er 100 2014 0508

U Bruxellesu je fokus oko europskih izbora i dalje na osobama kandidata za koje se

smatra da će naslijediti J. M.Barrosa na mje-stu šefa Europske komisije. Kandidatima je postavljeno pitanje kako nezainteresirane građane, a pogotovo mlade, misle ponovo zainteresirati za ideju Europe. Bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt odgovorio je da takvima treba objasniti zašto je integriranija Europa (ili “više Europe”) dugoročno rješe-nje za krizu iz koje veći dio Europe tek sada

izlazi. Takva integriranija Europa može po-praviti ekonomiju i može stvoriti nova radna mjesta, rekao je kandidat europskih liberala. “Ako stvorimo pravu europsku ekonomsku strategiju, stvorit ćemo nova radna mjesta”, rekao je.

Socijaldemokrat Martin Schulz rekao je da se s razočaranim biračima mora razgovarati o kon-kretnim rješenjima za nezaposlenost i o borbi protiv sve veće nejednakosti. Kandidat EPP-a Jean-Claude Juncker rekao je da moramo za-tvoriti procjep između razočaranih, pogoto-

vo mladih birača i europske politike tako što ćemo se baviti s velikim, strateškim pitanji-ma za Europu, a ne s previše malih zadirati u nacionalne politike. Također, dodao je bivši luksemburški premijer, trebalo bi unutar-njem tržištu osigurati i socijalnu dimenziju.

U jednom od brojnih sučeljavanja koja se od-vijaju u različitim formatima M. Schulz je rekao da se u Europi može osjetiti dubinsko pomicanje raspoloženja i masa prema ljevici, čak i ako će socijaldemokratske i socijalističke stranke u ne-

kim državama i gubiti. Na pitanje o tome koli-ki će utjecaj imati Angela Merkel na buduću Komisiju, zato jer je jedan kandidat Nijemac i njegova je stranka u koaliciji s CDU-om, a drugi ima njenu političku podršku, obojica su odgovorili šalom.

Prema novim anketama, EPP je u Europi već drugi tjedan u maloj prednosti i, prema tome, Jean-Claude Juncker je bliži izgledima da bude izabran za narednog šefa Europske komisije. Moglo bi se reći da su na to mnogi počeli računati.

Ali, ne posustaju niti mišljenja da, unatoč političkom momentu sile koji je Europski parlament postigao, lideri EU-a neće prihva-titi niti jednog od ove trojice, nego će izabrati nekog trećeg, “sličnijeg Barrosu”, a to znači

manje izrazitu osobnost. Ovi kandidati, a uz i njih i Ska Keller iz Zelenih, smatraju da bi to bilo pogubno za demokraciju, ali ipak ne znači da je takav razvoj nemoguć.

Zanimljiva je analiza Europskog savjeta za vanjske poslove (ECFR) u kojoj se tvrdi da nakon izbora niti EPP niti europski socija-listi ne mogu osigurati većinu u Europskom parlamentu i to zato jer će mnoge glasove uzeti populističke i euroskeptične stranke. Socijalisti mogu koalirati sa Zelenima i Li-beralima, a EPP s desnijim euroskeptičnim strankama, ali samo do neke mjere, jer bi se to kosilo s njihovim vrijednostima. Ne bi mogli u koaliciju s ALDE (liberalima) jer bi G. Verhofstadt odbio surađivati s euroskep-ticima.

Dakle, zaključuje analitičar J. I.Torreblanca iz ECFR-a, moguća je jedino velika koalicija Socija-lista i EPP-a, kakva u Europskom parlamentu u labavijem obliku postoji i sada. No, kad se ona ostvari, tada niti jedna od dvije velike poli-tičke obitelji neće pristati da predsjednik Eu-ropske komisije bude kandidat one suprotne skupine. Također će biti nemoguće da pred-sjednik Komisije bude Guy Verhofstadt jer, iako se o šefu EK-a odlučuje kvalificiranom većinom, Velika Britanija jako bi se protivila tom europskom federalistu. Prema tome, li-deri će sami izabrati nekog, čije se ime za sad ne spominje, ili barem ne jako glasno, zaklju-čuje se ovoj analizi think-tanka ECFR-a.

Moguće je da naredni šef Europske komisije ne bude niti jedan od sadašnjih kandidata

Unija je spremna proširiti postojeće sankcije prema Rusiji

Južne članice još uvijek imaju neodrživ dug i nezaposlenost

Na udaru bi se već 12. svibnja mogli naći veliki oligarsi povezani s Putinom, ali i Gazprom i Rosnjeft str. 3

Prognoze: Unijin će BDP ove godine rasti, ali javni dug Grčke, Irske, Španjolske i Italije sporo se smanjuje str. 4

8. svibnja 2014. Broj 100 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Jean-Claude Juncker je bliži izgledima da bude izabran za narednog šefa Europske komisije

KANDIDATI ZA BARROSOVA NASLJEDNIKA I DALJE U FOKUSU INTERESA

JUBILARNI

BROJ100

8. svibnja 2014. Broj 100 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Slovenski povjerenik Janez Potočnik je u sklobu akcije “Očistimo Europu”, uposlio i službenike Europske komisije koji su čistili na briselskom trgu Schuman , gdje su smještene zgrade Europske komisije i Vijeća. Ako povjerenik Janez Potočnik ostane i u narednoj

Europskoj komisiji, na trećem mandatu, tada će biti jedan od potpredsjednika Europske komisije, bez obzira tko će biti predsjednik.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Europska unija i Japan najavili su kako na-stavljaju s planovima da naredne, 2015.

godine potpišu ugovor o slobodnoj trgovi-ni, unatoč tome što je europska automobil-ska industrija vrlo skeptična prema tome da li će Tokio udovoljiti njihovim zahtjevima.

Ali, da će se rad na ugovoru požuriti, potvrdili su nakon svog briselskog sastan-ka japanski premijer Shinzo Abe, te J. M. Barroso i Herman Van Rompuy.

Pregovori o trgovinskom ugovoru EU-a i Japa-na počeli su u travnju 2013. godine. Ovi pregovori manje su kontroverzni od sličnih sa Sjedinjenim Državama, a u velikoj mjeri pridonijeli bi poveća-nju BDP-a obje strane. Prema posljednjim po-dacima, EU i Japan zajedno predstavljaju 27 posto svjetskog BDP-a. Za europsku stranu to bi moglo značiti više od 400 tisuća novih radnih mjesta. Europski izvoz u Japan mo-

gao bi narasti 35, a japanski izvoz u EU 24 posto, izračunale su obje strane.

Ali, hoće li će do toga zaista i doći, ovisi o tome da li će Francuzi i Talijani, koji pro-izvode veliki broj manjih automobila, biti dovoljno zadovoljni smanjenjem barijera u Japanu za europske automobile. Citroen i Fiat iznijeli su podatke da im je zatvore-no 40 posto japanskog tržišta, tvrde da Ja-panci nemaju namjeru ukinuti te prepreke i sumnjaju da će EK imati dovoljno snage da u pregovorima nagovori drugu stranu na popuštanje.

Naime, otkako su pregovori počeli postu-pno su se trebale ukidati barijere, a posebno za male europske automobile u Japanu. To se nije dogodilo i entuzijazam s europske strane je zamro, a novi poticaj za nastavak pregovora došao je iz Tokija. Premijer Abe bio je na devetodnevnoj turneji u EU-u na-stojeći pridobiti zemlje članice za nastavak trgovinskih razgovora.

Šef Europske komisije rekao je da je EU jako zainteresirana za ubrzanje pregovora, ali da će brzina “biti uvjetovana”.

Otvaranju pregovora o ugovoru o slo-bodnoj trgovini prethodilo je deset godina smanjenja obima japansko-europske tr-

EU je spreman proširiti postojeće sankcije prema Rusiji, a to bi se moglo dogoditi 12. svibnja na sastanku ministara vanjskih poslova. Za sada je sklopljen preliminarni spora-

zum po kojem se ustanovljavaju kriteriji za kaznene mjere prema pojedincima, ali i prema ruskim tvrtkama.

Unija će poduzeti sve potrebne korake da sankcije imaju što jači pravni legitimitet zbog nega-tivnih ranijih iskustava s Iranom, kada se morala braniti od kritika da njene sankcije nemaju do-voljno čvrst pravni temelj.

Vjeruje se da bi novi kriteriji mogli omogućavati da se naciljaju i divovi poput Gazproma i Rosnjefta, premda je teško zamislivo da bi ih EU mogao uvrstiti na crnu listu. Zemlje čla-nice vodile su vrlo oštre diskusije oko toga koliko treba proširiti kriterije za sankcije. Tako su Britanija, Poljska i baltičke zemlje vukle prema tome da se omogući da kazne za Rusiju budu što šire, te da se može izravno pogoditi, ako se želi, i velike ruske proputinovske oli-garhe. Kako se očekivalo, bilo je zemalja koje su zagovarale oprez u strahu da se ne povrijede europski poslovni interesi.

EU sada kažnjava 48 ruskih i ukrajinskih građana zabranom putovanja i zamrzavanjem sredstava u bankama u EU-u.

Šef Europske komisije na odlasku J. M. Barro-so održao je vrlo zanimljiv govor na Hum-

boldtovom sveučilištu u Berlinu, govor u kojem je sumirao što misli da su njegova najvažnija postignuća u dva mandata, ali, još važnije, dao je dobre uvide u pitanja demokratskog deficita, euroskepticizma, pitanja hijerarhije odlučivanja u EU-u i time debatu o Uniji produbio i obnovio (str. 7).

Kandidati za predsjednika Europske komisije i dalje putuju i govore po zemljama članicama koje su za to pokazale zanimanje i odgovaraju, pojedinačno ili u paru, na pitanja o tome kako bi vodili EK, ali i još važnije, daju viziju Unije i također, sa svoje strane, otvaraju europske de-bate. Sad se već jasno vide razlike između bor-benog Schulza koji ne želi biti na čelu Europske komisije koja bi branila “bankare i špekulante”, Verhofstada koji posve slobodno govori što mi-sli, te Junckera, čije šanse da postane Barrosov nasljednik svakog dana rastu.

Osim europskih izbora, koji uistinu zao-kupljaju političku klasu u Europi, sve pritišće problem razvoja u Ukrajini, što je Barroso na-zvao “najvećom sigurnosnom krizom nakon pada Berlinskog zida”, ali nije jedini koji tako misli. Sastanak G7 to je potvrdio. Zaključci s G7 sastanka, koji su politički značajni i upućuju na to da Europljani doista, aktivno, traže izlaz iz ovisnosti o ruskome plinu, bit će predočeni šefovima europskih država i vlada na njihovom briselskom sastanku u lipnju.

Konačno, donosimo i pregled posljednje Proljetnje ekonomske prognoze, čiji je glavni naglasak da se Europa kao cjelina, s izuzetkom Cipra i Hrvatske, polako izvlači iz krize.

Na udaru bi se mogli naći veliki oligarsi, ali i poduzeća poput Gazproma i Rosnjefta

Šef Komisije sumirao svoje rezultate

Citroen i Fiat iznijeli su da im je 40 posto japanskog tržišta zatvoreno Entuzijazam s europske strane je zamro, a poticaj za nastavak pregovora dao je Tokio

J. M.Barroso održao je zanimljiv govor na Sveučilištu Humboldt

EU postavlja uvjete za pregovoreJAPAN TRAŽI POTPISIVANJE UGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S EU-om

STVARA SE PRAVNI TEMELJ ZA NOVE SANKCIJE MOSKVI

UVODNIK

© E

U

nastavak na 7. stranici


U ponedjeljak 5. Svibnja Europska komisija objavila je svoje uobičajene proljetne ma-

kroekonomske prognoze za ovu i za sljedeću godinu. Iz predočenih pokazatelja može se vi-djeti da se ekonomsko stanje Unije popravlja, odnosno stabilizira. Navješćujući indikatori

ukazuju da rast BDP-a hvata zalet u kratkom roku, dok se uvjeti za održiv oporavak pobolj-šavaju i u srednjem roku. Hrvatska je, naža-lost, uz Cipar jedina članica koja će prema Komisijinim prognozama i ove godine (pete uzastopne) zabilježiti pad BDP-a, a uz to i pad

broja zaposlenih i stagnaciju investicija. Za Hrvatsku komisija kaže da „nastavlja tonuti bez uspostavljenog čvrstog modela rasta“.

U ovoj godini EU kao cjelina postići će rast BDP-a od 1,6 posto, a zona eura od 1,2 posto. Dogo-dine Komisija očekuje ubrzanje Unijina rasta

Grčka, Irska, Španjolska, Cipar, Italija… i ove će godine imati neodrživo visoke razine javnoga duga

PROLJETNE PROGNOZE EUROPSKE KOMISIJE UKAZUJU NA OPORAVAK UNIJE, ALI I TVRDOKORNE PROBLEME

Proljetne makroekonomske prognoze 2014.

Realni BDP (% promjene)

Investicije (% promjene)

Zaposlenost (% promjene)

Stopa nezaposlenosti (%)

2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.

Belgija 1,4 1,6 1,6 3,2 0,3 0,8 8,5 8,2

Njemačka 1,8 2,0 4,5 4,5 0,6 0,3 5,1 5,1

Estonija 1,9 3,0 0,9 3,7 0,2 0,3 8,1 7,5

Irska 1,7 3,0 12,0 6,5 2,4 2,3 11,4 10,2

Grčka 0,6 2,9 5,3 11,7 0,6 2,6 26,0 24,0

Španjolska 1,1 2,1 -1,4 4,2 0,4 1,2 25,5 24,0

Francuska 1,0 1,5 1,3 4,5 0,3 0,8 10,4 10,2

Italija 0,6 1,2 1,6 4,0 0,1 0,4 12,8 12,5

Cipar -4,8 0,9 -18,1 1,3 -4,4 0,8 19,2 18,4

Latvija 3,8 4,1 3,2 6,8 1,6 1,7 10,7 9,6

Luksemburg 2,6 2,7 0,3 2,7 2,0 2,1 5,7 5,5

Malta 2,3 2,3 10,5 3,0 2,1 2,1 6,5 6,5

Nizozemska 1,2 1,4 4,9 2,9 -0,6 0,6 7,4 7,3

Austrija 1,6 1,8 2,2 3,4 0,8 0,9 4,8 4,7

Portugal 1,2 1,5 3,3 3,8 0,9 0,8 15,4 14,8

Slovenija 0,8 1,4 2,7 1,4 0,0 0,3 10,1 9,8

Slovačka 2,2 3,1 2,3 3,5 0,5 0,6 13,6 12,9

Finska 0,2 1,0 -3,3 2,6 -0,2 0,3 8,5 8,4

Eurozona 1,2 1,7 2,3 4,2 0,4 0,7 11,8 11,4

Bugarska 1,7 2,0 5,5 2,5 0,3 0,4 12,8 12,5

Češka 2,0 2,4 2,3 2,6 0,2 0,4 6,7 6,6

Danska 1,5 1,9 2,4 3,0 0,5 0,5 6,8 6,6

Hrvatska -0,6 0,7 0,0 3,0 -2,5 -1,0 18,0 18,0

Litva 3,3 3,7 6,5 6,9 1,4 1,3 10,6 9,7

Mađarska 2,3 2,1 7,0 4,3 0,7 0,6 9,0 8,9

Poljska 3,2 3,4 4,8 7,3 0,5 0,6 9,9 9,5

Rumunjska 2,5 2,6 2,7 4,3 0,4 0,7 7,2 7,1

Švedska 2,8 3,0 5,5 6,5 1,2 1,1 7,6 7,2

U. Kraljevstvo 2,7 2,5 6,6 7,1 1,6 1,0 6,6 6,3

EU 1,6 2,0 3,1 4,7 0,6 0,7 10,5 10,1

USA 2,8 3,2 4,9 7,5 1,8 1,6 6,4 5,9

Japan 1,5 1,3 3,8 1,6 0,5 0,3 3,8 3,8


Proljetne makroekonomske prognoze 2014.

Inflacija (%)

Saldo tekućeg računa (% BDP-a)

Saldo proračuna opće države (% BDP-a)

Dug opće države (% BDP-a)

2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.

Belgija 0,9 1,3 0,3 -0,3 -2,6 -2,8 101,7 101,5

Njemačka 1,1 1,4 7,3 7,0 0,0 -0,1 76,0 73,6

Estonija 1,5 3,0 -2,7 -2,8 -0,5 -0,6 9,8 9,6

Irska 0,6 1,1 7,4 8,9 -4,8 -4,2 121,0 120,4

Grčka -0,8 0,3 -2,3 -2,2 -1,6 -1,0 177,2 172,4

Španjolska 0,1 0,8 1,4 1,5 -5,6 -6,1 100,2 103,8

Francuska 1,0 1,1 -1,8 -2,0 -3,9 -3,4 95,6 96,6

Italija 0,7 1,2 1,5 1,5 -2,6 -2,2 135,2 133,9

Cipar 0,4 1,4 0,0 0,4 -5,8 -6,1 122,2 126,4

Latvija 1,2 2,5 -1,3 -2,0 -1,0 -1,1 39,5 33,4

Luksemburg 1,4 2,4 6,4 5,0 -0,2 -1,4 23,4 25,5

Malta 1,2 1,9 0,3 1,0 -2,5 -2,5 72,5 71,1

Nizozemska 0,7 0,9 8,2 8,6 -2,8 -1,8 73,8 73,4

Austrija 1,6 1,7 3,4 3,8 -2,8 -1,5 80,3 79,2

Portugal 0,4 1,1 1,0 1,4 -4,0 -2,5 126,7 124,8

Slovenija 0,7 1,2 6,0 6,2 -4,3 -3,1 80,4 81,3

Slovačka 0,4 1,6 2,4 2,4 -2,9 -2,8 56,3 57,8

Finska 1,4 1,4 -0,4 -0,2 -2,3 -1,3 59,9 61,2

Eurozona 0,8 1,2 2,9 2,9 -2,5 -2,3 96,0 95,4

Bugarska -0,8 1,2 1,0 0,2 -1,9 -1,8 23,1 22,7

Češka 0,8 1,8 -0,4 -0,2 -1,9 -2,4 44,4 45,8

Danska 1,0 1,6 6,9 6,8 -1,2 -2,7 43,5 44,9

Hrvatska 0,8 1,2 1,5 1,6 -3,8 -3,1 69,0 69,2

Litva 1,0 1,8 -0,8 -1,5 -2,1 -1,6 41,8 41,4

Mađarska 1,0 2,8 3,0 2,7 -2,9 -1,6 80,3 79,5

Poljska 1,1 1,9 -1,7 -2,3 5,7 -2,9 49,2 50,0

Rumunjska 2,5 3,3 -1,2 -1,6 2,2 -1,9 39,9 40,1

Švedska 0,5 1,5 6,1 6,0 -1,8 -0,8 41,6 40,4

U. Kraljevstvo 1,9 2,0 -3,8 -3,3 5,1 -4,1 91,8 92,7

EU 1,0 1,5 1,8 1,8 -2,6 -2,5 89,5 89,2

USA : : -2,2 -2,4 -5,4 -4,7 : :

Japan : : 0,7 1,2 -7,4 -6,2 : :

na dva, a eurozone na 1,7 posto na godišnjoj razini. Smanjuje se i jaz između najuspješnijih članica i zemalja koje se hrvaju s poteškoća-ma, a sljedeće bi godine sve zemlje članice po-novo trebale doživjeti rast svojih ekonomija.

„Oporavak je uhvatio korjene. Proračunski su se deficiti smanjili, investicije se vraćaju, i stanje sa zaposlenošću se popravlja“, rekao je potpredsjednik Komisije Siim Kallas predstav-ljajući novinarima proljetne prognoze. „Nepre-kinuti napori zemalja članica i čitave Unije na provođenju reformi donose rezultate.“

Strukturne promjene u toku podsjetile su po-vjerenika Kallasa na dubinske prilagodbe koje su u 1990-ima i kasnije provele centralne i istoč-ne europske zemlje kod pridruživanja Uniji prije

deset godina. „Njihovo iskustvo govori nam koliko je važno što ranije započeti s reforma-ma i ustrajati u tom nastojanju, bez obzira na probleme s kojima se pritom suočavamo. U tom duhu ne smijemo oslabiti naše napore za otvaranje više radnih mjesta za Europljane i za jačanje potencijala rasta“, rekao je Komisi-jin potpredsjednik.

Prosječna nezaposlenost u čitavoj Uniji bit će ove godine 10,5 posto stanovništva u dobi za rad, dok će stopa eurozone biti nešto viša, 11,8 posto. Sljedeće godine oba ta po-

Članice Unije još uvijek, i pet godina nakon izbijanja Velike recesije, imaju ekstremno divergentne stope nezaposlenosti


N e postoji trenutačno rješenje za ovisnost o ruskom plinu, zaključi-li su ministri energije sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja,

koji niti ovaj put nisu pozvali na svoj sastanak Rusiju. Sastanak G7 važan je jer će se analize i zaključci razmatrati i na narednom summitu šefova država i vlada EU-a u lipnju u Bruxellesu.

Ministri su razgovarali nad dokumentom kojim se predlaže stvaranje mnogo gušće mreže cjevovoda, ulaganje u skladišta ukapljenog plina, op-skrba niskokarbonskom energijom i daljnje uštede. Po tom općenito pri-hvaćenom planu zemlje će same određivati svoje prioritete pa će tako

Francuska i Britanija nastaviti razvijati nuklearke, dok će se Njemačka još više okretati obnovljivim izvorima.

Na kraju je zaključeno da je „energetska sigurnost globalna odgo-vornost“.

Ministri Njemačke, Italije, Britanije i Francuske razgovarali su i o ponudama SAD-a i Kanade da opskrbljuju Europu ukapljenim pri-rodnim plinom (LNG). Negativna strana te ideje su vrlo velike inve-sticije potrebne za terminale, kao i to da bi veći prekoatlantski pro-met mogao krenuti tek krajem desetljeća. Najveća mana ponude jest da Europljani nisu sigurni da li bi Amerika, čak i sada kad masovno vadi plin iz šejla, mogla na dulje vrijeme zamijeniti ruskog dobavljača. Amerika tvrdi da bi njena dostava bila sigurna i dugoročna.

Njemački ministar ekonomije i energije Sigmar Gabriel rekao je da se “ovisnost Europe od ruskom plinu ne može brzinski promijeniti i sve se mora odvijati kroz dijalog”.

Britanski ministar Ed Davy, čija zemlja ne ovisi o ruskom plinu, re-kao je da europske zemlje sad donose „strateške odluke o tome kako da smanje svoju ovisnost o ruskom plinu jer je Moskva prečesto upo-trobljevala energiju kao oružje, a Putin je nedavno prešao sve granice“.

Te zemlje, kao i sedmi član G7 Japan, izrazile su “izvanrednu zabrinutost za energetsku nesigurnost koja je nastala kao posljedica ruske povrede ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”. Međutim, šo se tiče EU-a, o eventualnim novim sankcijama razgovarat će ministri vanj-skih poslova.

Premda nema momentalne alternative, ministri ovih zemalja plus Japana, rekli su da će nastaviti s planovima veće štednje, odnosno po-većanja efikasnosti i diverzifikacije izvora (obnovljivi izvori, novi cje-vovodi, LNG).

Italija i Francuska i dalje podupiru Južni tok, ali, Italija je još više inzisti-rala na završetku TAP-a, koji bi plin iz azerbejdžanskog nalazišta doveo do južne Europe. Rim se također odlučio na gradnju još tri LNG terminala za prihvat plina iz Sjeverne Amerike.

Činjenica je da je G7, a također i cijela EU, fokusiran na diverzifika-ciju izvora energije i dobavljača plina. «Rusija je u energiji supersila i ucjenjuje druge zemlje, ali ta stalna ucjena ima za posljedicu da ucije-njeni traže izlaz, makar se on neće brzo naći”, rekla nam je Amanda Paul iz EPC-a (European Policy Center).

“EU i G7 raspravljali su o ‘strategiji izlaska’ iz ove situacije, čak i po cije-nu da to uključuje i vraćanje na izvore energije koji pridonose globalnom zatopljenju, kao što je ugljen”, dodala je Amanda Paul. “EU mora imati plan u slučaju da Putin preko noći zavrne slavinu s plinom. Najbolje bi bilo da je Rusija pouzdan partner, ali budući da nije, neki izlaz moramo naći jer ova situacija ruskog monopola mora prestati”, rekao je diplomat Europske komisije upitan za komentar nakon sastanka G7 u Rimu.

Za EU situacija ruskog plinskog monopola postaje neizdrživa, traži se izlaz

G7 RAZMATRAO POSTOJI LI ALTERNATIVA ZA RUSKI PLIN

Europljani nisu sigurni da li bi Amerika, čak i sada kad obilato vadi plin iz šejla, mogla zamijeniti Rusiju?

kazatelja trebala bi se blago popraviti, no članice Unije još uvijek, i pet godina nakon izbijanja Velike recesije, imaju ekstremno divergentne stope nezaposlenosti. Grčka i Španjolska imaju po više od četvrtine neza-poslenih, dok se stopa u Austriji i Njemačkoj kreće oko samo pet posto. Jasno je da za obje te skupine zemalja članica ne može biti pri-mjerena ista monetarna i fiskalna politika. I hrvatska je nezaposlenost ekstremno visoka, 18 posto, i Komisija ne očekuje da bi se dogo-dine mogla smanjiti.

Većina zemalja članica uspjela je politikama odricanja od javne potrošnje bitno smanjiti svoje proračunske deficite tako da će samo šest država iskakati iz mastriškog kriterija od minus tri po-sto BDP-a. Najveći će biti deficiti Španjolske (5,6 posto BDP-a), Cipra (5,8 posto) i Irske (4,8 posto), no bit će i zemalja s velikim pro-

računskim viškovima, poput Poljske i Ujedi-njenog Kraljevstva. Hrvatska se sa 3,8 posto deficita opće države također neće uklapati u Maastricht, no dogodine bi mu se trebala posve približiti, dakako, posluša li i uspije li provesti naloge Komisije u sklopu procedure za otklanjanje prekomjernog deficita.

Za razliku od deficita, puno više zemalja prekoračilo je mastriški prag zaduženosti opće države od 60 posto BDP-a. Članice koje je kri-

za najviše pogodila – Grčka, Irska, Španjolska, Cipar, Italija… - i ove će godine imati ekstre-mno visoke razine javnoga duga, koji su se do ove krize u literaturi smatrali posve neodrživi-ma, no danas ipak nisu zapreka da se te zemlje refinanciraju na globalnom tržištu kapitala. Ipak je teško zamisliti kako će i u kojem roku Grčka svoju zaduženost od 117,2 posto BDP-a svesti u mastriških 60 posto. Ili Italija sa 135,2 posto, Irska sa 121 posto. Sve će one, prema Komisijinim prognozama, svoj javni dug do-godine u odnosu na BDP smanjiti za jedan do dva postotna poena, i ništa više od toga.

Inflacija ove i sljedeće godine ne treba brinuti političke elite zemalja članica EU-a. Upravo suprotno, trebala bi ih brinuti pre-niska inflacija, osjetno ispod cilja Europske centralne banke „od blizu, ali ne više od dva posto na godinu“.

Hrvatska je uz Cipar jedina članica koja će i ove godine (pete uzastopne) zabilježiti pad BDP-a, pad broja zaposlenih i stagnaciju investicija


govine, a posebno loša bila je baš 2013. godina. Godine 2012. Japan je bio 4. eu-ropski trgovinski partner, a 2013. sedmi.

U Bruxellesu kažu i da progres u europ-sko-japanskom dogovoru ovisi i o tome da li će se doći do napretka u pregovorima o slobodnoj trgovini između SAD-a i Japa-na. Za vrijeme posjete B. Obame Japanu,

iako je američki predsjednik potvrdio da Japan uživa američku sigurnosnu zaštitu, nije došlo do pomaka u trgovinskom dije-lu. Prema Amerikancima, Japan se ne želi otvoriti u poljoprivredi. Naime, europsko-japanski, kao i američko-japanski, te europ-sko-američki bili bi dio slagalice slobodnih ugovora nekoliko velikih svjetskih ekono-mija kojima bi se nastojalo ostvariti znatniji rast nakon financijske krize.

U sigurnosnim pitanjima EU i Japan, baš kao i Amerika i Japan, imaju identič-ne stavove oko Rusije, odnosno ukrajinske krize. Japan se pridružio sankcijama SAD-a i EU-a u zabrani putovanja za desetak oligarha i funkcionera bliskih Putinu, te u zamrzavanju njihove imovine u svojim ban-kama. Šef EK-a Barroso navijestio je da će EU povećati obuhvat sankcija ako dođe do daljnje eskalacije u Ukrajini.

“Dužnost mi je, prije nego što napustim Europsku komisiju, po-dijeliti s vama neka svoja iskustva i razmišljanja kako bismo mogli nadograđivati dalje na ono što smo napravili do sada”, rekao je u svom govoru na berlinskom Humboldt univerzitetu predsjednik Europske komisije J. M. Barroso.

“Kombinacija dužničke, ekonomske i socijalne krize bila je test otpor-nosti i solidnosti EU-a i eura, i zahtijevala je posebne mjere, a poboljša-nje načina na koji se upravlja zajedničkom valutom bilo je neophodno. No, možda će biti potrebni i daljnji institucionalni koraci političke prirode”, počeo je J. M. Barroso i time nagovijestio da Uniju u bu-dućnosti vidi integriraniju, federalniju. „Kao da ta kriza nije bila

dovoljna, sad smo, oko Ukrajine, suočeni i s najvećom sigurnosnom krizom od pada Berlinskog zida“, dodao je.

“To što se događalo zadnjih desetak godina obilježit će debatu o budućnosti Unije”, rekao je Barroso u ovom vrlo važnom govoru u Berlinu.

Rekao je kako je on na čelu EK-a nastojao udariti temelje “pragma-tičnoj, koherentnoj, otpornoj EU”. Smatra da će sposobnosti suradnje i prilagođavanja biti neophodne da se sačuva mir i progres u Europi, a u uvjetima globalizacije. Uloga i autoritet Europe su zbog teške krize poljuljani, vrijeme je da se ponovo za njih izborimo.

Zanimljivo se izrazio oko osjećaja nedostatnosti europskog gra-đanina: nacionalna država više ne može sama pružiti sve što gra-đaninu treba, a europske institucije još nisu dovoljno izgrađene da to naprave. Zbog toga je došlo do “jaza legitimnosti”, odnosno gra-

đanin osjeća da se odluke donose predaleko od njega. Uz to postoji “jaz očekivanja i mogućeg” jer građanin očekuje više nego što mu politički sustav može pružiti.

“Birokracija, tehnokracija i diplomacija više nisu dovoljne. Treba nam nova debata, novi dijalog, pravi osjećaj vlasništva nad europ-skim projektom, i nacionalno i nadnacionalno.“

“U srcu debate o Europi je problem da kad građani ne vole po-litiku na nacionalnoj razini, glasaju protiv političara. Kad ne vole odluke na europskoj razini, okreću se protiv Europe.” „Osim toga“, dodao je šef Komisije, „sve zemlje vide Europu kao projekciju svojih želja na velikom ekranu. Kad ih drugi ne slijede, onda izjave kako je EU problematična.”

J. M. Barroso je protiv toga da velike, etablirane stranke usisavaju po-pulistički euroskepticizam i eurofobiju, umjesto da se protiv njih bore. “Potrebno nam je liderstvo, akcija, osjećaj pripadnosti i pripadanja europskom projektu, trebaju nam novi odnosi, nova suradnja između Unijinih instuticija i zemalja članica”, rekao je, i založio se da se naredni predsjednik Europske komisije izabere iz redova kandidata Europskog parlamenta.

Portugalac je protiv toga da se Unija dalje razvija “međuvladno”, samo suradnjom između vlada, nego je za to da se razvija komuni-tarno, na temelju (Lisabonskog) Ugovora, jer “međuvladnost” vodi fragmentaciji, preklapanju struktura, nekoherentnosti i podbaciva-nju rezultata. Priznao je da će „Europa više brzina“ biti možda ne-ophodna, ali po svaku cijenu treba izbjeći Europu više i niže klase.

“Unija se treba razvijati i kretati kao cjelina od 28”, rekao je. “Po-digravanje Europe ‘jezgre’ protiv ‘periferije’ vodi slabljenju cijele Europe“, napomenuo je čovjek koji je u dva mandata vodio Europ-sku komisiju u vrlo teškom razdoblju i koji se nada da će njegov doprinos biti pozitivno ocijenjen. Dodao je da smatra da „suprana-cionalna demokracija“ treba biti mjesto odgovornosti, a ne razba-civanja vetom. Smatra da se sve odluke donesene u Bruxellesu na kraju trebaju „legitimirati“ u nacionalnim parlamentima, odnosno da nacionalni parlamenti osiguravaju „odgovornost“ supranacio-nalnim odlukama.

J. M. Barroso Europsku uniju u budućnosti vidi kao jače integriranu, više federalnu

ŠEF KOMISIJE NA ODLASKU ODRŽAO JE VAŽNO I ZANIMLJIVO PREDAVANJE NA SVEUČILIŠTU HUMBOLDT U BERLINU

‘Nacionalna država više ne može pružiti sve što građaninu treba, a europske institucije još nisu dovoljno izgrađene’ ‘Uloga i autoritet Europe su zbog teške krize poljuljani, vrijeme je da se ponovo za njih izborimo’, rekao je Barroso

nastavak sa 3. stranice


događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN)6. svibnja, Bruxelles

ECOFIN predstavlja jednu od najstarijih konfiguracija Vijeća EU. Čine ga ministri gospodarstva i financija zemalja članica, kao i ministara zaduženih za proračun, kad se razgovara o proračunskim pitanjima. Vijeće se sastaje jednom mjesečno i pokriva politike EU u brojnim područjima poput: usklađivanja ekonomske politike, ekonomskog nadzora, praćenja proračunske politike i javnih financija zemalja članica, euro (pravni, praktični i međunarodni aspekt), financijska tržišta i kretanje kapitala, te gospodarske odnose s trećim zemljama

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)6. svibnja, Bruxelles

COREPER II7. svibnja, Bruxelles

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC) (trgovina)8. svibnja, Bruxelles

Vijeće za vanjske poslove (FAC) je odgovorno za vanjske aktivnosti EU, od vanjske politike i obrane, do trgovine, razvoja i humanitarne pomoći. Vijeće definira i primjenjuje vanjsku i sigurnosnu politiku EU na temelju smjernica koje postavlja Europsko vijeće. Ovisno o rasporedu, FAC čine ministri vanjskih poslova, obrane, trgovine i razvoja svih 28 zemalja članica. Vijeće se u pravilu sastaje jednom mjesečno

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama: glavne poruke IPCC-ovog 5. ocjenskog izviješća i implikacije za politiku i donošenje odluka

Europska komisija (DG za istraživanje i inovacije) organizira 6. svibnja

ovaj događaj, koji okuplja političare, ključne sudionike iz privatnog sektora, predstavnike civilnog društva, znanstvenike, savjetnike i visoke predstavnike iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), kako bi predstavili najvažnija otkrića 5. IPCC-ovog izviješća o procjeni (AR5) prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, te o njihovom utjecaju na političko odlučivanje i gospodarski i socijalni sektor, identificirajući usto izazove i mogućnosti za budućnost

Povjerenica za istraživanje i inovacije Máire Geoghegan-Quinn, otvorit će ovaj skup. Govore će održati i visoki predstavnici IPCC-a, koji će predstaviti i glavne poruke iz dosadašnjih izviješća

22. sastanak na vrhu EU – Japan7. svibnja, Bruxelles

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, sastat će se s japanskim premijerom Shinzom Abeom na 22. summitu između Europske unije i Japana

Ovaj summit predstavlja kulminaciju devetodnevnog boravka japanskog premijera Abea šestorim zemljama članicama EU. Tekući dvojni pregovori o Sporazumu o strateškom partnerstvu i Sporazumu o slobodnoj trgovini, pokrenuti u travnju 2013. bit će u žiži ovog sastanka. Dok se prvi pregovori odnose na politički dijalog, suradnju u pitanjima regionalnih i globalnih izazova, te međusektorsku suradnju, drugi pregovori nastoje potaknuti dalju bilateralnu trgovinu i investicijske tokove, stvarajući tako nove mogućnosti za rast i zapošljavanje. Jednom kada budu dovršeni, ovi sporazumi će predstavljati solidan temelj za dalje jačanje europsko – japanskih odnosa

Radionica o nepravičnim komercijalnim običajima u odnosu na zelene zahtijeve7. svibnja, Bruxelles

Europska komisija organizira ovaj sastanak kako bi se raspravljalo o primjeni Direktive u području ekoloških zahtijeva, a odnosi se na razna pitanja,

poput čistoće, preciznosti i znanstvene vjerodostojnosti zelenih zahtijeva, u isto vrijeme odražavajući ulogu samoregulatornih organizacija i s tim povezanog rada koji provode druge službe EK, poput Višedioničkog dijaloga o zelenim zahtijevima

Među sudionicima se nalaze predstavnici izvršnih vlasti zemalja članica EU i Europske agencije za okoliš (EEA), te govornici iz samoregulatornih agencija, potrošačkih udruga i poslovnih zajednica

8. svibnja, Bruxelles Dok su resursi zemlje i pitke vode pod stalnom prijetnjom, a oceani prekrivaju više od dvije trećine naše planete, sve više se moramo oslanjati na oceane i mora kao izvore hrane, lijekova i energije. Europska komisija će ovom prilikom predstaviti Akcijski plan za inovacije u „Plavom gospodarstvu“, kako bi se omogućilo održivo iskorištavanje oceanskih resursa i potakli rast i zapošljavanje u Europi. Akcijski plan predviđa niz aktivnosti kako bi se poboljšalo znanje o oceanima, unaprijedile vještine za primjenu novih tehnologija u pomorskom okolišu, te poboljšala suradnja u pomorskom istraživanju

Europska povjerenica za pitanja mora i ribarstvo Maria Damanaki i povjerenica za istraživanje i inovacije Máire Geoghegan-Quinn predstavit će Akcijski plan na konferenciji za tisak, dok će priopćenje za medije, memo i tekst Akcijskog plana biti dostupni tijekom dana

Od 9. do 11. svibnja, u Strasbourgu se održava Europsko događanje mladih (EYE). Pod motom „Ideje za bolju Europu“, ovaj događaj će okupiti tisuće Europljana u dobi od 16 do 30 godina

EYE nudi mnoštvo aktivnosti, političkih debata i radionica s europskim političarima i istaknutim govornicima iz poslovnog i građanskog svijeta, igre uloga i laboratorije ideja, YO!Fest (omladinsko selo i festival) u organizaciji Europskog foruma mladih i još mnogo drugih događanja. Aktivnosti će se fokusirati na pet glavnih tema:


događanja• nezaposlenost mladih• digitalna revolucija• budućnost EU• održivost• europske vrijednosti

Europska komisija, u suradnji s Europskim parlamentom organizira niz debata na visokom nivou i žive diskusije koje se odnose na Erasmus+ (o svrhi programa), panel diskusije, te informacije za studente, vježbenike ili volontere

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:Europski parlament je raspušten i bit će u novom sazivu formiran nakon Europskih izbora koji će se održati između 22. i 25. svibnja ove godine

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Energetski izgledi: pogled na 2040. Kako će se svijet nositi s globalnim energetskim izazovima?7. svibnja, Bruxelles

Razumijevanje globalnih energetskih trendova od najveće je važnosti za energetsku politiku. Svijet ovisi o sigurnom, pouzdanom i dostupnom energetskom razvoju kako bi se održao gospodarski rast i naš moderan način života. Odgovor na te energetske izazove znači pomaganje milijardama ljudi da podignu svoj životni standard, u isto vrijeme smanjujući utjecaj korištenja energije na okoliš. Razmjer tog izazova je ogroman, ali takva je i ljudska mogućnost inovacija i volja za uspjehom. Ovaj događaj pruža priliku da se čuje i raspravlja o posljednjim otkrićima ExxonMobil-ove publikacije: „Energetski izgledi: pogled na 2040.“

Govornici: William M. Colton,

potpredsjednik za korporativno strateško planiranje, Exxon Mobil Corporation; Justin Wilkes, zamjenik direktora Europske udruge za vjetroenergiju (EWEA)

Centar za europske političke studije (CEPS)

Izbori za Europski parlament 2014: najnovija kretanja i izazovi u budućnosti7. svibnja, Bruxelles

Ova konferencija u organizaciji Mreže instituta za europsku politiku (EPIN), istražit će perspektivu predstojećih izbora za Europski parlament. U debati, u kojoj sudjeluju visoki predstavnici Instituta i Europskog parlamenta, razgovarat će se i o načinu na koji bi se trebao birati predsjednik Europske komisije

Govornici: Heather Grabbe, izvršna direktorica, Institut otvoreno društvo (OSI); Karel Lannoo, glavni izvršni direktor CEPS-a i član Grupe za institucionalnu reformu EU; René Repasi, Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg; Klaus Welle, generalni tajnik Europskog parlamenta

Centar za europske političke studije (CEPS)

Angažman civilnog društva u procesu reforme sigurnosnog sektora u Demokratskoj Republici Kongo7. svibnja, Bruxelles

Oslabljene unutarnjim borbama ili zagušene korupcijom, policijske i vojne postrojbe mogu se naći u položaju zlouporabe vlastitih ovlasti. No, budući su to primarne institucije za čuvanje sigurnosti, od najvećeg je značaja da te grupe zadrže profesionalnost i zadobiju povjerenje civila. Svjestan da su učinkovite reforme sigurnosnog sustava često dugotrajan proces, Search for Common Ground (SFCG) surađuje s nacionalnim i lokalnim čimbenicima

zemlje domaćina, kako bi se osigurale održive promjene. SFCG surađuje s vojnim vlastima kroz programe obuke i senzitivizacije, kako bi omugućila njihovu transformaciju u legitimne i demokratski odgovorne sigurnosne institucije

SFCG predvodi konstruktivni angažman sa snagama reda na projektu gradnje mira u Demokratskoj Republici Kongo

Govori: Lena Slachmujilder, potpredsjednica za programe, Search for Common Ground (SFCG)

Europski mirovni ured za vezu (EPLO)

Nezaposlenost i izborna kriza – iskustvo Grčke12. svibnja, Bruxelles

Financijska i gospodarska kriza pogodila je krajem prošlog desetljeća Europu. Prevladavanje krize jedan je od najvećih izazova s kojim se Europska unija susrela još od svog osnivanja. Premda su znakovi oporavka vidljivi na mnogim područjima, uključujući gospodarski rast i financijsku stabilizaciju, neki od učinaka recesije – posebno visoka nezaposlenost – predstavlja ozbiljan politički i socijalni problem u Europi

Situacija je među biračima prouzročila strah i nepovjerenje u institucije i doprinijela usponu euroskeptičnih grupa i stranaka širom Europske unije. Učinak takvog razvoja događaja vidjet će se na europskim izborima u svibnju, što će rezultirati slabljenjem Europske komisije, kao i načela solidarnosti

Govornici: Christian Forstner, direktor Zaklade Hanns Seidel; Tomi Huhtanen, direktor Wilfried Martens Centra; Prof Pantelis Sklias, direktor akademskog vijeća, Institut za demokraciju Konstantin Karamanlis; Christos Dimas, zastupnik u grčkom parlamentu (ND)

Wilfried Martens Centar za europske studije


GOLEMA ULAGANJA U ZNANOSTZemlje članice (Vijeće) donijele su konačni pristanak za devet javno-privatnih i javno-javnih partnerstava koja potiču istraži-vanje, a kojima je ukupna vrijednost 20 milijardi eura. EP je već odobrio ovaj raniji prijedlog EK-a. Većina ulaganja odnosit će se na pet javno-privatnih partner-stva kojima su tema inovativni lijekovi, aeronautika, bioindustrija, gorive ćelije i elektronika. Odluka utire put za pokre-tanje tih partnerstava, a prvi pozivi za projekte očekuju se 9. srpnja. Očekuje se da će Vijeće službeno usvojiti srodna partner-stva o željezničkom prometu i upravljanju zračnim prometom (Jedinstveno europsko nebo Air Traffic Management Research) u vrijednosti od dodatne 2 milijarde eura. Povjerenica za znanost, inovacije i istra-živanja Máire Geoghegan-Quinn (Mari Giogian) rekla je da je ovo ključno ulaganje u ekonomiju i da poziva i biznis i znanost da “odgovore na ovaj izazov” svojim pro-jektima, bilo da se radi o novoj generaciji antibiotika ili alternativi za fosilna goriva. Povjerenik za mobilnost Siim Kallas rekao je da su Jedinstveno europsko nebo i njego-va tehnološka grana SEASR neophodni za napredak u tom sektoru.

SPREČAVANJE KRIVOTVORENJA EURAMinistri financija usvojili su mjere koje će pomoći zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja. Nove mjere podrazumijeva-ju strože kazne za kriminalce i poboljšanje

prekograničnih istraga. EP je već ovo odo-brio, a mjere će stupiti na snagu u lipnju 2014. “Građani moraju biti sigurni da je novac koji imaju u džepovima autentičan.” Kazna za krivotvorenje novčanica morala bi od sada biti najmanje šest mjeseci zatvo-ra, a za krivotvorenje i rasparčavanje i do osam godina.U svijetu ukupno cirkulira 913 milijardi eura u eurskim novčanicama i 16 milijardi u kovanicama. Euro je na meti organizira-nih kriminalnih skupina, a krivotvorenje je od uvođenja 2002. godine nanijelo štetu od najmanje 500 milijuna eura, tvrdi EK. Plijene se također i velike količine krivo-tvorenih novčanica i kovanica i unutar i izvan EU-a. Prema najnovijim podacima Europske središnje banke, najčešće se krivotvore novčanice od 20 i 50 eura. Većina (97,5%) krivotvorina pronađena je u zemljama eurozone, 2% u članicama EU koje nisu u zoni eura, a samo 0,5% izvan Europske unije.

SURADNJA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U EUEuropska komisija pozdravlja usvajanje odluke na Vijeću kojom se omogućuje bolja suradnja između javnih službi za za-pošljavanje u zemljama članicama. Prema povjereniku Androu, javni zavodi za za-pošljavanje imaju ključnu ulogu u tome da 25 milijuna nezaposlenih u Europi stekne potrebna znanja i vještine.Efikasni javni zavodi za zapošljavanje bitni su za praktičnu provedbu politike zapo-

šljavanja u zemljama članicama. Pogotovo se to odnosi na jamstvo za mlade, prema kojem države članice osiguravaju da se mladima ponudi posao, daljnje obrazo-vanje, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili napuštanja škole (vidi MEMO/14/13).Ta direktiva omogućuje uspoređivanje performansi takvih javnih ustanova u ze-mljama članicama na temelju relevantnih mjerila te identificiranjem dobre prakse i poticanja uzajamnog učenja. Mreža će pomoći državama članicama da prove-du preporuke za veću efikasnost javnih službi za zapošljavanje koje donosi Vijeće u okviru godišnjeg pregleda EU gospodar-skih i socijalnih politika zemalja članica, Europskog semestra (vidi IP / 13/463).Uloga javnih zavoda za zapošljavanje trenutno se redefinira u većini država članica kako bi oni postali moderni, agilni, orijentirani prema građanima koji ih trebaju, te da pružaju aktivna rješenja za zapošljavanje.Moderni i efikasni zavodi za zapošljavanje trebali bi razvijati što tješnju suradnju s tijelima za izobrazbu, posvećivati više pozornosti potrebama poslodavca i razvoja vještina, te inteligentno koristiti informa-cijske i komunikacijske tehnologije.Odluka neće samo formalizirati status i jasno definirati zadatke, nego i olakšati provedbu projekata financiranih iz Europ-skog socijalnog fonda (ESF).

ukratko

er 100 2014 0508

Documents