�ti�uju, obra�uju i koriste javno arhivsko gradivo tijela lokalne samouprave i uprave i njihovih javnih slu�bi.

�lanak 42.

Specijalizirani arhivi i privatni arhivi (sveu�ili�ni arhivi, gospodarski arhivi, arhivi vjerskih zajednica, arhivi banaka i dr.) mogu prikupljati i �uvati arhivsko i registraturno gradivo nastalo radom svojih osniva�a i drugih doma�ih pravnih i fizi�kih osoba.

Specijalizirani arhivi koji se osnivaju za za�titu, obradu i kori�tenje javnog arhivskog i registraturnoga gradiva, mogu se osnovati na temelju pribavljene suglasnosti i rje�enja o razgrani�enju nadle�nosti s arhivima iz �lanka 39. stavka 2. ovoga Zakona, �to ga izdaje ministar kulture.

�lanak 43.

Dr�avni arhivi u sklopu svojih zada�a iz �lanka 41. ovoga Zakona:

- provode mjere za�tite arhivskoga gradiva u arhivu i brinu za njegovu sigurnost,

- sre�uju, propisuju i objavljuju arhivsko gradivo, te ga daju na kori�tenje,

- obavljaju stru�ni nadzor nad �uvanjem i odabiranjem arhivskoga gradiva koje se nalazi izvan arhiva i odre�uje mjere njegove za�tite,

- provode neposredan nadzor nad radom arhiva i drugih imatelja arhivskoga gradiva izvan sustava dr�avnih arhiva,

- preuzimaju javno arhivsko gradivo,

- prikupljaju privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili pohranom,

- obavljaju sigurnosno i za�titno snimanje arhivskoga gradiva, te restauratorske i konzervatorske poslove u svezi s arhivskim gradivom,

- daju podatke, izvatke iz dokumenata i ovjerovljene prijepise na zahtjev korisnika,

- izra�uju i objavljuju obavijesna pomagala za pojedine arhivske fondove i zbirke,

- organiziraju predavanja, te�ajeve i druge oblike stru�nog osposobljavanja i usavr�avanja arhivskog osoblja,

- prire�uju izlo�be, predavanja i provode druge oblike kulturne djelatnosti radi poticanja zanimanja za arhivsko gradivo i arhivsku djelatnost,

- sura�uju me�usobno i s drugim ustanovama kulture, znanstvenim i srodnim ustanovama dokumentacijske i informacijske slu�be radi unapre�enja arhivske djelatnosti i znanstvenoga rada u podru�ju arhivistike, pomo�nih povijesnih i informacijskih znanosti,

- obavljaju i druge poslove odre�ene ovim Zakonom i drugim propisima.

�lanak 44.

Radi ostvarenja svojih zada�a, dr�avni arhivi stru�nim i znanstvenim metodama istra�uju i prou�avaju pitanja za�tite kulturnih dobara, arhivistike, pomo�nih povijesnih i informacijskih znanosti, suvremenih oblika strojne obrade podataka i srodnih disciplina.

Dr�avni arhivi mogu objavljivati gradivo i izdavati druge stru�ne publikacije iz svoga djelokruga, izra�ivati i objavljivati znanstvene studije, organizirati znanstvene i stru�ne skupove, biti nositelji znanstvenih i stru�nih projekata ili sudjelovati u ostvarenju znanstvenih i stru�nih projekata drugih ustanova.

�lanak 45.

Hrvatski dr�avni arhiv, osim poslova iz �lanka 43. ovoga Zakona, obavlja i sljede�e poslove i zada�e:

- vodi registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske,

- obavlja informativno-dokumentacijsku slu�bu o arhivskom gradivu na podru�ju Republike Hrvatske,

- vodi evidencije o arhivskom gradivu u inozemnim arhivima koje je od zna�enja za Republiku Hrvatsku, kao i o arhivskom gradivu iseljene Hrvatske,

- vodi Upisnik svih arhiva u Republici Hrvatskoj,

- vodi Upisnik vlasnika arhivskoga gradiva Republike Hrvatske u privatnom vlasni�tvu,

- vodi evidenciju osoba zaposlenih u dr�avnim arhivima,

- izra�uje plan �kolovanja i drugih oblika izobrazbe stru�nog arhivskog osoblja,

- daje mi�ljenje ministru kulture o programima rada dr�avnih arhiva,

- obavlja i druge stru�ne poslove predvi�ene zakonom.

U sastavu Hrvatskoga dr�avnog arhiva djeluje:

- Hrvatska kinoteka kao nacionalni filmski arhiv, koja �uva i provodi mjere za�tite i restauracije filmskog i ostalog audiovizualnog gradiva,

- Sredi�nji laboratorij za fotografiju, mikrografiju i reprografiju,

- Sredi�nji laboratorij za konzervaciju i restauraciju arhivskoga gradiva,

- Zavod za arhivistiku i pomo�ne povijesne znanosti,

- Razvojna slu�ba.

�lanak 46.

Dr�avni arhivi mogu osnovati sabirne centre (me�uarhive) kao svoje podru�nice, u svrhu prikupljanja, odabiranja, �uvanja i sre�ivanja registraturnoga i arhivskoga gradiva.

�lanak 47.

Arhivi obvezno vode:

- knjigu primljenoga arhivskog gradiva, op�i na�astar arhivskog gradiva i na�astare za pojedine fondove i zbirke, knjigu pohranjenoga arhivskog gradiva, knjigu snimljenoga arhivskog gradiva, te knjigu restauriranoga i konzerviranoga arhivskoga gradiva,

- evidenciju o stvarateljima i imateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva na svom podru�ju,

- evidenciju o kori�tenju arhivskoga gradiva.

Ministar kulture donosi, na prijedlog Hrvatskoga dr�avnog arhiva pravilnik o vo�enju evidencije iz stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 48.

Izradom obavijesnih pomagala i davanjem stru�nih i znanstvenih obavijesti, arhivi se povezuju u jedinstveni informacijski sustav, uklju�uju u op�i informacijski sustav Republike Hrvatske i u me�unarodne sustave prijenosa obavijesti.

1. Osnivanje arhiva i sredstva za njihov rad

�lanak 49.

Dr�avne arhive osniva Republika Hrvatska.

Jedinica lokalne samouprave i uprave mo�e osnovati svoj arhiv.

Vi�e jedinica lokalne samouprave i uprave mo�e osnovati zajedni�ki arhiv, a me�usobne odnose urediti ugovorom.

Ako jedinica lokalne samouprave i uprave ne osnuje svoj arhiv, poslove iz �lanka 41. stavka 3. ovoga Zakona o njenom tro�ku obavlja podru�ni dr�avni arhiv nadle�an za podru�je te jedinice lokalne samouprave.

Specijalizirane i privatne arhive mogu osnivati doma�e pravne i fizi�ke osobe.

�lanak 50.

Arhiv se mo�e osnovati ako je:

- osiguran potreban i primjeren radni i spremi�ni prostor, te odgovaraju�a oprema,

- osiguran potreban broj stru�noga arhivskoga osoblja,

- osigurana nov�ana sredstva za osnivanje i po�etak rada arhiva, kao i sredstva za njegov rad.

Rje�enje o postojanju uvjeta za osnivanje arhiva jedinica lokalne samouprave i uprave, te specijaliziranih i privatnih arhiva, donosi Ministarstvo kulture.

Ako Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijama zahtjeva ne donese rje�enje iz stavka 2. ovoga �lanka, smatra se da je osniva� ispunio uvjete za osnivanje arhiva.

Ministar kulture donosi, na prijedlog Hrvatskoga dr�avnog arhiva, pravilnik kojim se utvr�uju uvjeti smje�taja, opreme, za�tite i obrade arhivskoga gradiva, te broj i struktura stru�nog osoblja arhiva.

�lanak 51.

Sredstva za rad dr�avnih arhiva osiguravaju se u dr�avnom prora�unu.

Sredstva za rad ostalih arhiva osiguravaju njihovi osniva�i.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti arhiv ostvari dodatna sredstva (dobit), ona se mogu upotrijebiti isklju�ivo za obavljanje i razvoj djelatnosti arhiva.

�lanak 52.

Prostor za rad, spremi�ni prostor i opremu Hrvatskoga dr�avnoga arhiva osigurava Republika Hrvatska.

Prostor za rad i spremi�ni prostor podru�nih dr�avnih arhiva osiguravaju gradovi u kojima arhiv ima svoje sjedi�te, a opremu im osigurava Republika Hrvatska.

Prostor za rad, spremi�ni prostor i opremu za ostale arhive osiguravaju njihovi osniva�i.

Jedinice lokalne samouprave i uprave ili druge pravne osobe koje nisu osnovale svoje arhive, pa svoje gradivo predaju na �uvanje dr�avnom arhivu, snose tro�kove preuzimanja, smje�taja, �uvanja, obrade i za�tite svoga arhivskog gradiva.

Uzajamne obveze iz stavka 4. ovoga �lanka utvr�uju se ugovorom izme�u dr�avnog arhiva i jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe koja svoje gradivo predaje arhivu.

�lanak 53.

Tijelo koje donese odluku o prestanku rada arhiva ili utvrdi da je arhiv prestao radom, du�no je ovu odluku dostaviti Ministarstvu kulture.

Ministarstvo kulture, na prijedlog Hrvatskog dr�avnog arhiva, utvr�uje mjere za�tite gradiva arhiva koji je prestao radom i odre�uje izvr�itelja.

2. Upravljanje arhivom

�lanak 54.

Arhivom upravlja ravnatelj.

Za ravnatelja arhiva mo�e se imenovati osoba koja ima visoku stru�nu spremu, polo�en stru�ni ispit iz arhivske struke, objavljene vrijedne stru�ne ili znanstvene radove i odlikuje se stru�nim, radnim i organizacijskim sposobnostima.

Iznimno se za ravnatelja arhiva mo�e imenovati osoba koja nije polo�ila stru�ni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosada�njeg rada mo�e o�ekivati da �e s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stru�nog ispita u roku od dvije godine od dana imenovanja.

�lanak 55.

Ravnatelja Hrvatskoga dr�avnog arhiva imenuje i razrje�ava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra kulture.

Ravnatelje podru�nih dr�avnih arhiva imenuje i razrje�ava ministar kulture.

Ravnatelje ostalih arhiva imenuje i razrje�ava osniva� sukladno odredbama Zakona o ustanovama.

Ravnatelji arhiva imenuju se na �etiri godine na temelju javnog natje�aja i mogu biti ponovno imenovani.

�lanak 56.

Arhivi imaju stru�no vije�e.

Stru�no vije�e arhiva raspravlja o svim stru�nim pitanjima rada arhiva, daje ravnatelju mi�ljenje i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvitak arhivske djelatnosti, te obavlja i druge stru�ne poslove sukladno sa statutom arhiva.

Sastav stru�noga vije�a utvr�uje se statutom arhiva. U arhivu u kojemu je zaposleno do pet stru�nih djelatnika, svi oni �ine stru�no vije�e.

3. Nadzor

�lanak 57.

Upravni nadzor nad radom dr�avnih arhiva obavlja Ministarstvo kulture.

Hrvatski dr�avni arhiv obavlja stru�ni nadzor nad radom podru�nih dr�avnih arhiva, a stru�ni nadzor nad Hrvatskim dr�avnim arhivom obavlja Ministarstvo kulture putem svoje uprave za arhive.

Upravni nadzor nad radom ostalih arhiva obavlja �upanijski ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, �port i tehni�ku kulturu na �ijem podru�ju arhiv ima sjedi�te, odnosno Gradski ured za obrazovanje, kulturu i znanost Grada Zagreba, a stru�ni nadzor nad njima obavlja dr�avni arhiv na �ijem podru�ju arhiv djeluje.

V. HRVATSKO ARHIVSKO VIJE�E

�lanak 58.

Hrvatsko arhivsko vije�e je savjetodavno tijelo ministra kulture koje obavlja savjetodavne i odre�ene stru�ne poslove u arhivskoj djelatnosti, prema odredbama ovoga Zakona, a osobito:

- raspravlja o op�im pitanjima iz podru�ja arhivske djelatnosti, daje preporuke i mi�ljenja o unapre�enju djelatnosti,

- razmatra srednjoro�ne i dugoro�ne programe razvitka arhivske djelatnosti,

- razmatra programe rada i godi�nja izvje��a dr�avnih arhiva,

- daje mi�ljenje o potrebi osnivanja arhiva,

- daje mi�ljenje o ostvarivanju znanstvene i kulturne funkcije arhiva,

- daje mi�ljenje o kori�tenju arhivskoga gradiva u arhivima prije isteka predvi�enoga roka,

- poti�e dono�enje i promjene zakona i drugih propisa kojima se ure�uje arhivska djelatnost i rad arhiva, te daje mi�ljenje o provedenim propisima �to ih donosi ministar kulture,

- daje mi�ljenja o me�unarodnoj suradnji na podru�ju arhivske djelatnosti,

- daje mi�ljenje o radu i financiranju arhiva jedinica lokalne samouprave i uprave, specijalnih i privatnih arhiva,

- predla�e ministru kulture dodjeljivanje zvanja vi�eg arhivista i arhivskog savjetnika,

- obavlja i druge poslove utvr�ene ovim Zakonom i drugim propisima.

�lanak 59.

Hrvatsko arhivsko vije�e ima 11 �lanova koji se imenuju na �etiri godine.

�lanove Hrvatskoga arhivskog vije�a imenuju: Ministarstvo kulture - dva �lana, a po jednog �lana - Ministarstvo uprave, Ministarstvo pravosu�a, Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Hrvatska

biskupska konferencija, Hrvatsko arhivisti�ko dru�tvo, a Hrvatski dr�avni arhiv imenuje svoga ravnatelja.

Hrvatsko arhivsko vije�e bira predsjednika iz svojih redova.

�lanak 60.

Hrvatsko arhivsko vije�e donosi poslovnik o svom radu.

Stru�ne i administrativne poslove za Hrvatsko arhivsko vije�e obavlja Hrvatski dr�avni arhiv.

VI. STRU�NO OSOBLJE U ARHIVIMA

�lanak 61.

Stru�ne arhivske poslove obavlja stru�no osoblje u zvanjima: arhivski tehni�ar, vi�i arhivski tehni�ar, arhivist, vi�i arhivist i arhivski savjetnik, kao i njima odgovaraju�e osoblje u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprografiji i mikrografiji, te za�titi audiovizualnog i filmskoga arhivskog gradiva.

Arhivski tehni�ar mo�e biti osoba koja ima srednju stru�nu spremu i koja je polo�ila stru�ni ispit za arhivskog tehni�ara.

Vi�i arhivski tehni�ar mo�e biti osoba koja ima vi�u stru�nu spremu i koja je polo�ila stru�ni ispit za vi�eg arhivskog tehni�ara.

Arhivist mo�e biti osoba koja ima visoku stru�nu spremu i koja je polo�ila stru�ni ispit za arhivista.

Vi�i arhivist mo�e biti osoba s polo�enim stru�nim ispitom za arhivista, najmanje pet godina radnog iskustva u obavljanju stru�nih poslova na radnom mjestu arhivista (odnosno konzervatora u arhivskoj djelatnosti) nakon polo�enoga stru�nog ispita i koja je objavila zapa�ene stru�ne ili znanstvene radove iz arhivske struke.

Arhivski savjetnik mo�e biti osoba s polo�enim stru�nim ispitom za arhivista, priznatim zvanjem vi�eg arhivista i s najmanje deset godina rada u arhivskoj struci, koja je objavila zna�ajne znanstvene i stru�ne radove iz arhivske struke i koja po svojim stru�nim kvalitetama mo�e obavljati najslo�enije poslove arhivske struke.

�lanak 62.

Radi stjecanja potrebnoga stru�nog znanja za samostalno obavljanje poslova arhivskoga tehni�ara, vi�ega arhivskog tehni�ara i arhivista, vje�benici provode vje�beni�ku praksu koja traje godinu dana.

Najkasnije u roku od godine dana po isteku vje�beni�ke prakse, vje�benici su du�ni polo�iti stru�ni ispit.

Vje�benicima iz stavka 1. ovoga �lanka, koji ne polo�e stru�ni ispit, prestaje rad u arhivu istekom roka odre�enoga za polaganje stru�nog ispita.

�lanak 63.

Vje�benici i stru�no arhivsko osoblje bez polo�enoga stru�nog ispita pola�u stru�ni ispit po programu i pravilniku o polaganju stru�nih ispita �to ih donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog dr�avnog arhiva.

Stru�ni ispiti pola�u se pred stru�nim povjerenstvom koje imenuje Hrvatsko arhivsko vije�e.

Hrvatsko arhivsko vije�e imenuje i stru�no povjerenstvo za ocjenjivanje stru�nih i znanstvenih radova iz arhivistike osoba koje ostvaruju uvjete za sticanje zvanja vi�eg arhivista i arhivskog savjetnika.

Zvanja vi�eg arhivista i arhivskog savjetnika, na prijedlog Hrvatskoga arhivskog vije�a, dodjeljuje ministar kulture.

�lanak 64.

Za stru�no osoblje drugih struka i zvanja zaposleno u arhivu na za�titi arhivskog gradiva u pogledu polaganja stru�nih ispita primjenjuju se propisi kojima je ure�eno polaganje stru�nih ispita u njihovim strukama.

Do dono�enja propisa iz stavka 1. ovoga �lanka, takvo osoblje pola�e posebni dio arhivisti�koga stru�nog ispita pred povjerenstvom za arhivske stru�ne ispite.

VII. KAZNENE ODREDBE

�lanak 65.

Tko uni�ti, prikriva ili u�ini neupotrebljivim arhivsko gradivo, ili ga iznese u inozemstvo bez prethodnog odobrenja nadle�nog dr�avnog tijela, kaznit �e se zatvorom do pet godina.

�lanak 66.

Nov�anom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit �e se za prekr�aj:

- imatelj, odnosno tijelo koje donese odluku o podjeli gradiva pismohrane protivno odredbama �lanka 4. ovoga Zakona,

- stvaratelj i imatelj javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva, te stvaratelj i imatelj iz �lanka 32. ovoga Zakona, koji nakon upozorenja dr�avnog arhiva ne ispuni obveze iz �lanka 7., 8. i 9. ovoga Zakona ili ako zbog neizvr�avanja tih obveza nastane �teta na gradivu,

- tijelo koje donese odluku o prestanku rada stvaratelja ili imatelja javnoga arhivskog ili registraturnoga gradiva ili gradiva kojemu je utvr�eno svojstvo kulturnog dobra, a ne provede mjere propisane �lankom 10. ovoga Zakona,

- stvaratelj i imatelj javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva i nadle�ni arhiv koji pri odabiranju arhivskoga gradiva ne postupi prema odredbama �lanka 11. ovoga Zakona,

- stvaratelj i imatelj koji neodabrano registraturno gradivo ne uni�ti prema odredbi �lanka 13. ovoga Zakona,

- stvaratelj i imatelj koji kod predaje gradiva ne postupi prema odredbama �lanka 15. ovoga Zakona,

- proizvo�a�i i uvoznici filmova koji ne postupe prema odredbama �lanka 16. ovoga Zakona,

- imatelj privatnoga arhivskog gradiva koji po upozorenju dr�avnog arhiva ne izvr�i obveze iz �lanka 34. ovoga Zakona ili zbog neizvr�enja tih obveza nastane trajna �teta na gradivu,

- imatelj privatnoga arhivskog gradiva koji prilikom prodaje gradiva ne postupi prema odredbama �lanka 36. ovoga Zakona,

- arhiv koji ne provodi mjere za�tite gradiva, te ono bude o�te�eno ili uni�teno protivno odredbama �lanka 43. ovoga Zakona,

- privatna i druga poduze�a, i ustanove, koja su preuzela gradivo u pismohranama nastalo djelatno��u biv�ih organizacija udru�enoga rada, ako ne postupe prema odredbama �lanka 69. ovoga Zakona.

Nov�anom kaznom od 3.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit �e se za prekr�aj:

- stvaratelj javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva koji o osnivanju i promjeni djelatnosti i ustrojstva ne izvijesti nadle�ni dr�avni arhiv prema odredbi �lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

- imatelj javnoga arhivskog ili registraturnoga gradiva koji u roku od 6 mjeseci od osnutka ne utvrdi popis i ne zatra�i mi�ljenje nadle�noga dr�avnog arhiva iz �lanka 11. ovoga Zakona,

- arhiv koji preuzme arhivsko gradivo na na�in i pod uvjetima koji su razli�iti od propisanih u �lanku 14. i 15. ovoga Zakona,

- arhiv koji izda gradivo na kori�tenje, a nisu zadovoljeni uvjeti sigurnosti protivno odredbama �lanka 23. ovoga Zakona,

- arhiv koji dopusti kori�tenje gradiva prije isteka rokova propisanih u �lanku 20. i 21. ovoga Zakona ako kori�tenje nije odobreno na osnovi �lanka 22. ovoga Zakona,

- ravnatelj arhiva koji izda odobrenje za kori�tenje gradiva suprotno odredbi �lanka 22. ovoga Zakona,

- arhiv koji ne vodi evidenciju iz �lanka 47. ovoga Zakona.

Odgovorna osoba stvaratelja i imatelja arhivskog i registraturnoga gradiva ili ustanove, za prekr�aje iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka kaznit �e se nov�anom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

�lanak 67.

Ministar kulture donijet �e provedbene propise za koje je ovla�ten ovim Zakonom u roku od godinu dana od njegova stupanja na snagu.

Do dono�enja provedbenih propisa predvi�enih ovim Zakonom ostaje na snazi, ukoliko nije u suprotnosti s ovim Zakonom:

1. Uputstvo o vo�enju evidencije u arhivima ("Narodne novine", br. 7/63.),

2. Uputstvo o evidenciji arhiva i zbirki arhivske gra�e ("Narodne novine", br. 12/67.),

3. Pravilnik o odabiranju i izu�ivanju registraturne gra�e ("Narodne novine", br. 36/81.),

4. Pravilnik o polaganju stru�nih ispita u arhivskoj struci ("Narodne novine", br. 38/81.),

5. Uputstvo o predaji arhivske gra�e arhivima ("Narodne novine", br. 33/87.),

6. Uputstvo o vrednovanju registraturne gra�e ("Narodne novine", br. 33/87.),

7. Pravilnik o polaganju ispita o stru�noj osposobljenosti radnika za zadatke i poslove za�tite arhivske i registraturne gra�e izvan arhiva ("Narodne novine", br. 17/88.),

8. Pravilnik o za�titi arhivske i registraturne gra�e izvan arhiva ("Narodne novine", br. 17/88.),

9. Popis imalaca arhivske i registraturne gra�e prve i druge kategorije u nadle�nosti Arhiva Hrvatske ("Narodne novine", br. 15/89.).

�lanak 68.

Arhivsko gradivo koje se �uva u dr�avnim arhivima, u smislu Zakona o za�titi arhivske gra�e i arhivima ("Narodne novine", br. 25/78. i 47/86.), arhivsko gradivo nastalo do 31. prosinca 1990. za koje je po istom Zakonu postojala obveza predaje arhivima (�lanak 15.-17.) i arhivsko gradivo biv�ih dru�tveno-politi�kih organizacija, dr�avno je vlasni�tvo i smatra se javnim arhivskim gradivom prema odredbama ovoga Zakona.

�lanak 69.

Privatna i druga poduze�a, i ustanove, nastala pretvorbom, koja su do pretvorbe bila dru�tveno, odnosno dr�avno vlasni�tvo, mogu arhivsko gradivo �to su ga preuzela pretvorbom, a potrebno im je u obavljanju njihove osnovne zada�e, zadr�ati najdulje deset godina nakon isteka kalendarske godine u kojoj je izvr�ena pretvorba.

Pravne osobe iz stavka 1. ovoga �lanka du�ne su navedeno gradivo osigurati od uni�tenja i o�te�enja, te su ga po isteku predvi�enoga roka du�ne u sre�enom stanju i popisano predati nadle�nom dr�avnom arhivu. Ukoliko arhiv nije u mogu�nosti preuzeti gradivo, pravna ga je osoba du�na i nadalje �uvati u sre�enom stanju.

Na dijelove gradiva koji su i nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga �lanka potrebni za obavljanje djelatnosti, na odgovaraju�i se na�in primjenjuju odredbe ovoga Zakona o predaji javnoga arhivskog gradiva. Gradivo izuzeto od predaje, vlasnik je du�an popisati i popis predati nadle�nom dr�avnom arhivu.

Vlasnik pravne osobe iz stavka 1. ovoga �lanka i nadle�ni dr�avni arhiv sklapaju ugovor o predaji gradiva. U ugovoru se mo�e ograni�iti pravo kori�tenja predanoga gradiva, ako postoji opravdan razlog za sumnju da bi njegovim kori�tenjem vlasniku bila nanesena �teta.

�lanak 70.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona postoje�i Povijesni arhiv u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Vara�dinu, Zadru i Zagrebu nastavljaju radom kao podru�ni dr�avni arhivi pod nazivom Dr�avni arhiv u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Vara�dinu, Zadru i Zagrebu.

Arhivi iz stavka 1. ovoga �lanka uskladit �e svoje op�e akte i na�in rada s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegova dono�enja.

�lanak 71.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje va�iti Zakon o za�titi arhivske gra�e i arhivima ("Narodne novine", br. 25/78., 47/86. i 47/89.) i Zakon o postupku imenovanja ravnatelja arhiva i

o sastavu Hrvatskoga arhivskog vije�a ("Narodne novine", br. 96/93.), �lanak 28. Zakona o odre�ivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.).

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje va�iti Pravilnik o za�titi, obradi i selekciji registraturne i arhivske gra�e koja je nastala radom organa unutra�njih poslova ("Narodne novine", br. 24/82.) i Pravilnik o za�titi, obradi i selekciji registraturne gra�e i �uvanju arhivske gra�e nastale radom organa uprave nadle�nih za poslove narodne obrane ("Narodne novine", br. 37/83.).

�lanak 72.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 612-06/96-01/01 Zagreb, 19. rujna 1997.

ZASTUPNI�KI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupni�kog doma Sabora

akademik Vlatko Pavleti�, v. r.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

1411

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 27. lipnja 2000.

Broj: 01-081-00-2333/2 Zagreb, 3. srpnja 2000.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Članak 1.

U Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97.) u članku 19. stavku 2. na kraju teksta predzadnja riječ: »u« se briše.

Članak 2.

U članku 38. stavku 1. riječi: »iz članka 32.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 31.«.

Članak 3.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»Upravne i druge stručne poslove u odnosu na arhivsku djelatnost obavlja Ministarstvo kulture.«.

Članak 4.

U članku 57. stavku 2. riječi: »Ministarstvo kulture« stavlja se točka, a riječi: »putem svoje uprave za arhive« se brišu.

Članak 5.

U članku 59. stavku 2. iza riječi: »Ministarstvo kulture« dodaju se riječi: »i Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave po«, a riječi: »Ministarstvo uprave, Ministarstvo pravosuđa« se brišu.

Članak 6.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-06/00-02/01 Zagreb, 27. lipnja 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Predsjednik Zastupničkog doma

Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić, v. r.

HRVATSKI SABOR 1459

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 22. svibnja 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/78

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 28. svibnja 2009.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Članak 1.

U Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97. i 64/00.) u članku 31. stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»– tvrtka i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište vlasnika, te ime, prezime i prebivalište odgovorne osobe,«.

Članak 2.

U članku 49. stavak 5. mijenja se i glasi:

»Specijalizirane i privatne arhive mogu osnivati domaće i strane pravne i fizičke osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.«

Članak 3.

U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Za ravnatelja arhiva može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.), te položen stručni ispit iz arhivske struke, objavljene vrijedne stručne ili znanstvene radove i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima.«

Članak 4.

U članku 58. podstavak 10. mijenja se i glasi:

»– predlaže ministru kulture dodjeljivanje odgovarajućih stručnih arhivskih zvanja prema pravilniku iz članka 61. ovoga Zakona,«.

Članak 5.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»Stručne poslove u arhivima obavlja stručno osoblje u zvanjima: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik, kao i njima odgovarajuće osoblje u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprografiji i mikrografiji, te zaštiti audiovizualnog i filmskog arhivskog gradiva.

Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća.«

Članak 6.

Članci 62. do 64. brišu se.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 7.

Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju stručne poslove u arhivima nastavljaju s radom u svojim stručnim zvanjima stečenima prema odredbama zakona i drugih propisa koji su bili na snazi do donošenja ovoga Zakona.

Članak 8.

Osobe koje se zapošljavaju na stručnim poslovima u arhivima, do donošenja pravilnika iz članka 5. ovoga Zakona trebaju ispunjavati uvjete propisane člancima 61. do 64. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97. i 64/00.).

Članak 9.

Ravnatelji i osobe koje se zapošljavaju u arhivima, a koje su stekle visoku, odnosno višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, imaju sva prava iz Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kao i osobe koje su završile odgovarajuću razinu obrazovanja prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Članak 10.

Hrvatsko arhivsko vijeće će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predložiti ministru kulture donošenje pravilnika iz članka 5. ovoga Zakona.

Članak 11.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članka 2. ovoga Zakona koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 612-06/09-01/01

Zagreb, 22. svibnja 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.