er 102 2014 0526

Europski parlament nije se jako promijenio nakon ovih izbora, iako su oni u pojedi-

nim zemljama zatresli politički poredak. Ali, Europski parlament zadržava europej-stvo svog političkog centra. Neki su dobili, kao Socijalisti i Demokrati koji su pojačali svoje redove za pet zastupnika pa ih je sada 190, ili kao antiliberalna ljevica, GUE/NGL (Ujedinjena ljevica/Nordijska zelena lista) koji su dobili dodatnih sedam mjesta, tako da ih je sada 42, uglavnom zbog pobjede Syrize u Grčkoj, čijeg su čelnika istaknuli za svog kandidata za mjesto predsjednika EK-a.

Najveći pojedinačni gubitnici su stranke de-snog centra, okupljene u grupaciji EPP, ali je EPP usprkos gubitku 50-ak zastupnika sa 213 zastupnika ostala najjača politička obitelj u Eu-ropskom parlamentu. Čak 18 mjesta izgubili su liberali, okupljeni u ALDE, ali su i dalje, sa 64 zastupnika, treća parlamentarna gru-pacija. Tri mjesta su izgubili Zeleni, kojih je od sada 52 zastupnika.

Koliko i ALDE, 64 zastupnika, imaju i “ostali”, a to su novi zastupnici koji se ne mogu naći u postojećim strankama, čuda-ci, krajnja desnica kao što je Zlatna zora ili Jobbik, oko kojih će se vjerojatno formirati

cordon sanitaire, ali i populistička ljevica od 19 zastupnika Beppa Grilla.

Antieuropejci, okupljeni u grupaciji EFD (Eu-ropa slobode i demokracije), kojih je najbolji predstavnik UKIP Nigela Faraga, popeli su se na 38 zastupnika. Uz njih je i Lega Nord.

Nezavišnjaci, među kojima je najjača Ma-rine Le Pen, imaju 41 zastupnika, od čega Le Pen ima 24 mjesta, a uz nju su Stracheova Partija slobode, Wildersova Partija slobode i danska Narodna stranka N. Messerschmita.

Prema analizama, antieuropsku grupaciju pokušat će formirati i N. Farage i M. Le Pen. Da bi se osnovala grupacija potrebno je 25 članova, što oboje imaju, ali moraju skupiti zastupnike iz 7 zemalja. No, ti će zastupnici otići ili Englezu ili Francuskinji, ali ne mogu i jednom i drugom. Farage je dugo odbijao pomisao o suradnji s Marine Le Pen, ali je recentno sugerirao da to ipak nije posve ne-moguće. Uzimajući u obzir da Farage sebe vidi kao političara desnog centra, to je teško zamisliti, ali ako se udruže, imali bi zajedno preko 50 zastupnika. No, ako i neće biti ista grupacija, ipak će u mnogim dosjeima glasati na istoj platformi.

Ipak, 80 posto Europskog parlamenta osta-je proeuropsko, što znači da rad EP-a neće

biti blokiran, nego usporen. Potrebno će biti mnogo više dogovaranja, nego do sada.

Francuska se poslije pobjede Nacionalne fronte zatvorila u sebe i počela preispitivanje okolnosti koje su do toga dovele. Činjenica je da je neofašistička stranka pobijedila baš u zemlji koja je uzor demokracije i republi-kanskih vrijednosti, a da je u zemljama koje su jako propatile, kao Grčkoj, neonacistička Zlatna zora ipak dobila samo 10 posto. Isto tako, sve nove članice EU-a, uglavnom su

glasale za etablirane stranke, onako kako izgledaju njihovi parlamenti. Jedina nela-godna iznimka je Mađarska gdje se vladajući Fidesz ponegdje previše približava neonaci-stičkom Jobbiku, koji je druga stranka u Ma-đarskoj i dobio je 3 mjesta u EP-u.

Osim Francuske i Britanije, gdje je pobijedio UKIP, sve druge velike zemlje, a to su Njemač-ka, Španjolska, Poljska i Italija, glasale su za etablirane stranke. U ovom sazivu najviše so-cijalističkih zastupnika dat će Italija. Zbog promjene izbornog praga u Njemačkoj, sa 6 zastupnika ušla je u EP Alternativa za Nje-mačku, koju se pogrešno predstavlja kao antieruopsku, ali je zapravo euroskeptična, i odbija bilo kakvu političku blizinu s kraj-njom desnicom u Europskom parlamentu.

Četiri petine Parlamenta ostaju proeuropske, što znači da njegov rad neće biti blokiran, ali će biti usporen

Počela je borba zemalja članica i EP-a za Barrosova nasljednika

‘Europa mora dočekati zimu sa sigurnom opskrbom plinom’

Sastankom samo dva dana nakon izbora šefovi država i vlada šalju jasnu poruku Parlamentu str. 4

Varšava je predložila da EU formira tijelo koje će za sve zemlje članice kupovati plin i naftu od Rusije str. 3

26. svibnja 2014. Broj 102 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

U novom će Parlamentu za donošenje odluka biti potrebno mnogo više dogovaranja nego do sada

OSIM BRITANIJE I FRANCUSKE, SVE DRUGE VELIKE ZEMLJE IZABRALE SU U EP PREDSTAVNIKE ETABLIRANIH STRANAKA

26. svibnja 2014. Broj 102 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Promotivna vesela slika uoči europskih izbora u nedjelju nije dala naslutiti veliki politički potres prvenstveno u Francuskoj, ali i nekim drugim zemaljama EU-a. Britanija je poseban slučaj, zemlja koja je na svom putu velike redefinicije odnosa s Bruxellesom, a nelagodu izazivaju i rezultati izbora u Mađarskoj. No, iako u EP ulazi cijela vojska neugodnih zastupnika Marine Le Pen, i velik broj članova

UKIP-a, ipak Europski parlament ostaje u velikoj većini proeuropski.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


P remda su izbori prvorazredna tema jer je ri-ječ o kursu briselskih institucija i same EU

u narednih pet godina, problemi nevezani za izbore također postoje, a to se ogleda i u dnev-nom redu summita zakazanog za utorak.

Članice se nastoje dogovoriti kako i do koje mjere mogu uskladiti svoj nastup u energet-skim pitanjima prema Rusiji. Varšava je pred-ložila da se ustanovi jedinstveno tijelo koje bi u ime EU-a kupovalo energente od Rusije i onda ih raspoređivalo po EU-u, ali Prag se tome pro-

tivi. Od toga da li će Češka ostati sama, ili će joj se pridružiti neke druge zemlje, ovisit će i uspjeh prijedloga iz Varšave.

I u EK-u prijedlog Varšave bio je ocijenjen kao dobar prvi korak u ublažavanju energetske ovi-snosti o Rusiji jer Komisija smatra da se problem ne može rješavati samo na nacionalnoj razini. Na prošlotjednoj Konferenciji o strategiji energetske sigurnosti J. M.Barroso rekao je da EU mora učiniti sve da smanji ovisnost. Četiri od šest EU zema-lja posve je ovisno o ruskoj energiji. EU dnevno uveze plina za milijardu eura, što je skoro peti-na cjelokupnog europskog uvoza. Rusija izvozi 80% nafte i 70% plina u EU, pa su euri koje

dobiva iz Europe ključni za ruski proračun i znače da se Rusija ne može tako lagano riješiti Europe. Ali, rekao je, prekidi u opskrbi 2006. i 2009. bili su alarm da ne možemo ovisiti o jed-nom dobavljaču. Iako je napredak postignut u energetskoj intenzivnosti i miksu energije, EU je i dalje ranjiv.

Komisija je stoga, na poziv Vijeća iz ožujka, sa-činila dokument o kojem će se razgovarati preli-minarno u utorak, ali o koji će biti dan kompletno na uvid i detaljnije analiziran na summitu krajem lipnja.

Komisijin dokument predlaže štednju kroz povećanje efikasnosti kojim bi se potrošnja do 2020. godine smanjila i do 20 posto; proi-zvodnju energije u EU gdje god je to moguće, nuklearna proizvodnja ostaje opcija za one koji to žele, hidroelektrane također; nužno je jača-nje koordinacije među članicama i povećanje diversifikacije izvora plina, pri čemu je potre-ban uvoz više tekućeg plina u Europu i pojača-na regasifikacija LNG kapaciteta ; posvuda je potrebno razvijanje tehnologije i proizvodnje, te razvijanje interkonekcija kroz Connecting Europe Facility, rekao je Barroso.

Dodao je da je europska energetska sigurnost nedjeljiva od energetske sigurnosti naših susje-da, u prvom redu Ukrajine.

Barroso smatra da energija postaje, pored geopolitike, glavni motor europskih integraci-ja, kao što je nekad bio ugljen i čelik. “Europa mora spremno dočekati narednu zimu”, rekao je predsjednik EK-a, dajući na znanje kako će u utorak nastupiti pred šefovima država i vlada.

S ankcije protiv Rusije bit će na dnevnom redu summita lidera EU-a u utorak. Lideri će razgo-varati detaljno i specifično o tome kako bi se Moskva mogla kazniti ako će ometati ukrajinske

izbore. Najavljeno je da će se razmotriti sankcije za luksuzne proizvode, na pr. kavijar i krzno. Za summit je pripremljen dokument koji opisuje tri vrste sankcija - niskog, srednjeg i visokog intenziteta, u zavisnosti od ponašanja Rusije prema ukrajinskim izborima. Ruski predsjednik Putin najavio je da bi takve sankcije, zbog prirode poslovanja, bile vrlo loše i za Europu.

U ovom trenutku EU i Rusija se natječu oko toga kako da predstave jačinu i posljedicu tih sankcija. S ruske strane naizgled vlada bezbrižna atmosfera i tvrdi se da bi sankcije bile najpogubnije za europski biznis u Rusiji te da bi kršile pravila Svjetske trgovinske organizacije, kojoj bi se Rusija obratila ako se europske sankcije primijene. Isto tako navodi se da je Kina spremna zamijeniti Europu na mjestu najvećeg ruskog trgovinskog partnera. Ali, u opširnom izvještaju, FT javlja da ruski biznismeni priznaju da atmosfera više nije ista nego ranije, ne žele daljnje zaoštravanje te da već sada, zbog opće atmosfere, trpe posljedice.

Poraz etabliranih demokratskih stranaka centra u Francuskoj najvažniji je element u

slagalici ovih europskih izvora (str. 1). Situacija podsjeća na 2002. godinu kad se u drugi krug predsjedničkih izbora probio Jean-Marie Le Pen. Bio je vrlo uvjerljivo poražen u korist Jacquesa Chiraca i Nacionalna fronta nikad nije postala druga po redu najvažnija stranka. U ovom tre-nutku najjača je, ali za očekivati je da se na toj poziciji neće zadržati, nego da će nakon konsoli-dacije glavnih stranaka biti zbačena.

Ovi rezultati ipak pokazuju da Nacionalna fronta jest neka vrsta konstante u francuskom političkom životu. Nakon velikog poraza, u ko-jem su njegovi Socijalisti tek na trećem mjestu, sa 12 postotaka manje od Nacionalne fronte, francuski predsjednik Hollande obratio se na-ciji. Prema njegovim riječima, jedan od razloga poraza je taj da je Europa postala “nečitljiva, nerazumljiva, daleka”, a trebala bi biti “jedno-stavna, efikasna, lagana”.

Još i ranije, prije nego su bili objavljeni rezul-tati europskih izbora, počela je bitka između Europskog parlamenta i zemalja članica oko Barrosova nasljednika na mjestu šefa briselske komisije. Dokaz tome je radna večera lidera uoči summita, sazvana odmah za utorak, dok se još uvijek ažuriraju pristigli glasovi.

Tko će pobijediti u naporu da instalira svog kandidata, i da li je uopće moguće da zemlje članice ignoriraju politički moment koji je po-stigao EP oko formulacije “uzeti u obzir rezul-tate europskih izbora”, koja stoji u Lisabonskom sporazumu (str. 4)? Uz europske izbore, koliko god bili dramatični, odvijaju se i tekući poslovi EU-a i održava se summit EU-a, koji također (str. 3) najavljujemo.

Sankcije bi mogle pogoditi izvoz ruskih luksuznih proizvoda, kavijara i krzna

Dramatični izbori i bitka za Barrosova nasljednika

Varšava je predložila da se ustanovi jedinstveno tijelo koje bi u ime EU-a kupovalo energente od Rusije, ali Prag se tome protivi

F. Hollande: ‘Europa je postala nerazumljiva.’

‘EU mora spremna dočekati zimu’ZEMLJE ČLANICE NASTOJE USKLADITI SVOJ NASTUP PREMA RUSIJI

MOSKVU BI SE MOGLO KAZNITI AKO ĆE OMETATI UKRAJINSKE IZBORE

UVODNIK

© E

U


Šefovi država i vlada susrest će se na svom summitu, tj. Europ-skom vijeću, odmah u utorak, nepuna dva dana nakon nedjeljnih

europskih izbora za Europski parlament. To se tumači kao znak omalovažavanja Europskog parlamenta sa strane zemalja članica. Lideri žele poručiti da će ime predsjednika Europske komisije na kraju ipak biti njihova odluka, a ne izravno prenošenje rezultata eu-ropskih izbora na Europsku komisiju.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je da Vijeće neće odmah u utorak objaviti ime Barrosova nasljednika, ali da će unu-tar svog kruga razgovarati o kandidatima. Na taj način šefovi država i vlada inzistiraju na svojem tumačenju Lisabonskog sporazuma kojeg se svi moraju držati jer na njemu pravno počiva Unija. Oni ne žele da se uspostavi presedan i da se formulacija koja stoji u Li-sabonskom sporazumu, da se rezultati europskih izbora “uzimaju u obzir” prilikom izbora predsjednika Europske komisije, automat-ski tumači kao da će to biti kandidat one političke obitelji koja do-bije najviše glasova na europskim izborima.

Punih godinu dana pred europske izbore Europski parlament je, u svom stalnom nadmetanju sa zemljama članicama, gurao upravo takvu interpretaciju. Razlog tome je što Europski parlament sebe smatra najdemokratskijom europskom institucijom, odnosno jedi-nom koja ima demokratski legitimitet.

Svi priznaju da je jedna od temeljnih slabosti briselske politike manjak demokratskog legitimiteta. Bruxelles je postao previše kompleksan da bi zadovoljio posredovani legitimet, imenovanje dužnosnika koji su u svojim zemljama u jednom trenutku bili bira-ni, ali više ne odgovaraju nijednom biračkom tijelu. To se očitava i u velikom nezadovoljstvu koji se među građanima EU-a osjeća prema Bruxellesu. Ali, ne misle svi da je lijek za to veliki rast važnosti Eu-ropskog parlamenta na račun zemalja članica.

Neke zemlje, na pr. Njemačka, smatraju da bi trebalo ojačati ulogu nacionalnih parlamenata i da bi na taj način odlučivanje u Bruxellesu dobilo svoj legitimitet. U slučaju europskih izbora, argument protiv je da građani 28 zemalja u svojim zemljama na svojim izborima koji su uglavnom održani u nedjelju, nisu glasali za Junckera, Schulza, Verhofstadta, Ciprasa i S. Keller, nego su nagrađivali ili kažnjava-

Počela je borba zemalja članica i Parlamenta za Barrosova nasljednika na čelu Europske komisije

ŠEFOVI DRŽAVA I VLADA SASTAJU SE SAMO DVA DANA NAKON NEDJELJNIH EUROPSKIH IZBORA

Lideri žele poručiti da će ime predsjednika Europske komisije na kraju ipak biti njihova odluka Prije nego što bude itko imenovan morat će se složiti kontinentalna Europa, s jedne, i Britanija s druge strane

li svoje nacionalne stranke i njihove lidere koji u Europskom par-lamentu komponiraju šire obitelji, EPP, Socijaliste i Demokrate, ALDE (Liberale), Zelene, te antiliberalnu ljevicu, krajnju desnicu u raznim varijantama i antieuropsku grupaciju.

Summiti često iznenade, lideri se odluče na neki neočekivani korak. Ipak se čini da će s imenom predsjednika Europske komisije pričekati, pa makar to bio i J.-C.Juncker koji je gotovo zasjeo na to mjesto. Oni će morati vidjeti kako diše novoosnovani Europski parlament, da li bi podržali Junckera. Ali, prije toga, morat će se složiti kontinentalna Europa s jedne, i Britanija s druge strane.

Za Britaniju, sva trojica vodećih kandidata bila su od početka vrlo loša. Britanskom premijeru su i Martin Schulz i Guy Verhofstadt bili u potpunosti neprihvatljivi, nezamislivi, a Jean-Claude Juncker izvan-redno teško, skoro neprihvatljiv. Sva trojica aspiranata su federalisti, s time da se Luksemburžanin smatra fleksibilnijim kad su zahtjevi za reformiranom pozicijom Britanije u EU u pitanju. To znači da bi se Cameron u utorak mogao ukopati. Ali, s druge strane, mora biti vrlo oprezan jer ugled Londona među drugim zemljama članica, pogoto-vo nakon pobjede antieuropskog UKIP-a u Britaniji, nije jako velik.

Barroso, Cameron i kancelarka Merkel: teško će naći kandidata za šefa Komisije prihvatljivog Engleskoj i kontinentu

© E

U


Europska komisija predstavila je u srije-du 21. svibnja strategiju za smanjivanje

emisije ugljikova dioksida (CO2) iz teških teretnih vozila i vozila za prijevoz putnika, odnosno autobusa, gradskih i međugrad-skih (putničkih, engl. coach). Pod teškim teretnim vozilima smatraju se kamioni teži od 3,5 tona, a pod putničkim transportnim vozilima autobusi s više od osam sjedišta za putnike.

Flota tih vozila vrlo je heterogena pa se i ka-mioni razvrstavaju na nekoliko kategorija, od onih za gradsku i međugradsku dostavu, preko kamiona za međunarodni transport (eng. long-haul) do građevinskih. Prema procjeni na ko-joj se temelji strategija, teška vozila ispuštaju oko pet posto ukupne emisije CO2 u Uniji, ili više od zrakoplova ili brodova. Smatra se, također, da je od 1990. do 2010. emisija CO2 iz kamiona i autobusa povećana 36 posto, unatoč ekonomskoj krizi koja se dogodila u tom razdoblju.

Prema planovima EU-a za okretanje kon-kurentnom gospodarstvu s niskom emisi-jom ugljika transportni sektor treba sma-njiti zagađivanje oko 60 posto u odnosu na polazne veličine 1990. godine, a to neće biti moguće bez smanjivanja emisije iz teških vo-zila. „Pitanje osobnih vozila i kombija smo već riješili“, rekla je u povodu predstavljanja strategije povjerenica za klimatsku politiku Connie Hedegard, „te sada vidimo rezulta-te: emisije su smanjene, onečišćenje zraka u gradovima je u opadanju, a potrošačima su sada dostupna i inovativnija vozila te ona koja učinkovito troše gorivo.“

„Sada se okrećemo rješavanju pitanja ka-miona i autobusa“, nastavila je povjerenica Hedegard. „U ovoj se strategiji navode nove mjere koje će se s vremenom pridonijeti sma-njenju emisija CO2 iz tih vozila, uštedjeti no-

vac poslovnim subjektima te osigurati da EU bude manje ovisan o uvozu nafte.“

Za Uniju je najveći problem što se emisije iz teških vozila do sada nisu mjerile na stan-dardizirani način, dok bi zakoni doneseni u Japanu, SAD-u, Kanadi i Kini o mjerenju i smanjivanju emisije iz teških vozila ubrzo mogli njihove proizvođače tih vozila učini-ti konkurentnijima u cijelom svijetu. Tako EU još nije uspostavila početno stanje na osnovu kojeg bi mogla početi djelovati pa je prvi prioritet strategije steći znanje o emisiji, odnosno započeti registrirati i mjeriti zaga-đivanje.

Budući da bi testiranje novih vozila u radu bilo nepraktično, Komisija je razvila program za kompjutorsku simulaciju potrošnje goriva i emisije iz teških vozila pod nazivom VECTO. Pri-tom je problemu prišla holistički, tako da se u obzir ne uzima samo rad motora i pomoć-nih uređaja, poput kompresora zraka, nego i utjecaj otpora zraka i otpora kotrljanja ko-tača u vožnji. Takav pristup nov je u odnosu na onaj koji prakticiraju Japan i SAD, a već donosi rezultate.

Dvije studije iz 2011. i 2012. pokazale su da bi se energetska učinkovitost teških vo-zila mogla znatno povećati. Potrošnja gori-va mogla bi se, ovisno o modelu, smanjiti za

30 do 50 posto. Na primjer, gradski auto-busi mogli bi postići velike uštede korište-njem hibridnih tehnologija pogona, dok bi kamioni za međunarodnu špediciju to isto mogli postići aerodinamičnijim formama kabina i većim iskorištavanjem otpadne to-pline motora.

Zašto Komisija nije odmah predložila gornje granice emisije CO2 iz teških vozila, kao što je to učinila u slučaju osobnih automobila i kombija? Prije nego što se limiti mogu propisati, po-trebno je ustanoviti početno stanje – upravo zato je neposredni fokus strategije na regi-striranju, izvješćivanju i monitoringu emisi-ja, s ciljem da se premosti jaz u znanju i da se svim sudionicima procesa osiguraju tran-sparentni uvjeti rada. Određivanje limita za teška vozila doći će u obzir tek u srednjem i duljem roku.

Europski proizvođači teških vozila po-zdravili su takav Komisijin pristup. „Učin-kovita potrošnja goriva vrhunski je prioritet za transportne kompanije koje kupuju i ko-riste kamione i autobuse, budući da trošak goriva čini jednu trećinu njihovih ukupnih troškova poslovanja“, objasnio je Erik Jonna-ert, glavni tajnik Europske udruge proizvo-đača cestovnih vozila (ACEA).

Europski proizvođači već sada su svjetski lideri u učinkovitoj potrošnji goriva: zahva-ljujući tehnologijama poput common rail ubrzigavanja goriva, automatskih mjenjača, turbopunjača i hladnjaka zraka, od 1965. do danas smanjili su prosječnu potrošnju goriva kod teških kamiona i autobusa za 60 posto. No, ako se žele postići ciljevi zaštite okoliša, unaprijeđenu tehnologiju moraju pratiti i druge mjere, trening u ekološkoj vožnji, pri-lagodba dimenzija vozila, poboljšana tran-sportna logistika, inteligentna infrastruktu-ra, prijelaz na alternativna goriva i slične.

Potrošnja kamiona i autobusa mogla bi se smanjiti 30 do 50 posto, ali ograničenja emisije CO2 još neće biti

NAKON AUTOMOBILA I KOMBIJA, KOMISIJA ŽELI SMANJITI I EMISIJU STAKLENIČKOG PLINA IZ TEŠKIH VOZILA

Kamioni i autobusi ispuštaju oko pet posto ukupne emisije CO2 u Uniji, ili više od zrakoplova ili brodova

Komisija je razvila program za kompjutorsku simulaciju potrošnje goriva i emisije iz teških vozila VECTO


N a Međunarodni dan biološke raznovrsnosti 22. svibnja Europ-ska komisija je pokrenula krupnu novu inicijativu za sprečavanje

gubitka bioraznovrsnosti i iskorijenjivanje siromaštva u zemljama u razvoju. Inicijativa je nazvana „EU Biodiversity for Life“ (B4Life) i zamišljena je za pružanje pomoći najsiromašnijim zemljama u zašti-ti ekosustava, borbi s kriminalnim uništavanjem divljine te razvoju „zelene“ ekonomije. B4Life će za početak biti financiran iz temat-

skih programa GPGC (EU Global Public Goods and Challenges – EU globalna javna dobra i izazovi) kao i iz omotnica planiranih za regionalne i nacionalne razvojne programe, s proračunom procijenje-nim na 800 milijuna eura od 2014. do 2020. godine.

„Razvoj ne može biti održiv ako nanosi štetu okolišu, biološkoj raznovr-snosti ili prirodnim resursima“, rekao je povjerenik za razvoj Andris Piebal-gs. „Pomoću programa B4Life možemo pojačati naše napore u podu-piranju opstanka ljudi kroz zaustavljanje gubitka bioraznovrsnosti i suprotstavljanje kriminalu nad prirodnim okolišem.“ Bioraznolikost i razvoj su usko povezani i uzajamno se podržavaju: zdravi ekološki sustavi čine razvoj održivim, dok razvoj utječe na staništa. Ako na očuvanje i obnovu ekosustava gledamo kao na priliku za generiranje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i iskorijenjivanje siromaštva kroz

zelenu ekonomiju, to pridonosi razvojnim naporima EU-a.B4Life će djelovati u tri prioritetna područja. Prvi je potpora

dobrom upravljanju prirodnim resursima. Ono će pomoći u borbi protiv korupcije, povećati transparentnost uključivanjem javnog i privatnog sektora, civilnog društva i znanosti u partnerstvo. Pomoći će razvoj nacionalnih strategija za održavanje bioraznovrsnosti i re-gulative za njezinu zaštitu, kao i upravljanje zaštićenim područjima.

Drugo prioritetno područje je održavanje zdravih ekosustava radi sigur-nosti prehrane ljudi. Taj prioritet ća promovirati održivu poljoprivrednu praksu i razvoj proizvoda koji ne onečišćuju okoliš. Pomoći će obnav-ljanju uništenih područja, jačanju lokalnog upravljanja zemljištem, obalnim područjem i marinskim zaštićenim zonama.

Treći je prioritet razvoj zelene ekonomije zasnovane na prirodnim resursima. Tu je riječ o poslovnim modelima kao što su tržišta za ze-lene proizvode i ekoturizam, poticanje javno-privatnog partnerstva za održivo upravljanje prirodnim izvorima i slično. Pritom je potreb-no osigurati da korist od zelene ekonomije dijele svi domaći ljudi i lokalne zajednice.

Kao dodatak tim prioritetnim područjima, program B4Life sadržavat će i posebni Wildlife Crisis Window, posvećen borbi s povećanom ilegalnom trgovinom ugroženim vrstama, osobito u Africi. Osim što predsttavlja prijetnju ugroženim vrstama, krivolovstvo i krijumčarenje ugroža-va lokalnu i nacionalnu sigurnost. Nedavni slučajevi pokazuju da su pobunjeničke milicije i moguće terorističke skupine uključene u ubijanje slonova i nosoroga kao načina financiranja njihovih akcija.

EU je najveći financijer održavanja bioraznolikosti u zemljama u razvoju. Samo je Europska komisija od 2002. do 2012. bioraznoliko-sti i projektima povezanima s njom osigurala 1,3 milijarde eura. Taj doprinos pomogao je očuvati najbogatije i najugroženije ekosustave na planetu.

Za održivu poljoprivredu i borbu protiv krivolovaca Komisija izdvojila 800 milijuna eura

NOVI PROGRAM POMOĆI EU-a ZA OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI U NAJSIROMAŠNIJIM ZEMLJAMA

Bioraznolikost i razvoj su usko povezani i uzajamno se podržavaju: zdravi ekološki sustavi čine razvoj održivim B4Life sadržavat će i Wildlife Crisis Window posvećen borbi protiv ilegalne trgovine ugroženim vrstama, osobito u Africi

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRI)19. svibnja, Bruxelles

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC) - Razvoj19. svibnja, Bruxelles

Sastanak Vijeća za obrazovanje, mladež, kulturu i sport (EYCS) - Obrazovanje i mladež20. svibnja, Bruxelles

Vijeće za obrazovanje, mladež, kulturu i sport okuplja resorne ministre svih 28 zemalja članica i sastaje se tri do četiri puta na godinu

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)20. svibnja, Bruxelles

Sastanak Vijeća za obrazovanje, mladež, kulturu i sport (EYCS) - Kultura i sport21. svibnja, Bruxelles

COREPER II21. svibnja, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)22. svibnja, Bruxelles

Sjednica Vijeća za konkurentnost (COMPET)26. svibnja, Bruxelles

Vijeće za konkurentnost (COMPET) bavi se pitanjima vezanim uz unutarnje tržište, industriju i sva istraživanja nužna za provedbu koherentnijeg i uravnoteženijeg pristupa poslovima koje se tiču konkurentnosti na tržištima Europske unije. Ovisno o rasporedu, u radu Vijeća sudjeluju resorni ministri europskih


događanjaposlova, industrije, znanosti i istraživanja, a Vijeće se sastaje pet ili šest puta godišnje

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Konferencija o inovacijama u socijalnoj politici19. - 20. svibnja, Bruxelles

Europska komisija organizira konferenciju na visokoj razini o ulozi inovacija u socijalnoj politici i o socijalnom ulaganju u primjeni strukturnih reformi na nivou zemalja članica i ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.

Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalnu politiku i inkluziju László Andor otvorit će konferenciju, koja se fokusira na četiri tematske cjeline:• Reforme socijalne politike: uloga

inovacija u socijalnoj politici, socijalnom ulaganju, te razmjeni znanja

• Inovacije u socijalnoj politici: raspolaganje potencijalima ESI fondova

• Partnerstvo za inovacije u socijalnoj politici

• Istraživanja zasnovana na činjenicama važna za kreiranje politike

Obilježavanje Europske teritorijalne suradnje: četiri granice, četiri problema, četiri rješenja

Na godišnjem sastanku Programa Europske teritorijalne suradnje (ETC), koji se održava u Bruxellesu od 19. - 20. svibnja, pojedinci koji su profitirali od velikih europskih prekograničnih regionalnih projekata, razmijenit će svoja iskustva o načinima na koji su ti projekti pomogli da se suzbiju izazovi poput odljeva mozgova, sigurnosti, zdravstva, nezaposlenosti i nedostatnog obrazovanja

Ovom skupu će prisustvovati liječnici, policajci, zanatlije i studenti iz svih krajeva EU, koji će se pridružiti predstavnicima pograničnih regija, uključujući Udrugu europskih graničnih područja (AEBR)

Europska nagrada “Natura 2000” Europska komisija ove godine pokreće novu nagradu namijenjenu obilježavanju i promociji najbolje prakse očuvanja prirode u Europi. Nagradom se nastoji javnosti približiti cilj mreže ‘Natura 2000’

i objasniti njen značaj u zaštiti europskog biodiverziteta. Ovom inicijativom se nagrađuje izvrsnost u upravljanju i promicanju mreže i njenih ciljeva. Natura 2000 djeluje na dugoročnom održanju najznačajnijih i najugroženijih europskih vrsta i staništa, te središnjeg mjesta u ekološkoj politici Europske unije

Među 163 sudionika iz cijele Europe, odabrano je 22 finalista. Europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik objavit će na svečanosti 21. svibnja imena 5 pobjednika ovog natječaja, u prisustvu vodećih europskih ličnosti zaduženih za očuvanje prirode

U četvrtak, 22. svibnja, Europska komisija će usvojiti novi mjesečni paket prekršajnih mjera. Te odluke su obvezujuće za sve zemlje članice EU i pokrivaju najveći dio politike Europske unije. Cilj ovih odredbi je provođenje zakona EU širom Europe u cilju zaštite europskih građana i europskog poduzetništva. Memo o ovoj komunikaciji bit će dostupan medijima istog dana

Europa 22. svibnja obilježava Dan biodiverziteta. Tim povodom Europska komisija će biti domaćin konferencije na visokoj razini, koja treba naglasiti politički značaj MAES-a. Ova konferencija će dati platformu kojom se treba omogućiti bolje predstavljanje djelatnosti koje su poduzele EU i zemlje članice, kao i ključni sudionici u tom procesu. Javnosti će se predstaviti kako pouzdane, kvalitetne informacije o stanju ekosustava i uslugama, koje nadležne službe pružaju imaju značaj na kreiranje ključnih sektoralnih politika Europske unije

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:Europski parlament je raspušten i bit će ponovo formiran u novom sazivu, nakon europskih izbora koji se održavaju od 22. do 25. svibnja

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Digitalno poduzetništvo – transformacija europskog poslovanja

21. svibnja, Bruxelles U vrijeme kad Europa izlazi iz višegodišnje gospodarske i financijske krize, pitanje nezaposlenosti, a posebno pitanje nezaposlenosti mladih ostaje ključni problem. Može li propulzivni IT i digitalni sektor ponuditi rješenje za ovo pitanje, te koliko je Europa spremna ponuditi rješenja, imajući u vidu ljudske i stručne resurse

Govornici: Michel Catinat, voditelj jedinice, DG za poduzetništvo i industriju (DG ENTR), Europska komisija; Eva Schulz-Kamm, direktorica za politiku inovacija, tehnologije i standardizaciju, Udruga njemačkih gospodarskih i trgovinskih komora (DIHK); John Higgins, generalni direktor, DIGITALEUROPE, Leo Exter, partner u Westartup bvba

Centar za europsku politiku (EPC)

EURELECTRIC DSO (Sustav distribucije električne energije)22. svibnja, Bruxelles

Zemlje članice Europske unije postavile su prije nekoliko godina kraj 2014. kao rok za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta. Kako se taj rok približava, Europska komisija se ubrzano savjetuje sa svim sudionicima o procjeni dosadašnjeg napretka. U tom smislu, EURELECTRIC osrganizira konferenciju s ciljem podizanja svijesti o posebnim izazovima, prioritetima i mogućnostima za DSO sektor. Na ovom seminaru bit će objavljen Manifest o DSO u kojem će biti definirani ključni prioriteti DSO, koji su predstavljeni Europskom povjereniku za energiju Güntheru Oettingeru. Ova sjednica će se fokusirati na slijedeća pitanja:• Koji su novi izazovi za DSO?• Kako DSO može pridonijeti europskoj

klimatskoj i energetskoj agendi?• Što je potrebno da DSO igra aktivniju

ulogu u novoj europskoj energetskoj tranziciji?

Govornici: Peter Birkner, predsjednik izvršnog odbora EURELECTRIC DSO; Antonio Mexia, potpredsjednik EURELECTRIC-a; Klaus-Dieter Borchardt, direktor DG za energiju (DG ENER), Europska komisija; João Torres, generalni direktor portugalske


događanjaelektrodistribucije

EURELECTRIC

Europska unija i međunarodni poslovi – IV EUIA konferencija22. – 24. svibnja, Bruxelles

Jedan od glavnih akademskih konferencijskih krugova, sveučilišni Institut za europske studije organizira ovu trodnevnu multidisciplinarnu konferenciju, na kojem će istaknuti znanstvenici, političari i politički analitičari raspravljati o ulozi Europske unije u vrijeme turbulentnih međunarodnih odnosa

Govornici: Karel De Gucht, Europski povjerenik za trgovinu; David Malone, zamjenik glavnog tajnika UN; Claude-France Arnould, Europska obrambena agencija (EDA), gen. Patrick de Rousiers,

Odbor za vojna pitanja EU; Prof Joylon Howarth, Sveučilište Yale

Institut za europske studije (IES), Slobodno sveučilište Brussel

Socijalno – ekološka tranzicija: uloga poduzetništva i rada23. svibnja, Bruxelles

U okviru druge konferencije o socijalno – ekološkim tranzicijama, koju organizira ETUI, ekonomist i pisac Pavan Sukhdev će objasniti svoju viziju novog tipa korporacije, koja brine o svom utjecaju na društvo i zajednicu, odgovorno se ponaša prema prirodi i sudionicima u procesu rada, te pazi na raspodjelu društvenog bogatstva

Govornici: Pavan Sukhdev, autor studije „Korporacija 2020: transformiranje poduzetništva u svijet sutrašnjice“; Józef

Niemiec, potpredsjednik ETUC-a; Martina Bianchini, predsjednica Međunarodne trgovačke komore i članica Izvršnog odbora Rimskog kluba

Europski sindikalni institut (ETUI)

Postizborni briefing26. svibnja, Bruxelles

Analitičari EPC-a, političari i novinari, analizirat će rezultate netom održanih europskih izbora. Ovaj okrugli stol je prilika za sve sudionike da daju svoja predviđanja o novoj političkoj slici Europske unije i pravcima u kojima će se Unija kretati tijekom slijedećih pet godina

Govornici: Janis A. Emmanouilidis, izvrđni direktor, EPC; Corina Stratulat, politički analitilar, EPC; Fabian Zuleeg, glavni direktor EPC-a

Centar za europsku politiku (EPC)

OSUDE ATENTATA U BRUXELLESUBelgijska javnost i političari te europski dužnosnici i političari osudili su atentat na Židovski muzej u Bruxellesu koji se dogodio u subotu poslijepodne i u kojem je četvoro ljudi ubijeno. Saznalo se da se posljednjih mjeseci židovska zajednica opetovano tužila da se osjeća nesigurno. U ovom trenutku nisu poznati motivi niti počinitelji, ali razina uzbune od teroristič-ke opasnosti povećana je.

UKRAJINA, VIZNI REŽIM“Ukrajina napreduje ka liberalizaciji viza”, rekla je povjerenica C. Malstrom i dodala da već može reći da je Ukrajina donijela propise i druge mjere te ispunila prva mjerila. Po-zdravila je napore i političku opredijeljenost ukrajinskih vlasti, a dodala da je cilj težak, a posao nije gotov. Ukrajina će morati dokaza-ti da sve propise temeljito provodi.

EUROPSKI IZBORI: BROJKENa nedjeljnim europskim izborima sudjelovalo je 400 milijuna glasača. Oni su birali između 16.351 kandidata na 948 listi. Od 28 članica, 14 zemalja ustanovilo je prag u postocima za ulazak u EP, a 20 zemalja imalo je preferencijalne glasove.

Provizorni rezultati znat će se do konstitu-irajuće sjednice EP-a 1. srpnja , a osvježavat će se do kraja rujna 2014. godine. U nekim zemljama službeni rezultati bit će progla-šeni tek nakon konstitutivne sjednice EP-a pa će iz njih u Bruxelles putovati kandidati na temelju samo provizornih rezultata.

TRILATERALA O RUSKOJ ENERGIJIPovjerenik EU-a za energetiku Oettinger, ruski ministar energetike Novak i ukra-jinski ministar energetike Prodan sastat će se 26. svibnja u Berlinu. Cilj je sastanka osigurati nastavak opskrbe i tranzita plina. Zabrinutost oko duga Ukrajine i cijena za isporuke plina Ukrajini dva su problema za koje rješenje treba naći do kraja svibnja.

CRNA GORA ZAVRŠILA SCREENINGEK je u potpunosti završila screening, tj. dubinsku usporedbu crnogorskih i europskih zakona. Od 35 poglavlja, devet poglavlja je službeno otvoreno, a dva su provizorno zatvorena. Poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima i poglavlje 24 o unutrašnjim poslovima otvoreni su za pregovore u prosincu 2013 , što je u skladu s ciljevima Pregovaračkog okvira da se ova poglavlja vrlo rano počnu rješavati. Screening zakonodavstva Crne

Gore počeo je u ožujku 2012, a pregovori u lipnju 2012. godine.

PARTNERSKI SPORAZUMI S GRČKOM I POLJSKOMEuropska komisija i Grčka, te EK i Poljska sklopile su sporazume o partnerstvu. Sporazumi o partnerstvu između pojedine članice i Europske komisije sadrže dogovor kako koristiti sredstva iz europskih struk-turnih i investicijskih fondova između 2014. i 2020. Partnerski sporazum ističe strateške ciljeve i investicijske prioritete svake zemlje, povezujući ih s ciljevima strategije za pametan, održiv i uključiv rast Europa 2020. Povjerenik Hahn rekao je da je sporazum o partnerstvu za Grčku takav da joj omogućuje rast i ulaganjeu gospodarstvo, širenje opsega poslovanja, investicije u zelenu energiju. Samo iz strukturnih fondova Grčka će dobiti 15,5 milijardi eura, rekao je Hahn.“Poljska je daleko najveći primatelj sredsta-va EU i primjer svima drugima kako se ko-riste fondovi. Poljska je odlučila umnožiti napore u promicanju gospodarstva. Poljsku čeka 18 milijardi eura u novom periodu i uvjeren sam da će to jako utjecati na razvoj ove zemlje”, rekao je austrijski povjerenik za regionalni razvoj.

ukratko

er 102 2014 0526

Documents