EŠREFKOVACEVIĆ

PREMAAUSTRIJI I

MLETAČKOJREPUBLICI

PO ODREDBAMAARLOVACKOG

MIRA

EŠREF KOVAČEVIČ

GRANIC[ BOSANSKOG PAŠAlUKA PR[MAAUSIRIJII MlHACKOJ R[PUBUCI

PO ODR[DBAMA KARlOVACKOG MIRA

UrednikMILICA GRABOVAC

»SVJETLOST«, IZDAVACKO PREDUZECE, SARAJEVO1973.

PREDGOVOR

I

Pitanje grandca bosanskog pašaluka prema Austriji i Mle-tačkoj Republici, koje su povučene poslije mira sklopljenog1699. ·godine u Sremskim Karlovcima, predstavlja, svakako,temu koja privlači pažnju i zaslužuje obradu.

Osmanska Carevina je Karlovačkim mirom izgubila og-romna prostranstva ou jugoistočnoj Evropi. Bosanski pašaluk,koji je dugd niz decenija bio pognaničnl pašaluk svojim jugo-zapadnim i zapadnim teritorijem, postaje sada porganični isvojim sjeverom, Njegova i do tada velika važnost u sklopuOsmanske Carevine, poslije ovoga mira postaje još veća. Od-brana njegovih, stotinama kilometara dugih granica, koje suga odvajale od dva moćna susjeda - Austrije i Mleta.čke Re-publike - pala je na pleća domaćeg stanovništva, koje je tegranice uporno branile sve do austrougarske okupacije.

Pitanje granica bosanskog pašaluka, povučenih na osnovuodredaba Karlovačkog mira, u našoj istorlogradiji još nijeobrađeno detaljno i cjelovito. Jedini izuzetak, koliko je namapoznato, predstavlja rad dra Stj-epana Srkulja,' koji je, u vezisa graJDicama bosanskog pašaluka poslije Karlovačkog mira,objavio tekst ugovora ria talijanskom jeziku o granicama ovogapašaluka pema Austriji.

U ovom radu učinjen je pokušaj da se na osnovu doku-menata na turskom jeziku o razgraničenju (u daljem tekstuhududnama), koji se čuvaju u jugoslovenskim i turskimarhivima, dade čitava granica bosanskog pašaluka od U§ĆaBosuta u Savu do njenog !izbi.janja na Jadransko more u za-ljevu Neum-Klek.

1 Dr Stj. Srkul], Uređenje međa po karlovačkom i pomre-vačkom miru, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dabnatinskoga ze-maljskoga arkiva, Zagreb, 1907,str. 24--43.

5

Radeći na ovoj temi imao sam na raspolaganju četiri ru-kopisa hududname za granice bosanskog pašaluka prema Au-striji, a dva primjerka za granice prema Mletačkoj Republici.

Rad je započeo na osnovu rukopisa koji se sada nalazi uNarodnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH u Sarajeu.š Ovajrukopis hududname na svom početku drna uobičajenu, službe-nu klauzulu suda kojom se potvrđuje ispravnost prepisa icrvenim mastilom ispisanu napomenu da je ovaj prepis po-hranjen u sarajevskom sudu prilikom odlaska u Istanbul bo-sanskog namjesnika Halil-paše." Ispod sudske klauzule nemakadijskog pečata. Na završetku ovog rukopisa hududname na-lazi se. samo pečat predstavnika suda - kadije Albdullaha.t

Tokom 1970. godine dobio sam .j fotokopije još dvaju pri-mjeraka prepisa ove hududname. Oba ova rukopisa, koji sečuvaju u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu.š na početkuimaju uobičajenu sudsku klauzulu o vjernosti prepisa, i pečattadašnjeg sarajevskog kadije Sabita Alauddina," a na krajupečate bosanskog namjesnika, su1tanovogopunomoćenika zagranice i predstavrsika suda.

Nešto kasnije ustupio mi je dr Hazim Sa/banović u Cari-gradu :fulmovanu arhivsku građu koja se 'Odnosi na ovu temu.'Za razliku od ostalih, ovaj prepis hududname na svom početkunema nikakve sudske klauzule niti .kadijskog pečata, a nazavršetku, kao' i kod rukopisa ,iz Narodne i univemitetskebiblioteke u Sarajevu, nalazi se pečat samo kadije - pred-stavnika suda.

Tokom rada ustanovio sam da su rukopisi hududnamekoji se čuvaju u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu potpu-niji' i bal,ji, pa je jedan od njih poslužio .kao glavni, osnovnitekst u ovom radu.

Za grandcu bosanskog pašaJuka prema Mletačkoj Republiciraspolagao sam, kako je već rečeno, sa dva primjerka hudud-name. Kao glavni izvor uzeo sam rukopis iz Arhiva MuzejaTopkapi u Istanbulu.š I ovaj rukopis, kao li hududnama premaAustriji iz ovog arhiva ima na početku uobičajenu klauzulusuda i muhur kadije Sabita Alauddina," a na završetku mu-

2 Ovaj rukopis nosi naslovi. »Hududname-i Bosna der sene1112. mah-i safer-i '1 hayrie (Dokumenat o granicama Bosne iz1112. godine, mjeseca safera). To je, u stvari, mala zbirka, kojasadrlJi granice bosanskog pašaluka prema Austriji poslije Karlo-vačkog mira, risalu o Kritu, nekoliko prepisa dokumenata koji seodnose na skele i putove kojima će se ubuduće, po dogovoruizmeđu Beča i Carigrada, odvijati saobraćaj između dviju država,instrukcije opoetupku sa podanicima, jednu religioznu pjesmu od106 stihova koja zaprema prve četiri stranice rukopisa, nekolikohadisa i sl. Na unutrašnjoj strani korica naiijepljen je papir· satekstom, koji je, najvjerovatnije, napis sa nadgrobnog spomen~kaMahmud-bega Gradaščevića i koji u prijevodu glasi: »On, Allahje vječan. Fatiha za dušu preminulog, neka su mu oprošteni gri-jesi, Gradaščevića Mahmud-alajbeg-efendije, sina Derviš-beg-efen-dije, jednoga od koljenovića Posavine. Preminuo je u' srijedu, 28.safera 1267.godšne« (3. I 1851).CiJtavmanuskript ima 48siranica;Napisan je vrlo pažljivo, veoma lijepim, ispisanim nestalikom..Pre-crtavanja i interpolacija ima relativno malo. Jedina ozbiljnl.ja za-mjerka jeste ispuštanje čitavog sektora granične linije povučeneod izvora rijeke Rabinje do mjesta gdje granica izbija na rijekuKoranu. Rukopis još nije obrađen i zato nisam u mogućnosti dasaopštim njegovu signaturu, ali napominjem da posjedujem i filmi fotokopije ovog rukopisa. U ovom radu ovaj primjerak označenje kiraticomNB.

3 To je bosanski namjesnik defterdar KOseHalil-paša, Zajednosa bašbaki kulom Osman-agom bio je 1111.godine po Hidžri za-dužen za povlačenje ove granične linije. Po Muvek;i,tovomsvjedo-čenju za vrijeme njegovog upravljanja Bosnom vladao je red imir. Bio je umjeren i razborit, naročito u ophođenju sa podani-cima, posebno kada je bilo u pitanju ubiranje glavarine. Godine1115.po Hddžri ubijen je u tvrđavd Jaš (up. Salih Sadžihuseinović- Muvekit, Tarih-i diyar-i Bosna, p. p. 120, 121).

f O ovom sarajevskom kadiji nemamo više nikakvih podataka.

5 Oba ova rukopisa hududname su dio sadržine jednog povezau Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu. Signatura ovog poveza glasi:»Defter rio 7014 - 14. zulkade sene 1112«.Ispod toga stojli tekstčiji prijevod glasi: "Protokoli i dokumenti o granicama, koji seodnosi na granice bosanskog v:ilajeta sa Slavonijom i Hrvatskomna području Bosne i Temišvara, kao i bosanskog vilajeta sa Mle-tačkom Republikom, prema odredbama Karlovačkog mira«, Nasredini stranice, u čijem se gornjem desnom uglu nalaze saopštenipodaci, napisano je u krupnom planu 7015. To je novi, kasndjeupisani broj signature. Fotokopije ovih dokumenata vlasništvo suAkademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

e Alauddin Ali, kod nas poznatiji pod pjesničkim imenomSabit Užičanin, rođen je između 1650. i 1660. godine u Užicu.Nakon završetka nauka u rodnom Užicu nastavlja, zahvaljujućiSejdi-zade Mehmed-paši koji je uočio njegove sposobnosti, svojeobrazovanje u Carigradu. Poslije smrti svoga protektora prelaz!u sudijsku službu. Najprije je postavljen za kadiju Corlua, zatimBurgasa i Janje, a kasnije prihvati položaj muftije u Tekfurdagu.Sa ovog visokog položaja ponovo se vraća profesorskom pozivu,

6 7

hure odgovornih turskih predstavnika: bosanskog namjesnika,sultanovog opunomoćenika za granice i predstavnika suda.

Drugi rukopis hududname bosanskog pašaluka prema Mle-tačkoj Republici čuva se u Historijskom arhivu u Zadru.š Ovajrukopis na svom početku također nema nikakva naslova, ni-kakve sudske klauzule niti muh ura kadije. Na završetku senalazi jedino muhur sultanovog opunomoćenika za granice.Dokumenat je oštećen s gornje strane, tako da su dijeloviprva tri retka svake stranice uništeni. Na istom mjestu nalazise i njegov prijevod na talijanski jezik,' koji mi je u višeslučajeva pomogao da ispravno pročitam imena nekih topo-nima, pa i Iična, ko.ja pisana arapskim alfabetom, mogu biti idrugačije čitana.

Da bih 'bio 'što IbHži izvorima kojima sam se koristio, za-držao sam, izlažući povlačenje granica, podjelu prema sekto-rima kakva je primijenjena u svim rukopisima hududnarne,jer je sasvim logična. Izvjesno odstupanje učinjeno je samou pogledu redosldjeda izlaganja: u svim rukopisima, naime,granice područja Novoga, oko kojih je među komisijama zarazgraničavanje došlo do spora »koji je trajao više od godinedana«, nalaze se na kraju. Komisije su bile započele razgra-ničavanie i ovog područja, ali, pošto se po ocjeni obiju stranaradilo o suviše krupnom i važnom pitanju, one su se sporazu-

koji mu je, po svemu sudeći, bio veoma drag. Godine 1700. posta-vljen je za vrhovnog kadiju u Sarajevu, 1704. premješten je uKonju, a 1707. u Dijaribekr, u listom zvanju. Umro je 1712. g. uIstanbulu i pokopan Iza Topkapije, blizu MaItepe (up. Dr Safetbez Bašagić, Bo§njaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, Sa-rajevo, 1912, str. 127-129).

7 Ova arhivska građa pored granica bosanskog pašaluka pre-ma Austriji sadrži i dogovor o skelama i putovima, instrukcije zapostupak sa podanicima, zatim tekstove mirovnih ugovora sa Au-strijom, Venecijom, Poljskom i Rusijom. Naslov ovog rukopisa, uprijevodu, glasi: »Hududnama bosanskog vilajeta u vrijeme na-mjesnika bosanskog ejaleta Halll-paše. Godine 1110«. Oko ovognaslova ispisanog u vidu Istostraničnog trokuta čija je osnovicagore, istom .rukom napisano s desne strane stoji: »U vrijeme sul-tana Mustafe-hana II, sina sultana Mehmed-hana IV. Rođen1704. godine; stupio na prijesto 1106. godine; abdicirao i preminuo1115. godine; vladao 8 godina; živio 40 godina, 9 mjeseci i 7 dana«,a s lijeve strane: "Spomenuti paša pokopan je u Banjoj Luci i imamauzolej«. Ovaj primjerak označen je kratdcom S.

li DM - F. IX, P. 2. 1. 2/104-2/114 .• DM - F. IX, P. 2. 1. 2/115-2/127.

\\\

8

mjele da nastave razgraničavanje ostalih područja ne gubećivrijeme na čekanju odgovora iz prijestonica, kamo je ovajpredmet bio upućen na rješavanje. U svim izvorima, pa i kodSrkulja koji nije ni donio granice ovoga naknadno razgram-čenog područja, posebno se ističe da će granice i ovoga pod-ručja hiti unesene u hududnamu čim budu odlučene. Ruko-pisi hududname na turskom jeziku, upravo zbog ove okolno-sti, donose granice Novoga na kraju, jer je, očigledno, razgra-ničavanje ovoga sektora izvršeno kasnije. U ovom radu, me-đutim, one su izložene na prvom mjestu - poslije granicerijekom Unom a prije granica Buž1ma. Osim ovoga izvršeno jejoš jedno odstupanje: granica prema Mletačkoj Republici odtromeđe do polukružne granične. lini.je oko Knina donesenaje izdvojeno, što u rukopisima nije slučaj.

Iako sam u dva navrata, oba puta u društvu sa svojimuvaženim prijateljem Čazimorn Sadićem ilZSarajeva, kojemui ovom prilikom iskazujem svoju zahvalnost, prevalio višeod dvije hiljade i tri stotine kilometara kroz krajeve kuda jeprolazila ova granična linija, tragajući za toponimima koji sepojavljuju u dokumentima o ovom razgraničenju, ipak minije bilo moguće da proputujem baš čitavim područjem i dana taj način ubiciram, možda, sve toponime koji se spominjuu hududnamama, Rješavajući ovaj dio posla koristio sam se,pored obavještenja Ji ispitivanja na samom terenu - što, sva-kako, stoji na prvom mjestu - i raznim imenicima mjesta i,naročito, specijalnim topografskim sekcijama područja kudaje prolazila ova granična Iinija.t? Ali, i pored najbolje volje inastojanja, bilo je nemoguće dzvršiti ubikaciju svih toponima.Ti toponimi ne postoje na kartama kojima sam se služio, ačesto ni na samom terenu, jer se radi ili o malim, sitnim loka-litetima - parcelarna, njivama i Iedinama, nazvanim čestopo imenu tadašnjeg vlasndka pa su kasnije, promijenivši vla-

10 Ovdje na prvom mjestu dolaze topografske sekcije Vojno-geografskog instituta Austro-Ugarske Monm-hije (1 : 75.000), zatimsekcije Vojnogeografskog instituta Kraljevine Jugoslavije (1:: 100.000), sekcije Geografskog instituta JA (1 :200.000) kao i sekcijeraznih izdavača 1 : 50.000.

9

snikapromijenili i naziv - ili pak o toporiimima čije je imevremenom jednostavno zaboravljeno, tščezlo. Međutim, i nji-hovo lociranje nije sasvim neizvjesno jer su ubicirani loka-liteti koji dolaze prdje oi poslije njih.

U ovim hududnamama često ćemo se susretati sa starimi izvornim izgovorom naziva nekog lokaliteta koji je danasznatno izmdjenjen, i sa priličnim brojem naziva koji su, zbogprirode svoga nastanka, morali da nestanu. Nedešifrovanihimena ,gotovo i nema jer su pisari naša imena, u najviše slu-čajeva, pisali upravo na najbolji mogući način. U svim i malosumnjivim slučajeV1ima, često i kada je bio sasvim jasan izgo-vor pa i lokacija nekog toponima, vršio sam upoređivanje,kako sa ostalim primjercima hududnarne tako i sa izdanjemnavedenog italijanskog tekstaStj. Srkulja za granice 'PremaAustriji,'! odnosno sa talijanskim rukopisom u Historijskomarhivu u Zadru za granice sa Mletačkom Republikom.

II

vodi ugovora o razgraničenju. Prijevode ugovora o miru saAustrijom, odnosno sa Mletačkom Republikom, ocijenio sam'da je najsvrsishodmje donijeti neposredno· ispred izlaganjasamog razgeaničavanja, pa sam tako i postupio.

Iako sam najveći dio ove granice proputovao dzbjegavaosam; nastojeći da budem što bliže originalnom tekstu hudud-nama, nepotrebna opisivanja Ikrajeva kojima je prolazila gra-nica, često se poslužio doslovnim prijevodom 'turskoga u ne-koliko navrata i itaNjanskog teksta. Sa željom da neoptere-ćujem tekst nisam se, poslije znakova navoda, pozivao u napo-menama na odgovarajuće mjesto u turskom tekstu, odnosno uprijevodu, jer ga je, imajući u vidu relativno kratku podjelugranice na sektore, u slučaju provjere Hi sravnjavanja, lakopronaći.

Za ugovor o miru koristio sam se, prvenstveno, tekstovi-ma ugovora iz djela poznatog turskog dstoričara Rašid-efen-d:je,t% zatim tekstom dz djela prof. Nihata Erima,18 njemačkimtekstom Angelija,14 i, najzad, tekstom iz spomenute fotografi-ranegrađe dra Hazima Sabanovića.Pošto ovdje nisam naišaona neka 'bitna odstupanja i razlike u tekstovima, nisam ni uka-zivao na njih, niti sam se, imajući u vidu prdrođu d namjenuovog rada, upuštao u objašnjavanja toponima ikoji se spominjuu ugovorima o miru, za razliku od ugovora o razgraničenju,gdje nije zanemaren n.i'jedan naziv.

Tekstovi ugovora o miru, :koje ovdje donosimo, uzeti suiz građe koju mi je ustupio dr Haozima Šabanović iz dva os-novna razloga: 1. uz njegov pristanak ;j;zradio sam za sebefotokopije čitave ove građe, pa mi je, prema tome, -brla uvijekpri ruci i 2. tekstovi ugovora o miru drnaju svoj uvod i zavr-šetak, za razliku od Rašida ili Erima, koji donose samo tačkeugovora.

Pošto je čitava ova granica išla isključivo kroz naše kra-jeve, dokumenti o njenom povlačenju sačuvali su nam mnogo

Pošto je Osmanska Carevina Karlovačkim mirom izgubilaogromna, ekonomski i strateški veoma važna prostranstva, odkoj-ih su neka dugi niz decenija bila pod njenom dominacijom,smatrao sam uputnim da u prvom dijelu ovoga rada, ispredizlaganja povlačenja granične linije, posvetim dio prostorasaopštavanju - Jako u veoma sažetom 'Obliku - poldtičke, eko-nomske i prvenstveno vojne situacije onog perioda OsmanskeImperije koji je prethodio ovim velikim promjenama i konačnodoveo do uspostavljanja ovdh granica. Poslije ovog čisto isto-rijskog prilaza 'Osnovnoj temi - samom razgraničavanju --slijedi izlaganje povlačenja granične linije. U drugom dijeluovoga rada doneseni su prepisi turskih tekstova ugovora omiru oiugovora o razgraničenju, najprije sa Austrijom a zatimsa Mletačkom Republikom. Iza ovoga slijede doslovni prije- II TaTih-i Ra§id-efendi, Istanbul, 1252, tom I, p. 242 a, i dalje

- za ugovor o miro sa Austrijom. odnosno 246 b, i dalje - zaugovor o miru sa Mletačkom Republikom.

13 Devletlerarasi Hukuku ve siyasi Tarih Metinleri, Ankara,1953, tom I. p. p. 27-35. Ugovor o miru sa Venecijom Erim nijeuopšte donio.

u Feldztl,e gegen die Tiirken 1697-1698 und der karlo-witzer Friede 1699, Wien, 1876, p. ,p. 301-321.

11 Objašnjavajući uređenje međa po Karlovačkom i Požare-vačkom miru, Srkuli je u napomenama iznio razlike u pisanjunaziva toponima iz tekstova na talijanskom jeziku i tekstova nalatinskom i njemačkom sa kojima je on vršdo upoređivanje. Uovom radu unesene su i te razlike u svakom slučaju gdje je to,po našoj ocjeni, imalo svoje opravdanje.

10 11

toponima koji su promijenili naziv, zatim' obilje svjedočan-stava o porodicama kojih više nema ili o onima koje se i danasnalaze na istom mjestu, dragocjene dokaze o postojanju hra-stika, hrastovih šuma, velikih i dubokih šuma, na čijem semjestu sada, nažalost, nalazi često samo sivi, goli, neplodni,od sunca i mraza Ispucali kamen. Nailazimo na promjene ikod jezera i močvarnih područja. Na nekima od njih danassu uzorna, plodna polja, na njima je melioracionim zahva-tima isušeno barovito zemljište. Negdje više i nema tih malihjezera, lokvi i pojila, Poznato je, naime, da naše kraško po-dručje polagano ali sigurno gubi vodu.

'Tekstovi ugovora o raegraničenju, koje ovdje donosimo,prepisan! su iz rukopisa koji se čuva u Arhivu Muzeja Topkapiu Istanbulu, jer je taj pnimjerak, po našoj ocjeni, najčitljiviji,jezički, gramatički '! pravopisno najbolji.

Poseban problem u ovom radu predstavljale sunapo-mene. Na ikraju se iskristaliziralo uvjerenje da je, iz raznihrazloga, a najviše zbog .prirode rada i načina prezentiranjacjelokupne materije, najumjesnije dati napomene za svaki diorada posebno. Ali, kako se u doslovnom prijevodu pojavljujevelik broj naziva koji su ranije objašnjent, u ovom dijelu radadate su napomene samo za one naeivekoji se javljaju jedinou doslovnom prijevodu.

PRVI DIO

12

tIVOD

Karlovački mir, zaključen na razmeđu dvaju vjekova,1699. godine, predstavlja, bez sumnje, jedan od najvažnijih

.događaja za istoriju ne samo Osmanske Carevine, nego i isto-riju Evrope i, posebno, našth naroda. Njime je okončan šesna-estogodišnji iscrpljujući veliJkibečki rat, čiji početak označava,u stvara, kraj dugogodišnjeg perioda stagnacije OsmanskeCa-revine, odnosno, .početak razdoblja njenog nazadovanja, kojemnogi Istoričari vežu baš za veliki poraz Turaka pod Bečom(12. IX 1683), kada je izvršen drugi i posljednji pokušaj Vi-soke Porte da osvoji ovaj »ključ centralne Evrope«.!

Da bi se objasnili događaji koji su prethodild periodu na-zadovanja Osmanske Carevine, doveli Portu na mirovne pre-govore u Sremske Karlovce i primorali je na prihvatanjeuslova koje su diktirali pobjednici, potrebno je bacim baremletimičan pogled na stanje u Osmanskoj Carevini koje je do-velo do njenog nazadovanja.

Naseljena veoma 'heterogenim stanovništvom, koje je pri-padalo raznim religijama, govorilo raznim jezicima, imalosvoju specifičnu kulturnu i političku prošlost, Osmanska Care-vina koja je zapremala ogromna prostranstva na tri kontinen-ta, već nazenitu svoje moći, dakle već za vrijeme SulejmanaZakonodavca, počinje da pokazuje izvjesne simptome slabosti.Istina ti simptomi još nisu bili uočljivi ni za vanjski svijetni za ogromnu većinu samih 'lUraka i n}iJhov,irhpodandka. Inominalno i stvarno Osmanska Carevina predstavlja [oš naj-veću silu svijeta, ona još postiže nove uspjehe na bojnom

, 1 Seyyid Mrstafa, Natiiig aZ- wuqoot, III, ,p. 18; Midhat Serto~lu,ResimZi Osman li Tarihi AnsikZopedtsi, p. 246; Omer Koprillu,OsmanZi DevZetinde KopriUuZer, p. 45.

polju i teritorijalno širenje, [oš se mijesa u unutrašnju poli-tiku svojih susjeda. AM Osmanska Carevina nikako nije smo-gla snage da otkloni slabosti, čiji simptomi postaju ne samovidljiviji nego i brojniji.

Sto se tiče unutrašnje situacije u Osmanskoj Carevim,vrJ.o važan faktor predstavlja politička svijest vladajućeg sloja- suItana i divana - o stvarnom unutrašnjem i spoljnopoli-tičkom položaju Carevine. Ozbiljnu slabost vladajućeg vrhapredstavljala je činjenica da je istorijom zasnovana inercijasamosvijesti vladajućeg sloja o moći Carevine, još od krajaXVI vijeka počela da se sudara sa pravom stvarnošću, onomu kojoj se Carevina zbilja nalazila. U takvom, sudaranju javljase, ne samo kod realnijlh predstavnika vladajućeg vrha negoi kod inteligencije vladajuće klase - obrazovanih ljudi izneposredne sultanove okoline, mis1ilaca i istoričara sa raznihmeridijana - sklonost da se ipak ta stvarnost počinje sagle-dati, da ona služi kao pravi kriterij o procjeni stvarne snageCarevine. Oni ukazuju ne samo na simptome ove slabostinego i na njene uzroke." Mnogi pišu djela o tome, predvi-đaju posljedice predlažu svoja rješenja." Međutim, i poredsporadičnih nastojanja da se prihvate i primijene ovi savjeti,i pored zahvata da se reformom zakonodavstva, vojne moći,timarskog sistema i drugim mjerama poboljša unutrašnje sta-nje u Carevini, i dalje snažno pr.isutna samosvijest o njenoj

2 Među njima je i veliki mislilac XVI vdjeka, naš zemljakHasan KafI Pruščak (1544-1616). Između ostalih napisao je i djeloU~ul al- ~ikam tI ni?am al- 'čilem (prevedeno je i na naš jezik:Nizam ul-alem (Uredba svijeta), Historijsko-po1itička rasprava. Na-pisao Hasan Cafi Pruščak, preveo dr Safvet beg Bašagić, GZM,Sarajevo, 1919, XXXI, 165-181). Iscrpno i najdokumentovan~je onjemu: Hazim Šabanović, Hasan Kati Pruščak. POF, Sarajevo,1969, XIV-XV, 5-29.

3 Sažeto ali veoma korisno i dokumentovano o autorima idjelima koji 'još u vrijeme najvećeg napona Osmanske Carevineupozoravaju na već !postojeću opasnost, ukazuju na simptome sla-bosti, njihove uzroke i neminovne posljedice, živom. i pisanomriječju sultanu i državnicima daju savjete i predlazu rješenja,vidjeti kod prof. M. rayyib Gokbflgin, XVII asirda os~nli devle:-tinde islahat ihtiyac ve temayulleri ve Katip Celebt, Ankara,Tii1'lkTarih kurumu basimevi, 1957, 197-218. O Osmansko] Ca-revini i uzrocima njenog nazadovanja vid. FIHp. Hiti, Istorija. ~ra-pa od najstarijih vremena do danas (u prijevodu Petra Pejčlno-vića), Sarajevo, 1967, str. 644.

snazi ostajala je u dominantnoj nesrazmjeri sa stvarnim .sta-njem. O tome najbolje svjedoče dva velika rata tokom XVIIstoljeća: kandijski rat (1645-1669) i veliki .bečki rat. Na kor-milu Otomanske Imperije više se nije nalazio potreban brojdovoljno mudrih i dovoljno ener.gičnih ljudi koji bi, svjesniobjektivne istorijske situacije i stvarnosti, bili u stanju daefikasnim mjerama, i na širokom planu zasnovanim i prove-denim reformama, zaustave ovaj opšti proces slabljenja turskevojne, političke i ekonomske moći. Kola su već krenula na-niže, njihov hod je samo povremeno usporavan ali nikadazaustavljen.

2 - Granice bos. pa!aluka ... 1716

1. OSMANSKA CAREVINA U XVII VIJEKU značajnih izvora vlastitih prihoda i dovodila' do ubrzanog pro-dora zelenaških elemenata u tursku ekonomiku.š Ekonomskoi fmansijsko propadanje Carstva ubrzavala je i praksa pro-daje gotovo svakog ;položaja i dostojanstva, što vrlo često do-vodi do teških zloupotreba. Kao posljedica ovih zloupotrebajavlja se nezadovoljstvo među podanicima kojd se .tu i :tamodižu i na ustanak, proces slabljenja timarskog sistema, popu-štanje discipline u vojsci, naročito među janičardma.šikorup-cija u upravljačkom aparatu, koja postepeno zahvata čak injegove vrhove. Dvor je počeo da pada pod upliv dvorskihdama, kamarile, sumnjivih ličnosti. Najsposobniji ljudi Car-stva uklanjaju se, ponekad, samo zato što se tako prohtjelosultanovom hodži Hi nekoj njegovoj miljenici, mnogi od njih,zbog neznatne sitnice ili propusta gubili su i živote, Ovo nijebila pojava koja je brzo iščezla. Ovo je bila stvarnost kojunije mogla potpuno iskorijeniti nijedna garnitura upravljača.Ona je potrajala do samog sloma Carevine. Zato i ndje teškoshvatiti nemir, nesigurnost i nespokojstvo koje se postepenouvlačilo u sve pore života Osmanskog Carstva.

1. UNUTRASNJE STANJE U OSMAlNiS.KbJ CAREVJiNI PREID, DRUGI POHOD NA BEC

Mučki izvršeni atentat na sposobnog i energičnog veli-kog vezira Mehmed-pašu Sokolovića (11. X 1578) kao da jebio nagovještaj početka »razdoblja stagnacije« u životu Os-manske Carevine.' Kasniji upravljački slojvdše ne posjedujukvalitete koji su mu bili neophodni upravo u vrijeme kadase Osmansko Carstvo susreće sa Evropom u kojoj dolazi dokorjenitih promjena. Umjesto sa srednjevjekovnim feudalci-ma Osmanlije se sada suočavaju sa evropskim kraljevima,koji imaju sve više smisla da dobro organizuju svoje dršave,da priJlfJ.vatenove tekovine i pronalaske, da shvate, usvoje iprovedu reforme sa dalekosežnim posljedicama. A upravo touzdiže Evropu. Postepeno, ali kontinuirano, Evropa je dobi-vala a Osmansko Carstvo gubilo na svojoj snazi i značaju.A kada je i pomorska trgovina počela sve više da prelazi naokeane, počela je da se mijenja nagore i ekonomska situacijaOsmanske Carevine. S druge strane sve mršaviji uspjesi tur-skog oružja donosili su sve manje ratnog plijena, koji je biovažan izvor bogaćenja, naročito [aničara i spahija. Danakkoji su plaćale hrišćanske države bivao je sve manji ild :jesasvim izostajao. Sve ovo dovodi do pražnjenja državnih ris-nica koje su ionako bile teško opterećene ogromnim izdacimana vojsku, dvor, glomazni birokratski aparat. Misleći da ćese time pomoći, Porta zavodi praksu davanja državnih dobarai prihoda u dugoročni zakup pojedincima. Primljenom zakup-ninom ona je, doduše, otklanjala, ali samo privremeno i pri-vidno, svoje tekuće iiinansijske nevolje, a stvarno se lišavala

Mirovni ugovor na ušću Žitve 1606. god. - prv,i mirovniugovor potpisan prema međunarodnom pravu između Osman-

5 »Glavni nosilac trgovačko-zelenaškog kapitala u Turskojbili su fanarioti i Udovi«. HistoTija naroda Jugoslavije, II, Za-greb, MCMLIX, str. 482.

• od čisto vojničke organizacije janičari se postepeno pre-tvaraju u političku organizaciju. Već se Sulejman Zakonodavacpribojava [aničara čija moć stalno raste; Murat III (1574-1595)morao je da im se pokorava; Osmana II i Ibrahima oni su detro-nizirali i smaknuli. To više .nije bila disclplinovana vojnička orga-nizacija koju su sačinjavali devširmom pokupljeni dječact-Bosnei Albanije. U nju već od 1582. god. stupaju i djeca iz istočnih pro-vincij-a, zatim sinovd dvorskih plaćenih spahija, koji stiču čakprvenstvo, a kasnije i, ostali odr~l:i muslimani, kojd to če;;topostižu mitom. Rasuti sada po velikim prostranstwma Car~vm.ejaničari počinju da se žene, da se bave zanatstvom, trgovinom,zelenaštvom. Proces raslojavanja vojnofeudalne strukture, u prvomredu osmanskog timarskog ststema na :kojemu je počivala moćCarevine, već Je bio započeo i Porta nikako i nikada nije smoglasnage da ga zaustavi (opštirnije oslabljenjima Osmanske_Carevinevid. Historija naroda Jugoslavije, II, 477-478).

4 Nihat Erim, Devletlerar4si Hukuku ve siyasi Tarih Me-tin-leTi, I, 49.

18 2' 19

ske Carevine i evropskiih država - predstavlja, bez sumnje,i dokumenat koji nedvojbeno pokazuje da je Osmanska Care-vina u svojim odnosima sa Evropom ušla u sasvim novu fazu.Turci su, istina, sankciomsali svoja osvajanja na sjeveru (Er-lau, Kanjiža), ali bilo je i teritcrdjalnih »ustupaka« (Petrinja,Cazma, Moslavina). Austrija se ovim ugovorom oslobađa pla-ćanja godišnjeg danka u iznosu od 30000 dukata plativši sim-boličnih 200000 groša na ime ratne odštete. Turci se ovlrnugovorom obavezuju da će ubuduće austrijskog suverena oslo-vljavatd. sa »austrijski car« a ne »austrijski kralj« kako je dotada bilo u praksi," Ovi i mnogi drugi momenti dokazuju daje unutrašnja stabilnost i snaga Osmanskog Carstva bila većpoljuljana,

Ahmed I (1603-1617), nezadovoljan situaci:jom u zemlji,dovodi na rukovodeće položaje sposobne ljude, suzbija snažniutjecaj dvorskih dama, zavodi princip seniorata, dokida starupraksu ubijanja prinčeva koja je vršena prilikom svake pro-mjene na prijestolju," Ali od svega toga nije bilo mnogokoristi. Jer, na jugoistoku Carstva ponovo je planuo jedanputugušeni ustanak dželalija, gradiški ili uskočki rat na" sjevero-zapadu države smiren je tek Madridsktm mirom 1617. godine."šiitska Persija je POJlOVO digla glavu.

Osman II Genč (1618-1622), bacio se svim žarom svojemladosti, doduše brzopleto, samouvjereno i surovo, da zavedered. On 1618. god. sklapa mir sa Persijancima, a 1621. i saPoljacima, Zelja da zavede disciplinu u vojsci urodila je ve-likim razdororn i teškom mržnjom između sultana i [anšča-ra.10 Na kraju je Osman U, koji je, kao i mnogi drugi turskisultani, bio pod velikim uplivom svoje najbliže okohne: majke,učitelja i kizlarage, bio svirepo svrgnut .i doživio lJičnu trage-diju kojoj je teško naći sličnu.t!

Za Mustafe I (1622-1623), koji je bio mentalno pore-mećen, situacija se, kao po pravilu, još više pogoršala. Ustancisu se sada javljali u razrrim dijelovima Carevdne. Državom jefaktički upravljala njegova majka. Ona je međutim uspjelasamo da isprazni državnu blagajnu na poklone raznim lično-stima, koje su joj obećavale smirivanje situacije.i"

I Murat IV (1623-1640) je bio suočen sa istim proble-mima. Dok nije postao punoljetan, Carevinom upravlja maj-kai dvor. Privilegovani janičari su se na početku njegove vla-davine bili toliko osihli da su u njegovoj prisutnosti sjeklivelike vezire i sultanove izrazite pristalice. u U Erzerumu jeAbaza Mehmed-paša podigao ustanak pod izlikom da želiosvetiti Osmana II. Uskoro je planuo ustanak i u Bagdadu,kop se brzo prenio u šiitsku Persiju, Postavši punoljetan,Murat IV, najsposobniji turski sultan XVII stoljeća, uspijevada zavede red i disciplinu u vojsci. On lično predvodi vojskuprotiv Persije, nemilosrdno kažnjava kompromitovane kadijei druge funkcionere.t! Drugi njegov pohod protiv Persije za-vršen je mirovnim ugovorom u Kasni-Šjrinu. U ovom ugo-voru, između ostalih, postoji i član kojim se obavezuju Per-sijanci da će prestati sa proklinjanjem u džamijama prve tro-jice halifa: Ebu Bekra, Omera i Osmana, Muhamedove ženeAiše i nekih Muhamedovih drugova. lS Ništa bolje od ovogane pokazuje do koje je mjere bio produbljen jaz između ovedvije islamske države čak i na ovom području. A to je, sva-kako, imalo odraza i na unutrašnje prilike u Osmanskoj Ca-revini.

Zakonitost u zemljii i disciplina u vojsci - plodovi radaenergičnog Murata IV - :bili su osuđeni na propast njego-vom smrću i stupanjem na prijesto njegovog jedinca, malo-umnog Ibrahdma (1640-1648). Na dvoru su ponovo zavla-

.dale žene, intrige i kamarila. Zivot oko sultana odvijao se uznaku velikog demagoga i opsjenara Dždndži-hodže, čiji su»savjeti« bili uvažavani, a odluke uvijek izvršavane. Iakoje stanje u zemlji uistinu bilo takvo da se nije smjelo nipomišljati na neki Mt, su1tan Ibrahim, pod uplivom svoje

7 Erim, op. dl. 18.s Sertoglu, op. cit. 243.• »Kada je godine 1617, 6. rujna, u Madridu uglavljen mir

između cara Matije, nadvojvode Ferdinanda i Venecije, u kojemusu Habsburgovci žrtvovali uskoke traženjima Venecije, nastao jena Jadranu mi!"«.(Grga Novak, Presjek kroz povijest grada Zadra;Radbvd Instituta JAZU u Zadru, Sv. XI-XII, str. 55).

lt Sertoglu, op. cit. 244.11 Uzunčarštli, Osmanli tarihi, III/I, 146.

IZ Serloglu, op. cit. 243.13 Sertoglu, op. cit. 244.14 Sel'toglu, op. cit. 245.15 Uzunčaršili, Osmanli tarihi, 111/1, 211; Sertoglu, op. cit. 171.

20 21

okoldne, 1645. god. započinje osvajanje Kandije i tako otvaranovi, iscrpljujući rat, koj.i će trajati punih 25 godina. Osimove velike, dstorijske neprom~šljenosti. on zavodi nove po-reze'" i čini takve stvari koje na kraju prisiljavaju njegovuokolinu da ga najprije eliminiše a zatim likvidira. »Njegovajedina zasluga na Osmansku dinastiju je to što je imao četvo-ricu sinova«," od kojih su trojica postali sultani.

Rat sa Venecijom zbog Krete ubrzo se prenio i na ostalagranična područja. Tokom 1647. godine, osvajanjem Vrane,Nadina,Ostrovice i drugih mjesta i uporišta na području odZadra do Šibenika, Mlečani potiskuju Turke od Jadranskogmora.P od 1648. godine oni imaju veoma efiklasnu pomoćnašeg, naročito primorskog stanovništva, uključujući i CrnuGoru, koja postaje sve značajniji činilac u ovom osjetljivomregionu i za čiju se naklonost sa 'istom revnošću otimaju ioni i Turci. Ubrzo čitava granica prema Veneciji, Dubrovnikui Crnoj Gori postaje sasvim nesigurna. Akcije vlaških i haj-dučkih odreda postaju svakodnevna pojava, one se često odvi-jaju u dubokoj pozadini turskog teritorija, i sa više aspekatapredstavljaju sve ozbiljniju opasnost po osmansko gospodstvona ovom području."

Stanje se nije mnogo izmijenilo ni poslije svrgnuća sul-tana Ibrahima I (1684) i dovođenja na prijesto njegovog sina,Mehmeda IV, koji je tada imao samo sedam godina. Osman-skim .dvorom sada gospodare dvorske, umjesto vojnih aga.U prijestondci se vodi borba za položaje, za utjecaj, a u po-krajinama sve češće dolazi do ustanaka, hajdučije i na&ilja,koja su počela da prelaze svaku mjeru. Stradanjima su, ra-zumljivo, najviše izloženi široki slojevi naroda, a medu nji-ma, svakako, raja. Zloupotrebe lokalnih predstavnika vlasti,sve češće zavođenje izvanrednih nameta, dovodi do osiroma-šavanja širokih slojeva, kojoj spas od ovakve bijede nalaze uraseljavanju, ođmetanju i dseljavanju.š"

18 Samur. anber i dr. (Sertoglu, op. cit. 245).t7 Sertoghr, op. mt. 245. .18 Historija naroda JU(1oslavije, II, Zagreb, 1959, str. 556 1 d.ti Gligor Stanojević, Jugoslovenske zemlje ..u .~let~čko-tur-

skim ratovima XVI-XVIII vijeka, Beograd, IstonJskl institut 1970,str. 198-300.

2iI Dr Avdo Sućeska, Istorija države i prava naroda SFRJ,Sarajevo, 1966, str. 164.

Temeljite promjene u samim vrhovima osmanske vlastiizazvala je velika pobjeda mletačke mornarice nad Turskom,u julu 1656. god.u Tada su izgubljena ostrva Tenedos i Lim-nos, čime su Dardaneli praktično bili zatvoreni. Sultanovamajka (Mehmed tada ima četrnaest godina) i ostali utjecajnifaktori na. dvoru dovede na položaj velikog vezira ostarjelogMehmed-pašu Cuprilića.22 Ne baš mnogo obrazovan, ovaj učuvenoj porodici Cuprilića prvi veliki vezir, odlikovao se ve-likom okretnošću, ustrajnošću, sposobnošću da pravovremenoiskoristi priliku, nepokolebivom i dokazanom odanošću Os-manovoj dinastiji, a to mu je bilo sasvim dovoljno da obe-zbijedi povjerenje mladog sultana i izuzetan utjecaj i položajna dvoru." »Zahvaljujući Čuprtldćima, koji su tokom 28 go-dina 'stvarno upravdjali Carevdnom, Mehmed IV se mogaoodati beebrižnom životu i lovu«.24 Čuprrlić je brzo osposobioosakaćenu tursku mornaricu, preoteo Tenedos i Limnos i timeomogućio pružanje pomoći armiji na Kreti. Energično jelikvidirao anadolske usbanike," sredio situaciju u Erdelju.26

Medutim, u Bosni i Crnoj Gori Čuprrlić nije dmao uspjeha."

21, Histor.ija naroda Jugostavije, II, 560.22 »Spomenuti paša bio je bogat, nasilan i krvoločan starac

od 86 godina. Dok se malodobni sultan bavio lovom, on je poAnadoliji i Rumeliji, s razlogom i bez razloga, ubijao vezire imirmirane, emire i obične ljude i pnisvajao čitave imebke bogatihljudi .. ; On je kriv što se je Osmanska Carevina ovako srozala«(Silahdar tarihi, I, 226). Međutim, Uzunčaršili, uzimajući u obzirsituaciju u kojoj je na' čelo Carevdne došao Mehmed~paša Cupri-lić, kao ii" rezultate koje je postigao, smatra ovaj sud prestrogim inepravednim. On tvrdi da bi se Cupriliću moglo prigovoriti samoza smaknuće potencijalnih suparnika: Deli Husejin-paše i SejdiAhmed-paše (Uzunčaršilt, Osmanli tarihi, III/2, 418). O surovosti,Mehmed-paše Čupriltća govori i M. Tevfik bey, (sa 12 koautora),Tarih, III, Istanbul, 1931, str. 66. .

13 Uzunčaršili, 111/2, 417.14 Isto,' 588.!5 Uzunčaršili, 11111, 428-431.te Ahmed Refik, Koprilliller, Istanbul, 1331, 84-99; Sertoglu,

op. cit. 246.!7 Za bosanskog pašu postavljen je njegov suparnik Sejdi

Ahmed-paša. Prešavši u Bosnu, u julu 1657. god. uzaludno poku-šava da osvoji Split, a zatim Kotor. Opsada Kotora trajala jemjesec dana. Turci nisu uspjeli da savladaju njegove braniocezato što su i hercegovačkd i bosanski paša bUi u dosluhu sa Mle-čanima i od njih primali mito (Historija naroda Jugoslavije, II,560 i d.). Hercegovački sandžakbeg Ali-paša Cengič »od početka

22 23

Poslije njegove smrti 1661. god. naslijedio ga je, po vlastitojželji, sin Ahmed. Ovaj ubrzo otvara rat i sa Austrijom, kojije, poslije sukoba kod Sv. Gotharda, okončan mirom u Vaš-varu, 10 oktobra 1664. god., zaključenim na 20 godina.'8 Sadase Fazil Ahmed-paša Cupl'ilić svom snagom posvetio Kreti.Mir sa M1etačkom RepUlblikom zaključen je 1669. god. Trigodine kasnije, 1672, započinje rat sa Poljskom. Turci provališeu Podoliju ,i Ukrajinu. Poljaci su iste godine potpisali mir uBudžaku, ali je Sobjeskš odbio njegovo lzvršavanje, što jesljedeće, 1673. god. dovelo do ponovnog rata koji je, vođen sapromjenjljivom srećom, okončan tek 27. X 1676. god.!' !Naovim mirovnim pregovorima sa Poljaoima velikog vezira Ah-med-pašu Čuprdlića, koji već tri godine pobolijeva zbog uži-vanja alkoholaš" i koji će uskoro po potpisivanju umrijeti(3. novembra 1676), zamjenuje njegov zet Merzifonlu KaraMustafa-paša." Njemu Mehmed IV, znajući da je odgojen udomu Čuprdliča, povjerava 5. novembra 1676. god. položaj'velikog vezira."

Međutim, 1679. godine, zbog koaačkog hetmana Dorošen-ka i okupacije Ukrajine, dolazi do rata sa Rusijom. Poslijepromjenjljive ratne sreće i velik~hkrvoprolića zaključen je13. februara 1681. god. mir na 20 godina. Turci su, istdna, po-stigli izvjesni uspjeh »kojd se sastojao u zauzimanju nekolikonevažnih i dalekih tvrđava-s," ali to nipošto nije vrijedilodatdh žrtava. Međutim, veliki veeir, MerziJfonlu Kara Musta-fa-paša, zanesen svojim nerealnim planovima, želi da nad-maši svoga velikog šurjaka Ahmed-pašu i punca Mehmed-pašu

Cuprilića. »Samo zbog toga i ni zbog čega drugoga on je stu-pio u Tat sa Austrdjoms.š" Opsjednut idejom da OsmanskoCarstvo učini većim nego što' je bilo i u vrijeme SulejmanaVeličanstvenog," smatrao je odličnom prilikom političku ivjersku situaciju u Ugarskoj.3s Ugarski velikaš inepomirljivineprijatelj bečkog dvora Imre Tekeli tražio je još od AhmedaČuprrlića pomoć i zaštitu. Ovaj nije htio ni da čuje za to jernije želio da pogazd sklopljeni mir.37 Kara Mustafa-paša je,međutim, postupio drugačije. On se je odnosio prema Tekelijukao da je ovaj gospodar Ugarske, obećao mu tursku zaštitui pomoć, dao mu čak i berat. Izaslanik Leopolda I - baronKapraraš" - koji je došao sa prijedlogom da se produži mirdo čijeg je isteka ostala još čitava godina, ndje bio primljensa odgovarajućim počastima, a Tekelijevom emisaru je uka-zana velika pažnja.š" Mehmed IV, vječno zaokupljen svojimlovom, nri.jeni bio tačno obavještavan o situaciji, ali se bez

~4 Uzunčaršili, 111/2, 422.35 M. Cavid Baysu.n, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed

IV Auci.31 »Car Leopold je uništio gotovo sve slobode Ugarske, a kr-

vava smaknuća, prouzrokovana 'razvojem protestantizma u zemlji,samo su još više .raspirila mržnju protiv Austrije. Ugarski orao selatio oružja da se bord za slobodu otadžbine. Stefan Tekeli, Imreovotac, grofovi ZTinslci,Frankopani, Nadasti i drugi, glavom su pla-tili ustanak (1671).«

»Irnre Tekeli se zakleo da će se osvetiti i digao je na ustanakprotiv Austrije dio Ugarske koji Turci nisu bili osvojili. Oko nje-gove zastave na kojoj on sebe naziva borcem za boga i domovinu,sa,kUipljaJisu se rkatolički i protestantski Madjad koji dobiše imeMalkontenti. Tekeli se tri godine odupirao austrijskoj armiji, po-nekad je i pobjeđivao, ali se, na IkJrajukrajeva, stavio pod turskuzaštitu« (Baptistin Poujoulat, Geschichte des Osmanisches Reichsvon der Eroberung Konstantinoples bis zum Tode Mehmed's II.'Obersetzt und bis auf die neueste Zeit fortgesetzt von Julius Seybt,Leipzig, 1853, str. 150-151); M. Cavid Baysun, u Islam ansiklope-disi, s. v, Mehmed IV Avci.

37 M. Cavid Baysun u Islam ansiklopedisi, s. v. MehmedIV Avci.

38 Bio je to grof Albert Kaprara, brat generala Eneasa Kapra-re, koji je u to vrijeme komandovao austrijskim jedinicama ugornjoj Ugarskoj. Albert je 3. februara 1682. god. otputovao izBeča u Istanbul (Gesehiehte Osterreichs, begonnen von Alfons Hu-ber. Sech:ster Band:OsteTTeiehs Grossmachtbildung in der ZeitKaiser Leopolds I, von Oswald Redlieh, Gotha, 1921, str. 305).

39 Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed IV Avci, str. 553.

1653. otvorenupostaje mletačrkiagenh i njegovo stupanje »u taj-nu mletačka službu imalo je izvanredan značaj za Veneciju naovom dijelu ratišta« (G. Stanojević, Jugoslovenske zeml;e ... 229,250, 259).

18 Pobjeda kod Sv. Gotharda, 1. X 1664. »bila je najveća po-bjeda koju je izvojevala brišćanska vojska u posljednjih 300 go-dina« (Hammer, Gesehichte des Osmanischen Reiches, III, 561).

II M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. MehmedIV Avei.

30 Omer KOpriilii, OsmanU Devletinde Kopriililler, Istanbul,1934, str. 42.

.1 Uzunčaršili, 111/2, 421; Sertoglu, 285.n Uzunčaršili, III/2, 421.33 M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed

IV Ave!.

24 25

2. OD DRUGE OPSA-DE BIDA DO SVRGNUCAMEHMEIDA IV

i da upravo u ovoj njegovoj preokupacijd treba tr~iti odgo-vor na pitanje zašto je primijenio dugotrajnu opsadu Beča odkoje je očekivao predaju relativno malobrojnih brantlaca, akategorički odbijao osvajanje grada na juriš, što za njegovemogućnosti nije bilo neostvaoivo+' - i nema prave predstaveo pohtdčko] situaciji. Irnenujući Kara Mustafa-pašu vrhovnimkomandantom bogate.vglomazne armije od 200000 Ijudli,45sul-tan daje svoj pristanak da se osvoji tvrđava Dur i prati vojskudo Beograda. Vezirov cilj, međutim, bio je Beč. Kada je pri-mio izvještaj od Kara Mustafa-paše, kojim ga obavještavada je od Dura krenuo na Beč, Mehmed IV, iznenađen, uzvi-kuje: »Naša namjera bile su tvrđave Dur i Komoran. O Bečunije bilo ni govora! ... Da me je ranije obavijestio, ne bihdao pršstanak«."

Ne poštujući nimalo savjete iskusnih komandanata." 051-

oni Kara Mustafa-parša se našao pod zidinama Beča 14. jula1683. god. Jalova opsada grada trajala je do 12. septembra.Toga se dana ogromna turska sila, za svega nekoliko satiraspala pred brojčano daleko slabijim neprijateljem. Silovi-tom napadu austrijske i poljske vojske, nad kojom je vrhovnukomandu imao poljski kralj Jan Sobjeskd, čijim je desnimkrilom komandovao veliki hetman Jablanovski a lijevim her-

44Carl Ritter von Sax, Geschichte des Machtverfalls der, Tiirkei bis Ende des 19. Jahrhunderts und die Phasen der »orient-'alischen Frage« bis auf die Gegenwart, Wien, 1913, p. 76.; Poujoulat,op. cit. p. p. 150-151.; Radovan Samardžić, Beograd i Srbija uspisima francuskih savremenika, Beograd,. 1961, str. 231. ., .

, 4S Podaci o broju Kara Mustafine VOJskesu veoma razldčiti.Redlich (314) piše da je bilo samih Turaka 40000, ali sa kasnijeprlspjelim pojačanjima bilo ih je svakako više od 1~0000, ne :a-čunajuči ogromnu, glomaznu komoru. U napomeni 3. Redhchupućuje na tačne podatke kod Benaglia (str. 162. i d.), a od Klapapreuzima Kaprar.in sud o turskoj vojničkoj sposobnosti. Kaprar~nsud je negativan. naročito kada je riječ o janičarima. Kaprara Jeturske snage procijenio na ukupno 160000 ljudi. Poujoulat (147),govoreći o ovom pitanju veli: »Kara Mustafa je podigao volj~kuo~300000 ljudi, kako izvještavaju obični izvori, a Hamrner 1 nekidrugi istoričari govore o 200000 Ijudi«.

.1 Uzunčaršili, III/I, 455; Findikli Mehmed-aga, Silahdar ta-rihi, II, 116.

47 Turske vojskovođe i Tekeli lično predl~~ali su da se ~re~eprema Beču tek pošto se zauzmu važne austrijske tvrđave 1 OSI-gura zaleđe (Poujoulat, 148).

ikakve sumnje zna da nije želio rat sa Austrijom. I Leopold Ije izbjegavao rat sa Osmanlijama. Kada je Kaprara prozreonamjere velikog vezira, on se obratio samom šejhuhslamu sapitanjem: da li se može potezati mač na onoga ko traži mir,smije li se povesti rat protiv njega? Ndkakve važnosti nijeimao odgovor ovog vrhovnog vjerskog dostojanstvenika kojije glasio »ne«.40Kara Mustafa je na sve moguće načine pa čaki lažnim izvještajima sa granica dokazivao sultanu da Austri-[anci krše mir. Sa velikom energijom, planovima i nadamaon se, mimo sultanovn znanje i odobrenje, užurbano pripre-mao da ostvari ono 'što nije mogao ni Sulejman Veličanstveni1529. godine.

Dobro obavještavan o svim zbivanjima u Osmanskoj Ca-revini," Leopold I poduzima sve da pokrene hnišćanski svijet.Papa Inocent XI, svjestan opasnosti koja se nadnosila nadcentrainu Evropu, ula2e također velike napore. AH, i poredsvih nastojanja, ostvaruje, u prvo vrijeme, samo savez izmeđuAustrije i Poljske, (31. marta 1683).42Međutim, to je bio nje-gov prvi, krupndji uspjeh u borbi protiv Osmanlija, odnosnou borbi za jedinstvo brišćanske Evrope. Njegovim, zaista, ne-umornim zalaganjem, fanatičnom energijom i upornošću,ostvarena je 5. maja 1684. god. koalicija Svete lige.43

Mehmed IV, zaveden netačnim izvještajima Kara-Musta-fa-paše --- kojemu se, d pored njegovog velikog samolj ubij a-i gramzivosti, ipak ne može sa sigurnošću pripisati često po-navJjana tvrdnja da je imao namjeru osnovati novo turskocarstvo kojemu 'bi bila prdjestonica Beč, a sultan on Iično,

40 Ibid.41 Albert Kapran je redovito obavještavao Beč o svemu što

se dešavalo u Istanbulu i Jedrenu. U decembru 1682. god. onponovo upozorava bečki dvor da više ne postoji n:ikakav drugiizbor nego prfhvatiti oružje. od [anuara 1683. Porta mu je zabra-nila slanje bilo kakvih izvještaja i kurira, ali on je našao nekogokretnog čovjeka, koji je preko Moldavije i Poljske stigao u Beči izložio svu opasnost situacije (Redldh, 308).

n Red1ih, 309.43 Red1ich, 341.

26 27

ceg Karlo Lorenski.w Turci, u čijim je redovima nezadovolj-stvo Zlbogneefikasnosti velikog vezira narastalo iz dana udan, odolijevaLi. su .svega 5-6 sati. A onda je počelo povla-čenje. Pod zidinama Beča ostalo je preko 10000 poginulihTuraka, neprocjenjivi plijen u oružju .i opremi, netaknut ogro-mni, raskošni šator velikog vezi~a"9 Kao trofej vanredne vri-jednosti Sobjeski je, u znak svoje pokornosti, odanosti ~ po-štovanja, poslao papi jednu veliku tursku zastavu sa rije-čima: »Dođoh, vddjeh a Gospod pobijedie.š?

Već 18. septembra započinje marš pobjedilaca za neprija-teljem u povlačenju. Turci su dostignuti kod Parkanja, 50-bjeski i Lorenski dzvojevaše 9. oktobra novu, sjajnu pobjedu,koja je stajala Turke novdh 10000 poginulih i 1200 zaroblje-nih, među njima šestonica paša." Dana 20. oktobra Turci gubeveoma važni d dobro čuvani Gran (Ostrogonj.v K3II'a Mustafase, donekie organizovano, odupire još 11. novembra, kada jeponovo idoživdo težak poraz i bio prisiljen na bijeg.53 Zau-stavio se tek u Beogradu, »a poljski kralj se povrati u svojuzemlju ovjenčan neumrlom slavo.m«.54

Mehmed IV u početku nije izgUlbio povjerenje u KaraMustafu. Cak mu je po. silahdaru Šahin Mustafa-agi poslao.vlastoručno. pismo, kaftan:i. mač.55 Međutim, poslije smrti mu-dre i energične canice-majke Turhan, »najvećeg stupa Care-vine«,58 sultan, koji je ostao bez najvjernijeg i najrazboritijegprdjatelja i savjetnika, mijenja svoj odnos prema Kara Mu-stafa-paši. Neprijatelji velikog vezira, među kojima se naro-čito. istakoše kdzlaraga Jusuf i Bošnjak Sari Sulejman, počeše

smišljenu kampanju protiv njega. Rezultat nije Izostao. Ubrzoje izdejstvovan carski ferman o. smaknuću velikog vezira,koji je označen kao glavni krivac za poraz' pod Bečom. Spe-cija1lno upućeni Portarri pouedanlci'" Izvršili su o.VUsultanovuodluku 25. XII 1683. god. u Beogradu." Tako je završio. naj-nesposobniji, najlakomiislen'iji i najraskošniji veliki vezir Os-manske Carevme.š"

Nasljednik Kara Mustafa-paše, Kara Ibrahim-paša.w nijeimao ni snage ni sposobnosti da zaustavi započeto. propadanje.Po prdrodi strašiv, on vođenje ratnih operacija prepušta ja-ničarskom agi Bekri Mustafi, kojega imenuje i seraskerom,I Kara Ibrahim-paša prikriva stvarnost pred sultanorn, nare-đuje pisanje tačndJh i ublaženih ,izvještaja, i ove posljednjesaopštava sultanu."

Clanioe Sv. lige uporno potiskuju Turke, nižu uspjehe.One sada odlučuju da Osmansku Carevinu napadnu dz četiripravca: Austrija kroz Ugarsku i Hrvatsku, Poljska kroz Po-doliju i Moldaviju, a Mletačka Republika kroz Dalmaciju iPeloponez. Komandujučl wustetjsldrn jedinicama, čiji je udioali i uspjeh u ovom vratu bio najveći, herceg Karlo Loren-ski nezadrživo prodire kroz Ugarsku. Već 17. juna on zau-zima Višegrad (Plinderrburg); veoma važnu tursku tvrđavuna Dunavu,S! 27. [una Maicen, 24. juIa, pobijedivši Sulejman--pašu koji je komandovao armijom od 150000 ljudi, zauzdmatvrđavu Hamzabeg (Erd).8SIstoga dana izvojevao je i grof Lesli

es Hammer, III, 745;Poujou1at, 153.ff Poujou1at, 153-154; Richard F. Kreutel, Kara Mustafa vor

Wien, dritte Auflage 1966,p. 110.110 Poujoulat, 154.

. 61 Redlich (334) navodi da se sukob odigrao 7. oktobra i daje poginulo 6-7000 Turaka, a »carevaca jedva 100«.

6t Po Redlichu (335) opsada tvrđave Ostrogona (Grana) pre-duzeta je 22. a tvrđava se predala 27. oktobra, uz slobodan izlazposade koja je brojala 4-6000 ljudi. Ovom pobjedom završeno jeratovanje 1683. godine.

II Dr Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanske vlade,I dio (1463-1739), Sarajevo, (1910), str. 103.

114 Poujoulat, 156.15 Silahdar tarihi, II, 97.

541 16. VIlI 1683.god. Silahdar tarihi, II, 16.

57 Izvršioci ove presude bili su čaušbaša Kadi-koylii Mehmed--aga, i ćehaja dvorski Gazzazoglu Ahmed-aga (Silahdar tarihi,II, 121).

58 Richard F. Kreutel, apo cit. 121; Poujoulat, 156.5t Kara Mustafa je imao harem sa oko 1500 odallskl, isto

toliko robinja za njihovu posliu:gui 700 crnih evnuha za njIhovočuvanje. U njegovim sanducima našlo se 450000pjastera - plodnjegovog pritiska - ne računajući dragocjenosti napuštene u ra-skošnom šatoru pod Bečom, koje su navele Sobjeskog da govorikako je Kara Mustafa-paša njega odredio svojim baštinikom (Po-ujoulat, 156).

lO Silahdar tarihi. II, 121; Radovan Samardžić, 231; M. CavidBaysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed IV Avci.

Il R. Samardžić, 231-232..1 Redlich, 345.es Tom ,prilikom zarobljeno je 12 turskih zastava, (Poujo-

u1at, 158).

28 29

64 Poujoulat, 158.IS Redlich, 351.es Redlich, 358.

kojJ je složio odgovor za Portu, u kojemu' je <bila osnovnaporuka: naknada svih troškova i nove gr'anice.š? Nije biloteško !Zaključiti da ·će Porta ovakav zahtjev' sigurno odbiti.

Izgubivši glavna uporišta Tekeld sa svojim !pristalicamabježi Ina turski teritorij. Paša se tada nalazio blizu VelikogVaradina. On je Tekelija .primio prividno srdačno, a ondaga uhapsio i okovana poslao u Beograd. Ovaj neumjesni po-stupak sa Tekelijem doveo je do dezordjentaeije njegovdh pri-stalica i kapitulacije preostalih gradova Košica, Sarošpataka,Ungvara. Armija od 17000 hrabrsh, na ratovanje naviknutihboraca, sa istaknutim vođama Petnehazijem, Petrocijem idrugima, prelazi 'U austnijski tabor, jer ,bečkom dvoru sadanije bilo teško da ili uvjeri da je Osmansko Carstvo njihovzajednički neprijatelj. Tokom zime 1685-86. godine ovi ne-kadašnji Tekelijevi borci oduševljeno su se borili rame uzrame sa carevcima i pod komandorn generala Hajslera zauzeličitav niz tvrđava '(Sol!nok, Sarvaš, St. Job, Arad). U među-vremenu oslobođenom Tekeliju oni su-poručlli da bi trebaloda i on položi zakletvu kajrzeru. Jer, Tekeli je tada imao samojoš jedno značajno uporište - tvrdi grad Munkač - i samojoš jednog nepokolebivog prijatelja i pnistaldcu - supruguJelenu Zrinsku, koja je u Munkaču hrabro odolijevala austrij-skoj si'Li još !pune dvije Igodine.

Mletačke operacije na području Dalmacije u kojima supresudnu ulogu imali hajduci i uskoci - koji su i prije zva-ničnog stupanja u rat :Republike sa Osmanskom Carevinornosvojili neka utvrđenja u Dalmaciji pa je Mlečanima ostalosamo da stave u njm svoje posade - tokom 1685. god. nisubile bez rezultata. Istina, u martu su Mlečani pretrpjeli velikegubitke u ljudstvu ,i opremi pri uzaludnom pokušaju da za-uzmu Sinj. Ali kasnije, oni uspješno suzbijaju nekoliko ozbilj-nih turskih pokušaja da povrate nedavno izgubljene tvrđave,naročito Zadvarje, Gabelu d Citluk; sami prodiru duboko naturski teritorij i vraćaju se s vellklm vbrojem hrišćanskihporodica i ,bogatim plijenom naročito u stoci.es

U pogledu ratnih operacija za narednu, 1686. god. posto-jali su jasni planovi, ald ~ očigledna podvojenost u vrhovimaaustrijske armije. Leopold je ,bio prislljen da uputi Iičnog

17 Redlich, 359.18 G. Stanoievlć, nav. dj. 312-315, 383.

pobjedu nad bosanskim pašorn u Hrvatskoj i osvojio Viro-viticu - važno uporište na ovom području koje su Turcidržali punih 130 godina. Lorenski je stigao čak do Budima iodmah preduzeo opsadu koja je trajala dva mjeseca. Iscrpljeni sa znatnim guoicima morao se povući 13. septembra 1684.godine, jer »Turci su se u Budimu borili kao Iavovi«." »Ovajnesretni poduhvat stajao je saveznike 23000 Ijudi«.65 I Mlečanisu u ovoj godini imali znatnih uspjeha. Oni su osvojili Jonskaostrva, Korint i veći broj utvrđenja na Peloponezu. JedinoPoljaci nisu bili u mogućnosti da se pohvale svojim uspjesi-ma kao njihovi savezndei.

Tokom 1685. god. Austrijanci su djelovali na tri sektora:u srednjoj Ugarskoj sa 50000 vojnika pod komandom KarlaLorenskog, u Hrvatskoj sa 30000 ljudi pod zapovjedništvomgrofa Leslia i u gor.njoj Ugarskoj sa 25000 ljudi pod feldmar-šalom Šuleom. AH zbog pomanjkanja mnansijskih sredstavaratne operacije su započele praldčno kasno. S druge straneprbbiralt su se i Turci. Uspjeli su da preotmu Vlšegrad naDunavu i opsjednu Ostrogon, čije je zauzimanje onemogućioLorenski sjajnom pobjedom u blizini Nojdorfa, 16. avgusta.Samo tri dana kasruije feldma'I'IŠal Kaprara lomi ,i do posljed-njeg čovjeka siječe upornu tursku posadu Nojhausela." S dru-ge strane početkom avgusta baron Lesli prodire iz Viroviticedo Osijeka, osvaja vareš, a'li tvrđava se održala. Djelimično jespalio most na Dunavu. Feldmaršal Šulc u gornjoj Ugarskojuspješno potiskuje Tekelija. Jedan za drugima padaju Teke-lijevign-adovU Eperjes, Tokaj, Kalo, Kisvarda. TekeLi uzalu.dtraži pomoć od Turaka, koji su ,bili ooamućeni teškim gUbI-cima na svim đrontovlma.

Baš u to vrijeme, aTekeli o torne nije ni slutio, seraskerje, svakako sa znanjem Porte, 30. avgusta, uputi~ Karlu Lo-renskom dzaslanstvo nudeći mirovne. pregovore I spremnostda j~ruči Tekelija, koji je označen glavnim krivcem i stvar-nim iza'ZiV'ačemovoga rata. Herceg je turske prijedloge pro-slijedio u Beč, Međutim, u Beču se tada nalazio papin nuncijBuonvisi, koji je, zajedno sa mletačkim poslanikom Kerna-rom, energično zahtiievao nastavljanje rata. On je bio taj

30 31

izaslanika, dvorskog kancelaraStratmana, sa zadatkom daove nesuglasice izgI-adi. On je to obavio na ratnom vijeću ulogoru kod Parkanja, 9. juna. Tada je vrhovni komandantponovo postao dskusni herceg Karlo Lorenskd. Prihvatajućinjegove planove odlučeno. je da se najprije zauzme Budim.Neuspjela opsada ovoga grada iz 1684. ,god. bila je veomaskupa, aH i veoma poučna lekcij-a..Lorenski se sada pripremiotemeljito. Dana 18. jula 1686. god." pojavio se ponovo predBudimorn, sa armijom od 90000 Ijudi,1° u kojoj Su se, oda-zivajuć4 se apehma Vatikana ii Beča, uporedo sa Austrijanci-ma,Nijemcima, Mađarima i Hrvatima, fanatično borili mno-gobrojni predstavnici plemstva 1'2: ,gotovo svih evropsklh ze-malja,"!

Grad je branile svega 7000vojnika,72 kojima je koman .•dovao Abdurahrnan-paša, starac od 70 godina, ali čovjek kojije posjedovao zapanjujuću energiju i odlučnost. On je ponosnoodbio 'zahtjev za predaju koji mu je Lorenski uputio 23. [una.Posada Budima se, istina, nadala i pomoći. Turci su zaistauporno pokušavali da prodru u grad, da pomognu posadi, alisu uvijek odbijani uz velike gwbitke.73

Budim je osvojen 2. septernbra 1686. god. »kada više nijebilo nijednog ,branitelja«. »Svi su oni izginuli na bedemima,

et Kod Redlicha 18. luna.70 Poujoulat, 159; kod Redlicha (378) 74000 ljudi.7\ »U ovoj armiji sastavljeno] od Austnijanaca, Nijemaca, Ma-

đara. i Hrvata, vidjeli su se u prvim redovima španjolski velikaši,francuski plemići, engleski lordovi i talijanski nobilt, kojd su napapin poziv došli da iskušaju protiv nevjemika sVOJUhrab~tc(Poujoulat, 159);'»... brojni dobrovoljci Rajha, Francuske, ItaI~Je,Engleske .i SpaIlli~ehitali su pod kajzerovu zastavu«. Pored prm-čeva i plemića koji su oduševljeno učestvovali u ovom krstaškomratu, tu je bilo i šezdeset običnih zanatlija iz Katalo~ije .... »To.jebila krasna, oduševljena vojska... Tokom opsade prispjele su JOŠdvije kompanije iz Saleburga i Regensburga, zatim dio korpusa s~Tise pod Karafom i Hajslerom, a krajem avgusta šarfenbergskikorpus iz Erdelja, oba sa znatnom mađarskom milicijom. (oko12000 boraca) i najzad švedski kari,tingent sa 1095 ljud! ... «(Redlich, 378).

71 Poujoulat (159) piše da je grad branila 16000 [aničara ispahija.

71 Djelimičan uspjeh imao je samo prodor izveden noću iz-među 19. d 20. avgusta, kada se od 2000 janičara na konj1ma pro--bilo do grada svega dvije-tri stotine ljudi (Redlich, 384).

orešama Hi pri Ispaddma i skupo prodali svoje živote«.74 Po-bjedioci 'su pljačkali grad čitavu noć. Ulice su se dirnile krvljui bile su pune Iješeva i ruševina."

U turskoj istoriji teško je naći primjer da je jedan gu-bitak bolnije odjeknuo širom ogromnog Carstva. Ali »gubitakBudima samo je još više zapalio hrabrost Osmanldja e.w Turcisusa novim nadama i oduševljenjem hitali pod zastavu, po-jedinci su davah ogromna bogatstva, naređena su novačenja,zaveden je vanrednd ratni porez, »svi sultanski hasovi uzetisu u državnu blagajnu«,77 polovina sredstava za izdržavanjedvora, veći dio Iične imovine Mehmeda IV, zamašna svoteod prihoda članova njegove porodice;" sve se to slijevalo najedno mjesto, sa jednom jedinom riamjenorn - povratiti izgu-bljeno. Čitavo Osmansko Carstvo hilo je u znaku teške de-presijei tuge. Jedino se Mehmed IV i dalje bavdo lovom.

Međutim, i na drugoj strani vlada vanredna živost, Svebrojniji austnijski saveznici učestvuju sve efikasnije; riješe-nost da se Turke progna sa Balkana postaje sve ve6a; idejao oslobođenju od turskog gospodstva, kod raznih naroda i naraznim meridijanima, iz dana u dan postaje sve važniji či-nilac na koji, sasvim opravdano, računaju saveznici, akojisputavavzbunjuje Turke. Kao gljive posldje kiše ndču pobune,ustanci, hajdučija. Porta je bila nemoćna. Cesta smjenjivanjau vrhovima komandnog kadra, drastične kazne, čak i smak-nuća, samo su pogoršavala J onako konfuznu situaciju. Gun-đanje protiv sultana i njegovog načina života postaje sveglasnije. ·Cak i visoki vjerski učenjaoi, ulema, otvoreno odbi-jaju da održe propovijed u džamiji u koju će doći MehmedIV,19 ili pak, kao šejh Himmet-zade Abdullah-efendija, koji

74 Pouioulat, 159-160.75 Među pobjednicima se nalazio i grof Marsilji, »nepomir-

Ijivi neprijatelj Turaka i njihov dugogodišnji zarobljenike, Prvošto je on uradio u Budimu bilo je traganje za poznatom bibliote-kom Matije Korvina. Našao je brojne i skupocjene rukopise povlažnim podrumima. Sve se to' sada nalazi u Bolonji (Poujo-ulat, 160).

7GIsto.77 Uzunčaršild, III/I, 498.78 Uzunčaršili, IlIIl, 499.79 Tako je postupio šejh Hadži Evhad tekije - hadži Huse-

jin-efendija_ Up. M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v.Mehmed IV Avci.

32 3 - Granice bos. pašaluka ... 33

prihvata poziv, ali usultanovom prisustvu »neustrašivo go-vori sve što mu dolaei na jezik«.80 Međutim, Mehmed IV izlaziiz džamije !pl1ijezavršetka njegove propovijedi - da bi štoprije krenulo u lOV.81

Primjenjujući staru .taktiku munjevitog upadanja u du-binu turskog teritorija, temeljitog pljačkanja i ubijanja ne-prdjatelja »u julu 1686. god, prava uskočka vojska od 5000pješaka i 1500 konjandka« upada u Livanjske polje i postiževelike uspjehe. Opustošena su sela oko većeg broja turskihgradova. U septembru je uspješno Izveden napad na veomavažnu tvrđavu Sinj, koja je nakon ogorčena borbe zauzeta 30.septembra.82

Mjesecima je trajalo grozničavo pnikupljanje snaga sobje strane za sljedeće obračune. A onda je došao 12. august1687. godine. I pored 60000 dobro opremljenih boraca sa ko-jima je prešao Dravu, .i pored ogromnog truda oj ogorčenabonbe - pobjeda je 'bila tri sata neizvjesna - veldki vezirSulejman-paša je ipak doživio težak poraz. To je onaj čuveniporaz na brdu Ha'l'san kod Mohača, kada su Turci izgubilina hiljade vojnika, kompletnu ratnu opremu, ogromne svotegotovog novca, velike vrijednosti u skupocjenom oružju i tka-ninama,83 poraz koji se Izuzetno teško dojmio i samog sul-tana.84

Negodovanje, koje se taložilo i raslo naročito u posljed-nje ,tri godine, u kojima Turci izgUlbišegotovo čitavu Ugarsku, .Jonska ostrva, Moreju i druga područja, u .kojima je izgublje-1110 »najmanje 120000 vojnika«,85 ogromne količine ratnog ma-terijala, opreme i gotovog novca, eksplodirale je poslije mo-hačkog 'poraza. Tu su bile još ,i elementarne nesreće 1687.godine: velike kiše pa strašne žege koje su uništile ljetinu idoruijeleglad, požare, nekontrolisano skakanje cijena i drugenedaće koje su samo pogoršavale i onako teško stanje. A či-tava Carevina je znala da je za svo to vrijeme Mehmed [Vprovodio bezbrižan život u haremu ili lovu.86 Teški poraz kodMohača, pored gubitka važnih i prost-ranih područja." donioje i kulminaciju negodovanja protiv sultana, koje sebrrz6pretvorilo u pobunu, veoma ozbiljnu i širokih razmjera. po-ražena i pcbunjena vojska krenula je na Istanbul. MehmedaIV više nije moglo spasiti ni javno odricanje od lova, nižrtvovanje velikog vezira Sulejman-paše i nekoliko visokihvojnih i administrativnih dostojanstvenika." ni postavljanjena položaj velikog vezira ĆupriLićevog zeta Sijavuš-pašew idrugsh ljudi koje su zahtijevali pobunjenici, ni obećanje da.će vojska dobiti sva zaostala novčana pnimanja.80 Novi veliki

nici bore za stare ideje iwninu za njih«. Ova optužba »koja jeostala nekažnjena« najavila je skori odlazak sultana (poujo-ulat, 161).

85 Poujoulat, 162.81 Mehmed IV nosi nadimak Avdži (lovac). On je od djetinj-

stva osjećao veliklu strast za lavom koja je vremenom sve višejačala. Njegovi odlasci u lov trajali su nekada sedmicama i bili suveoma naporni i skup]. Pored njegove brojne, stalne pratnje, uorganlzovanju lova za sultana učestvovalo je i stanovništvo k1-ajau kojemu je lovio. Zabilježen je podatak da je u samo jednom lovuu okolini Plovdiva učestvovalo u hajci 35000 ljudi (M. CavidBaysun, u Islam ansiklopedlsi, s. v. Mehmed IV Avci).

87 General DUnewald je provalio u Slavoniju i zajedno sa gro-fom Ivanom Draškovićem zauzeo Vučin, Valpovo, Osijek, Požegui Cernik. Priđe toga već su bili zauzeti Pakrac, Bijela Stijena iKraljeva Velika. Grof Aspermont zauze Vukovar, Erdut i Đako-vo. " U isto vrijeme Mlečani osvojiše Herceg Novi (M. Prelog,nav. dj. 107).

88 M. Cavid Baysun, loc. cit.; Poujoulat, 163.88 Omer KOpriilii.,op. cit, 43.to M. Cavid Baysun, loc. cst.; Poujoulat, 163.'1 Bekir Ktiti.ikoglu, u Islam ansiklopedisl, s. v. Suleyman 11.

se M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisl, s. v. MehmedIV Avci.

.1 Sultan je tom priliikom čak: naredio svojoj pratnji da se udžamijama, u koje on dolazi na molitvu na-području gdje odlaziu lov, ne smiju držati nikakve propovijedi (Uzunčaršilt, IlIIl, 496;Silahdar tarihi, 11, 245).

8Z G. Stanojević, nav. dj. 315-316.sa Poujoulat (160): 20000; R. Samardžić (255): 10000 poginulih

Turaka, zarobljena vojna kasa i 2 topova; Redldch (395): 10-11000poginulih. Vijest o ovoj sjajnoj pobjedi Karla Lorenskog donio jeu Beč princ Eugen Savojski - »mali svećenike, kako je sa omalo-važavanjem nazivan na' dvoru Luja XIV, nepomirljivi neprijateljTuraka, koji je svoje vatreno krštenje s njima doživio već podzidinama Beča 1683. .god. Leopold I mu je tom prilikom podariočin feldmamal-Iajtnanta (Redlich, 395).

84 Kada je Mehmed IV saznao za ovu novu nesreću prolio jegorke suze i tri dana nije ništa okusio. Tada je jedan stari [anlčarotvoreno rekao ,.Sultan u ovakvim prilikama treba da lije ne svojesuze nego krv svoju, 'boreći se llčno protiv svečeva neprijatelja.Sultan je ili u svom haremu ili u lovu onda kada se njegovi voj-

34 35

vezir Sijavuš-paša u svom pismu šejhulislamu, u svoje imei ime oficira, otvoreno saopštava da Mehmed iIV više ne užavanikakav ugled ni ljubav kod vojske i da se ne može očekivatinikakav uspjeh sve dok je on na tprijestolju.91

Posldje nepunih 40 godina vladavine Mehmed IV se mo-rao pomiriti sa svrgnučem"

3. OD MEHMEDA IV DO MUSTAFE II

Jedan od najvažnijlh aktera u svrgavanju Mehmeda IVbio je, svakalw,1'4ustafa-paša Cupri1ić, koji se1Jada nalaziona dužnosti dstanbulskog kajmakama. Da bi sve imalo zakon-sku formu on J'ezatraž10 i dobio od uleme deciziju o svrga-, .vanju Mehmeda IV. Tom istom odlukom uleme Mehmeda Jenaskijedio brat Sulejman II, (1687-1691), a ne sin Mustafa,što je Ibila posljednja želja sultana pred svrgnuće."

Promjena na prijestolju, međutim, nije značila i krajpobune u vojsci. Pobunjenici su i od novog sultana energičnotJ.'laXiliisplatu svih 'Zaostalih primanja. 'I'ražild su i posebnipoklon u novcu koji se, po tradiciji, darivao vojsci prilikomsvakog novog ustoličenja. Vojska nije vjerovala da su carskeriznice prazne. Da bi udovoljio njihovim zahtjevima novi sul-tan naređuje da se preto.pi i iskuje u novac sve zlatno i sre-brno posuđe dvora, zatim sablje, mačevd i druge dragocjeno-sti od plemenitih metala. Kada ni to nije bilo dovoljno, odlu-čeno je da se pokupi »imdadiya« od bogatih ljudi. Međutim,centralna vlast je bila nemoćna do te mjere da je ubiranjetoga novca prepustila samim pobunjenicima. Oni su dobivalidivanski defter sa pendžom, u kojemu su bila obračunatanjihova potraživanjavd upućivand su na određene ljude da sesami naplate. iPl!ate,. povišica i uobičajeni darovi, koje jevojska dobivala priJ.ikom promjene na prijestolju, isplaćeni

81 »U novembru 1687. god. zamijenio je Mehmed IV prijestoza jedan zatvor u dvoru, gdje je, pet godina kasnije, umro zabo-ravljen« (Poujoulat, 163). O posljednjim godinama Mehmeda IVVid. M. Cavti:dBaysun, loe, cit.

8S M. Cavdd Baysun, loc. cit.; Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansi-klopedisi, s. v. Ahmed I; Poujoulat, 163; Uzunčaršili, IIIIl, 506.

36

su tek na taj način. 'Thme su ;bili ispunjeni i osnovni zahtjevi.pobunjenika. Tako je barem trebalo da !bude.

Međutim, to nije bio kraj. Naivni veliki veeir Si.ja,vuš-paša,na sugestiju tadanjeg drugog vezira Fazil Mustafa-paše, ovla-štava [aničarskog agu da savlada kolovođeove pobune: baš-čauša Fetvadži Husejin-agu i hadži Ali-agu. Pobunjenici, oba-viješteni o ovim namjerama, i svjesni svojih snaga, !brzo suizdejstvoV'ali da Fazfl Mustafa-paša bude udaljen iz Carigra-da.: a jaI1ličarskiaga Sulejman-aga položi im zakletvu da ćeubuduće postupati po njihovoj želji. Pobunjenici izvršiše iz-mjene i na ostalim ključnim položajima." Sijavuš-paša, kojii dalje uživa povjerenje pobunjenika, po nagovoru jednoga odnjihovih vođa - Fetvadžija - započinje opsežne pripreme zarat i sultan ga ubrzo imenuje seraskerom." Sam sultan, usvom fermanu upućenom pobunjenicima, kaže da su oni dosada činili narodu nepravdu,aJ.:i da mu od sada treba da činesamo dobro, ipoklall1ja 'im svoj carski blagoslov."

20. februara 1688. god. izneseni su tugovi velikog veZiira,a to je značilo početak okupljanja vojske. Međutim, uskorodolazi do nemilih događaja. Bez Sijavuš-pašinogznanja jani-čarski aga je poduzeo »čišćenje«. Likvidirao je jednoga odpobunjeničkih kolovođa, baščauša Fetvadži Husejin-agu.P? Ta-.da j'e stupio na scenu drugi vođa pobune, hadži Alija. Njemupolazi za .rukom da likvidira najprije [aničarskog agu,98 a ka-snije i samog velikog vezira Sijavuš-pašu.w Isti OI1Jipobunje-nici koji ga dovedoše na vlast, oduzeše mu život i opljačkašesvu imovinu.

84 Smijenjen je dotadašnji šejhulislam Debbag-zade Meh-med-efendija jer nije htio da izda deciziju (fetvu) za smaknućeMustafa-paše (Bekir KiitUkoglu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Su-leyman II).

95 Silahdar tarihi, II, 324.96 Isto, 325.97 Isto, 326.98 Isto, 328.98 Kada je razuzdana gomila pobunjenika opkolila Sijavuš-

-pašin konak, paša je postao svjestan da to znači njegov kraj. Odvjerne posluge, koja je izrazila spremnost da dijeli njegovu sud-binu, zatražio je da ga napusti, da se spasava. On sam, neustrašivobraneći svoj prag bio je sasječen od razbješnjelih pobunjenika(Silahdar tarihi, II, 333; Uzunčaršili, III/2, 426-427.

37

Pobunjenici, smatrajući se gospodarima situacija, dare-žljivo daiućlagaluka jedni drugima, sačiniše po svojoj voljidefter o .postavljenjima i drugim zahtjevima ·i poslaše gaSulejmanu TI. iKada dm je prihvaćena i ta želja, .njihova 08i-onost prevazilazd svaku mjeru i 1. marta 1688. godine dovodido događaja poznatog u turskoj Istoriji pod nazivom »Sandžakvak"asi«.l00 Iako je toga dana i'Zlgledaloda će najzad zavladatitoliko željeni mir, narod,kojemu je nasilje pobunjenika većodavno dozlogrdilo, sutradan se ponovo sakupio pred dvoromu ogromnom 'broju i zaihti.jevao da se kazne istaknuti odmet-nici. Masa od preko 100000 ljudi razišla se tek kada je dobilagarantije da će krivci ,biti. kažnjeni, da za bezbjednost životai imovine Jamči cjelokupna ulema.

Porta je nastojala da održi ovo obećanje. Odmah je na-stalo proganjanje i~amjavanje odmetnika na svakom kora-ku. Jedan za drugim uhvaćeni su i smaknuti pobunjeničkiprvaci: Deli Piri-aga,'?' Tekeli Ahmed-agal'" i najzad hadžiAli_aJga.103Tako je teškom mukom savladana i okončana ti-ranija pobunjenika koja je u Istanbulu trajala puna 4 mje-seca.

Situacija nije lbila ovako naelektrisana samo u prijesto-nici. Sa granica su svakodnevno stizale uznemirujuće vijesti.

lOĐOdmetnici su pljačkali po istanbulskim čaršijama. Z'anat-lija po imenu JagUkči Emir pozva na osvetu sve oštećene građane.Odziv je bio aznad svakog očekivanja. Masa je došla do dvora,tražila Muhammedovu zastavu i !l;ahtijevala da se objavi da će podnju stupiti svaki! pravi musliman. Ko ne priđe i nije pravi musli-man. Pobunjenici, koji su se u međuvremenu bavili za njih i pre-krupnim pitanjima (da svrgnu Sulejmana II a usto1iče Mustafu II;da pobiju sve članove Osmanske dinastije a na prijesto dovedukrimskog hana; da najVIišepoložaje u Carevini dodijeli svojim lju-dima itd.), bili su neodlučni. Blagi sultan Sulejman II, da bizaveo mir, kolovođama pobune dodjeljuje ejalete Bosnu, Brusu, iKarasi. To je imalo za posljedicu da se njihove pristalice razbjeg-nu. Sada ih više nije· bilo teško savladati. Svrgnuti šejhuldslamSejjid Fejzullah-efendija protjeran je u svoj zavičaj - Erzerum- pod optužbom da je pristalica Mehmeda IV. Za [anlčarskogagu postavljen je carski mujezin (!)Bošnjak Hasan-aga - štosu odobrili i janičari i narod (Silahdar tarihi, II, 325 i d.; Uzun-čaršili, IIII1, 518-521).

101Silahdar tarihi, II, 345; Uhvaćen je na Aksaraju, prerušen.Dovučen je na dvor i sasječen (Uzunčaršili, IIII1, 521).

lO! Silahdar tarihi, II, 347; Uzunčaršlld, IIII1, 521.103 Silahdar tarihi, II, 348; Uzunčaršili, IIII1, 521.

38

Cetrnaestog oktOlbra 1688. predaje se generalu Karafi već dvi-je godine odsječeni i glađu totalno iscrpljeni Erlau,104 tvr-đava Lipa predala se »na viru« poslije trodnevne opsade iborrrbardovanja.ws Saveznici nižU uspjehe na svim frontovi-ma. Turcima svugdje nedostaje novca, namirnica, municije iopreme, odsvuda su vapili za što ihUnijim popravljanjemoštećenih tvrđava. A Portine riznice bile su gotovo prazne. loe

Posebnu mesreću i oza centralnu vlast i za stanovnaštvo,naročito IRumelije, predstavljao je serčešme Jegen Osman-paša.Njemu je Porta učinila velike i 'brojne ustupke,a on je po-stajao sve drskdj.i, sve <bezolbzirniji, ali i sve moćniji. Okuplja-jući oko sebe najraznovrsnije nezadovoljnike, ma vrhuncu svo-je moći Jegen 'raspolaže silom od 12000 ljudi, što mu omogu-ćuje da čini šta hoće. Njegovom zulumu i teškim nametimabili su podjednako i.zloženi ii muslimani i nemuslimana.wt Nakraju je centralna vlast bila prisiljena da od šejhuldslamazatraži deoiziju o njegovom smaknuću. Za ovakav korak pro-tiv Jegen Osman-paše zalagao se, gotovo ultimativno, i Portmosvjedočeni prijatelj krimski han Selim Giraj. Saznavši daje krenula sila dovoljna da ga savlada, i da je izdata fetva onjegovom smaknuću, Jegen Osman-paša, pošto se rasprši og-romna većina njegovih pristaldca, spali na Kosovu, blizu Mu-ratovog turbeta, sve svoje »rekvirite«108 i pobježe starom pri-

104 Silahdar (II, 316) bilježi čak ,i slučajeve kanibalizma uovom gradu. Dobar broj stanovnika, revoltiran do kraja, prešao jena kršćanstvo. Među konvertitima bio je i kol-ćehaja lično zatimnjegov alajbeg kao i dvojica vjerskih službenika (bili su to' imamidžamija).

105Silahdar tarihi, II, 316-317.. 1~.Porta je ponovo .posegla za svojim dragocjenostima, i pre-

tOPIVŠlIh u novac Izvršila kratkoročnu intervenciju (Silahdar ta-rihi, II, 353).

107 U vrijeme kada se Jegen Osman-paša zadržavao oko Pi-rota tim krajevima je prošao arhimandrit Isaije iz Pa-vlovskog manastira u Sv. Gori. I on je zabilježio da je Jegenčinio velika zla narodu, da ga je neobično ucjenjivao, da u tomenije odvajao Tunke od hrišćana, da se Illije osvrtao ni na sulta-!lova naređenja da tako ne postupa, da ga je vojska voljela jer jojJe dopuštao da radi po svojoj volji. Up. Jovan Tomić, Deset ,0-dina iz istorije srpskog naroda i crkve pod Turcima, (1683-1693),Beograd, 1902, str. 29-30.

108 Silahdar tarihi, II, 424.

39

jatelju Mahmud-paši Mahmudbegoviću, u Peć.u,9 Nije ni slu-tio da je ovaj već do:bio ferman sa 'porukom: »Jegenova glavanaša - njegovo bogatstvo vaše«, Mahmud-pašaposla Portiodsječena glavu Jegenovu, zajedno sa-glavama još trinaesto-rice njegovih majvjerndjih prtstaldca, ušićarivši »osam bisagadukata,<.uoTako je završio ovaj krupni Ibuntovnik, pošto jeviše od godinu dana zadavao veliku glavobolju Pontd li bionesreća za narod područja gdje se nalazio.

Kada je 2. marta 1688. god. za velikog vezira postavljenTekirdagJ:i Bekri Mustafa-paša,"! holandski poslanik u Istan-buluponudio je Portd posredovanje svoje zemlje za pristupa-nje mirovnim pregovorima sa Austrijom, ističući da je LeopoldI voljan da sklopi mir. O ovakvom raspoloženju austrijskogsuverena izvještavali 'Su, odvojeno, oibeogradski muhaćiz Ha-san-paša i varadski beglerbeg Mehmed-paša.P" Sulejman IIpristaje da se u Beč, u svojstvu poslanika, uputi Zulfikar--efenđija,U3 li' glavni tumač Porte Aleksandar Mavrokorda-to,1138sazadatkom da obavijeste bečki dvor o promjeni na tur-skom prijestolju, ali oisa ovlaštenjem da se upuste u mirovnepregovore. Međutim, bečki dvor je sada bio uvjeren da će

109 Po J. Tomiću «nav. dj. str. 83), Jegen je iz sofijskog krajakrenuo u Ohrid tamošnjem sandžakbegu, kojemu je tvrdo vjero-vao. Ovaj ga iznenada napade i pogubi. Jegenova glava, sa gla-vama najistaknutijih njegovih pristalica, poslata je u Jedrene.

110 Silahdar tarihi, II, 425.. lli Bio je na tom položaju svega dva mjeseca, od 2. III do

2. V 1688.. god. (Sertoglu, 275).ll2 Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklopedisi,s. v. SulefYman II.m Ovaj Zulfikar-efendija, zajedno sa tadašnjim glavnim tu-

mačem Porte - Panjajotijem -uspješno je učestvovao i u mirov-nim pregovorima sa Venecijom poslije zauzeća Krete, 27. XI 1669(Uzunčarštli, rn/i, 428).

113a Aleksandar Mavrokorđato (1636-1709) pojavljuje se upolitičkom životu Osmanske Carevine u vrijeme velikog veziraFazil Ahmed-paše OUiprilića,kada postaje glavni tumač Porte. Saovog položaja smijenjen je poslije poraza pod Bečom, 1683. god. Uvrijeme sultana Sulejmana II vraćen je na ovu dužnost. Osimove, Aleksandar Mavrokordato imao je funkciju glavnog i službe-nog tumača Porte i na mirovnim pregovorima u Sremskim Kar-lovcima (kada ga je za izvanredne usluge i zasluge austrijski carLeopold I odlikovao visokim odlikovanjem i podanio mu grofovskučast, a da o tom Turci nisu ništa znali), a učestvovao je i ti mi-rovnim pregovorima sa ruskom delegacijom u Instanbulu 1700. god.(up. Uzunčaršill, III/I, 2, na više mjesta).

40

lako osvojiti ne samo preostali dio Ugarske,' nego još li. Bosnu,Srbiju, Vlašku i Moldaviju, i ubijeđen da »neobično oslablje-na a sada još i krvavim unutrašnjim nemirima razrivena iuzdrmana turska«ll4 ne predstavlja više silu koju treba Te-spektova1Ji. Zato su turski predstavnici primljeni u audijen-ciju kod Leopolda I gotovo pet mjeseci poslije svoga dolaska,i hili suočeni sa neprihvatljivim uslovima.v" iako je njihovaspremnost na ustupke bila zaista velika.

Snažno ohrabrenje i novu nadu u uspjeh donosi Partinapad Luja XJV, ebog čega je Leopold I bdo pnisiljen da trupeiz Ugarske povuče protiv ovog mnogo opasnijeg neprijatelja.Ratujući na dva fronta118 Austrija je, orijentišući se na defan-zivrii rat sa Portom, nastojala da u Ugarskoj očuva 0110 štoje zadobila. Ali ostale članice Svete lige zahtijevaju i daljeofanzivni rat protiv Turaka, svjesne da je Portaslabija negoikada. To se uskoro i pokazalo. Austrijanci sa svojim sa-veznicima, a pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog,sa lakoćom osvajaju tvrđave Lipu, Ilok, Petrovaradin, Erlau,zatim Kostajnicu, Gradišku, Brod, Brčko, Zvornik.P? i nakonnepoštedne borbe, utvrđeni Beograd.Uš Prije nove godine pa-

114 Redlich, 548.1't5 Es-Sejjid Mustafa-paša, ne navodeći učešće Mavrokordata,

iznosi da je Zulfikar-efendija zadržavan u Austriji oko .bri godine,izvrgavan vrijeđanjima i ponižavanju i najzad vraćen sa nepri-hvatljivirn zahtjevima. Up, Es-Seyyid Mustafa-paša, Natiiigal--uniqiuit, str. 16; Hammer, IV, 10; Islam ansiklopedisi, s. v.Suleyman II.

116 Čitava Evropa bila je pod oružjem. »Velika aliansa« bo-~ila se protiv Francuske, a Sveta liga protiv Turske, a kajzer nacelu obaju saveza morao je nositi dvostruki teret i zato su finansijeAustrije bile opterećene preko svake mjere (Redlich, 550).

117 »Badenski sa banom Erdedijem zauze sve gradove na Savido Broda. Odavde se vrati na Unu, sjajno pobijedi Muhameda Jo-v~novića. Ipak nije mogao zauzeti' Bihać. Badenski sa 3000 konja-nika krenu preko Broda prema Derventi, gdje se nalazio bosanskipaša s jakom vojskom. Badenski održa tako sjajnu pobjedu da semože reći da u cidelomovom dugom i velikom ratu nije izvojevanas manjom silom sjajnija pobjeda«. Iza toga se predadoše BrčkoŠabac i druga mjesta na Savi. Dan iza bitke kod Dervente zauzetje Beograd (Prelog, 107-8).

1I8 Operacijama oko zauzimanja Beograda rukovodio je ba-varski izborni knez MamsEmanuel. U borbi za Beograd teško jeranjen Gvido Štaremberg kao i vprdncEugen Savojski (Redlich,402-407).

41

doše li preostale turske tvrđave u Ugarskoj zapadno od Duna-va - Siget i Kaniža.ll9 Sve se ovo dogodilo upravo u vrijemeteške anarhije pobunjene vojske u Istanbulu, kada Porta ntjemogla ni da pomišlja na pružanje organizovanog otpora.P"

"<t<tKrvavo ugušena pobuna u Istanbulu konačno dozvoljava

Parti da se pnibere. Sulejman II, koji je, pored svoje istinskedobrote, skromnosti i pobožnosta, posjedovao prilično samo-stalan karakter d dsticao se vi.teštvom i ratnim oduševljenjem,nastojao je koliko god mu je dozvoJjavalagotovo haotičnasituacija da popravi stanje Carstva. Prilikom ustoličenja sve-čano je obećao da će on, kao otac naroda, učindti sve daCarstvom vlada zakon i pravda, da neće rasipati državna do-bra, da se neće odavati lagodnom životu. 'On je svoja obeća-nja u najvećoj mjeri i održao. Drastično je smanjio broj dvor-slcih dama i posluge, .broj činovnika je sveo na neophodniminimum. Međutim, svoju najveću želju - mir i blagostanjeu Carevim - nije mogao ostval'liti.l2l Poslije ~zvjesmh uspjehaod samog početka 1689. ~god.122Sulejman doživljava i teškeudarce.Pš Jednom prilikom, upravo kada je saznao za pad

Niša, duboko razočaran i gorko plačući, lizjavljuje da on nemanijednog pravog prijatelja, nijednog iskrenog podanika, koji'bi mu otvoreno izložio situaciju, i proklinje sve one koji svojudužnost ne VTŠe pošteno.P'

Zaokupljen iskrenom željom da popravi stanje u Care-vini, Sulejman .1I uskoro postavlja na položaj velikog veziraMustafa-pašu Cuprildća,125 jednoga od presudnih činilaca dase svrgne Mehmed IV i Intronizira on - Sulejman II-a neMehmedov sin .prdnc Mustafa. m

Začuđujućom energijom, savjesnošću i realnošću Čuprilićse prihvatio posla. Bio je svjestan vojne, poLitičke i ekonomskesituacije u Carstvu. INdjezatvarao oči pred činjenicom da je»misao oslobođenja od turskog jarma oživjela posljednjih go-dina na čitavom području od Moldavije do Albanije«.U1 Prvinjegov korak na ovoj visokoj dužnosti jeste objavljivanje tzv.adaletnamel'" - edikta kojim dokida nasilje nad rajom;l29

i Srba kojom prilikom osvaja Prištinu bez otpora, spaljuje 27.oktobra Skoplje, na povratlro zauzima Prizren, ,gdje mu prilazehiljade Amauta, a poslije njegove nagle smr~i,.~. XI 1690. go~.,prodor njegovog nasljednika hercega Đorđa. KnshJ~na fon Hol~taJ-na vardarskom dolinom, opet preko Skoplja, u Shp (27. XI) 1 doLjume; vijesti o bijegu Turaka iz Kladova i Oršove u Vidilll ~-jedno sa Tekelijevimborcima i sl. (Redlich, 554-559; Islam ansa-klopedisi, s. v. Suleyman II.

tu Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II.IZlI Dana 25. oktobra 1689. god. Sulejman II postavlja na po-

ložaj velikog vezira Musta~a-pašu Oup~ilića.koji .s.e.utom trenutkunalazio na dužnosti muhafrza ostrva Hms. CupnLic Je preuzeo novudužnost 7. novembra (Uzunčaršili, IIIIl 536), a ne 7. decembra,kako je zabilježio Redlich (559).

ue Sax, 80; Poujoulat, 168.1%7 Redlich, 551.U8 Islam anstklopedisi, s. v. Suleyman II.Ut On je 1690. god. zaveo "~ovo uređe~je« .(nizam-.i,cedid),

kojim je i muslimanska d nemushmanska raja bila zašt~c~a odsamovoljno nametnutih poreza, a hrišćani pred za~on0!ll bll.l lz~ed-načeni sa muslimanima. Tražio je poreske olakšice a z~. IseljeneSrbe kako bi se povratlli . " Dokinuo je razne poreze kOJ[su prr-tiskivali zanatstvo i trgovinu i ojačao. finansije efikasnom kontro-lom i zavodenjem štednje ... Opteretio je primanja visokih činov-nika od kojih je neke, zbog podmitljivosti, kaznio smrću.. On ~esamo što je žrtvovao najveći dio svojih primanja i svoje prr-vatno kompletno zlatno i srebrno posuđe, nego je privolio i samogsultana da višak dvorskog srebra pošalje u topionice da se iskujeu novac (Sax, 80).

11t Redlich, 408; Kandža, okružena neprijateljem sa svih stra-na, lišena bilo kakve pomoći, poslije četiri godine fanatične odbra-ne, predela se Austrijancima (Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklo-pedisi, s. v. Mustafa II).

120 Situacija je bila takva da su se saveznici mogli dokopatimožda i samog Istanbula. Ali komandanti su vjerovali da bi bilolakše otetIi tursku prijestonicu nego ovladati njome. Pred ovakosmjelim poduhvatom vjerovatno ne hi ustuknuo jedan Karlo Lo-renski, ali »u vrijeme osvajanja Beograda on se borio sa Francu-zima na Rajni« (Poujoulat, 165).

1lt1 Johan Wilhelm Zinkeisen, Geschichte des OsmanischenReiches in Europa, Gotha, 1875, V, 243.

mOdbranjena je Srebrenica, Livno, Višegrad, odbijeni sunapadi na Banjaluku i Dubicu, nepnijatel] se povukao iz Valjeva,Zvomika i Brčkog. Osvojeno je Kladovo i Oršova na juriš, savla-dana je austrijska dunavska flota kod Oršove, pobijeđena je mle-tačka mornarica kod Rodasa i luke Anaboli ... Islam ansiklopedisi,s. v. Suleyman II.

123 Poraz kod Batočine, kada novi serasker Redžep-paša gubičitav logor sa kompletnim naoružanjem i rezervama; pad veomavažnog igrčevito branienog Niša, 25. IX 1689. g. kada je badenskizarobio također čitav turski logor, a Turci imali preko 10000 po-ginulih; Pikolominijev pohod sa 6000 vojnika i dva puka husara

42 43

zavodi red u sistemu oporezivanja i ukida čitav niz poreza;l30revidira spiskove janičara;130a umanjuje primanja istaknutihfunkoionera; dokida običaj da najviši državni dostojanstvenioipodnose darove sultanu o !bajramskim praznicima itd., itd., izahvaljujući ovim mjerama osigurava državi ogromne. pri-hode. ilstovremeno se sa velikom temeljitošću pniprerna za rat.Uskoro ga Sulejman .II imenuje vrhovnim komandantom.!"Ali zbog zime i ostalih nedaća na okupu se tada nalazdlosamo 3000 jandčara i 2000 spahija.

U ovoj veoma del!ika1moj situaciji Porti je ponovo pri-tekao u pomoć krimski han Seldm Giraj, koji, pošto je uspješnoodbio ruski napad na Krom, ubrzanim maršorn stiže prekoVlaške u Bugarsku, gdje se, u Sofiji, nalazio turski logor.Ovaj dskusni ratnik lalro je uvjerio Turke da će Austrijancii pobunjena 'raja ratovati i tokom zime i da zato Turci trebada preuzmu Inicijativu. Ovaj savjet je prihvaćen. Ujedinjeneturske oi tatarske snage zauzimaju Krivu Palanku, osvajajuKumanovo u kome se bio utvrdio Karpoš132 sa znatnim bro-jem svojih pristalica,133 a odavde, sa novim seraskerom Ha-Iil-pašom.t'" opsijedaju dobro utvrđeni Kačanik. Upravo predpredaju »na Vliru«braniO'ci Kačanika saznaju da drn stiže upomoć 12000 Austr-ijanaca, i odbijaju predaju. Za to pojača-nje saznali su i Turci pa su odmah dilgli opsadu. Vojska jepočela da pljačka okolinu i da se rasipa. Zahvaljujući najviševeLikom zalaganju samoga Selima Giraja, čiji begovi nisubili voljni da se sukobljavaju sa Austrijancima, odlučeno jeda se neprijatelj ipak napadne. Napad je izveden iz četiripravca. Uprkos žestoko] odbrani i ubitačnoj vatri koju suotvorili austrdjskt vojnici, ovaj korpus je satrven, a vođe za-

130 Avariz, nezil, sursat, imdadiye i dr. Up. Uzunčaršdli,IIIII, 563.

, lllOa Prilikom ove revlzije timami:ka brisao je preko 20000fiktivnih imena iz def.tera (Sax, 80).

131 Uzunčarših, mn, 537; Pouioulat, 165 i d.132 Opširnije o Karpošu: Historija naroda Jugoslavije, II,

817 i d.113 Karpoševi zarobljeni borci su odmah pobijeni, a Karpoš

je, poslije zauzeća Skoplja, likvidiran na mostu (Islam ansiklope-disi, s. v, Suleyman II).

134 Njegov prethodnik, Kodža Mahmut-paša, sa kojim je SelimGiraj ostvario sve uspjehe, postavljen je za muhafiza Skoplja;Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II.

44

robljene.Pš Poslije ovoga uspjeha branioci Kačanika predadošese na. mdlost. Austrijanci i Mađar-i su pušteni kućama, a haj-duci i domaći ustanici ldkvidirand. Razbijena je i forrnacijaaustrijske vojske upućena na Prizren, u kojoj je bilo dostahajduka i .pobunjenih Alibanaca. Turska konjica je žestokoprogonila neprijatelja u povlačenju. Zauzeta je Prdština, za-robljena je neprijateljska oprema ii magacini,136 Austrijanciutvrđeni u Novom Brdu hili su satrveni. Za kratko vrljemepreoteti su svi gradovi osim Niša i povraćenaopljačkana imo-vina turskog stanovmštva.w' hajdučke i druge ustandčke for-macije bile su ,Ui razbijene ili uništene. Tek tada; a i zbogzime koja je bila poodmakla, Turci su prekinuli ovo uspješnoratovanje. Veliki veeir je savjetovao Sulejmanu II da dskusnikrimskJihan Selim Gdraj zimuje u Jedrenu, što je sultan i pri-hvatio. Tatarska vojska upućena je prema Krimu, aSelimGiraj, kojemu je sultan u znak priznanja i zahvalnosti pret-hodno darovao mač i kaftan, stiže u Jedrene 23. marta 1690.godine. Cemri dana kasnije primio ga je Sulejman II, izraziomu svoju iskrenu zahvalnost i ukazao visoke počasti.lss

Nikakvu promjenu nabolje u taboru saveznika nije donioni g!l"ofFridrih Veterani, koji 9. januara 1690. god., odlukommarkgrofa Badenskog, kao Pikolominijev nasljednik, stiže uNiš da preuzme glavnu komandu. General Veterana učvršćujeNiš, zauzima Leskovac, Ptirot,Prolmplje i Jagodinu, smjeloprovaljuje prema istoku do Sofije, a prema zapadu do Bosneli vraća se sa velikim plijenom, naročito u stoci i namirnica-ma. Ove provale širile su među turskim ždvljern strah, a međuhrišćanima nove nade. Njegovi »vatreni i sangvinični« izvje-štaji :Beču doveli su dotle da je 6. aprila 1690. godine Leopolduputio manifest svim narodima ovdh krajeva, posebno Alba-

135 TO'je bilo pojačanje koje je u Kačanik uputio herceg Hol-štajn (2. I. 1690.) pod komandom Franca Joahirna Frajhera, odsvega 4 puka. Korpus je uništen. Poginulo je 2240 ljudi. Računalose na pomoć Srba i Albanaca, ali oni su zakazali (Redlich, 559).

136 »Gubitak Kačanika bio je veoma osjetljiv, ali to nije bdloopravdanje da se herceg Holštajn ,povuče iz Prištine za Niš, i nesamo da je napustio bogata skladišta nego je žrtvovao i sve uspje-he posljednjih mjeseci« (Redlich, 559).

137 1689. god. musUma.nsko stanovništvo Kosova listom jepobjeglo pred :RikO'lominijem(Redlich, 558).

138 Islam ansLklopedisi,s. v, Suleyman II.

45

nezima, kojim im obećava razne povlastice i slubode.P" Me-đutim, poslije nerazboriulh postupaka i nasilja generala her-cega Holštajna i njegovih jedini-ca,140više ruije bilo mogućepodignuti na ustanak ovaj narod koji se, duboko .povrijeđen,sasvim razočarao u Austriju. Nestalo je onog oduševljenja zarat i povjerenja u bečki dvor. U širokim masama domaćegživlja, naročito među o.nimakoji su, u bilo kom vddu, sudje-lovali u !borbi protiv Turaka, širio se strah. Vijesti o turskimrepresalijama i osveti nad golorukom i Ibespomoćnom ·rajomdovele su do poznate seobe Srba pod Arsenijem LlI Crnojevi-ćemoI Austrijanci su vršili živu agitaciju. Nagovarali su narodda se povuče. Međutim, »i Turci su pokušavali da zadrže oveizbjeglice pa su im upućivali pozive obećavajući oprost odsvega, čak i od danka za dvije-tni godine, ali nisu uspjeli, jerje narod vjerovao da će se ionako uskoro vratdti kao po-bjednik«.H1

Pripreme za glavnu ofanzivu protiv Austrije, kojima sesvom snagom i ozbiljnošću posvetio veliki vezir, odvijale suse, uglav.nom,planski. Boležljivi sultan Sulejman II, dspraća13. jula 1690. god, iz Jedrena svoga velikog vezira i vrhovnogkomandanta turske vojske, Fazil Mustafa-pašu Čuprilića, kojipreko Plovdiva i Sofije stiže pod Pirot 9. avgusta. Već su-tradan zauzima ovo mjesto, a sljedećeg dana osvaja BeluPalanku. Dana 17. avgusta stiže pod Niš i smjesta preduzimaopsadu ovog strategijslci veoma važnog grada, koji su Austri-janci dobro utvrdili. Za vrijeme opsade Niša veliki vezir jeprimio radosnu vijest i o velikoj pobjedt turske vojske upu-ćene u IErdelj pod komandom dunavskog muhafiza ČerkezAhmed-paše, sa zadatkom da obezbijedi vlast Tekeliju,14! ko-jega je sultan, 8. juna, priznao gospodarom Erdelja.143 Ovasjajna pobjeda nad Austnijancima.t+' susret sa Devlet Girajem

pod čijom je komandom došlo više od 100000 Krimljanaivijest da se Viddn predao na mtlost karamanskom beglerbeguD~rsun Mehmed""pRIŠP45primljene su u turskoj vojsci podNišom sa velikim oduševljenjem. Ovi isti događaji prisiLišeBadenskog, koji je bio pošao u pomoć Nišu, da se iz Jagodinevrata u Beograd,14t1,a branioce Niša - kojima je komandovaoiskusni Gvddo Staremberg - da kapituliraju, uz uslov da seslobodno povuku.nt Turske snage, lroje su zauzele 'Vidm, ne-zadrživo .napreduju uz Dunav i zauzimaju KJadovo, OTŠOVUi Golubac, Čuprflić sa svojim jedinicama kreće iz Niša, za-uzima Smederevo na juriš 24. septembra, a samo četiri danakasnije njegove prethodndce već se nalaze pred Beogradom. 148

Drugog oktobra izveden je prvi napad na Beograd. Ra-nije bučni komandant beogradske posade od 8.000 ljudi, grof

Ist Redlich, 560-561.1441 On je naredio da se razoružaju Albanci u Prizrenu, zahti-

jevao je neopravdane poreze, dozvoljavao da njegove trupe neka-žnjeno čine nasilja (Redlich, 559).

141 Historija naroda Ju,oslavije, II, 818 i d.la Islam ansiklopedlsi, loc. cit.144 Redlich, 563.144 Redldch (563) i Poujoulat (169) Iznose da je pobjeda izvo-

jevana pod Tekelijevom komandom. U ovom sukobu kod Cemešta,koji se dogodio 21. augusta 1690. god. (Islam ansiklopedisl, loc. cit.

168), za.~oblj~~je a~trijski komandant, general Hajsler i markizod Donje (njih dVOJICUTekeli je kasnije zamijenio za svoju su-prugu Jelenu Zrinsku, koja je već dugo vremena tamnovala uMunkaču, Poujoulat, 169), kao i osamnaest drugih viših oficira i22 zastave. U čitavom velikom bečkom ratu ovo je bio najkrupnijiporaz Austrijanaca.

145 Islam ansiklopedisi, s. V.Suleyman II' Redlich 565146 Redlich, 564. " .147 »Dana 17. septembra 1690. god. krenula je kolima duga

kolon~ o~ ok? 5000 ~:anilaca Niša prema Beogradu. U gradu za-teč~1 .h~~duClsuJ)obl]eni« (Islam ansfklopeddsi,loc. cit. 167); Turcisu prtsiltl! austrijsku posadu n~ predaju (18. rujna 1690). Iz gradasu ~~?pus~ihs~~o njemačke VOJnike,a sve su srpske dobrovoljcepObih. (Hts~onJa naroda Jugoslavije, II, 820); Niš je· branio vdšeod tri sedmice hrabri Gvido Štaremberg, Kapitullrao je konačno8. IX 1690. god. uz uslov da izvede trupe. Dana 22. IX stigao jesa 2800 boraca u Beograd (Redldch, 565); Opsada Niša od straneTu:~ka trajala je 25 dana. Zauzeše ga 8. IX 1690. godine (Ivan!30ZI~,.Fran~s~i dnevnik o pohodu Mustafe II 1696. god., Građa~storlJskog mstituta SAN, knjiga 9, str. 183).

1~8 Za r~zUlrood velikog vezira, vojni komandanti, na savje-tov:anJuposlije zauzeća Niša, nisu bili za to da se ide na Beograd.Om su upozoravali Cuprildća da je vojska premorena, da je Beo-gra? dobro utvrđen i dobro snabdjeven, da se primiče zima. Me-đutim, energični Cuprilić ih je prisilio na poslušnost. On 15. sep-t~mb~a kreće iz Niša .preko Aleksinca, Paraćina, Jagodine, Bato-čine 1 Smederevske Palanke. Poslije trodnevne opsade zauzimaSmederevo, 27. IX, a 1. X. već je bio pred Beogradom i smjestapreduzeo opsadu. Osmog oktobra 1690. zauzeo je Beograd. U bor-ba;ma za Beograd poginuo je i anadolski i rumelijski beglerbeg(Sdahdar tarihi, II, 535. i d.; Islam ansiklopedisi, s. V.Suleyman II).

46 47

Aspermont, pokazuje neočekivanu malodušnost, govori o kapi-tulaciji, Osmog oktobra došlo je do .stra~ne katas~:ofe:ek.splo-dirala su tri magacina koji zatrpaše tri PUkovIlIIJebramlaca.Nastalo je 'bezg,lavo bježanje preko Dunava. Grof As.permonti feldmaršal herceg Kro], koji je ranije stigao iz Beča ~a pre-uzme komandu.P" jedva su se spasili bijegom u jedn~m čamcu.Oni su 12. oktobra stigli u Osijek gdje se već nalazio G. Šta-ramherg.150 Turci ponesena ovim uspjesima, prelaze Dunav~

, ... .. L • K ranšebesprogone razbijenog nepnJatelJa, zauzrmaju ~.gos,. ai Lipu. Međutim, ndsu uspjeli da povrate .oSIJe~, lako ~ ~a~padali sa 15.000 [aničara. Jer, Osijek je brarrio prokušarn I

prekaljeni Gv:ido Staremberg.

Ovi uspjesi turske vojske oborili su ~vjerenje bečkogdvora da se Turke može pobjeđivati i sa malim snagama kadagod i gdje god se to poželi. Leopold .1~e uvidio d~ ~e za ~red=stojeći rat sa Turcima u 1691. god~m mora ozbiljno p:l?remiti i snažno naoružati. On ponovo razvija veliku pohtlčkuaktivnost-š! i odlučuje da se glavne snage prebace ponovoprotiv Turaka. . . .

Međutim, i Turci su se o21biJj~O.pripremali. Na. ~~1~2SVihovih napora stajao je nepokoleblvJ Mustaf~ Ćupl'.ll~c. ?nse suočava i sa krupnim unutrašnjim problemima, ali Ih uspje-šno privodi kraju.153 U junu, dobivši ponovo vrhovnu koman-

uu Redlich, 566. . . ..150 Grof Aspermont je kasnije i~veden 'pred ratni sud kOJIga

. međutim oslobodio odgovornost! (Redhch, 5~7).Je, 151 ostv~ruje sporazum sa bavarskim iz?~rmm kne~om.•M~-ksom Emanuelom,sa Fridrihom Brandenburskim; po~?c stdže IZHolandije i sa Rajne; konačno priznaje mladog Apatija knezomErdelja Up. Redlich, 168. št

152· Veliki vezir Mustafa-paša Cuprilić je 4. novembra, po oje obavio sve što je potrebno za odbranu Beograda, kre~u~ pre:aIstanbulu. Dana 22. decembra stigao je u Istanbul gdJ~ Je ~.u:-ševljeno dočekan od naroda i samog su1tana (Islam ansiklop 1Sl,s. v. Suleyman II). . .. š .

15J Cupl"lilićje efikasno osujetio dobro sm1šIJ~I?1.poku aj .po-novnog dovođenja na prijesto Mehmeda IV;. prisilto po!>u~JeneAlbance na poslušnost; pokorio i kaznio po~unJer:'! yOJS~U1 ti~ar-nike na Ki.pru; savladao u Egiptu ~b? Vaf1J~,kOJIJe bio okupiraopokrajinu Sa'ida (Islam ansiklopedisi, loe, C1t.).

48

du nad vojskom i Muhamedovu zastavu iz cuku na smrt obo- .ljelog Sulejmana II, koji ga ipak ispraća i sa suzama u očimablagosilja,154 Mustafa Čupr ilić, pošto je izdao posljednja na-ređenja svojim pouzdanicima na sultanovom dvoru,155 punnade i odlučnosti kreće u novi pohod protiv Austrije.156 Pratioga 'je i francuski poslanik de Šatonef a u vojsci je bilo fran-cuskih oficira i inženjera.

Veliki sukob, koji se odigrao kod Slankamena u nedjelju,19. av-gusta 1691. godine, između 60000 Turaka i 33000 Austri-janaca - Iako su Turci »više od jednog sata imali pobjedutako reći u nIkama«157 - predstavlja jedan od najtežih po-raza turskog oružja, pravu katastrofu, u kojoj je iherojskomsmrću poginuo i sami CupriJ.ić. U silovitom napadu austrijskdhsnaga, kojima je upravo genijalno komandovao Ludvig Ba-denski, našlo ije smrt još 18 paša ,i preko 20000 vojnika. Izgu-bljen je i logor sa kompletnom opremom i bogatim re-zervarna.Pš

Badenski, dijelom zbog gubitaka u ljudstvu, dijelom zbogepidemije koja je sve više harala, ne usuđuje se da napadneBeograd nego udara na Veliki Varadin. Jedna formacij a, podkomandom generala Veteranija zauzima Lipu, Lugoš i Karan-šebeš, Sam Badenski je, doduše, zauzeo varoš, ali nije mogaoda zauzme tvrđavu Velikog Varadina. Turska posada odbilaje poziv na predaju.P"

15' Uzunčaršilt, II, 564 i d.155 Najvažnije je bilo pitanje nasljednika Sulejmana II, ko-

jemu su ljekari ostavili [oš malo dana. Cuprilić je najoštrije na-r~io da se u slučaju sultanove smrti ustoličinjegov mlađi brat,prmc Ahmed, a nikako Mehmed IV ili koji od njegovih sinova.Sulejman II je preminuo 22. juna 1691. god., desetak dana poCuprilićevom odlasku iz Jedrena (Islam ansiklopedisi, loe, cit. 169).

'" Odbio je posredovanje Engleske i Holanddje, koje su nasto-jale da Leopold I svakako sklopi mir sa sultanorn, kako bi se svimsnagama mogao suprotstaviti' Francuskoj. Upravo ova okolnostnavela je Cuprilića da se odluči za rat. Veliku ulogu u ovoj odluciimao je, bez sumnje, francuski poslanik u Carigradu Satonef(Redlich, 568).

167 Silahdar taTihi, II, 591; Redl:ich,570.158 R. Samardžić, 259; Poujoulat, 170; Sax, 80; Prelog, 110.IS8 U aprilu 1692.godine sa korpusorn od 5000 boraca stigao

je general Hajsler (koji je 1691. god. kao Teke1ijev zarobljenikzamijenjen za njegovu suprugu Jelenu Zrinsku) da pojača opsaduove tvrđave. Turci su kapUulirali6. VI 1692.godine (Red1ich,573);

4 - Granice bos. paJaluka ... 49

Sukob kod Slankamena, u kojemu su obje strane imaleteške gubitke,160 nametnuo je predah od nekoliko godina. Iakopo svojoj prirodi veoma naprasit i, u .isto vrijeme, veomadobronamjeran, novi sultan, Ahmed II, bio je rievjerovatnoneodlučna Iičnost. Na položaj velikog vezira postavio je KadiAli-pašu (Arabadži ALi-pašu), kojemu se nikako nije išlo izprijestonice na front.161 Zato ga sultan (27. marta 1692. god.)smjenjuje, a na njegovo mjesto dovodi Merzifonlu hadži Ali--pašu,162koji već krajem juna kreće iz Jedrena da pomogneugroženim tvrđavama u Ugarskoj.163 Međutim, sva njegovavojna aktivnost svela se, uglavnom, na popravak oiojačavanjebeogradske tvrđave, jer te godine nije bilo važnijih sukoba.v"Engleska d Holandija ponovo nude svoje posredničke usluge,ali ih Porta odbija ocjenjujući da su uslovi za nju neprihvat-ljivi.165 Ovakvom stavu Istanbula u znatnoj mjeri kumovalaje francuska diplomatija i novac.r"

U međuvremenu je Leopold I prekomandovao Badenskogna ratište sa Francuzima, a na njegovo mjesto postavio her-cega od Kraja - Karla Eugena. Ovaj čvrsto odlučuje daosvoji Beograd iz kojega se prije tri godine jedva spasio bi-jegom u čamcu. Istovremeno je računao i na to da će napa-dom na Beograd onemogućiti velikog vezira da provali uErdelj, jer je bio obaviješten o ovoj pripremi. Ali zbog veLikeoskudice u finansijama, zbog epidemije koja je harala u vojsci,i ostalih nedaća, pripreme su se odvijale veoma sporo. OpsadaBeograda preduzeta je kasno, 3. avgusta 1693. godine, a teškitopovi stigoše tek 26. avgusta. Obavliješten o svemu veliki ve-zir zaista napušta planirani upad u Erdelj i hita prema Be-ogradu.t'" Odlučujući napad na Beograd Kraj je dzveo noćuizmeđu 7. i 8. septembra, ali je bio odbijen uz velike gubitke.Saznavši da su 'I'urci blizu, naređuje (lO. 'IX) žurno povlačenje.Razbijanje opsade Beograda Turci su smatrali značajnim us-pjehom i time su se zadovoljili. Tatarska konjica, međutim,pregazila [ečitavo područje do Debrecina, ali to nije imalovažni·ji!h posljedica, jer su Turci, na području Ugarske, osimtvrdog Temlšvara, posjedovali još samo tvrđavu Đulu, sje-verno od Arada.

Slična je bila situacija i 1694. godine. Leopold je smije-nio Kroja i vrhovnu komandu nad austrijskim snagama uUgarskoj povjerio feldmaršalu K'aprari.168 Turci su u proljećepokušali da zauzmu Titel, ald su bili odbijeni. Krajem [una,međutim, snažna turska vojska pod novim velikim vezirom,Surmeli Ali-pašom, dolazi do samog Petrovaradina, Zahvalju-jući efikasnoj artiljer.iji Turci su se približdli braniocirna nasvega pedeset koraka. Ali »od 23. septembra nastupilo jetako užasno nevrijeme - kiše, vjetrovi i teška hladnoća -da je objema vojskama bilo krajnje teško. Kada je bujicapreplavila turske rovove i odnijela šatore li namirnice, onisu noću, 30. septembra 1694. god. preduzeli hitno povlačenje,Turke je otjerala strašna nepogoda, a ne Kaprara ... «.10UKra-jem ove godine predala se i opsjednuta Đula kojoj Turci nisu

Uzunčaršili (11111,563) Diljem da je posada Velikog Varadina po-ložila oružje 11. [una 1692.god.

160I Austrijanci su imali teške gubitke: pored 3000 mrtvihi 4000ranjenih poginuo je gerneral Couches, knez Arenberg, princHolštajn, obersti Kaunic i Belov i još 300 oficira, U ovom sukobupogdnuo je i posljednji član roda Zrinskih - Nikolin sin Adam(Redlich, 572; R. Samardžić, 259; Poujoulat, 170; Sax, 80; Pre-log, 110).

181Novi veliki vezir imenovao je Kodža Ham-pašu vrhovnimkomandantom turske vojske prema Austriji. Kada je Ahmed II,koji je zahtijevao da veliki vezir bude na čelu vojske, jednogadana rekao Ali-paši: »Zašto se izvlačiš? IM idi ili si gotov!«, ovajje odgovorio: »Nemamo finansijskih sredstava, mogućnost da ihpribavimo ne postoji, vojska je razbijena i demoralisana, oružje imuniciju oteo nam je neprijatelj. Mi smo slomljeni. A i vrijemeje izmaklo, već je novembar. Da zimu prezirnim ovdje pa ću naproljeće krenuti« (Uzunčaršilt, 111/1, 560).

let Sertoglu, 275.lea Tada saznaje za kapitulaciju Velikog Varadina čija se po-

sada, prisiljena glađu, predala 11. VI 1692.god. (Uzunčaršllš, II1I1,563).Redlich (573)kao datum kapitulacije navodi 6. VI 1692.

184Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II.165Austrijanci su zahtijevali da Porta digne ruke od Erdelja;

da preda svoje tvrđave u Ugarskoj, računajući i Temišvar; dagranica bude rijeka Dunav; da se Poljskoj prepusti Ukrajina, PO-dolija, Vlaška, Moldavija i Besarabija, a Mletačkoj Republici Pelo-ponez (Uzunčaršili, II1I1, 564).

106Redlich, 574; »Turci nisu htjeli ni da čuju za mir prijenego Budim bude POllQVOu njihovim rukama« (Redlich, 577).

167 Uzunčaršili, II1I1, 565-566; Silahdar tarihi, II 715 i d.168 Kaprara je prekomandovan iz Savoje na ovo ratište jer

Kroj, zbog svojth neuspjeha, nije više mogao ostati na ovoj duž-nosti (Redlich, 579).

16U Redlich, 580; Uzunčaršili, 11111,567.

50 4* 51

mogli doturiti nikakvu pomoć. Gubitkom ove tvrđave Turcisu na području Ugarske posjedovali još samo Temdšvar.F''

Tokom 1694. godine Leopold I je pokušavao da oživi iostvari staru ideju o napadu na Istanbul morskim putem. Iakoje u početku nailazio na razumijevanje - Engleska, Holandijai Španija pokazale su spremnost da učestvuju - na kraju sepokazalo da je ovakav poduhvat neostvarlv.'"!

,~''., ..,

4. OD MUSTAFE I[ DO KARLOV AC~OG MIRA

Šestog februara 1695. godine preminuo je sultan AhmedII. Njegov bratić Mustafa, sin Mehmeda IV, nije oklijevaoni 'časa da 'zauzme upražnjeni prijesto. Brzo je obezbijedioposlušnost i podršku najutjecajnijih ličnosti na dvoru - ve-likog vezira i šejhulislama, Sve ostalo išlo je lako. Tada jeimao 32 godine.F"

Bez sumnje energičniji i odlučnijiod obojice svojih stri-čeva koji su mu prethodili, Mustafa II od prvog časa pokazujeveliku aktivnost i odlučnost. Već trećeg dana po ustoličenjuon upućuje velikom veziru Surmeli Ali-paši vlastoručno pi-smo u kojemu podvlači da je osnovni krivac za stradanja Ca-revine Iagodni i nedostojni život samih sultana; da su od sadauživanje i raskoš zabranjeni za njegovu kuću; da je njegovuzor u svemu Sulejman Zakonodavac; da je čvrsto odlučioda ratuje i da ldčno predvodi svoju vojsku. O ovome posIj ed-

170 Uzunčaršili, IIIIl, 568.171 Redlich, 180.172 Uzunčaršili, III/I, 568. Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklo-

pedisi (s. v. Mustafa II), i pored izvora iz kojih se vidi da je Mu-stafa II sam stupio u akciju i zauzeo prijesto, piše da je vijećekoje se sastalo poslije SiIll1'tiAhmeda II postiglo saglasnost da seintronizira Mustafa II, a ne princ Ibrahim - sin preminulogAhmeda II - za što se zalagao tadašnji veliki vezir SurmeliAli-paša.

173 Mustafa II je u prvo vrdieme ostavio na položaju velikogvezira Surmeli Ali-pašu, koji nije bio za to da u pohodu uče-stvuje sultan, Ovu i još neke nesuglasice između suitana i velikogvezira Iskoristdše njegovi protivnici na čelu sa sultanovim hodžomFejzullah-efendijom i ubrzo izdejstvovaše najprije Ali-pašino svrg-nuće a zatim konfiskaciju njegove imovine (tada se ustanovilo daje paša bio u dugovima) i konačno progonstvo u kasabicu Cešme(Uzunčaršild, I1I/2, 441-442).

52

njem - o ličnom učestvovanju u predstojećim ratovima-tražio je mišljenje i saglasnost velikog vezira i divana. Tridana kasnije dobio je odgovor kojim mu se učtivo objašnjavada hi njegovo učešće u pohodu bilo skopčano sa velikim tro-škovima i diskretno savjetuje da ne napušta prijestondcu.ttsMeđutim, Mustaća II odgovara:»Meni nije potrebna opremai novac. Ustreba li - ješću suha kruha! Ja se žrtvujem zavjeru. Ma kakve poteškoće iskrsle podnosiću ih strpljivo. Neodustajem od borbe sve dok ne ispunim obaveze prema svo-jim podanicima. J'aću i6i!«174

Narodu je veoma irnponovao novi sultan. On brzo osvajaljubav i povjerenje masa. Na sve strane, po džamijama po-sebno, veliča se i slavi Mustafa-han, pravi sultan i oslobodilac,koji će osvojiti sve što je neprijatelj oteo, povratitd izgubljeniautoritet Porte li Imperije, obezbijediti napaćenoj zemlji mir,vratiti joj blagostanje. Sa velikom energijom i svjestan svegašto se od njega očekuje, Mustafa se bacio na pripreme za novi'rat. Po nagovoru svoga učitelja iz djetinjstva, prema kojemuje uvijek pokazivao izuzetno poštovanje i slijepu 'ljubav,175

174 Uzunčaršili, III/I, 569-570; Poujoulat, 171; Red1ich, 581;Sertoglu, 247.

175 Bio je to Sejjid Fejzullah-efendija - zla kob Mustafe II.Za vrijeme njegovog vladanja Fejzullah je bio siva emtnenctia,svemoćna ličnost Carevine. Mustafa II nikada nije odbijao nje-gove želje, nikada nije učinio ništa bez njegovog odobrenja. Fej-zullah je bio visoko obrazovan čovjek, napisao je nekoliko djelasa područja pravnih nauka, bivao je profesor na raznim školamai specijalni učitelj sultanovih sinova. Još u ranom djetinjstvu Mu-stafe II postao je njegov učitelj. Međutim, ovaj čovjek je u istovrijeme bio i varalica velikog formata. U dva maha bivao je šej-hulislam. Prvi put je smijenjen i prognan u svoj zavičaj - Erze.-rum - za vrijeme Sulejmana II zbog osnovane sumnje da je pri-premao njegovo svrgnuće, Dim je Mustafa II postao sultan odmahga je dobavio u Carigrad i od tada počinje nagli uspon ovogačovjeka, koji nije birao sredstva da se domogne što veće moći,bogatstva i ugleda. Sejhu1islamom po drugi put postaje 25. V 1695.godine. Sa ovoga mjesta on je svrgavao i dovodio koga je htio.Najčuvend]i je ipak po nezajažljivo] lakomosti i nepotizmu. Išaoje čak dotle da je na veoma odgovorne kadijske položaje posta-vljao vlastite sinove sa 16, odnosno 10 godina. Iako su njegoviredovni prihodi bili veoma visoki, zna se da je rado primao po-klone i mito. Učinio je i tu niskost da je posegnuo i za blagainornsvoga dobrotvora snđžavajući prihode nekih mukata čak za polo-vinu, pa i više, i zadržavao razliku. Za vrijeme poznatih »jedren-

53

sultan u aprilu smjenjuje velikog vezira Surmeli Ali-pašu,':"a na njegovo mjesto dovodi Elmas Mehmed-pašu.t'" sa kojimveć 30. juna178 preduzima svoj prvi pohod na sjever. Dva-deset i petog avgusta prelazi Dunav kod Pančeva; 7. septem-bra na juriš zauzima tvrđavu Lipu, gdje mu pada u rukepogat pUjen i mnogo zarobljenika.F" 20 septembra, potpo-mognut Krimljanimapod komandom hana Selima Giraja, usukobu koji se odigrao kod Lugoša, pobjeđuje Austrijance podkomandom generala Veteranija.lš" Odmah poslije ovog suko-ba zauzet je Lugoš, a uskoro i napušteni Karanšebeš. U borbisa Veteranijem poginulo je nakoliko Iskusnih turskih koman-danata.l'" što je navelo Mustafu II da se, poslije doturanjamunicije i namirnica Temišvaru, »na sreću svoga protivni-

skih događaja«, 1703. god. pao je u ruke pobunjenicima. Godinamataloženi gnjev sada je erumpirao. Poslije nečuvenih mučenja iponižavanja bio je ubijen. Lješ njegov bačen je u rijeku Tundžu.Pored brojnih naučnih djela on je ostavio i sljedeće zadužbine:džamiju, česmu i medresu na Fatihu (to je današnja bibliotekaMillet Ktittiphanesi). Up. UzunčaršiIi, IlI!2, 482-485; Silahdartarihi, II, 323 i d.

17&A ne Arabadži Ali-pašu, kako je pogrešno napisao CengizOrhonlu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II.

177 Uzunčaršili, 11111, 570; 111/2, 443.178Redlich, 581.178Među zarobljenicima se nalazio i sam komandant tvrđave.

Pošto su Austrijanci namjeravali da napadnu Temišvar, oni su uovu tvrđavu nagomilali dosta teškog oružja i mnogo municije. Sveje to palo u ruke Turcima. Ali, smatrajući da nisu u stanju odbra-niti ovu tvrđavu, a vjerovatno su saznali da se približava i generalVeterani oni su noću, između 13. i 14. septembra potpuno razorilitvrđavu 'i povukli se prema Temišvaru (Uzunčaršili, 111/1, 571; Re-dlich, 582).

180Ovaj krvavi poraz austrijske vojske rezultat je nespora-zuma: nije ostvarena koordinacija u akciji između vrhovno~ ~o-mandanta austrijske vojske - saskog Izbornog kneza F'ridr'ihaAugusta - i generala Veteranija, čiji j.e korpus ob~zbjeđiya~ E:-delj. Saznavši da je beogradski muhafiz osvo~~oTItel, Fn~rlh .Jekrenuo prema Segedinu, umjesto prema Temlsvar~ ka~o .~e bl~Oplanirano. Turci, obaviješteni o ovom !1e~porazun::u'lS~OrIstIse.Pri-liku. U neravnoj borbi sa petostruko [ačim ~epl1lJa~eIJempogmul?je .preko 2000 austrijskih vojnika. Ostatak Je pobjegao u ErdelJ.Ovdje je poginuo i general Veterani (Redlich, 582).

181Rumelijski beglerbeg Mahmud-paša Mahmudbegović; .~a-lija Dijaribakra, legendarni Sahin Mehmed-paša; .komandant Iije-vog krila tursloih snaga Mahmud-paša. UzunčarŠlb, 111/1, 571-572.

ka«,18! odluči za povratak u prijestonicu. Početkom novembratrijumfalno je dočekan u Jedrenu, a zatim u Istanbulu. Tada:je dobio visoki naslov »gazI«.183

Ponesen ovim uspjesima Mustafa II se grozničavo prd-prema za novi pohod. Osjećaj ući da je nedovoljan potencij-alsa kojim je raspolagao, on se obraća mnogim istaknutim Iično-stima širom Carevine, predstavnicima starih i bogatih porodicai traži od njih da Jd:čnodođu u Istanbul i da dovedu određenibroj vojnika o vlastitom troŠkU.184

Pripreme su se odvijale, uglavnom, kako je želio. Krajemaprdla sultan kreće iz Jedrena, početkom jula je u Nišu, akrajem [ula u Beogradu. Tu je primio vijest da Rusi namjera-vaju ponovo da napadnu Azov, koji su prošle godine :bezuspje-šno opsijedali li, pretrpjevši teške gubitke, bili prisiljeni dase povuku. Zbog ovih namjera svojih susjeda sa sjevera SelimGiraj je smatrao uputnim da on Iično ostane na KTLmU,a daMustafi m pošalje jednoga od sinova sa nešto vojske.185 U tovrijeme austrijska vojska, u čijim je vrhovima ponovo zavla-dalo opasno neslaganje, preduzela je, sada pod vrhovnom ko-mandom saskog izbornog kneza Fridriha Augusta, opsadu Te-mišvara. Obaviješten da su Turci prešli Dunav, izborni knezdiže opsadu i kreće njima u susret. Marširajući saznaje daje ova vijest Jažna pa se vraća na Temišvar. A kada su Turcizaista prešli Dunav kod Pančeva, dzbornik, 19. avgusta, po-novo kreće prema jugozapadu. Do teškog sukoba došlo je 28.avgusta, na rijeci Begeju. Ausbrdjanei su potisnuti do svogglavnog logora. Ubrzo su bild prisiljeni na ponovni uzmak,uporno praćeni turskom konjicom.188

182Redlich, 583.183Uzunčaršili, IIII1, 573.184Uzunčaršili, IIII1, 574.185U drugom pokušaju Petar Veliki je, 19. VII zauzeo Azov

(Redlich, 593). Petar Veliki se 1690. god. pojavio ponovo pred Azo-vom sa 80000 vojnika i nakon dvomjesečne opsade iznudio kapi-tulaciju. Ovo je bio težak gubitak d udarac za Portu. Turski ko-mandant Azova bio je zbog lošeg vršenja dužnosti smaknut. PO-ujoulat, 172 i d.

186Za vrijeme borbe jedna topovska kugla pala je pod kolau kojima se nalazila sveta relikvija - Muhammedov ogrtač (Uzun-čaršili, 11111, 576). Vjerovatno je ovo bio povod da je Mustafa IIzatražio od muftije deciziju, kojom se zabranjuje progonjenje ne-prijatelja u bjekstvu (I. Božić, nav. dj. str. 202). Međutim, Hammer

54 55

Mustađa II nije iskoristio ni ovaj uspjeh. Dana 31. avgu-sta on se nalazd pred Temišvarom, snabdijeva ga dovoljnimkoličinama namirnica, municije i vojske, muhafiizom tvrđavepostavlja Kodža Džafer-pašu?" i kreće prema Beogradu. Ovomprilikom i Beograd dobiva novog muhafiza. Bio je to Amdža--zade Husejin paša Cuprilić.188

Zadovoljan ovim, u suština polovičnim uspjesima, sultanMustafa u septembru napušta Beograd i kreće u Jedrene nazimovanje. Po njegovim ocjenama ova godina je bila takođeruspješna, jer osim uspjeha rna sjevernim granicama Carevineu kojima je on lično učestvovao, ove godine su uspješno odbi-jeni i mletački nasrtaji na Ulcinj, Počitel] i Nevesinje. On,u kome je narod gledao očekivanog sultana, koji će već opa-sno uzdrmanoj Carevini povratiti ugled i moć iz vremenaMehmeda Osvajača, Selima Javu:za i Sulejmana Veličanstve-nog, i 'čiji prvi uspjesi na bojnom polju oživješe već eamrlunadu, zanesen ovim pobjedama odbija svaku ideju o miru saneprijateljem. Tvrdoglavo i gotovo nadmeno on dgnorlše na-

(VI, 623), ZInkeisen (V, 153), Jorga (IV, 260-261) i Uzunčaršili(IIIII, 576), pobjedu pripisuju Turcima.

Veteranijev nasljednik u Erdelju, grof Rabutin, u vezi s ovimsukobom veli da on nikada nije sudjelovao u jednoj borbi gdjesu pravila ratovanja bila manje poštivana. Dozvoljeno je nepri-jatelju da opkoli korpus Gvida Staremberga i da mu nanese teškegubitke. U ovom sukobu poginula su i dvojica generala: Hajsleri Polant (Redlich, 586; Uzunčaršili, IIIII, 575). Cengiz Orhonlu, uIslam ansiklopedisl (s. v. Mustafa II) piše da su u ovom sukobuzarobljeni generali Hajsler i Kaprara.

187Raniji muhafiz Mustafa~paša - brat velikog vezira ElmasMehmed-paše - poginuo je u ovim borbama (Uzunčarštli,III/I, 576).

188Ovo je četvrti istaknuti član roda Cuprilića. U Istoriji sepojavljuje već od pohoda na Beč, u kojemu je učestvovao. Do ovogpostavljanja vršio je razne visoke dužnosti i svugdje pokazivaoveliki uspjeh (Rašid, Tarih-i Rašid efendi, I, 225 b). Ahmed II zaie imenovao admiralom turske mornarice 1694. god. (Uzunčaršili,III/2, 445). Pod njegovom komandom Mlečani su doživjeli dvateška poraza na moru i izgubili ostrvo Hios. U više navrata jezamjenik velikog vezira u Istanbulu, muhafiz važnih tvrđava iuporišta, vaHja ejaleta Konje i Adane. Sa ovog položaja postavlje.nje za muhafiza Beograda, 1696.godine (Rašid, I. 225 b; Islam ansi-klopedisi, s. v. Huseytn Paša Amca zade). Sigurno se rad.i. o n~-uočenoj omašci kod Uzunčaršilija (IIIIl, 576) jer tamo stOJI da Jeza muhafirza Beograda postavljen ne Amdža-zade, nego Adžem--zade Huseidn-paša,

stojanja LujaXIV da na mirovnim pregovorima u Rijsvijkuučestvuje i Visoka Porta.189 On se energično i na širokomplanu priprema za nove akcije, nesposoban' da sagleda po-sljedice ovoga mira, da zaključi da će Leopold I, rasterećenna zapadu, doći u situaciju da na ratište protiv Turaka izvedebolju i jaču vojsku, ozbiljnije i sposobnije komandanta. I bor-ba za poljski pnijesto, poslije smrti Jana Sobjeskog, 17. juna1696. god.190na koji je, pobijedivši svoje rivale, 25.j<una zasjeosaski izborni knez F,ridrih August, osdm što je u suštini pred-stavljala političku pobjedu bečkog dvora nad versajsklm.v"donijela je Leopoldu ,i rješenje jednog teškog problema. Toje bilo pitanje vrhovnog komandanta na bojištu protiv Tura-ka. Mnogi visoki austrijski oLiciri bili su protiv toga da sevrhovna komanda nalazi u rukama saskog izbornog kneza.Leopold I, iako svjestan ovog nezadovoljstva, bio je u izvje-snoj mjeri prisiljen da ovom moćnom savezniku, koji nije bionikakav vojndk, prepusti vrhovnu komandu. Jer, saski izbor-nik je svoju pomoć, dzmeđu ostaloga, uslovljavao ,i time. Akada je postao poljski kralj, Fridrdh je, prirodno, predao ovuvisoku dužnost. To je imalo također krupnih posljedica kojeMustafa II nije mogao ni naslutiti. Jer Leopold iI, na prijed-log iskusnog grofa Rudigera Štaremberga, već 5. jula 1697.godine, na položaj vrhovnog komandanta austrijskih snaga uUgarskoj, imenuje princa Eugena Savojskog.r" najsposobnijegkomandanta u svojoj armiji.

»Kada je Savojski 12. jula stigao na zborno mjesto u Ko-lut, našao je oko 30000 boraca, nijednog krajcera u carskojblagajni, ,brašna za četiri nedjelje, tvrde hrane za dva-tri da-na, ogrevnog drveta za deset dana ... «.193»To je prava mize-rija koju je teško opisatd- napisao je sam Savojski. Ali onse baca na posao sa njemu svojstvenom energijom i odlučno-šću. Dobavlja namirnice, utvrđuje Petrovaradin i Segeddn, po-žuruje spajanje dijelova armije sa glavninom. On pod svaku

189Uzunčaršili, IIIII, 576.190Redlich, 592.ul Kandidat Luja XIV - princ Conti, dobio je samo manjinu

"i morao se posramljen vratiti kući«. To je bio poraz i Luja XIV(Redlich, 595).

192Redlich, 592 i d.iss Redlich, 597.

56 57

cijenu želi da sazna namjere neprijatelja. Uprkos nespremnostisvoje vojske, Savojski 17. jula kreće prema Petrovaradinuodakle se spušta do Kovdlja na Dunavu. Tu je postavio logor5. avgusta 1697. godine.

U međuvremenu je Mustafa II stigao u Beograd. na čeluarmije od 130000 Ijudi.194 Odmah je održao ratno savjetova-nje,195 na kojemu je usvojeno mišljenje nekolicine mo6nijihkomandanata na čelu sa ternišvarskim muhafizorn KodžaDžafer-pašom, da se iz Beograda krene prema 'I'emišvaru.l'"Mustafa 11 19. avgusta prelazi Dunav kod Pančeva, a istovre-meno upućuje snažnu flotu prema Slankamenu, s namjeromda pažnju neprijatelja privuče na tu stranu i time obezbtjediglavnini lakši prodor u jugoistočnu Ugarsku i Erdelj, što muje bio stvarni cilj. Međutim, jedna izviđačka četa Eugena Sa-vojskog, koji ni za trenutak nJije Ispuštao iz vdda kretanjeneprijatelja, dovodi 11. septembra jednog zarobljenog pašu,koji je, pod prijetnjom smrću rekao Savojskom svu istinu osultanovim namjerama."?

II

194 Poujoulat, 174.195 Rašid, I, 232 a, li d.198 Ovoj koncepciji energično i dokumentovano se suprotstavio

beog.radski muhafiz, Iskusni Amdža-zade Husejin-paša Cuprilić. Onje upozoravao na teškoće koje neminovno očekuju vojsku ako sekrene u tom pravcu (Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II). Cuprilićse zalagao za pravac prema Petrovaradinu li dokazivao njegovuprednost (Rašid, I, 232; Uzunčaršrli, 111/1, 577; Moriz Edlen vonAngeli, Feldzilge gegen die Tilrken 1697-1698 und der, KarlowitzerFriede 1699, p. p. 114-115). On upozorava na moguenost da ne-prijatelj osujeti prelaz preko rijeke, ili da dozvoli prelaz samojednom dijelu, pa ga onda napadne i uništi. Kao dokaz i ilustracijuza svoje tvrdnje on je iznio slučaj kod Sv. Gotharda kada je Mon-tekukoli satjerao Turke prema rijeci (Rašid, I, 232). Tada je uSedmočasovnom pokolju izginulo 16000 boraca najbolje turske voj-ske (Zinkeisen, IV, 930), I sada bi moglo doći do slične situacije. Aako bi se krenulo prema Petrovaradinu mornar.ica bi mogla bezteškoća snabdijevati armiju. Ali sultan nije prihvatio ove savjete,ostao je pri ranijoj odluci (Rašid, I, 232; Islam ansiklopedisi, s. v.Hilseyin Paša Amcazade).

lD1 R. Samardžić, 265; »Bio je to Džafer-paša, jedan od tur-skih komandanata« (Poujoulat, 174); Kada je sultan stigao podSentu započelo je postavljanje pontonskog mosta preko Tise dabi se, prema planu, prešlo na lijevu obalu. Saznavši da se Austri-janci ubrzano približavaju, naređeno je forslrano prebacivanje tro-

58

Savojski je u ovom trenutku raspolagao sa svim jedini-cama koje su dol'sz1le u obzir za borbu protiv Turaka. Onje krajem avgusta ostvario spajanje sa Vodmonovom konji-com, brandenburškim trupama i jedinicama grofa Rabutina.Njegcvaarmija sada broji 50000 boraca. Prateći neprijateljau stopu ,i raspolažući informacijama o njegovim namjerama,Savojski je usiljenim maršom 11. septembra stigao na jedansat hoda od mjesta gdje su se Turci, pod Sentom, užurbanoprebacivali preko Tise, pontonskim mostom, 'izrađenim po'nacrtu firancuskih inženjera. Savojski brzo uočava da je ovoupravo idealna prilika za napad. Iako je bilo kasno popodne,Savojski je velikom brzinom rasporedio svoje jedinice i iz-vršio najprije potiski:vanje sa prvih linija, a zatim opkolja-vanje kontingenta turske vojske na desnoj obali Tise. Lije-vim krilom njegovih jedinica komandovao je Gvido Štarern-berg, desnim general Hajster, a centrom on lično. Prvi napadzapočeo je nešto iza 18 časova, Svi turski pokušaji da se odu-pru silovitom napadu Austrdjanaca <bili su bez uspjeha. Došloje do stravičnog pokolja i neopisive gužve, naročito na mostu.Sultan, koji se nalazio na lijevoj strani T'ise, upućuje spahijeu pomoć i time stvara samo još veću pometnju i gužvu namostu.l'" Ništa nije pomoglo ni Iično herojstvo velikog veziraElmas Mehrned-paše.Pt Turke je zahvatila totalna panika. Svikoji su se zadesili ma desnoj strani Tise izginuli su do posljed-njeg čovjeka, dijelom od ostrvljenih Austr.ijanaca, dijelom u

pa preko rijeke. Austrijanci su upravo tada stigli. Da bi se nepr.i-[atelj zadržao. upućen je Bošnjak Džafer-paša sa nešto vojske, kojiJe odmah UVIdio da ne može izići nakraj sa nesravnjivo jačimprotivnikom. Zureći nazad pao je s konja i bio zarobljen. Ispitivaoga je Savojski. Pred prijetnjom smrću zarobljenik je davao tačneodgovore na sva pitanja. Saznavši da je sultan sa teškim naoru-žanjem već prešao Tisu i da se na desnoj obali nalazi manji diovojske, Savojski je odmah krenuo u napad (Uzunčarši1i III/I580 i d.). ' ,

188 Rašid, I, 232 a - 234 a; Redlich, 599 i d.; Samardžić, 265i d.; Poujoulat, 175 i d.

'199 Da bi prisilio na 'borbu vojnike koji su bježali prema mo-stu, veliki vezir Elmas Mehmed-paša naređuje da se dernontdrajudva pontonska čamca, i s mačem u ruci, sijekući bjegunce, poku-šava da okrene vojsku protiv neprijatelja. Ubrzo su ga sasjeklivlastiti vojnici (Uzunčaršill, III/I, 580 i d.).

59

dubokoj Tim. Panika je zahvatila čak i dio turske vojske nalijevoj obali Tise.20o Ona nije poštedjela ni samog sultana.š'"

Mustafa II je doživio pravu katastrofu. »Rijetko kada jebila izvojevana veća i dalek.osežnija pobjeda za ovako kratkov.rijeme«.202

Tek poslije ovoga poraza Mustafa II je sagledao svojezablude. Još dok je okupljao razbijenu vojsku, pod Temišva-rom, pozvao je beogradskog muhafiza Husejin-pašu Cuprihća,čije je savjete rgnortsao uoči pohoda, i imenovao ga velikimvezirom.203 Koliko su mu prihke dozvoljavale ojačao je posa-du Temišvara i žurno se, preko Beograda, povukao u Jedrene.

Savojski je sa velikom gorčinom uskoro konstatovao dase ova sjajna pobjeda ne može u potpunosti iskoristiti, Napadna Temišvar ili Beograd nije dolazio u obzir: finansijska moćAustrije ,bila je iscrpljena. Sve što je u to vrijeme mogao daučini bio je njegov poznati prodor, dolinom Bosne do Sarajeva,

200 U ovom sukobu, osim velikog vezira Elmas Mehmed-pašepoginuše i istaknuti turski lromandanti :muhafiz Temišvara KodžaDžafer-paša; beglerbeg Anadolije Misirlioglu Ibrahim-paša; [ani-čarski aga Baltaoglu vezlr Mehmed~paša; beglerbeg RumelijeKtičtik Džafer'-paša ; va1ija dalekog Dijaribakra Kavukdžu Ibra-him-paša; valija Adane vezir Fazli-paša i mnogo drugih sandžak-bega, vojnih aga i alajbega. Izginula je jedna osmina vojske (Uzun-čaršili, III/I, 581 i d.); »Turska armija bila je uništena« (Angeli,154);Poujoulat, (175-176) navodi osim velikog vezira još 20 paša i15 beglerbega, Redlich (600) veli da je poginuo veliki vezir, joščetvorica paša i mnogo visokih dostojanstvenika. Savojski je imaosamo 429 poginulih i 1600 ranjenih. Turski gubici cijene se na20-30000 poginulih.

201 Sultan, prerušen u običnog vojnika, bez ikakvog znakacarskog dostojanstva, u pratnji samo dvojice slugu, bježao je pre-ma Temišvaru tako brzo kako je njegov konj mogao da trči. On jenapustio svojih deset žena i ostatak vojske sa kojom se sjediniotek nakon tri dana (Poujoulat, ,175);Poslije ovog poraza neprijateljje u turskom logoru pored mnogo topova i druge ratne opremezadobio: 9000 kola; 60000 deva; 150000volova; 7000 konja; 26000topovskih kugla; preko 500 bombi; carsku blagajnu koja se pro-cjenjuje na 40000dukata; vojnu blagajnu sa preko 4000000dukata;16 privatnih, zapregnutih sultanovih kola sa 10 njegovih žena(Uzunčaršili, III/I, 582).O gubicima pod Sentom još kod Rašida (I,233 i d.), Sarnardžića (268),Angeiija (145 i d.).

202 Redlich, 600.203 Uzunčaršrli, IIIII, 083.

60

,izveden sa oko 6!lOO odabranih boraca, za samo 18 dana (od12. do 30. oktobra). Uz podatak da je Savojski prilikom ovogaupada izgubio svega 40 Ijudi,204 ovo najbolje' pokazuje u ka-kvoj se situaciji tada nalazila ne samo Bosna nego i čitavaOsmanska Carev ina.

Koliko god je poraz pod Sentom prisiljavao Mustafu IIda više ne odbija posredništvo Engleske i Holandije, tolikoje bilo važno i djelovanje novog velikog vezira. Njegov prviposao bio je da iz sultanove neposredne okoline ukloni ljude,koji su svojim utjecajem na njega i svojim miješanjem udržavne poslove nanosili ve1ikuštetu, a da na njihova mjestadovede pouzdane i sposobne ldčncsti.š'" Odmah zatim počeoje da upoznaje sultana sa pravim stanjem stvari u čitavoj Ca-revini. Mustafa II u početku nije pristajao na mirovne pre-govore prije nego povrati makar dio dzgubljenoga, Cupri1ićje, međutim, bio duboko svjestan da su mirovni pregovori je-dini izlaz. On konferiše sa 'posredni<!ima - poslanicima Engle-ske 1 Holanddje - sa visokim turskim dostojanstvenicima, sasamim sultanom. Bez ikakvog uvijanja on upozorava MustafuII da je država načeta sa svih strana, da je mnoštvo seljačkogstanovništva, preopterećeno raznim .porezirna, napustilo svojaognjišta, da država nema mogućnosti da pribavi novu vojskui opremu, da u Anadoliji vlada nespokojstvo, da po Rumelijiharaju čete odmetmutih hrišćanskih podanika, da su carskeblagajne potpuno prazne, da Porta više nema zlatnog i sre-brenog posuđa koje bi se iskovalo u novac itd. Itd., i da jezbog svega toga neophodnu prihvatiti usluge država posred-nica i najzad okončati ovaj dugi rat.206 Osim toga tu su bilei činjenice da je, poslije mira u Rijsvijku, u maju 1697. go-dine, Austrija bila u velikoj mjeri e-asterećena, da je na polj-skom prijestolju bio mladi oi ambiciozni Fridrih August, dasu Venecija, Poljska :i, naročito, Rusija željele rat.207Sve ovečinjenice prisilile su Mustafu II da mijenja svoju politiku iprihvati posredovanje Engleske i Holanđdje.

204 Samardžić, 268; Redlich,601.205 Uzunčaršili, HIll, 583 i d.!08 Uzunčaršfli, III/I, 601 i d.207 Redlich, 603.

61

Obaviješteni o novom raspoloženju Visoke Porte savez-nici su već u aprilu 1698. godine počeli da utvrđuju principebudućih mirovnih pregovora sa Turcima. U junu je saopštenoPorta da se mirovnim pregovorima može prići samo na prin-cipu status kvo. Ovo saopštenje sačinili su Leopold I i mle-tački poslanik na bečkom dvoru Karlo Rucini. Međutim, ovajprincip nije odgovarao ni Rusima Ini Poljacima, pa je bečkadlplomatija imala dosta muke. S druge strane Leopold je,konferišući sa svojim dskusnim vojskovođama Badenskirn; Ka-praromvŠtarembergom, Savojskim i drugima, došao do uvje-renja da se u ovakvoj situaciji od Turaka ne može više nidobiti. U krajnjoj UIlIiji ovaj princip je u cjelini odgovaraosaveznicima, a naročito Austriji.

Porta je 22. ju1a 1698. godine svečano potvrdila da pri-hvata princip status kvo. U kasnijim kontaktima savezniol suudovoljili zahtjevu Ponte da se mirovna konferencija održiu Sremskim Karlovcima. Predstavnici zaraćenih strana i drža-va posredndca bili su na okupu u oktobru.š'" Kongres je 'za-počeo s radom 7. novembra 1698 . .godine, a dokumenti o mirupotpisani su 26. januara 1699 . .godine.209Turska delegacija jepregovarala sa svakim partnerom odvojeno, predstavnici silaposrednica prisustvovali su svim pregovorima i intervenisaliu spornim slučajevima. Naročito se dsticao svojim velikimiskustvom, odlučnošću i ekspeditivnošću predstavnik posred-

ničke Engleske - lord Viljem Paget,210 i dobrim dijelomnjemu, ali isto toliko oi razboritom turskom predstavniku RamiMehmed-pašl.u! treba zahvaliti što konferencija, na kojoj jeu više navrata dolazilo do teških situacija, nije prekinula rad.Dana 26. januara 1699. godine potpisan je ugovor o miru na25 godina sa Austrijom i Poljskom. Sa Rusijom je zaključenotrogodišnje primirje.212 Sa Mletačkom Republdkorn ugovor omiru potpisan je 7. februara.218

»Ovom glavnom ugovoru, koji su obje strane brzo rati-fikovale, 'slijedili su u narednim mjesecima i tokom 1700. go-dine posebni ugovori između kaj:zera, sultana i Mletačke Re-publdke, u kojima je na osnovu trada komisija za regulisanjegranica utvrđena granična Unija ... «.214 '

!O8 Austrijski opunomoćenici bili su: grof Volfgang von Ottin-gen - predsjednik dvorskog vijeća i general grof Leopold Šlik.Kao savjetnik izaslanstva i komesar za regulisanje budućih gra-nica bio je pukovnik grof Ferdinad Marsilji. Mletačku RepubLikuzastupao je Karlo Rucini. Poljsku je zastupao grof Stanislav Ma-lahovski aRusiju Prokopije Bogdanović Voznicin. PredstavnikOsmanske Carevine bio je Rami Mehmed-paša, sa glavnim tuma-čem Porte Aleksandrom Mavrokordatom. Predstavnici posrednič-kih država bili su: lord Viljem Paget za Englesku, aJakob Kolijerza Holandiju. Up. Redlich, 605; Poujoulat, 176; Angeli, 301; Uzun-čaršili, III/I, 603.

268 Poujoulat, 177; »U šest puta po dvanaest dana (od 17. XIdo 26. I) i u tri puta po dvanaest sastanaka završen je Karlovačkimir« (Berly, Kern der Osmanischen Reich"eschichte durch Hamme~- Purgstall, Leipzig, 1837, str. 270); PO Redlichu, (606),pregovorisu započeli 2. XI, apoAngeliju, (298),13. XI 1698.godine.

210Kada je turska delegacija istupila sa neprihvatljivim za-htjevima - što je moglo dovesti i do prekida konferencije -Paget je, obraćajući se turskom predstavniku, rekao: »Oni desnomrukom nude mir, lijevom 'rat, vi odaberite!« (Redlich, 606).

!II Svoju karijeru Rami Mehmed-paša započeo je uz poznatogpjesnika na osmanskom dvoru Nabi-efendiju. Od njega je naučiomnogo o ,pjesništvu i lijepoj književnosti. Zbog svoje izuzetne da-rovitosti ubrzo je postao zapažena ličnost na dvoru. Godine 1695.postaje »relsul-kuttab«, a kasnije mu je povjerena kancelarija zaprevođenje. Kada je sazrela ideja ° mirovnim pregovorima sa čla-nicama Sv. lige, Rami, na izričit zahtjev tadašnjeg velikog veziraAmdža-zade Husejin-paše Cuprilića, sa glavnim tumačem Porte,Aleksandrom Mavrokordatom, predstavlja Osmansku Carevinu.Krajem 1702.postaje veliki vezir. Nakon tri mjeseca smijenjen jesa ove dužnosti i postavljen za namjesnika najprije Ki.pra a zatimEgipta, odakle je, osamnaest mjeseci kasnije, smijenjen i prognanna Rodos. Tamo je i preminuo 1708.godine (opširnije o njemu vid.S. Sšml, Qiimils al a'liim, III cilt,I.stanbul,1308/.1890, s. v. RamiMehmed-pa§a; Uzunčarši1i, III cilt, 1. kisim, p. p. 584, 603, 604; IVcilt, 1. kisim, na više mjesta).

212Uzunčaršili, 11111, 604 i d. Međutim već sljedeće, 1700.go-dine potpisan je u Carigradu mir na 25 godina i sa Rusijom.Uzunčaešill, IlIIl, 606.

IIS Venecija je potpisala »vječni mir« sa Portom. Angeli, 321.114 Redlich, 608-609.

62 63

II. RAZGRANIČENJE SA AUSTRIJOM

A. UGOVOR O MIRU SA AUSTRIJOM(PRIJEVOD)

osvajač i car careva .koj.i ukrašava zemlju; Istanbula, Jedrenai Bruse - triju gradova koji su predmet čežnje vladara; rajskimirisnog Sama; Bagdada - kuće sigurnosti; Egipta - jedin-stvenog ti neponovljivog uresa vijeka; cijele Arabije; blješta-vog Alepa; Iraka arapskog i persijskog; Basre,Lahse, Dejlema,Rakke, Mosula, Sehir,ilzora,Yana, Dijarjbakra, Zulkadirije, Kut"-distana, Djurdj istana, pokrajine Erzeruma, Sivasa, Adane, Ka-ramana, Magreba, Abesinije, Tunisa, Alžsra, Tripolisa, ostrvaKipra, Rodosa, Krete, Sredozemnog mora, Crnog mora, ostr-vlja i obala, zemlje Anadolije, pokrajine Rumelije i, posebno,tatarskih pokrajina, Dešti-Kipčaka, pokrajine Kaffe i svihplemena u tom području, zemalja Bosne, Tem~vara,BeOgoJ'adai njemu područnih tvrđava i utvrda, pokrajina Vlaške i Bog-danske, i mnogih krajeva i zemalja koje se ne mogu odreditii opisati, čiji je sultanski akt naslovljen i ukrašen uzvišenomtugrom sultana dva kopna,bespr.imjernim naslovom [edinoghali.fe i uzvišenom titulom hana dvaju mora.

Bez sumnje, iz zahvalnosti za ove blagodae; i iz poštova-nja prema božjoj zapovijesti, iz milosti prema božjim stvore-njima ovo je postalo neophodni dug ea moju plemendtu ličnost:

Pošto sukob koji traje već šesnaest godina sa njegovimveličanstvom Leopoldom, ponosom velikih hrišćanskih starje-šina, izabranikom ponosnih hrišćanskih velikana, rukovodi-ocem poslova hrišćansklh naroda, močndm i dostojanstvenimvladarom, dokazom slave i poštovanja, moćnim vladarem po-krajina Njemačke, Ceške, Mađarske i Austrije, najkrupnijimi najpoštovanijim među vladar-ima hriščanske vjere, rimskimimperatorom - neka mu se s bošjom voljom sve njegovo za-vrši s dobrom i na pravom putu, i neka mu Bog podari nanajljepši način put Ispravnosti i pravde - dovodi do stradanjapodanika i ostalih nezaštičenih na objema stranama, to je,radi poboljšanja situacije podanika dviju strana i sređivanjaposlova zemalja, na obje strane, plemeniti uzor i ponosniglavnokomandujuči, poredak svijeta, usklađivač reda međunarodima, dubokoumni rukovodilac poslova naroda, oštroumniizvršilac važnih poslova ljudd, konsolidator temelja sreče inapretka, utvrđivač stupova blaženstva i uzvišenosti, usavr-šitelj časti preuzvišenog carstva, uskladitelj stupnjeva visokoghi1afeta, Izvršilac blagonaklonosti najvećeg vladara, vezir asa-fovskih sposobnosti, apsolutni zastupnik, zastava vjernosti,m:oj

PREPIS AHITNAME NJEGOVOG MOCNOG CARSKOGVELICANS'I'VA KOJA JE DATA AUSTRIJSKOM CARU

Neka je beskrajna hvala i slava, i bezmjerna zahvalnost,pohvala i veličanje onom uzvišenom, vječnom vladaru svijeta,gospodaru, velikom darovaocu, koji poklanja darove i nade,neka je on posvećeno iznad svake sličnosti i primjera, nekasu njegova svojstva oslobođena od nedostatka prolaznosti,koji je, obiljem svojih dobročinstava i svojim sveobuhvatnimnaklonostima, i izrazom svoje velikodušnosti i savršenih bla-gonaklonosti, a radi suzbijanja međusobnih nasilja, presijeca-nja međusobnih sporova i neprijateljstava, uklanjanjem inci-denata i smutnji i dokidanja strahova i tlapnji, učvršćenja os-nova vjere i regulisanja poslova naroda, čvrstine poretka situ-acije božjih robova i trajanja .poretka stvari zemalja, meneučinio uzvišenim utočištem carstva i pravde, najvećim vlada-rem na licu zemlje, vratima utočišta sreće i blaženstva li po-vratištem uprijestoljenih vladara. mka je na hiljade molitavai bezbroj najljepših pozdrava na sve uzvišene vjerovjesnike,a posebno na ponos ljudi i prvaka plemenitih božjbh poslanika,zagovornika na Sudnjem danu, uzvišenog Muhameda-Iza-branika - neka je na njega božja milost i spas - koji je, 'radiodredaba uzvišenog šerijata i izvršavanja zakona sun netabožjeg poslanika, učinio moju uzvdšenu Iičnost ukrasom prije-stolja hilaieta, vladarem svijeta iuresom Sulejmanovog trona.

Ja sam sultan sin sultana li han' silna hana, pobjedničkisultan Mustafa sin Muharnmed-hana, sina Ibrahim-hana, kojije, s božjom pomoću i njegovom blagonaklonorn potvrdom,sluga i vladar najplemenitijih zemalja ,i mjesta, najblagoslo-venijih gradova i staništa, Casne Meke, Svijetle Medine, bla-goslovenog Jerusalema, koji su strana prema kojoj se okrećecijeli svijet i mihrab usmjerenja svih naroda, i koji je vladar

64 5 - Granice bos. paJaluka ... 65

plemeniti vrhovni komandant Husejin-paša - da Bog učinitrajnim njegov visoki rang i udvostruči njegovu moć - podnioizvještaj i ukratko izložio mom uzvišenom carskom prijestoljukoje se prelijeva radošću, da su ponosi velikih hrdšćanskih sta-rješina, utočišta ponosnih hrišćanskih velikodostojnika, rav-natelji poslova hrišćanskih naroda, nosioci moći i dostojanstva,dokazi slave i poštovanja, V:iJ.jemHI, kralj Engleske, Škotskei Irske i državni staleži Nizozemske - neka im se s božj omvoljom' sve njihovo završi dobrom i na pravom putu - u iskre-noj namjeri i čistoj nakani posredovala. i trudili se da zadovo-Ije obje strane radi poboljšanja stanja podanika obiju stranai sređivanja poslova tih dviju strana.

Na osnovu toga, pošto sa obje strane postoji naklonost iželja za nagodbu i mir, kada su, uz zalaganja i posredovanjespomenute dvojice, izaslani zastupnici dviju strana, snabdje-veni sa kompletnirn punornoćjima i izabrani ambasadori, došlida razgovaraju o odredbama mira i sklapanju sporazuma, umjestu po imenu Kaelovci, blizu same granice na sremskojstrani, uzvdšeni uzori hrišćanskog naroda engleski ambasadorlord Viljem Pag et, i ambasador Nizozemske Jakob Ko1ijer, uznajbolje nastojanje izvršili su kako treba uslugu posredova-nja između dviju strana. Poslije višekratnih razgovora i ra-sprava, od dana 24. redžeba ove, 1110. godine, u neprestanomtrajanju od dvadeset i pet godina utvrđeno je u obliku dva-deset odredaba, uz pristanak zastupnika obiju strana vrijemesporazuma i mira, i zaključeni su mir i dobrosusjedski odnosi.Sa obiju strana date su naše isprave kojih se treba pridrža-vati, i, radi .kasnijeg izvršenja-svih odredaba o kojima je do-nesena odluka uz najporrmiju pažnju između dviju strana,dogovoreno je i 'Odlučeno je da se 'posredstvom spomenutadva posrednička ambasadora izvrši razmjena i uručenja pisa-ma, koja po ustaljenoj praksi treba izaslati, i koja ukazuju isaopštavaju da th dvije strane prihvataju, poštuju, smatrajumeritornirn i. uvažavaju.

Kada je spomenuti velilci.vezir i moj apsolutni zastupniksuštinski, izložio mome prijestolju sličnom nebeskom svodu svešto se tiče stvari mira i mbrovnih odnosa, koje su zabilježenei uslovljene u Ispravama opunomoćenika dviju strana, i kadaje moje carsko veličanstvo, čije znanje obuhvata cijeli svijet,sve to savršeno shvatilo i Obuhvatilo, i s moje carske strane

dato je uzviseno odobrenje za to, radi blagostanja podanikadviju strana i spokojstva običnih ljudi obiju strana. Pošto jena osnovu toga izišao moj uzvišeni ferman sa mojom Iičnommoćnom carskom zapoviješću, svečano je izdat ovaj moj srećnicarski ugovor, proviđen sa mojom svijetlom tugrom, koja svi-jet krasi. On je od riječi do riječi primljen s moje carske stra-ne, a to su ovih dvadeset i pet odredaba, koje se navode, s timda budu neprikosnoveno poštovana i obezbjeđene:

Cl. 1. Pokrajina Erdelj sada se nalazi u posjedu austrij-skog cara. Ona ostaje u njegovom posjedu i pod njegovomupravom. Od Podolije do granice pokrajine Vlaške njegovagranica ide između pokrajina Vlaške i Bogdanske. Omeđenje planinama koje su njegova stara granica još iz vremenaprije ovoga rata, kao i planinama koje su također rijegovastara granica počevši od 'granice Vlaške pa do rijeke Moriša.Obje strane se pridržavaju stare granice, te se ne smije ni-kako prisizati ni na onu ni na ovu stranu. .

Cl. 2. Pokrajina Temišvar je područna tvrđavi Temišvar.Sa svim svojim teritorijem i rijekama ona je u posjedu moleuzvišene i trajne carevine. Omeđena je prema iErdelju gra-nicom od međe Vlaške do rijeke Moriša, starom granicomErdelja koja je gore određena, svojom granicom od područjaMoriša do rijeke 'I'ise ovom obalom rijeke Moriša, a granicomod područja Tise do Dunava, ovom obalom rijeke Tise. Šebeš,Lugoš, Lipova, Canad, Kaniža, Begej, Bečkerek i ŽaJbjak isve što se poput ovoga nalazi na području Temišvara, kojeje na pomenuti način omeđeno ovim obalama rijeka Moriša iTise, počevši od erdeljske granice iz vremena prije ovoga Tata,neka bude od strane pomenutog ćesara porušeno, s tim da seubuduće ne podižu, i neka se rečena pokrajina potpuno očisti.Od sada niti pomenuta mjesta niti ostala manja i veća mjestau bllizmi 'obala Moriša i Tise da se ne pretvaraju, ne izgra-đuju u tvrđave. Neka sejpodanici obiju strana podjed:nakokoriste u napajanju stoke, u ribolovu i ostalim najnužnijlmkorištenjem rijeka Moriša i Tise koje se nalaze između dvateritorija. Tovarne lađe austrijskih i drugih podanika, izrrije-sta koja su pod vlašću austrijskog cara u gornjem toku pome-

66 5* 67

nutih rijeka, neka mirno saobraćaju rijekom Morlšom u Tisui Tisom u rijeku Dunav, uzvodno i nizvodno, Neka se neometa njihov saobraća] i neka im se ne nanosi nikakva šteta,neka bez teškoća saobraćaju. Neka ribarske lađe i 'Ostala plo-vila temišvarsldn podanika, shodno prijateljstvu, posluju bezzapreke i neka uz znanje i sagtasnost funkcionera na granica-ma svoje Iađe-mlinove postave na pogodna mjesta da ne biornetale saobraćaj trgovačkih brodova. Pošto rijeka Morišrujevelika rijeka, neka se njena V'OCiane smanjuje skretanjem nadruga mjesta pod izlikom pravJ.jenja mlinskih jaža i drugog,i neka se nikako ne 'Ometaju na pomenuti način kretanja lađasa područja pornenutog ćesara, Kako su ostrva na pomenutimrijekama u posjedu rečenog ćesara, neka ostanu u njegovuposjedu kako i jesu, neka podanici obiju strana žive u ljubavii miru i neka se strogim naredbama zabrani nasrtaj i prise-zanje i stvari koje su suprotne odredbama ugovora o miru,

Cl. 3. Pošto je sada obala Bačke isključivo u posjedupornenutog ćesara, neka bude njegov posjed. Neka se Titelne utvrđuje više nego što je sada utvrđen.

ci 4. Neka se od vrška zemljišta što se nalazi na 'Ovojobald rijeke 'lUse - na mjestu gdje se rijeka Tisa ulijeva uDunav - odredi prava Iirrija tačno prema suprotnoj sremskojstrani, pa prema Moroviću, do 'Ove obale rijeke Bosuta, a za-tim starim tokom rijeke Bosuta do mjesta gdje se 'Onulijeva urijeku Savu. Neka se iskopaju rupe i postave znakovi u vidukamenja i kočeva, s tim da ono što je s ove strane [te linije]pripada isključivo uzvišenoj državi; a DnD s druge strane is-ključivo je u posjedu spomenutog ćesara. Neka Morovič osta-ne porušen kao što i jeste, neka u tom području V8lroID.na'Obje strane budu otvorene. I vode na teritorijama koje suostale u posjedu dviju strana neka budu posjedovane premaspomenutlm granicama.

Cl. 5. Pošto je jedna obala rijeke Save u posjedu uzvišenedržave, a jedna obala u posjedu pomenutog ćesara, Dd mjestagdje se u SavuuJ.ijeva rijeka Bosut do mjesta gdje u Savuu·tječe rijeka Una, neka bude u zajedničkom posjedu rijekaSava :koja je između dva terdtonija, a i ostrva koja se u njojnalaze. Podanici dviju strana neka se ravnopravno koristekako saobračajem lađa tako i drugim pogodnostima, i neka

se međusobno lajepo odnose. A područje Bosne, koje se nalazis ove strane rijeke Une, omeđeno je s jedne strane obalamarij~ke Save, a. s. jedne strane 'Obalama rijeke Une. Austrijskavojska u Dubici, Jasenovcu, Doboju i Brodu koji su unutarspo~enutiih grarsica, i u svim sličnim mjestima na tom pod-ručJ~, d~. se. 1zve:?e i evakuiše, i da se to područje u potpu-nosti otrijebi. Pošto su Kostajnica i ostala ostrva u rijeci Uninizvodno 'Odteritonija Novoga prema rijeci Savi sa suprotnomobalom rijeke Une u posjedu pomenutog ćesara, međa izmeđudvdje strane neka se utvrdi i odredi na OSn'OV1Ute granice.Mjest~ u rukama dviju strana s druge strane rijeke Une,zaposiednuta Dd čuvara sa pučine rijeke Save, zajedno sanjihovim zemljama iz vremena prije Dvoga rata, neka ponovobudu u njihovim rukama. Neka zastupnici dviju strana kojisu određeni za povlačenje granice otklone nesporazume, nekado granice (završetka) mjesta koja će ostati u rukama dvijustrana razgraniče kirajeve i njihove zemlje pojedinačno i nekapovuku i odrede granicu sa znakovima u vidu rova, kamenja,kočeva i 'Ostalog. K'O god se s obje strane usudi da povrijedikoji od spomenutih znakova, da ga 'promijeni i izmijeni, išču-pa i odstrani, neka se na bilo iko]! način uhvati i neka se'Oštro kazni, kao opomena drugima. Neka se hitno 'Odrede za-stupnici koji će biti zaduženi za povlačenje granice, neka seupozore i neka im se prikriči da poklone krajnju pažnju i bri-gu miru oi bezbjednosti podanika dviju strana, te neka bezsporenja i pristrasnosti razhiče na najbolji način zemlje dvijustrana. Neka se u Brodu, koji se nalazi na obali Save s 'bo-sanske strane, uklone neka nova utvrđenja pri izvođenjuaustrijske vojske ko.ja je u njima, i neka se likvidira kaograd blokiran utvrdama, i neka se ne utv:rđuje kao tvrđavskaIortdfikacija, s tim da bude sjedište, prolazište i prelazištetrgovaca.

Cl. 6. BiID međa i granica koja je određena u vrijemerazgovora 'O miru, Dd obje strane, 'Ovim odredbama (članovi-ma), bilo međa i granica koja će poslije toga, tokom vremena,sa znanjem predstavnika obiju strana biti PDVUČenai utvrđe-na, neka se ubuduće tretira sa krajnjim poštovanjem i nekasa bilo kojim razlogom i izlikom ne bude mijenjana, modifi-kovana, proširivana i sužavana, neka ni s jedne od dvijustrana ne dolaei do povrede granice koja je povučena i utvr-

68 69

đena, i neka ne bude miješanja i prisizanja 'u posjed i upravujedne i druge strane, neka ne bude pritiska na podanike dvijustrana nametanjem podložnosti i neka se nikako pritiskom iprisiljava:njem ne zahtijeva harač bilo ubuduće, bilo traženjemzaosta:log harača ili na neki drugi, proizvoljan način. Neka sesporovi pravično rdešavaju.

Cl. 7. Osim mjesta koja su gore poimenično zapisana dase ubuduće ne izgrađudu i ne utvrđuju, neka bude dozvoljeno,na osnovu ovih odredaba ugovora o miru, da se, radi bezbjed-nosti svojih gramca, na najbolji način izvrše veće i manjeopravke na tvrđavama i utvrdama koje su ostale u posjedudviju strana a koje i sada postoje. Neka bude dozvoljeno dase bez izuzetka i smetnje podižu otvorene varoši na svim mje-stima korisnim PO podanike, na zemljama dviju strana koje senalaze uz samu granicu, ali neka se pod ovom izlikom ne iz-građuju nove tvrđave.

Cl. 8. Neka sestrogozabrand da se ubuduće s dvije stranetajno ~ iznenada aktiviraju čete, vrše napadi, zauzima zemlja,plijeni, ruši i vrli nasilje nad podanicima. Oni koji ovo neprihvataju i koji se ponašaju protivno ugovoru, neka se namjestima gdje .budu uhvate i zatvore i neka se prema njimana licu mjesta bez milosti izvrše sankcije primjenom kaznezaslužene prema učinjenom djelu. Opljačkane stvari, ma očemu se radilo, neka se sa krajnjem pažnjom iznađu i po istinii pravdi vrate njihovim sopstvemcima. Neka se skrene pažnjad jrpozore starješine, komandanti i svi funkcioneri da seču-vaju Iabavosti i da vjerno i čestito utvtrde činjenično stanjestvari. MeđJUonima koji ne pokazuju poslušnost i disciplinuneka se izvrše sankcije, neka se svrgnu oni koji zaslužujusvrgnuće, a oni koji po zakonu zaslužuju smrt neka budusmaknuti. '

Cl. 9. Smutljivci, neposlušni i, zli ljudi među podani-cima dviju strana neka se ne prihvaćaju ni s jedne strane ineka ni na koji način ne budu štićeni. Ovakvi smuljivci, če-tedžije i pljačkaši, ma čijoi podanici bili i na kojem god seteritoriju nalazsli, neka budu kažnjeni kako zaslužuju; ako sekriju neka se sazna ,gdje su j o tome obavijeste njihovi zapo-vjednici da bi ih kaznibi. Ako zapovjednici i komandanta ispo-Ije nemarnost i oklijevanje u kažnj avanj u ovakvih prestupni-

ka, neka budu pozvani na odgovornost, ukoreni, svrgnuti, itako onemogućeni. Da bi se potpuno suzbilo nasdje ljudi saplatom i sa feudalnim beneficijama, te onih koji ne živemirno nego čine izgredništva, neka se riikako ne sakmvaju ine izdržavaju hajduci koji žive od krađe oi,drumski razboj-nici zvm prebjezi, nego neka se kazne kako oni tako i onikoji ih prikrivaju. Cak ako bi se oni kojima je srnutnja usta-ljeni običaj pokazivali kao ispravni i lojalni, neka im se nepovjeruje, te neka ne stanuju blizu granice nego neka se na-sele na drugim mjestima.

Cl. 10. Kako su za wrijeme ovoga rata mnogi' Mađari iErdeljci otkazali poslušnost ćesaru i došli na Bogom štićenugranicu, a kako je ubuduće potrebno i u tom pogledu na odgo-varajući način posvetdti brigu čvrstini i sigurnosti mira i do-brih odnosa koji donose dobrobit, u odnosu na pomenute, za-ključeno je: da se oni masele i da im se omogući život unekom kraju Bogom štićene države - već prema želji - stim da mjesta za maseljavanje budu daleko od grandce igra",ničnog područja kako ne bi remetili mir i spokojstvo poda-nika u graničnim područjima. Neka se njihovim suprugamadozvoli ,da dođu k svojim muževima i da sa njima zajednostanuju na određenom mjestu, i ubuduće neka budu podanicimoje uzvišene države i neka poslije ne napuštaju podaničkuposlušnost. Ako neka lica između njih ushtjednu da ponovoidu u svoj kraj, neka se smatra da spadaju među one koji ne-maju čiste namjere i neka ne budu štićeni i prihvaćeni 04strane lJudi podložnih ćesaru. Poštujući čvrstinu i sigurnosimira i dobrih odnosa neka ovakvi Ibudu uhvaćeni i izručenizapovjednicima, moje Bogom štićene granice.

, Cl. 11. Kada se ubuduće pojave sporovi i raspre 11 vezisa članovima ovoga sporazuma, neka se radi nj:thovog rješa-vanja, ubuduće s obje strane li u jednakom broju, odredeispravni,neprisbrasni, pametni, iskusni i miroljubivi ljudi, ineka bez vojske, samo sa pratnjom dođu na pogodno mjesto,neka stvani saslušanjem razvide, te neka se one istiruito, pra-vedno i shodno dobrom susjedstvu dovedu u sklad i razriješe.Neka uspostave red da bi raja obiju strana živjela u miru ida bi se kako treba vodilo računa o međusobnom miru i pri-jateljstvu. Ali kada se pojave stvari koje su zastupnici dviju

70 71

strana uzeli u razmatranje a nisu ih mogli razriješi11i, neka'se predmet uputi u dvije prijestonice. Ovakvi sporovi neka seu što kraćem vremenu uzmu u postupak i neka se njihovo l"je-šenje ne zanemaruje i ne odugovlači. Kako je li u ranijim ugo-vorima bilo zabranjeno, zaJbranjuje se i ubuduće međusobnopozivanje na dvoboj i međusobne tuče. Kako oni koji pozivajuna dvoboj i na borbu izazivaju smutnju, neka se strogo kazne.

Cl. 12. Zarobljenici s obje strane, koji su za vrijeme ovo-ga rata uhvaćeni i zatvoreni u državmm zatvorima, nadaju seizbavljenju u ime mira i dobrih odnosa. Pošto ostajanje za-robljenika u bijedi nije u skladu sa dobrohotnošću i pleme-nitošću padišaha i lijepim običajem cara, neka budu oslobo-đeni po starom običaju i na najljepši način uz homolognu na-knadu. Ali ako na jedn'Oj strani ostane više zarobljenika iliuglednih zarobljenika, neka se ne uskrati dozvola za puštanjei preostalih [zarobljenika] koja je u skladu sa zauzimanjemambasadora i koja je dostojna carske milosti. Neka se dozvolii oslobađanje zarobljentka koji se nalaze kod ostalih i kodTatara, na prikladan način, uz razuman i prikladan otkup.Kada se dođe do sporazuma sa gospodarima zarobljenika idođe do spora, neka 1e nesporazume usklade visoki funkcio-neri na vlasti. Ako to ne bude moguće, kada stvar izađe načistac time što se utvrde njihovi otkupi koje su ovi primili,ili nametne njihovo polaganje zakletve svojim gospodarima,neka se stvar obavi i oni puste, neka njihovi gospodari, izpohlepe za više novca, ne ometaju osloba-đanje zarobljenika.Cak u slučaju da od strane Visoke države ne budu određeniposebni ljudi da bi iznal1aziLizarobljenike i trudfld se da ihizbave, neka visoki funkcioneri česara preuzmu ulogu zastup-nika nevoljnih zarobljenika i neka se na izneseni način raš-či5ti pitanje njlihovih otkupa i neka se uloži t.rod i brigaradi oslobađanja muslimana zatrObljenika. Neka na ovaj na-čin budevelikodušno poklonjena pažnja oslobađanju zaroblje-ndka s obje strane. Neka od strane opunomoćenih izaslanikaobiju strana bude učinjen trud da se zarobljenici u vremenudo njihovog oslobođenja osjećaju dobro.

Cl. 13. iNeka od strane moga carskog veličanstva budupotvrđene odredbe zabilježene i utvrđene u carskim ahztnama-ma izdatim u sretno vrijeme predhodnih pravednih sultana,redovnicitrna vjere svetoga Isusa, koji potpadaju pod rimskog

papu, a posebno uzvišeni carski ferrnan koji je velikodušno iblagonaklono dodi1eljen, i sadržaj plemenitih zapovijesti, s timda i ubuduće budu smatrane merrtornim.: tako da ne budupravJjene smetnje da popravljaju i opravljaju svoje crkvena stari način, i vršenju od njih uobičajenih vjerskih obreda.Neka suprotno čestitom šenijatu i oprečna carsko] ahitnami nebudu urznem·iJr.ivanipomenuti redovnici, ma kojem redu pri-padali, traženjem novca ili drugom izlikom i neka mirno živepod mojom carskom zaštitom. Kada u moju srećnu prijesto-nicu dođe ambasador njegoVlogveličanstva Leopolda - rim-skog cara - neka podnese prijedloge u vezi sa njihovimobredima .i hodočasnim mjestima u Jerusa1imu.

Cl. 14. Neka trgovci, kao i ranije; bezbjedno i mirno,baveći se svojim poslom, vode trgovinu na područjima dvdjustrana, shodno ah1tnamama koje su .ranije izdate. Da bi nji-hovo trgovanje bilo zaštićeno i obezbijeđeno od podvale, pre-vare i ometanja, neka ambasadori međusobno odrede ljudeupućene u trgovačko poslovanje, te neka ovi uvedu red u nji-hove poslove. I u pogledu pripadnika narodnosti podložnšhćesaru neka se velikodušno dodijele beneficije koje vrijedeza skupine ostalih hrišćana [u Osmanskoj državi] i neka umojoj Bogom štićenoj državi žive u dobrobiti, sigurnosti i na-pretku.

Cl. 15. Neka i ubuduće budu poštovane i odredbe koje suzapisane i utvrđene u ahitnamama i'zdatim u ranije vrijeme,a koje nisu suprotne ugovorima i obavezama sada zaključenimi nisu oprečne i štetne ustaljenim regulama dviju država. One,pak, koje su suštinski izmijenjene, neka se ponište i brišu.

Cl. 16. Radi utvrđenja i jačanja ovog sporazuma, mira,prijateljstva i dobrosusjedstva među dvjema stranama, nekase s obje strane odrede i upute arnbasadori i neka im se prikretanju i dolasku, uz uobičajene ceremonije, odaju počasti poštovanje, neka im se priredi doček i pratnja, Neka dvijestrane obavijeste jedna drugu o danu kada ambasadori uznak prijaiteljstva krenu, uz najbolji izbor sa darovima kojiodgovaraju dostojanstvu svake strane; neka krenu početkomidućeg ljeta u mjesecu junu, i neka budu, po starom običaju,<i:zmijenjen.ina granici u Sremu, i neka se dozvoli da oni u

72 73

dvjema prijestonicama iznesu i saopšte na poželjan način, pi-tanja korisna za dvije strane i u skladu sa prijateljstvom.

Cl. 17. U vrijeme kada se ambasadori budu kretađi izaustavljali, neka se, shodno njihovom rangu, sa obje stranepodjednako vodi računa 'o protokolamdm postupcima koji SlUna snazi od starih vremena. Kada ambasador koji dolazi 'Odstrane pomenutog ćesara, njegov kapućehaja i ostali njegoviljudi 'Obuku odijela koja žele, neka to niko ne 'Ometa. Nje-govi ambasadord, kapućehaje i otpravndci poslova neka nebudu uznemirfvani i neka budu oslobođem svih obaveea, kaošto je slučaj sa ambasadorima i otpravnicima poslova ostalihkraljeva koji su prijatelji moje uzvišene države. Neka se s nji-ma postupa po protokolu koji spada u lijepe carske običaje,u skadru sa dostojanstvom spomenutog ćesara, Neka se služeprevodiocima. Kada n1ihOVli~asriict (kuriri) i ostali ·ljudi budukretali i stizeli u mojru srećnu prijestonicu i iz moje srećneprdjestoniee prema Beču, neka im se po zakonu izdaju putninalozi da bi sigarmo i bezbjedno odlazili i dolaaili. Kada seukaže potreba neka im se pruči pomoć.

Cl. 18. Istina, mir i dobrosusjedski odnosi zaključeni supod uslovima koji su ustanovljeni sporazumom i saglasnošćudviju strana. Ali, kada se budu ostvarili prihvaćeni zaklju&!ii uvjeti na svim granicama kao što je objašnjeno i kada seprivedu kraju i problemi 'Okorušenja i evakuacije [objekata]nakon određivanja granice, potrebno je da OIJl.abude savršenoutvrđena i poštovana. Da bi se na osnovu toga ovi poslovibrzo ostvareli, neka se. 'Opunomoćenici sa svojom ipratnjom,određeni s oih'ijrustrana radi povlačenja granice, oberzJbjedn'Ozajedno nađu u blago proljeće 1110. godine [po R.J na nekommjestu koje međusobno budu smatrali podesnim i pogodnim,te, ako bude moguće, u ,tokru dva mjeseca, na mjestima gdjeza to postoji mogućnost, razlruče, izdvoje i razgraniče zemlje,sa utvrđenim znakovima, kao što je 'gore, još ranije, dogovo-'reno s obje strane, i neka s 'kIrajnjom pažnjom i hjtnošću'Ostvare odredbe utvrđene Između dvije strane.

Cl. 19. !Neka ovi uslovi i odredbe budu utvrđene i potvr-đene na način ,kak'Oje to zaključeno od strane moga carskogveličanstva i od strane pomenutog ćesara i neka u toku 30dana, od dana potpisivanja, pa čak i prije, budu donesene

isprave koje potvrđuju njihovo prihvatanje, da bi bile, rukomponosa visokih hrišćanskih staJl'ješina - istaknutih ambasa-dora engleskog kralja i državnih staleža Holandije, koji suzaduženi za usluge posredovanja, lzmijenjane, i neka se nedozvoli mogućnost da se dogovori i obaveze između dvijustrana bilo kakvim motivima odgađaju.

Cl. 20. Rok trajanja OViOgprekida neprijateljstava nekaneprestano, akobogda, traje dvadeseti pet godina od datumaisprave. Ako po isteku oVlOgvremena, čaok poslije polovineovog vremena, obje strane zažele da [taj rok J bude produženneka se povedu pregovori radi njegovog ponovnog .produže-nja. Neka od-redbe koje su donesene uz pristanak obiju stranabudu neoskvrnjene 1 čuvane između mog carskog veličanstva imojih nasljednika i pomenutog ćesara, neka rok bez ikakvihpromjena bude meritoran .i. poštovan u našim državama i pa-tdmlOO1ijrumimai našim pokrajinama na kopnu i moru, unašim gradovima i varošima, među našim sveukupnim poda-nicima, Neka se strogo upozore i neka se skrene pažnjaupravnicima .i funkcionenima dviju strana, starješinama voj-skei borcima, i svima njima podređenim, da se i OO1ipona-šaju shodno pojedilnačno nabrojanim uslovima, uvjetima i 00-redbama ugovorš i neka se čuvaju da jedni druge, suprotnomiru i dobrosusjedskim odnosima, uznemiruju iz bilo kakvihrazloga i izgovora, neka ubuduće ne vrše .prisizanja i nekapoštuju dobrosusjedstvo kako treba. oni koji ne prihvateupozorenja i budu se protivili, neka znaju da će siJgUl'fiObitikažnjeni najstI"'OŽijomkaznom, I krirnski hanovi i ostali Ta-tari neka talrođer poštuju i štite kako treba prava koja pro-ističu iz ovog mirovnog ugovora, prijateljstva i msra, i nekani na !roj-inačin ne napadaju i nasrću na teritorije i podanikepod vlašću pomenutog ćesara, Ako bi se neko, bilo od vojnikabilo od Tabara, drznuo da suprotno ahitnami i oprečno ugo-voru i sporazumu izvrši pnislzanje, neka bude kažnjen. Oddana kada isprave budu potpisane li proviđene pečatom, nekapotpuno prestane neprijateljstvo i prisiaanje i neka podaniciobiju strana žive u miru, bezbjednostl, sigurnosti i spokojstvu.Da bi se, počevši 'Odspomenutog dana, sa kraj njom brigom ipažnjom doktinuia prdsizanja, neka se svi upravnici i funkcio-nari obavijeste i opomenu. Ali neka se odredi vrijeme od dva-deset dana da bi se hitno obavijestili upravnici u udaljenim

74' 75

mjestima, tako da kasnije, ko god se sa' dvije strane usudina bilo kakvo pr,isi~anje, bude kažnjen kao što je gore iz-neseno.

Ubuduće će mir i dobrosusjedski odnosi, koji donose spo-kojstvo, koji se obnav~jaju i produžuju na osnovu pomenutihodredaba, biti čvrsti i poštovani, ami, prizivajući nebrojenablagodatna čudesa prečasnog i prečistog Muhameda, prijateljačasnoga imena uzvišenoga Boga koji je iz ništa stvorio zemljui nebesa, našeg poslanika, posljednjeg od [božijih] poslanikai ponosa oožijih poslani!ka - neka mu se smiluje 'uzvišeniBog i neka ga spasi - UJZ vjernost i poštovanje prema svomplemeniltom carskom dostojanstvu, posvjed~enoj iskrenosti ~suverenskom pravilu dobrohotnosti, preuzimamo na sebe 1

obavezujemo se da će se do kraja poštovati uslovi i uvjetipomenutih odredaba i obaveze i dogovori mira i dobrosusjed-skih odnosa. Sve dotle dok s druge strane ne dođe do stava idršanja koji je suprotan ovome, niko od strane moga carskogveličanstva, od strane mojih pravdoljubivih nasljednika, odmojih visokih državnika i od ostalih presvijethh mirrnirana,od mojih uglednih emira i uopšte od strane mojih pobjede-nosnih vojnika i od strane mojih slugu kojima je čast dameni pokorno služe, neće se drl:ati i postupati suprotno. .

Pisano u zadnjoj dekadi mjeseca ramazana 1110. g~lI!..epo HUHri. I 1

B. GRANICE PREMA AUSTRIJI

1. GRAN1ICA RIJEKOM SAVOM

Granica bosanskog pašaluka prema &ustrijiposlije mlirazaključenog u Sremskim l{IarrJovcima, 26.. [anuara 1699. go-dine, započinje od ušća Bosuta u Savu, gdje se završava gra-nica onog dijela sremskog teritorija koji je ovim ugovoromostao Osmanskoj Carevlrri.!

Petim članom mirovnog ugovora sa Austrijom zaključenoje da se rijeka Sava, od ušća Bosuta do ušća Une, prihvata'kao granična linija dvaju teritorija. Istim ovim članom utvr-đeno je da se riječna ostrva u Savi na ovom potezu u doku-mente o raegraničenju ubilježe kao zajednička. Podanici obijustrana mogu ravnopravno koristiti ova oskva u mirnodopskesvrhe. Komisije za raegraničavanje," postupajući u duhu ovo-

1 Cetvrtim članom mirovnog ugovora sa Austrijom zaključenoje da se povuče prava lini1a: od ušća Tise u Dunav do ušća Bo-suta u Savu. Desna strana ovog pravca pripala je Austriji, lijevaOsmanskoj Carevini.

I Muvekit je u svojoj Istorijd Bosne (Salih Hadžihuseinović- Muvekit, .Tarth-t diyar-i Bosna, I, str. 574) donio dokumenat izkojega vidimo ko su bili članovi komisija za povlačenje granica.Predstavnici triju država sastah su se na tromeđi, na Debelombrdu, sjeverozapadno od Knina. Tursku komisiju za ~ranice ~Austrijom predvodio je kapidžibaša Visoke Porte Ibrahim-efendt-ja, a za granice sa Mletačkom Rep~b1ik~ raniji silahd~r-~gaOsman. Od visokih turskih 'Predstavnika prisustvovale su 1 slje-deće Hčnosti: bosanski defterdar Mehmed-efendija; bosanski mi-ralem MU'l'ad-efendija' timardefterdar Ali-efendija; bosanski mi-ralaj Hasen-beg; k1i~tdmiralaj Ahmed-beg; zvomički miralaj A~-med-beg; muteferrika-baša bosanskog divana Ahmed-aga; ermnčauša R~eb-aga; aga Glamoča Ali-aga; bivši aga Knina Jus~f~-aga: kapetan Ostrovice Salih-aga; dvojica aga tvrđave Bila]Ahm~d-lligai drugi Ahmed-aga; aga Varcar Valwfa (Mt"konjdćGra-da) Hadžimahmutović Osman-aga; aga tvrđave !ajce ~ad~ulah-ag~;aga tvrđave Livna Mahmud-aga i prlličan broj »starih 1 uglednihljudi Islamske krajlnee.

76 77

je tada bilo austrijeke vojske ivažrriJi:h vojnih objekata, došlo.je do spora. Austrijska .komisija za razgrandčavarrje uporno jezahtijevala da ovo' ostrvo u Savi ostane pod austr-ijskom do-minacijom. Turska komisija, međutim, nikako nije mogla pri-stati na ovakav zahtjev. O sporu je obaviještena i VisokaPorta koja se odmah obratila bečkom dvoru sa Jednom no-tom. UblV.Oje stiglo naređenje austnijskog cara grofu Marsi-Ijiju,? koji je stajao na čelu a1Usflrijskekomisije za povlačenjeove granične linije, sa instrukcijama u vezi sa ovom adam.Marsiljrju je na-ređeno da sa ostrva ukloni topove i ostali ratnimaterijal, da se poruše rovovi i objekti od strategijske važno-sti, i da se i ovo ostrvo, poštujući ugovor o miru, u dokumenteo razgramičenju unese kao zajedničko, i da ostane nenasta-njeno. Austrijska komisija je bez odlaganja postupila u duhuovog naređenj a.

od Brodske ade do Jasenovca, odnosno do ušća Une uSavu, nije više bilo nijedne druge ade, niti je bilo ikakvognesporazuma među <komisijama u- vezi sa razgraničavanjem.

ga stava, U!bilježlle su. 'u dokumenta o razgraničenju ostrvakoja su tada postojala u Savi između ušća Bosuta i ušća Unei zaključile da će se smatrati zajedničkim i ade koje će se,eventualno, pojaviti kasnije.

Od ušća Bosuta do ušća Une u Savu, u vrijeme ovog rez-graničavanja, postojala su sljedeća ostrva (ade) u Savi:

1. Račanska ada," udaljena oko četiri sata hoda od ušćaBosuta, blIiža bosanskoj obali Save;

2. Županjska ada.! udaljena od Rače oko dvanaest satihoda, također bliža bosanskoj obali Save;

3. Bastovička ada," šest sati hoda od 2upanje, bliža srem-skoj oba:li Save;

4. Brodska ada," udaljena oko deset sati hoda od Raste-vičke ade, bliža bosanskoj obali Save. Zbog ove ade, na kojo]

. Austrijsku delegaciju, koju je predvodio. grof Marsilji, poMuvekitu, sačinjavali su: grof Ferdiriand, Rabata, Vildenštajn (?),Mihajlo kao prevodilac i Talman kao Marsiljijev tumač. .

Iz instrukcija upućenih austrijskoj komisiji za povlačenjegranica; pisanih 20; lU 1699.. god. u Beču (Radoslav Lopašić, Spo-menici hrvatske krajine, III, 144, 159, 164-165), saznajemo sastavaustrijske komisije, koji donosimo, jer Muvekitovi podaci o ovimličnostlma nisu potpuni. Pored Marsiljija, koji je bio šef komisije,tu su bili: Grof Ivan Ferdinand Herberštajn.ipotpredsjednik ratnogvijeća u Gracu; grof Josip Rabata, ratni vijećnik; grof Ivan JosipVildenšflajn;grof Gvidobald Maks.Sauer i nadinženjer Ivan FridrihHolštajn. Iste ove ličnosti 19.·septembral699. godine šalju iz Kar-lovca izvještaj o svom radu caru Leopoldu I. Datum na Muveki-tovom dokumentu o sastanku komisija na tromeđi, u dan se po-klapa sa datumom na dokumentu kojim »povjerenici kraljevski,mletački i turskri ustanovljuju tromeđu na vrhu Medvidije glave-(16. safera 1111. !PO WMVT odgovara 15. VIn 1699).Up. Lopašić,nav. dj. III, str. 159. .

3 Račanska ada, nalazi se između Sremske Rače i ušća Bo-suta. Zaprema oko 6 ha. Danas je pod topolama, a ranije je bilai obrađivana.

4 2upanjslm ada, odavno ne postoji.6 Rastovička ada, vjerovatno ada na ušću Bosne u Savu, blizu

Bosanskog Samca ,m ona koja se nalazi nešto 'ispod SlavonskogŠamca. Međutim, na topografskoj sekciji Gradište und Bos. Samac(MI, '1914),obje se ove ade' nalaze .bližebosanskojo bali. Nedaleko odove posljednjeubilježena je još' jedna ada, a ova je bliža desnoj,slavonskoj strani. Kod Srokulja(Uređenje međa ... str. 22. i nap, 3)stoji Rastovizza, odnosno Hrastovicz.: .

. • Brodska' ada, postoji i' danas, zaprema4-5000 mt. Mještanije nazivaju samo ada. Nenastanjena je i, što 'je karakteristično' zaovu adu, povremeno mijenja oblik.

2. GRAcNICA RIJEKOM UNOM

Bosanska obala pri ušću U.ne u Savu, .za razlrku od su-protne obale koja je uzdignutija, predstavlja nizinu koja [e,zbog nepostojanja prirodnih zapreka, izložena' poplavama uvi-jek kada ove rijeke nadođu. Upravo u vrijeme kada je komi-

7 Sef austrijske komisije za povlačenje granične linije bio jegrof Alois Ferdinand Mal'silji. Rođen je u Bolonji 1658. godine.Vanredno sposoban i široko obrazovan, već od 1681.godine stupau službu austrijskog dvora. Godine 1683.pao je u tursko zaroblje-ništvo i tom prilikom naučio turski. Otkupljen je od Turaka 1684.u Budimu. Godine 1685.ponovo u službi Leopolda I,kao pukovnik,odbranio je od turskih napada Višegrad na Dunavu. Bio jenačelu austrijske komisije za povlačenje granica poslije Karlovačkogmira. Ostavio je dragocjene' materijale, koji se odnose i na našekrajeve. Svi njegovi spisi nalaze se danas u Bolonji ·(up. OswaldRedlich, Geschichte Osterreichs. Begonnen von Alfons Huber. Se-chster Band. OsteTreichs Grossmachtbildung in der Zeit .KaiserLeopotd I, Gotha, 1921,pp. 348, 355, 574,605,609; Baptistin Poujo-ulat, Geschichte des Osmanischen Reichs von der EroberungKon-stantinopels bis zum Tode Mehmeds II, ilbersetzt und bis auf dieneueste Zeit vortgesetzt van Julius Seybt, Leipzig, 1853, p. 160).

78 79

sija za razgeamčavanje stigla u ovo područje, izlile su se izsvojih korita i Sava i Una, pa su u toj nizini nastala jezera iade, koje su se protezale gotovo do samog Jasenovca." Austrij-ski predstavnici istupbld su sa zahtjevom da se i ove ade iz-me-đu Jasenovca i Dubice, koje su se u vrijeme poplave zaistapojavljivale, tretsraju i ubilježe kao zajednička -kako jepostupljeno ~ sa ostrvama u rijeci Savi. Turska delegacija jeukazdvala na činjenicu da se tu ne radi o stalnim ostrvirna,koja postoje u stalnom toku vijeke Une i da se zato nikakone mogu podvesti pod kaluzulu »zajednička i nenastanjena«.To je bio dovoljan raelog za novu prepirk:u. Ponovo je oba-viještena Visoka Porta, ponovo je upućena nota u Beč, LeopoldI Je ponovo poslao naređenje šefu svoje delegacije za povla-čenje granice, kojim mu naređuje da »zbog slobodnog saobra-ćaja lađama obiju strana, zbog mira i bezbjednosti jaseno-vačkog garnizona i stanovništva« sporno područje dzmeđu Ja-

senovca i Dubice ostane pod vlašću Osmanske Carevine. Mar-silji je ponovo bezpogovorno izvršio carevo .naređenje. Timeje i spor bio okončan.

Između Jasenovca i Dubice, u vrijeme ovog razgraniča-vanja, nije bilo nijednog čardaka, kule ili značajnijeg drugogobjekta. Od Dubice do Kostajnice, međutim, tada je postojao»jedan mlin, napuštena kula Slubin," ruševine kule Dreno-vac'? i kula Soko-! blizu Kostajnice«. U ovoj kuli nalazila setada austrijska vojska koja je kontrolisala okolinu. Austri-janci su, primjenjujući odredbe postignutog ugovora o miru,evakuisala i Turcima predala kuLu Soko 26. jula 1700. go-dine.!'

od Kostajnice do Novoga, koji je udaljen oko pet satihoda, granica je bila sama rijeka Una, pa nije bilo potrebnoda se postavljaju b110 kakvi granični znakovi.

3. GRANICE BODRUČJA NOVI

Sva četini rukopisa o ovom razgraničavanju, koji su ko-rišteni u ovom radu, »preskaču« ovaj sekrtor granice. Spor

9 Islubin kullesi - Slubinska kula. U priloženoj Marsiljijevojkarti također Slubinska Kula. Kod Srkulja (nav. dj. str. 28) Islu-bin, odnosno Szlubin. Ova se kula nalazila naprema današnjem seluSlabinji, koje je približno na polovini udaljenosti između Dubice iKostajnice. U »kopiji iz Istanbula«, koja je također priložena, ovase kula naziva tvrđavom (kal'a-d Islabna, odnosno Castello Islanje).Danas ne postoje više nikakvi tragovi ove kule.

10 Drenofče kul1esi - Drenovačka kula, kula Drenovac. KodSrkulja (str. 28, nap. 2) Drenovza, odnosno Drenovacz. Otprilike5 km nizvodno od Bosanske Kostajnice, kod sela Petrinje, Una pri-ma svoju desnu pritočicu - potok Drijenovac. Mještani istim ime-nom nazivaju i područje kojim prolazi ovaj potok. Na Marailjije-voj karti jasno je locirana Drienovatz Kula, na desnoj obali Une,nizvodno od Bos. Kostajnice. Danas ne postoje nikakvi njenitragovi.

II Soko kullesi - kula Soko. Nalazila se sasvim blizu Bos.Kostajnice, na ušću potoka Tavije u Unu (danas je to dio Bos.Kostajnice koji mještani nazivaju Karaula). Na Marsiljijevoj kartiona je označena kao Karabassicza Kula, a na kopiji iz Istanbulaona se naziva tvrđava Soko (kal'a-i Soko, odnosno Castello Soko).Odavno nema nikakvih tragova ni ove kule. Prema jednoj zabi-lješci u hududnamama (pod oznakom NB na fotokopiji br. 13, apod oznakom S na fotokopiji br. 10) Austrijanci su ovu kulu pre-dali Turcima 8. safera 1112. god. po hidžri (26. VII 1700).

Ušće Une u Savu. stari mještani tvrde da je veliko drvo u prvomplanu staro preko 250 godina

8 Ovdje je riječ o Starom Jasenovcu na desnoj obali Save.'l'ragovd ovog grada vidljivi su u selu Donja Gradina, u kojemuse još i danas jedan lokalitet naziva Caršija (up, Hamdija Krešev-ljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Naučno dru-štvo NR Bosne i Hercegovine, 1954, str. 80).

80 6 - Granice bos. pašaluka ... 81

do kojega je došlo u vezi sa razgeandčavanjem ovog područjabio je, po ocjeni obiju komisija, isuviše krupan i važan.

Zaista, nijedan spor oko povlačenja ove duge granice -a bilo ih je više - nije među komisijama dviju država bioteži i dugotrajniji od ovoga. Austrija, koja je u velikom beč-kom ratu još 1691. godine zauzela Novi, podigla je utvrđenjena lijevoj strani Une, koje se u turskim izvorima naziva Novi-idžeddd.l! Njena komisija stajala je čvrsto na stanovištu dadio teritorija koji se nalazi na lijevoj strani Une, a koji jerantie vpripadao Novom, ostane unutar austrijskih granica.Turska komisija sa istom odlučnošću istupa sa činjenicom daje to područje od davnina pripadalo Novom i da zato moraostati u sastavu Osmanske Carevine. I jedna i druga stranabila je svjesna važnosti ovoga područja i uvjerena da onajdrugi partner neće odustati od svog stanovišta, pa su i ovomprilikom odlučili da čitav spor upute u prijestonice, a da oni,ne gubeći vrdjeme čekajući na odgovor, nastave sa povlače-njem granica »od mjesta gdje se završavaju granice Novoga«,a to je značilo sa brda KJepala,13 koje se nalazi na približnoistoj udaljenosti od Bužima prema istoku i od Novoga premazapadu.

Ovaj momenat je razlog i sigurno objašnjenje za činje-nicu da su u sva četiri primjerka dokumenta o razgrarsičenjuna turskom jeziku granice ovog područja donesene na kraju,kao posebna .glava, koja slijedi iza, na uobičajeni način zavr-šenog i datiranog dokumenta o razgraničenju kao cjeline.Završetak hududname i njeno datiranje slijede neposrednoiza konstataoije da se je povlačenje granica i spor oko NovogNovog otegao čitavu godinu dana; da je sultan za rješavanjeovog pitanja ovlastio nedavno postavljenog turskog poslanika

u Beču Ibrahim-pašu.w koji je saopštio da je u pregovorima sa .opunomoćentciana austrijskog cara postignut sporazum i odlu-ka da se uz 'zalaganje predstavnika obiju strana što prijeevakuišu i predaju Osmanskoj CareV'ini područja Starog i No-vog Novog kao ·i ostale tvrđave i palanke koje su po ugovoru omiru pripale Turcima a u kojima se još nalaze Austrijanci, kaoi to da se u dokumenta o razgraničenju dopišu i granice spor-nog područja oko Novoga, čw se postigne saglasnost o njima.

Ovaj zaključak na kraju hududname i, očigledno, prizavršetku rada tursko-austr-ijske komisije U ovom sastavu zapovlačenje granica bosanskog pašaluka prema Austriji, koji jedatiran 8. safera 1112. godine po hidžri (26. VII 1700) donesenje nepunu godinu dana poslije vijećanja održanog 16 safera1111. godine (15. VIlI 1699) na Debelom brdu, nadomak Kndna,kojemu su prisustvovali glavni predstavnici i šefovi komisijaza razgraničenje triju država.

Osim gore ieloženoga treba ukazati i na specifičnost Izla-ganja ovog sektora granice. Komdsije su čitavu granicu, duguoko 96 sati pješačkog hada,15 povukle tako da je, uzimajući uobzir smjer povlačenja granične linije, teritorij na lijevojstrani ostajao pad dominacijom Visoke Porte, a onaj na desnojstrani pod dominacijom Austrije, odnosno Mletačke Republike.Samo na ovom selIDtoru,koji je kasnije razgraničen, komisija,koja je bila i u drugačijem sastavu, postupila je obrnuto. Cininam se da je i njena ozibiljnost i preciznost na poslu bila ispodnivoa prethodne garniture.'!

u To je Elči hadži-Ibrahim-paša. kapidžibaša Visoke Porte,sultanov opunomoćenik za granice poslije Karlovačkog mtra i po-slanik na bečkom dvoru. Kasnije je postavljen na položaj namje-snika rumelijskog ejaleta. Godine 1115. po muslimanskoj eri (17. V1703 - 5. V 1704) smijenjen je sa ovog položaja i imenovan zanamjesnika bosanskog pašaluka, poslije smijenjenog DogramadžiMehmed-paše. Muvekit je zabilježio (str. 122)da je u njegovo vri-jeme bilo mnogo četovanja i hajdučije »po područjima austrijskeKroacije«. Umro je u Beogradu (up, Alija Bejtić, Elči hadži-Ibra-him-pa§in vakuf u Travniku. Prilog kulturnoj povijesti Travnika.Poseban otisak iz »EI-Hidaje«, god. V, Sarajevo, 1942).

15Rukopis S, fotokopija br. 11; rukopis NB, fotokopija br. 13.u Na čelu austrijske delegacije bio je sada Ivan Fridrih

Holštajn,

12 Novi-i džedld - Novi Novi, na lijevaj obali Une, za razlikuod Novi-i atlk- Stari Novi; na desnoj obali Une.

11 Klepalo, brdo koje se nalazi zapadno od većeg brda Gaj,sjeverno od sela Ivanjska, a jugozapadno od Bosanskog Novog.Obraslo je hrastovtnom i bukovinom. Prilazi mu se sporednim pu-tom, koji iz Bos. Novoga vodi uz potok Glodinu. Naziv je dobilo,kako to pričaju mještani, zato što se na njemu nalazilo »k1epalo«(primitivna naprava koja je služila za davanje signala za uzbunu,a sastojala se od daske obješene između dva stupa i drvenog če-kića kojim je stražar lupao u tu dasku).

82 83

vića doU.nom!Oka Klajinoj kući21 iznad vode Ogračnicee.š''Granica je odavde vodila ma potok Lj.ubinu,23 odakle je pre-:laztla preko brda na području Ljubine i spuštala se, putom, dopotoka 2i1rovnica.24 Odatle je prelazila preko ·brda Gagel5 lOo!ladkuće ~ovačev.ića«,26 produžavala današnjim Gaćešinim klan-cem koji se tada naeivao klanac Krdvošije'" i izbijala »nadkuću Jajića«,28 na desnoj strani potoka Dabrovnica.P Odatleje granica išla »ispod ikJućeStan<ića«,30zatim preko potokaGrabovica'! »prema brdu Pavkovae" i potoku 'I'isovica s+'

20 Radović, odnosno Radojić, kod Srkulja (str.. 28. nap. 3)Radvik odnosno Radovich, Riječ je o dolini sjeverno od brdaGaj, uz' gornji tok potoka Gračanica. Danas tu nema nije~e poro-dice Radovića ili Radojića. U ovoj doLinisada žive porodice Podu-navac, kao zaselak Dobretina. .

ZI Na ovom području, upravo u ataru sela ~otaranl, u ~~-njoj Jamnici, i danas ima više porodica sa prezlme~om KIJaJlc.

22 U rukopisima NB i S Ograđerriče - Ogračnica, odnosnoOgrađenica. To je potok Gračanica, desna pritoka rječice Javnice.

u Ljubna, odnosno Ljubina, desna pritoka rfečice Zirovac.z4 U rukopisima NB i S. Zirovniče. Stari nazdv za rijeku Zi-

rovac koja se ulijeva u Unu, južno od Dvora na Uni.!li Gage, brdovito područje i selo s lijeve strane Zirovca, sje-

verozapadno od Bosanskog Novog.z6 Kovačoglu - Kovačević, i danas se tako zove [edan zase-

lak na području Gage, tačno na ovom pravcu, oko 1 km Sjevernood osnovne škole.

t1 Gaćešin Klanac, nalazi se na putu između sela Gage iVrhpolje. .

!8 Jajaoglu - Jajić, danas istoimeni zaselak u selu Vrhpolju,na desnoj strani potoka Dabrovnica. .' .

29 Dabrovnica, potok koji se na području Grmušana sastajesa potokom Grabovac, a ispod Kordić brda ulijeva u Zirovac, kaonjegova lijeva pritoka.

10 Istanoglu - Stanić. Ova porodica postoji i danas u seluMijedrazi, istočno od sela Vrh-polja.

sl Grabovica, potok, ulijeva se u rijeku Javornicu, jugoistočnood sela Javoranj.

32 Danas na ovom području ne postoji brdo pod ovim nazi-vom. Selo Paukovac južno od Zrina, na rječici Grabovici, ne do-lazi u obzir jer se ~alazi predaleko od granične linije. Ovdje seradi o brdu Metla vododjelnici koja se pruža iznad sela Struga,na staroj granici i~među Novog i Zrina. I danas zemlja s~ istočnestrane ove vododjelnice pripada stanovnicima s~l~ iz dobne U?e,a zemlju na zapadnoj strani obrađuju stanovnici sela i:z dohneJavornice. ..

33 Ovaj se potok više ne naziva ni Tisovac ,~i Tisovic~..RiJ~je o potoku Mutnici, koji je, po tradiciji koja 1 danas ŽiVI,bIO

Kao što je već rečeno, Porta je uputila ferrnan svome po-slaniku na bečkom dvoru, Elči Ibrahim-paši, kojim ga zadu-žuje i ovlaštava da »sa carevdm opunomoćenicima vodi razgo-vore oidonese konačnu odluku o problemu Novog Novog kojije sporan«. U tom smislu postignut je u Beču sporazum da seprethodno pribave iscrpne infonnadje o ovom području. Ibra-him-paša je u ime Visoke Porte ovaj zadatak povjerio svomećehaji Husein-begu i muderisu ,RagiJb-efendijiY Tadašnji bo-sanski valija Haltl-paša'" delegirao je bosanskog alajbega Ha-san-agu kojti je došao sa pratnjom u kojoj su se nalazile ugled-ne ličnosti i funkcioneri dobri poznavaoci čitave situacije u vezis Novim. Na lice mjesta »došao je također i ćesarov predstav-nik Horštan-" sa stamim i iskusnim kršćanima koji potpunopoznaju situaciju ... ,«.

Na vijećanju koje je održano u prisustvu svih ovih Ijudipostavljeno je pitanje»da 'li ovdje gdje je· ova novoizgrađenatvrđava i varaš ima 'zemlje Starog Novog i šta je predstavljalomjesto gdje se nalaei ova tvrđava i varoš?«, Na ovo pitanje»sve prdsul1m.eage pograndčnog 'Područja odgovoriše: '1 naovom mjestu irna zemlje Staroga Novoga i njene su granicepoznate. Ova tvrđava i vareš i podignuto mjesto -to su bflepojate, bašte i štale stanovnika Novoga'«.

Nije teško ~aldjučiti da je i ovom prilikom bilo žučnogtraspravljanja i dokaeivanja jer je uz svaku komisiju biloprisutno i mnoštvo domaćeg, pograničnog stanovništva, Među-tim, osnovnizadatak komisija - povlačenje granične linije zanovske područje koje se nalazi na lijevoj strani Une - moraose izvršiti. Komisije su se sporazumjele da iziđu na brdo Kle-palo13 »gdje se završava područje Novoga« i odakle je, svoje-vremeno, kao što će Ibiti izloženo govoreći o granicama Bu-žim-Gvozdansko, nastavljeno povlačenje granice. Od pogra-nične humke, koja je bila postavljena na ovom brdu, POVlU-

čena je linija »iznad .kuće Zamrovića«,!9 odakle je išla Rado-

11 O muderisu Ragib-efendiji nisam mogao da nađem ni os-novne podatke.

18 Vid. nap. 3 uz Predgovor, str. 6.1. U ovoj okolini danas više ne postoji prezime Zahirović,

koje u Bosansko] Krajini, inače, nije Iijetko.

84 85

i produžavala »granicOlIIlNovog i Zrina, pokraj vinograda Ha-dimovića34 na mjesto stare crkve«.3s Odavde je »između Mla-đenove38 i Cvetanoveš? kuće« izbijala na rječicu Divušu.š"Tok ove II"ječicepredstavljao je posljednju dionicu graniceovog područja, koje se završavalo na utoku Divuše u Unu.

Turski opunomoćenik za povlačenje grarrica ~ kapidži-baša Visoke Porte ibrahim-efendija - svojevremeno je 'upo-zonio 'bosam&og valdju da hi 'bilo uputno da se popišu i adeu rijeci Uni na spornom sektoru, »iako nema nikakve sumnjeda riječnaostrva uzvodno od 'zemlje Novoga, na osnovu car-skog ugovora pripadaju Visokoj Porti«, pa je bosanski valijanaredio tursko] 'komisiji da se obavi i taj posao, što je i uči-njeno »saznanjem našeg !kolege Horštana«.

Komisije su na licu mjesta popisale sljedeće ade:1. Ravnička ada, koja se zove i Ada Donje varoši.š"2. Ošpurganova ada sa kulom,40

3. Druga Ravnička ada,"4. Struška ada,4!

'5. Ada Reisa -i SapHća,436. Druga ada Šaplića,7. Ada Ahmeda Ljuti'Ća,448. Gluhina ada,45 kola se nalazila na ušću Sane u Unu,9. Radivojeva ada,48

10. Ada Gornje ValrOŠi,4711. Lješnička alda,48

ime je dobila po tzv. Ašpergarevoj kuli, koju je podigao HerbertAueršperg (1528-1575). Aueršpergova kula se spominje u doku-mentu LXXXII, pisanom u Maloj Mlaki, u julu 1699. godine, kojim»banovac Stjepan Jellačić predlaže, kako da se uredi banska kra-jina nakon roka karlovačkcgae (up. R. Lopašić, op. cit, III, p. p.155, 156).

41 Kao samostalna ada danas ne postoji. Međutim, i sada sejasno vidi nekadašnji rukavac Une i ostaci utvrde koju mještaninazivaju Grad Marije Terezije. Ovaj kompleks, koji je obradivezemljište, pripada stanovnicima sela Struga i Zamlača. Oni ga na-zivaju još i Mala otoka.

4z Struge adasi - Stružka ada, danas tzv. Suha otoka, ležiizmeđu sela Struga i Zamlača. I ovdje je dobro uočljiv nekadašnjirukavac Une ,koji su zasuli stanovnici sela Struga. Danas se na-ziva još i Velika otoka.

43 Dvije Saplića ade danas se zovu zajedničkim imenom Piv-njaci. To je obradivo, plodno zemljište koje pripada stanovnicimadanašnjeg Dvora na Uni i Zamlače.

44 To je ada na Korlatu, ispod Novoga. Iona je danas suhaotoka. Na njoj se nalazi jedna od novskih plaža. , ,

45 Gluho adasi - Gluhina ada. To je nekadašnja Druga ada,koja se nalazila na ušću Sane u Unu. Ova ada danas ne postoji.Tokom ljeta 1970. godine ona je razrivena, raskopana bagerimazbog veoma kvalitetnog šljunka.

41 To je današnja Kapetanovića ada, koja se nalazi napremaKapetanovića brodu - lokalitetu koji i danas postoji u -Bos, No-vom. To je završetak ade u Uni, koja je sastavljena od nekolikonekada samostalnih ada. I danas su dobro vidljivi zasuti rukavciUne, koji su nekada presijecali ovu adu. Ona je danas dugačkaviše od jednog kilometra.

47Ada Gornje Varoši - ada -koja se nalazi između Kapeta-novića i Lišničke ade.

48Lišnička ada, nastavlja se nizvodno na adu Gonnje Varoši,a uzvodno na Ceklićaadu. Sve ove ade danas se nazivaju jednimimenom Vidorijska ada, jer se nalazi- nasuprot dijela BosanskogNovog koji se naziva Vidorija, i potoka Vidorijakoji se tu ulijevau Unu kao njena desna pritoka.

zamućen krvlju ratnika iz jednog sukoba sa Turcima. Danas višene postoji ni selo Tisovac, koje nalazimo kod Smičiklasa u nje-govom popisu 'posjeda knezova Zrinskih, iz 1328. godine (up. TadeSmičiklas, Codex diplomaticus regni C. D. et S, IX, p. p. 343, 414,Zagreb, 1909).

34 Hadimoglu bagd - vinograd Hadimovića. Iako na ovompodručju danas nema vinograda, postoje brojni nazivi toponimakoji danas podsjećaju na njih (Vinogradi,Vinogradine i sl.). Moždase radi o današnjim oranicama Vinogradi, na Mokrim poljima iznadsela Struga, sjeverno od Dvora na Uni.

ss Najvjerovatnije današnji lokalitet Crkvenuša, u ataru selaGolubovac, gdje je, po pričanju mještana, nekada postojala crkvasa grobljem, o čemu svjedoče i postojeći ostaci.

31 Danas na ovom području, upravo u selima Golubovac, Di-vuša i Orahovica ima vdše porodica Mlađenović. Po njihovom po-rodi~om predanju oni su u ova sela sišli iz Orahovice, koja senalazi u području kojim prolazi granična linija, u narodu poznatapod nazivom »stara međae,

37 U selima Golubovaci Divuša žive porodice Cvetanović,koje,po porodričnojpredaji, potječu iz sela Orahovica, gdje ih i da-nas ima. ..

ss Divuša, lijeva pritoka Une .i istoimeno selo u BanijskomPounju, 15 km sjeverno od Bosanskog Novog.

BI Ravniče adasi - Ravnička ada. Selo Ravnice nalazi sena desnoj strani Une, 9 km sjeverno od Bos. Novog.Ada je obra-divo zemljište, koje pripada stanovnicima sela Ravnice IZamlača.Danas je suhim rukavcem Une podijeljena na dva nejednakadijela.

40 Ošpurgan adasi - Ošpurganova ada.' To je, u stvari, za-padni dio Ravničke ade. Mještani ga nazivaju Vatrenjaci. Staro

86 87

12. Cekiča ada,n13. Šestića ada.50

Na ovom području u to vrijeme nije bilo više nikakvihriječnih ostrva.

4. GRANlIOE POD.RUCJA J3U2IM

Kao što je već rečeno, 'komisije za razgraničavanje, da nebi gubile vrijeme čekajući na odgovor iz prijestonica u vezisa sporom oko Novoga, 'odlučile su da nastave razgraničavanjesa brda Klepala'" »gdje se završava područje Novog« i odaklezapočinje ipOd.ročje tvrđave Gvozdansko, koje se stere s desnestrane granične linije i područje turske tvrđave Bužim, s lije-ve strane granične linije. Pošto se ova dva područja, 'koja jetrebalo raegraničrti, dodrruju, »u prisustvu svlh prvaka i voj-ske obiju strana i shodno carskom ugovoru o msru« na ovombrdu iskopana je prva granična humka za ovo područje. Gra-nična linija odavde vodi prema sjeverozapadu i druga humkapostavljena je na putU.51 Odatle, u 'pravcu 'brda RadoVlić,5!kroz područje Gornje Jamnice,53 na desnoj strani puta, posta-vljena je treća humka, a četvrta »U blizini klanca.š! s desnestrane puta, pokraj jablanova«. Peta humka, opet na područjuRadović, postavljena je na starom putu koji ide sredinomdola Dabmje,55 odakle 'granica produšuje prema šestoj humci

41 Ada kod sela Javornik, južno od Bos. Novog, ispod ušćapotoka Javornik. Danas se naziva Balatuša.

lO Danas je to suha otoka kod sela Stanić Polja. Mještani jenazivaju Suhanac.

51 Ostaci ove humke, sjeverozapadno od brda Gaj. postoje idanas.

SI Brdo Radović ostaje s desne strane puta i granične linije,na teritoriju SR Hrvatske, jer ovuda prolazi današnja međurepu-blička granica.

53 Gomja Jamnica, danas područje sela Kotarani. Kod starijihmještana se još uvijek čuju naziv Gornja Javnica (mjesto Jamnica,slično Javnlk-Jamnik).

M Kroz ovaj klanac i danas se odvdja lokalni saobraćaj. Poredsamog, klanca žive porodice Tadić. Jablanova, međutim, nema.

, 16 Postoji, Mala i Velika Dabrnja. Ovdje je riječ o VelikojDabrnj]. Tu danas stanuju porodice Grandić, Cu1ibrk i Ceran.Ovom dolinom protječe i rječica Dabrnja, koja u njoj ponire iponovo izv.ire.

88

postavljenoj s lijeve strane brda Radović: I sedma humkabila je na području Radović, s desne strane puta, »tako da jojje s lijeve strane bila voda Dabrnja«. Osma humka postavljenaje uvrh ovoga brda, s lijeve strane puta. Odavde se granicauspinje na sami vrh brda Jamn~k,56gdje je postavljena devetahumka, odakle produžuje prema Iokvi-pojilu Hrđevac.š? kojase nalazi lijevo od Jamnika i u čijoj je blizini postavljena de-seta humka. Jedanaesta humka bila je postavljena »u istomsmjeru, na vrhu brda zvanog Dvorac, između voda Cave iLju:bine,58 među dva puta", dvanaesta na J'elovoj gori,·u s de-sne strane puta, a trinaesta na Metli,60 riaprema Bužimu, naldjevo] strani ovog puta. Granica odavde prolazi kroz Bukovklanac," u kojemu je bila postavljena četrnaesta humka, s de-sne strane puta, upravo na mjestu gdje se sastaju putovi izGvozdanskog i Bužima.63 Petnaesta humka postavljena je uvrhbrda Nikolin kfanac,64 između dva puta, šesnaesta na Nikoli-

5e Jamnik - Javnik, brdo, istočno od Bužima a južno odGvozdanskog. Ostaci samo grada Javnika nalaze se s druge stranebrda, u SR Hrvatskoj.

57 Riječ je o Hrdjevici,koja nije nikakvo jezero nego lokva--pojilo za stoku. Nalazi se na području sela Bulečand, istočno odBužima.

58 To je vrh brda koje se danas naziva Corkovača, jugoistočnood Dobrog Sela. Naziv Dvorac danas je nepoznat.

59 U svim rukopisima jednako napisano: c-v-h-l-v-b-n-h. KodSrkulja (str. 29. nap. 4) Cebelubina, odnosno Ceve r. Lyubina.Ovdje se radi o dvjema rječioama: Čavi i Ljubini. Cava izvireu šumi Jovaš, i južno od Čavnika ulijeva se u rječicu Baštru, kaonjena l1jeva pritoka. Baštra se niže, Bos. Otoke ulijeva u Unu.Rječica Ljubina ulijeva se u Zirovac, također lijevu pritoku Une.

•• Jelova gora, odnosno Jelovac, leži sjeveroistočno od brdaCorkovače. Ispod nje protječe Jelov potok.

el Na ovom području ima više toponima pod ovim nazivom.Jedna Metla nalazi se sjeverno od Bužima, druga sjeveroistočnood Podzvizda. Metla o kojoj je ovdje riječ nalazi se istočno odBužima. To je nepošurnljena zaravan između brda Culumak i Je-lovac, odnosno J elova gora.

62 Bukov klanac, (kod Srkulja, str. 29. nap. 6, Bucua Glanza,odnosno Bu:kov Klanac) nalazi se ispod brda Culumak, 'koje ležisjeverno od Dobrog Sela.

e30vi putovi su i danas u upotrebi. Ostaci humke takođerpostoje.

64 NikoMn klanac, kod Srkulja (str. 29. nap. 7) Nicolina Gla-vica, odnosno Nikolina Klanac, brdo zapadno od Culumka.

89

noj kosi,65na desnoj strani ovog puta, a 'sedarnnaesta se na-lazrla »blizu potoka Nikoline -kose«. Granica je zatim prela-zila potok, produžavala putom i izbijala u dolinu Radašnice."Osarnnaesta humka nalazila se blizu rječice Radašnice, s de-sne 'Strane puta. Izašavši iz doline Radašnice granična linijanailazi na bunar Grabovac." Devetnaesta humka bila je po-stavljena s njegove lijeve strane. Odavde granica vodi naRadačke Ravnice." gdje je, na desnoj strani puta, postavljenadvadeseta humka, pa produžuje prema Staroj Stražbenici,89na kojoj je postavljena dvadeset i prva humka, s lijeve straneistog puta. Dvadeset i druga !humka nalazila se »na granica~aGunjevca .j Str~benice«, odakle se uspinjala -~a brdo GunJ~vac?" gdje je, na desnoj snrani puta, postavljena dvade~.et 1

treća humka, Dvadeset i četvrta humka nalazila se na brijegukoji se tada riazdvao Radonića glavica," a <bila je posta~~jen~tako da joj jena desnoj strani Jasenov potok," a na hJev~JBabića potok." I dvadeset i peta humka ,bila je na ovom bri-jegu i između ovih potoka, a dvadeset i 'šesta se n~azila »'l~-jevo od brda 'zvanog Babina glavica.«'" Dvadeset 1 sedma Je

65 Nikolina kosa danas se tako naziva strana iznad selaSuzići ispod šume D~bruše, u Gornjem Zirovc? Međutim, potokpod ovim nazivom nepoznat. Ispod navedene sume Dab~še Imaviše potoka od kojih se neki uLijevaju u Zirovac, a nek!i u Ra-dašnicu,

68 Radašnica, pritoka Zh..ovca. .87 Grabovče pinarr, bunar, izvor Grabovac, kod SI"k~Ja (str.

29) Grabofza, pritočica Radašnice. Pored njega ide današnja među-republička granica. ..,

88 Radačke Ravnice, današnje selo Ravnice, koje ..S~ nalaziispod planine Radač, odnosno Radoč. <?va ~1Umkapostcji 1 dana.s.

69 Stara Stražbenica, tako se naziva I danas. Samo~rd.o Jenepošumljeno jer je stara šuma sasječena. Okolo se nalazi bjelo-gorica. Sada se vrši novo pošumljavanje.

70 Ovaj ili sličan naziv među mještanima dan~s n~poznat.71 Ovo brdo danas nosi nazdv Kremenac. Preko njega Ide gra-

nica između SR BiH i' Hrvatske. . . '.72 Jasenov potok, i danas pod istim nazivom. UlIJeva se u rre-

čicu Bojnu. .73 Babića potok, kod Srkulja (str. 29, nap. 14) BablgB:Potok,

odnosno Babicha P. i Babina P. Danas se ovaj potok naziva Bo-rića potok. Ulijeva se u rječicu Zirovac. .

74 Babina glavica u jednom, a Babića glavica u ~stala trI. ru-kopisa hududname, Kod Srkulja (str~3.0'nap...1) Babiga Glavlc~~;odnosno Babina Glaviza. To je današnja BanJceva glavica. Babići

90

bila postavljena blizu potoka Vrh planine," a lijevo od putaVerstov potok.76 Zatim je postavljena ogromna, dvadeset iosma humka, »blizu jednog velikog stabla.: na mjestu podnazivom Redžepovac,?? drugim imenom Rujska«.78 Oko ovehumke sasječeno je drveće. Granica odavde produžuje naGrljevac." na kojemu je postavljena dvadeset i deveta humka,tačno nasuprot humci na Redžepovcu. I oko ove humke biloje sasječeno drveće »tako da se vide suprotne' planine«. Kaogranična Iimija odavde je prihvaćena stara granica, »zavedenje d prihvaćen pravac granice prema stablu oskoruše, koji ćerazdvajati i označavati 'zemlje dviju stranac. Trideseta humka,a bila je velikih dimenzija, postavljen? je pokraj stabla oveoskoruše. Granica odavde ide preko brda, zatimrječicamaBrestov potokš? i Bojna.š! koje su prihvaćene kao granica, idolazi do tmdeset d prve humke, koja je postavljena »na ruhušume«. Odavde granična Unija vodi prema razvallnama staretvrđave Bojnik,82 do Ikoje je, nedaleko jedna od druge, bilo

su nekada živjeli na ovom području pa su se raselili. Nekd i danasžive u Gradim, selu između Vrnograča i Bosanske Bojne.

75 Na isti način napisano je u' svim rukopisima: vrh platine.Kod Sr'kulja (str. 30): Vrh Platina. Mislim da ovo treba čitati Vrh-planina ili Vrh planine. Neutvrđeno.

78 U sva četiri primjerka hududname jednako napisano. KodSrkulja (str. 29, nap. 2) Vristo Potok, odnosno Verstov P. Riječ jeo potoku koji se danas naziva Brezov potok.

77 Ovaj lokalitet mještani nazivaju Redžinovac. Postoji i potokkoji nosi isti naziv. Brdo Ređepovac, koji se uzdiže južno od selaKomora, a zapadno od Gvozdanskog, ne dolazi u obzir jer se nalazisuviše sjeverno od granične linije.

78 Arapskim alfabetom napisano ovo ime može se pročitatiRujska, Rojska, Ruviska i sl. Kod Srkulja (str. 29, nap. 4) Rovisca,odnosno Ruvisca. Potok Rujska ili Redžepovac danas nosi nazivRedžinovac.

78 Grabovče - Grabovac, Grabovica. Tako je napisano u hu-dudnamama pod oznakom NB i S. U istanbulskom rukopisu, me-đutim, stoji Grlevdže. To je današnji Grljevac, istočno od Vrno-grača, a zapadno od Donjeg Zirovca.

80 Radi se o potoku Brestavac, koji se ulijeva u rječicu Bojnu,a ova, sa svojim ostalim prltokarna, u Glinicu, sjeverno od Vrno-grača.

81 Rječica Bojna nastaje od Male i Velike Bojne, koje izviruna području Kobiljaka.

81 Boynik kal'asi - tvrđava Bojnik, vjerovatno lokalitet kojise danas naziva Zidina, a nalazi se između Hrvatske Bojne i Bo-sanske Bojne.

91

postavljeno šest humki,a nalazile su se i s desne ·i 5 lijevestrane puta. I u vezi sa ostacima ove Itvrđave došlo je dožučnog raspravljanja i ubjeđivanja koje je dovelo do dvo-dnevnog zastoja i prekida rada na razgrarnčavanju, jer je»stanovništvo obiju ,granica vuklo svako na svoju stranu«. Ijedni i drugi su tvrdili da je to njihovo od pamtivijeka. Ne-sporazum je najzad uklonjen na taj način što su obje straneprihvatile prijedlog da se definitivno poruše svi još postojećiostaci ovog grada, Izuzimajući samo napola srušenu kulukoja je ispunjena Ikamenom i zemljom i tako postala ogromnitrideset i osmi znak na ovom dijelu granice. 'I'rideset i devetahumka postavljena je tačno nasuprot ostacima Bojnika, udolini rječice Kurjašnice.š" a četrdeseta na brdu Kolun.84 Ce-trdeset i prva humka nije bila daleko, postavljena je IS desnestrane puta, a četrdeset i druga nalazila ISe palm-aj po-tokaGrabovac,85 <također s desne strane puta. Granica je odavdevodila na brdo <kojese tada nazivalo Ćehajina kosa." Na njojsu postavljene tri humke u istom smjeru, posljednja pokrajjednog velikog stabla ko-je je označeno. Granica odavde vođina mjesto gdje se sastaju rječice Čemernica'" i Bakota.š" gdjeje postavljena četrdeset i šesta humka. Odavde granica izbijana Ivaniš pot()lk,89gdje je postavljena četrdeset i sedma humka,

na lijevoj strani puta, a odatle ·izlazi na Ivaniš kosu.DO Tu jepostavljena četrdeset i osma humka, kojom je završeno raz-graničavanje ovog područja.

5. GRANICE PODRUCJA VRNOGRAC

Sa kose iznad Ivaniševca granica je, u istom smjeru; vo-dila do Šahinovog potoka.s! gdje je postavljena-prva humka.Odatle je išla ovim potokom, a druga humka postavljena je»napremaSahinovom mezalDu,92na rubu doline«. Treća humkaje postavljena »upravo pored Sa:hinovog rnezara«. Granicaodavde izlazi na brdo Dabrinu,'3 na 'kojemu je, s desne straneputa, postavljena četvrta humka. Sa ovog brda granica vodina brdo Krivaju.š! Sljedeća, peta humka postavljena je naovom brdu, na mjestu gdje zaokreće drum Lunbardanik."I šesta humka nalazila se na brdu Kr'ivaja, kao i prethodnana lijevoj strani puta, sedma »na mizbrdici koja vodi poto-

83 Kurjašnica, potok koji izvire na istoimenom brdu, ulijevase u Bojnu kao njena desna pritoka.

84 Kolon, Kolun Kulun ili sl. Kod Srkulja (str. 30, nap, 10)Coluna, odnosno Kolum. Ovaj naziv ne pamte ni najstariji mje-štani. Riječ je, međutim, o brdu koje leži između sela Stanište iKomanda, na desnoj strani rječice Kurjašnice.

85 Grabovac, potok, i danas pod istim nazivom.8t\ Kethoda kosasi - Cehajina kosa. Kod Srkulja (str. 30. nap.

11) Chetuda Cossa, odnosno Chehaja kosa. Ona se danas zoveCoragina kosa. Nalazi se na području Oblaja, na lijevoj stranirječice Cemernice.

67 Cemernica, desna pritoka Bojne. Izvire na istoimenojplanini.

88 U svdm turskim rukopisima Bakota. Kod Srkulja (str. 30.nap, 12) Baccoto, odnosno Bakota. Na topografskoj sekciji Zirovacund Vrnograč (MI, 1908) sa orda Bakotnac silazi jedan potok kojise ulijeva u Cemernicu južno od brda Tavani. Riječ je upravo oovom potoku, On se danas naziva i Bakotin potok.

89 Vjerovatno se tada tim imenom nazivao potok ispod Iva-niševca, na području Oblaja, sjeverno od Vmograča.

00 Radi se, svakako, o kosi iznad Ivaniševca, također na pod-ručju Oblaja.

11 Sahin potogi - Šahinov potok, kod Srkulja (str. 31, nap. 1)... rrvolo di Isahin . .. odnosno Gahm. To je današnji Sainovac,izvire na istoimenom brdu koje se na topografsko] sekciji Zirovacund Vrnograč (MI, 1908) naziva i Mađarčevo brdo, Porodice Ma-đarac !i danas žive u ovom kraju.

tz Šahin mezari - Sahinov grob, kod Srkulja (str. 31) ... allasepaJ.turadi Isahin . " Ovaj je naziv nepoznat među okolnim sta-novništvom. Niko se ne sjeća nekog starog, po nečemu čuvenoggroba u ovom kraju.

113 Dabrina, brdo Između Krivaje i Sainovca." Krivaja, selo i brdo sjeverozapadno od Sainovca a sjevero-

istočno od Starog Sela.es Lunbardenik ... tarik, na drogom mjestu Lunbardenik yolu

- Lumbardelllički drum, put. Naziv Lurnbardenik susrećemo kaolokalitet na raznim područjima. Na geografskoj sekoiji Karlovac(izdanje Vojnogeografskog instituta, dopunjena 1954, 1: 100.000)Lumbardenlk je područje južno od Slunja, između rijeke Slušnicei potoka Pribilić; na geografskoj sekciji Bihać (izdanje Vojnoge-ogratskog instituta, dopunjena 1967. 1: 100.000) Lumbardenlk jevrh (1101 m) zapadno od Gornjeg Lapca, a na sekciji Knin (izda-vač isti, dopunjena 1958, 1 : 100.000) Lumbardenik je jedna šumajužno od Mazinske planine a sjeveroistočno od Mazina, i jedanvrh koji leži sjevorozapadno od Velike Popine, Na samom prevojuna Mazinskoj planini, kojim prelazi Lumbardanički drum, jedanse lokalitet i danas naziva Pošta.

92 93

kU«,96a osma humka »kada se dođe do same nizbr dice«. De-veta humka postavljena je iznad Bukovog potoka," na kosikoja "Setada naziv ala Sazinska kosa," a deseta na Sazinskombrdu,oo nedaleko od Bukovog potoka. Graničnu liniju odavdepredstavlja ovaj potok sve do svog utoka u rijeku Glinicu;''"a zatim rijeka Glinica do svog ušća u Glinu. Na samom ušćuGlinice - između nje i Gline - postavljena je velika, desetahumka i označeno je nekoliko visokih stabala. Od ovog mje-sta granica područja Vrnograč ide rijekom Glinom i završavase na ušću potoka Podzvizd'?' kod seoceta Ponikve.t'"

6. GRANICE PODRUČJA PODZVIZD I VELIKA I MALAKLADUSA

Ovo je bilo područje oko čijeg su razgraničavanja komi-sije imale, izgleda, najmanje muke. Ono započinje od ušćaPodzvizdske r ijeke u Glinu i ide rijekom Glinom do utokarijeke Rabinje.l'" koja je desna pritoka Gline, odakle je gra-nična linija rječica Rabinja sve do svog izvora, jer se onanalazi »upravo na rubu starih zemalja spomenutih tvrđava«.Na ušću Rabinje u Glinu postavljena je, uz saglasnost obijustrana, jedna velika humka, kako je postupljeno i na utekuGlinice. Na području današnje Gornje Gline, gdje izvire rje-čica Rabinja, završavaju se 'zemlje i granice Podzvizda i dvijuKladuša.

Ostaci starog građa Pođzvizđa

!I" To je Bijeli potok, ulijeva se u Glinu kod Krivajskog luga.97 Naziv Bukov potok danas je nepoznat. Ovdje se radi o

potoku ispod sela Bukovlja, koji se ulijeva u rijeku Glinicu kaonjena desna pritoka.

9S Ova se kosa danas naziva Kurtova kosa.90 Među mještanima je nepoznat naziv Sazinsko brdo.100 Gbinica, desna pritoka Gline.101 Podzvizd, kraj, selo i potok. Ulijeva se u Glinu ispod seo-

ceta Ponikve. Mještani ga nazivaju Podzvizdska rijeka.102 U svim rukopisima Ponikle. To je seoce Ponikve, sjeverno

od Podzvizda, na desnoj strani Gline, 'ispod brda Krndija.103 Rijeka Rabinja izvire na području Gornje Gline, zapadno

od sela Ponor, ponire i ponovo izvire na području Cvijanovićbrda, i između sela Glina i Kestanovac ulijeva se u G1inu kaonjena desna pritoka. Ostaci tvrđave u Velikoj Klađuši

94 95

7. GRANICE PODRUCJA CETEN, .PEćr, CAZIN I TR2ACDO KORANI<;,,'4

Prva humka IZapodručje koje je pripadalo Cetinu,lo5 Pe-ćima,l06 Cazinu107i Tržcu/08 postavljena je na rubu šume kojase nalazi prema izvoru rječice Rabinje. Druga humka bila je»na putu poznatom pod nazivom Cetinovo bilo«I09 pored jed-nog velikog hrasta. Granica odavde izlazi na otvoreni prostor,na livadu koja se tada nazivala Kabilovo razbojište.t'" Nanjoj je postavljena treća humka. Granica odavde vodi pod-nožjem brda, prelazi Koraninu desnu pritoku, rječicu Grabo-va~,111a sljedeća, četvrta humka postavljena je u livadi, s de-sne strane puta. Ova humka bila je velikih dimenzija a nala-zila se tačno nasuprot humci na Kabilovom razbojištu. I petahumka ,bila je golema. Nalazila se također u podnožju brda,na obali navedene rječice Grabovac. Odavde granica prelazirječicu Grabovac, ide preko brda i šesta humka postavljenaje »nasuprot rijeci KrJeduši«112 a sedma »pokraj b.reze blizurijeke Krleduše«. Granica odavde izlazi uvrh Selišta Gnojni-ce,1I3 gdje je pored jednog stabla postavljena osma humka.I deveta humka bila je na ovom Selištu, na njegovom rubu.Granica ovdje pravi zaokret, slijedeći rub ravnice, jer jeunaprijed među komisijama dogovoreno da »sva polja, Iivade,

Ruševine stare tvrđave u Tržcu

otvorena i ravna 'mjesta 'koja se nalaze s desne strane, napodručju tvrđave Slunj, ostaju pod dominacijom austrijskogcara, a sve visoke planine ma lijevoj strani [granične linije] ...ostaju pod upravom VIsoke Porte«, pa je sljedeća, desetahumka, opet na ovom Selištu, postavljena »pored jednog hra-sta na rubu brda«. Odavde granica ide putom, zalazi u pla-ninu i izlazi na mjestu gdje se rječica Gnojnica'P ulijeva uKoranu. Pored i ovog ušća postavljena je jedna golema hum-_ka, kojom je završeno 'ra~g,raničavanje ovog područja.

104U rukopisima NB i S čitav ovaj sektor granice ispušteno'105Cetin - Cetingrad, jugozapadno od Velike Kladuše.loe Pekler - Peći, danas Pećigrad, na cesti Cazin - Velika

Kladuša.107Istazin - Cazin, sjeverno od Bihaća.108Tržac, selo na desnoj obali Korane, zapadno od Cazina a

južno od Velike Kladuše.lot Cetinovo Bilo, kod Srkulja (str. 32) Cetinovobilo, danas

Cetinsko Bilo nalazi se zapadno od Cetmgrada.110Kod Srkulja (str. 32. nap, 4) Cobilovo Razboiste, od,~osno

Rabillovo R. U ovom kraju postoje dva lokaliteta pod nazivomRazbojište, a toponim Kabilovo razbojište među mještanima je

111Grabovac, potok, desna pritočica Gline, izvire na brdu podistim nazivom. _

111 U svim turskim dokumentima jednako napisano: Ka-1eduše.Kod Srkulja (str. 32. nap. 7) Chdrlandussa, odnosno Kirladussa ..Toje Krniaduša, rječica i naselje jugozapadno od Tatar Varoši asjeveroistočno od Slunja.

113Danas postoji selo Gnojnice, sjeveroistočno od Slunja ajugoi-stočnood Cetingrada.

8. GRANICE PODRUCJA 'I'R2AC, OSTR02AC, BIHAĆ,BRĐKOVICA I DRE2NIK NA LIJEVOJ STRANI KORANE

Kada je trebalo preduzeti povlačenje granične linije zapodručj a Tržac,108 Ostrožac.t'! Bihać, Brekovieu 116 i Drež-

\14 Gnojnica, desna pritoka Korane, ulijeva se u nju jugoza-padno od Cetinske Varoši.

115Ostrožac, južno od Cazina.116Berkovica, sjeverno od Bihaća.

96 7 - Granice bos. pašaluka ... 97

I1ik,117koja se nalaze na lijevoj strani Korane, austrijska de-legacija je neočekivano istupila sa zahtjevom da prije togatreba vda se poruše Furjan.P" Drežnik, kula čifluka Lapac.P"i ruševine Boričevca iako su iz temelja bile obnovljenee.P?Po mišljenju Maesiljija i njegove pratnje bilo je neophodnoporušiti ova utvrđenja »jer su to bila sta1na žarišta smutnjii sukoba između dviju krajina«. Turska delegacija, koja jebila sasvim iznenađena ovakvim zahtjevom svojih partnera,il početku se energično suprotstavljala. Nekoliko dana petra-jao je spor među komisijama, objašnjavanje, rwbjeđivanje. Alirješenje problema nije se ostvarrvalo, situacija se, šta višezaoštravala. Kako nijedna str'ana nije popuštala, prihvaćenje prijedlog da se čitav posao .razgraničavanja odloži za če-tiri mjeseca, kako bi komisije 'tmale vremena da se konsul-tuju sa pretpostavljenima, da izmijene svoje stavove.

Pogled na dolinu Une sa zidina Ostrošca

Ostrožae, današnji izgled tvrđave

Tokom ova četiri mjeseca turskoj komisiji je postalo jasnoda je zahtjev njihovih kolega Austrijanaca osnovan i opravdani da zato neće odustati od njega. Osim toga tu je bio i petičlan mirovnog ugovora, kojim se komisijama za povlačenjegranične linije naređuje »da poklone krajnju pažnju i brigumiru i bezbjednosti podanika dviju strana, te neka bez spo-renja i pristrasnosti .razhuče na najbolji način zemlje dvijustrana«, pa su konačno pristali na 'zahtjev Austrijanaca da seponovo poruše popravljena od navedenih utvrđenja, a onošto je porušeno da ostane u stanju u kakvom se nalazi, da setamo više ne podižu nikakvi novi objekti. Ali, pozivajući seopet na ugovor o miru, ni na koji način ne smije biti ome-tano podizanje kuća i gospodarskih objekata, mirno stanovanjei bavljenje svim vidovima poljoprivrede. U tom smislu done-sena je i punovažna odluka, pa se naikon toga moglo pristu-piti razgraničavanju i ovog područja.

Povlačenje granice za prethodno područj e završeno jena utoku rječice Gnojnice u Koranu. Odavde je granica išlarijekom Koranom sve do mjesta sjeveroistočno od Furjana,gdje je prelazila na lijevu stranu Korane i prva humka zaovo područje 'postavljena je »pored hrasta u neposrednoj blr-

117 Drežnik-Grad, zapadno od Cazina.118 Huryan - Furjan, jugoistočno od Slunja.119 Lapsa čiftldg!kullesi - kula čifluka Lapac. Strogi centar

Donjeg Lapca kao i izvor kojim se napaja njegov vodovod i danasse naziva Kula. Međutim, odavno nema bilo kakvih tragova kule.

120Boričevac, sjeveroistočno od Gornjeg Lapca a jugozapadnood Kulen Vakufa.

98 99

zini Korane, naprema maloj adi,121 između šklopskog išturlićkog prelaza.P" Sljedeća, druga humka nalazila se u Ko-ranskom lugu,124 »pored jednog hrasta, ... dzrneđu dva brije-ga«. Granica odavde prolazi »podno Radovanove kose«,125gdjeje »pored jednog brijesta, na mjestu blizu potoka Hurjašni-ca«126postavljena treća humka. Četvrta humka bila je poredjednog velikog hrasta u podnožju brda, »na mjestu gdje seizlazi iz Furjanskog luga,127na ovoj strani .potokaPrivr.ilicev.P"Peta humka nalazila se »na .putu, između buk ovog i hrastovogstabla«, a kao šesti pogranični znak uzet je jedan golemi hrast»sa četiri rašlje«. Sedma humka postavljena je na brdo za-padno od Furjana i naprerna njemu. Ostaci razrušenog Furja-na129ostali su na lijevoj strani granične linije - na teritorijuOsmanske Carevine. Osma humka nalazila se blizu breze kojaje postojala »između izvora Furjašnice i Brezovog polja.P? de-veta »pokraj hrasta, na rubu padine naprema planini Mašvi-ni«131adeseta »ušumi, između dvije jame«. Granica odavdeizbija u polje sela Lipovac koje se tada nazivalo Rudeničko po-lje.132 U ovom polju, koje razdvaja planine Mašvinu i Blizn.icel'"

postavljene su, pored puta koji ide poljem, i sljedeće tri humke.Četrnaesta humka se nalazila između planine Bliznice i Ru-deničkog polja, odakle granična linija produžava prema pla-nini Bliznici. Petnaesta humka postavljena je na putu u pod-nožju ove planine, odakle se granica uspinje na njen samivrh, na kojemu je, pored jednog hrasta, postavljena šesnaestahumka. Odavde granična linija silazi niz Bliznicu i u njenompodnožju, na mjestu koje je tada nosilo naziv Delibašin ra-zboj,134 postavljena je sedamnaesta humka. Granica odavdeprelazi preko Lunbardaničkog druma.š" zalazi u Rakovičkopolje,135u kojemu je postavljena osarnnaesta humka, devetna-esta se nalazila »na ravnom prostoru, na mjestu gdje se prelazipreko malog potoka«,136 a dvadeseta je bila postavljena »na

121Mislim da je ovdje riječ o adi koja se nalazi u Koranijužno od Sklopa, kojoj je prema sjeveroistoku selo Ternovi, a pre-ma zapadu selo Alagići.

122Išklop gečidi - Sklopski prelaz, brod, gaz. Selo Sklop na-lazi se na Korani, jugoistočno od Slunja.

123Išturlik gečidi - Šturlićki prelaz, brod, gaz, Selo Šturlićnalazi se sjeverno od Tržca, na desnoj obali Korane.

124Koranski lug, kod Srkulja (str. 33) Bosco della Corana.Selo Koranski Lug nalazi se jugozapadno od sela Šturlić, a jugo-istočno od Furjana.

125Kod Srkulja (str. 33) Radovan Cossa, nepoznato.126Huryašniče - Furjašnica, rječica koja izvire ispod planine

Mašvine, a ispod Furjana, kod Božić Sela, sastaje se sa rječicomGrabačnicom.

127Nalazi se istočno od sela Brezovac, pod planinom Maš-vinom.

128Neutvrđeno.129Na topografskoj sekoiji Sluin (MI, 1915) postoji toponim

Gradina, na brdu južno od Furjana.130Brezovo polje, polje sela Brezovac, jugozapadno od Fur-

jana.13,1Mašvina, planina južno od Furjana.132Kod Srkulja (str. 34, nap. 2) Rodenizco Polle, odnosno

Rudenicko Polje, a na str. 34. Plesnicza. Riječ je o polju selaLipovac, koje razdvaja planinu Mapvinu i Bliznicu. Gornji nazivdanas nije u upotrebi.

Na izvoru rječice Grabovac

133Postoje dvije Bliznice, jedna pokraj druge. One razdvajajupodručja Lipovac iSelišće.

134Delibaši razboyi - Delibašin razboj, kod Srkulja (str. 34,nap. 3) ... deUi Bassi Razboi (sic), odnosno Basi Razboi. Toponimpod ovim nazivom nepoznat.

135Polje sela Rakovice, sjeverozapadno od Drežnika, kojimprotječe istoimena rječica.

136Ova humka nalazi se blizu lokaliteta koji se danas nazivaSajmište.

101100

gornjoj strani potoka Rakovica=.!" odakle je »jednu osminusata granica spomenuti potok«, pa je dvadeset i prva humkapostavljena na platou iznad potoka.P" Granica prelazi ovouzdignuće i silazi u ravnicu, pa je dvadeset i druga humkapostavljena pored puta, a dvadeset i 'treća, u istom smjeru,iznad samog izvora Grabovca,139 nedaleko od puta i s nje-gove lijeve strane. Granica odavde vodi prema brdu I\l čijemje podnožju postavljena dvadeset ičetvr.ta humka, »kod hra-sta, također na gornjoj strani spomenutog Grabovca«. Dva-deset i peta humka nalazila se »između hrda i izvora spome-nutog Grabovca«, dvadeset i šesta »u blizini Šarčodola«140dvadeset i sedma pored starog druma »uz jedan hrast sa dvje-ma rašijama, između dvije jame«, dvadeset i osma, idući odav-de prema Ruji, koja se I\l ono vrijeme nazivala ,Run.avica,t>41»uz stablo breze, također između dvije jame«, a dvadesetideveta u podnožju ovog ,brda, također između dvije jame. Gra-nična linija ovog područja završena je tridesetom humkom,koja je bila postavljena pored jednog hrasta ispod puta nadKoranom, na mjestu koje se i danas naziva Mlinski prelaz.':"

9. GRANICE PODRUCJA IZACIĆ I BIHAĆ

. od Mli~skog prelaza na Korani započelo je razgraničava-nje područja koje je pripadalo Izačiću143 i Bihaću. PrešavšiKoranu granica je dšla pravom linijom i uspinjala se na brdoPogledalac.l+' gdje je postavljena prva humka za ovaj sektor.~ bila je ogromnih dimenzija i drveće oko nje bilo je sasje-ceno, a neposredna okolina raščišćena. Odavde je graničnalinija vodila grebenom brda Pogledalac, a druga humka po-stavljena je »na mjestu pod nazivom Koprivita kosa«145iznaddanašnje Stare ceste, koja se u ono vrijeme nazivala ŽeljevskipUt.t46 Idući stai1no grebenom planina 'granica je vodila dotreće humke koja je postavljena ·na putu za Vrževit,t47 »namjestu poznatom pod nazivom Vrh Plješivice«.t48 Četvrta hum-ka postavljena je na putu za FarkaiŠić,149na mjestu gdje ovajput prelazi bilo Plješivice.P" To je bila i posljednja humkaza ovo područje čija je 'granica dšla stalno grebenom planina»koje se nalaze naprema tvrđavama Izačić i Bihać«.

137Potok Rakovica, mala ponornica, koja protječe kroz ne-'ravno i vrtačama bogato, kraško Rakovičko polje. Ponire u sa;'mom podnožju planine Bliznice, nedaleko od lokaliteta koji mje-štani nazivaju Švica.

138Ova humka nalazi se ti neposrednoj blizini današnje noveosnovne škole.

139Grabovac, ponomica, protječe kroz istoimeno selo kojeleži između ~,a,kovice i Drežnika. Ponire blizu lokaliteta pod na-zivom Jovina pećina.

140Sarčev dol, Sarčodol, kod Srkulja, (str. 34, nap. 5) Sarzodol,odnosno Groca Dol i Garca - dol, danas Sarčodol. Ova uvala ležijugoistočno od izvora rijeke Grabovac.

141Runjavica, Runavica ili sl,kod Srkulja (str. 34, :nap.6) Ru-davicza, odnosno Runjavicza. Ovaj naziv nije danas u upotrebi.Međutim, široko, blago nagnuto područje, koje gleda prema Gra-bovcu, mještani nazivaju Ruja.

142Degirrnen gečidi _ mlinski prelaz, kod Srkulja (str. 34, nap.7) passagio del MoIino,odnosno Dejirmen gedschidi i Mli:narischeBrticke. I danas se tako naziva prelaz preko Korane, jugozapadnood Irinovca, blizu sela Catrnja.

143Izačić - Izačić Grad, jugoistočno od Drežnika, a sjevero-zapadno od Bihaća.

144~oš uvijek se .možeču1Jinaziv Pogledalac, iako narod ovob~do naziva Pogledalci. Nalazi se iznad današnjeg seoceta Catrnjasjeverozapadno od .?remilka .a jugoistočno od sela Sabljakavo:~pIC,.suma~Ja DO~JILapac, Ispostava Nebljusi, 1 :.25.000, ubilje-zen J~ ~C?k.~h~etUnjka (b~zsumnje iskrivljeno od humka), zapadnood plješivičkih vrh~a Vl'torogi Trepetljikovac, a sjeveroistočno odSlroncevog.vrha, blizu glavne saobraćajnice, koja iz Udbine, od-nosno, Donjeg Lapca, prelazi preko Plješivice i.vodi prema sjeveru.

145Koprdvita k~s~, kod .Sr~ulja(str. 35, nap. 5) CaprovitaCossa, odnosno Koprdvita kossa, Kuprovita i Koprivicza Berg. Ne-utvrđeno.

146Zeleve yoli - željevski put, put za željevu. Selo Zeljevana ovom drumu ispod Plješivice leži jugoistočno od Izačića. Danasse ovaj put naziva Stara cesta, zapušten je i upotrebljava se samou lokalnom saobraćaju. '

147Vrževit, leži jugoistočno od vrhova Gola Plješivioa i Crnivrh, a zapadno od sela ZavaIje i Međudražje.

148To je Gola Plješivdca, vrh sa nadrnorskom visinom od1649 m. .. .14U.Farkašik. yoli - put za Frkašić. Donji i Gornji FrkašiĆ,JUgOIStocnOod TItove Kori:nice,pod Plješivicom s krbavske stra:ne.

150Na karti "Pregledni nacrt, gospodarske jedinice VelikaPlješivica - Drenovača«, u vlasništvu šumskog gospodarstva Go-

103102

10. GRANICE PODRUCJA ORASAC, LAPA!C, HORICEVAC,STARA OSTROViICA:I KULEN-VAKUF

11. GRANICEPODRUCJA SRB

Od humke postavljene na ,grebenu Plješivice, na mjestugdje preko njega prelazi put za Farkašić, nastaje područjekoje je tada pripadalo kuli Orašac,!" kuli čifluka Lapac,152porušeno] tvrđavi Boričevac,us tvrđavi Stara Ostrovica15" ipalanci Kmen-Vakuf.u5 Kao i za prethodno, granična linijai za ovo područje vodila je stalno ,bilom'Plalllina i u pravcujugoistoka. Prva humka za ovaj sektor postavljena je na pla-nini Kuk,ls8 »U blizini Klupae.P" Druga humka postavljena jena Maeinskoj planini,u8 »na mjestu pod nazivom Visoka lok-va«.!S9Granična linija odavde izbija na Poljanu, koja se u do-kumentima o razgramčenju naziva Duga poljana-š" i na mje-stu gdje je prelazila preko Lumbardaničkog drumaš" posta-vljena 'je treća humka, a četvrta - posljednja humka 2Jaovajsektor - postavljena je »iaJmeđJu Gradovite kose1'1 i VelikogLisca«.162

Od humke na Brezovačkom Liscu eapočelo je povlačenjegranice za područje Sl1b.183Ono što je karakteristično i za ovajsektor jeste to da je i njegova granica dšla stalno grebenomplanina. Granična linija izlazi ona planinuCemernicu,164 načijem je VMU »pored bunara«18S postavljena prva humka (laovo područje. I druga humka postavljena je na. Cemernici,»na mjestu poznatom pod nazivom Dabaršticae.P" Treća hum-ka postavltjena je na vrhu brda Kupirova.r" »koje se nalazina završetku spomenute planine Čemernice«. Sa ovoga vrhagranična linija vodi na vrh Stražbenice,188 »koji gleda premanahiji SI'b«. Na ovom vrhu postavljen je četvrti granični znak,a peti - velika gromila od kamenja - postavljen je »uvrhklanca Popina,!6' na desnoj strani puta, 'Uz jedno veliko sta-blo«. Odatle .granica vodi uzbrdo prema samom vrhu planinePopuštak.P" a šesta ,humka postavljena je »na jednom golom

151Sjeveroistočno od Kwen-Vakufa, na desnoj strani Une.m Gornji i' Donji Lapac, varošice ispod Plješivice, zapadno

od Kulen-Valrufa.153 Boričevac, jugozapadno od Kulen-Vakufa.154 Stara Ostrovica, danas Ostrovdca, selo pored puta koji iz

unske doline vodi, preko Boničevca, u Gornji Lapac.153Vakf-i Una - Kulen-Vakuf, varošica na Uni, jugozapadno

od Bihaća. .IS6Dio Plješivice i vrh (nadrnorska visina 1172 m) kojim pro-

lazi put koji preko Plješivice spaja Lapačko i Knbavsko polje.157 Klupe, Klupa, kod Stl'Ikulja(str. 35, nap. 13) Culpa, odno-

sno KLupe.Lokalitet pod ovim nazivom nepoznat na terenu. Me-đutim, samd vrh Kuka gledan od vrha Celine, dakle u pravcu ju-gozapada, izgleda stepeničasto, upravo kao ogromne klupe pore-dane jedna iznad druge.

158Mazin yaylasi - Mazinska planina, sjeverozapadno od Ma-zina.

159 Visoka lokva, kod Srkulja (str. 35, nap. 14) Kisooolocona,odnosno VdssokaLoqua. Na ovom području postoje brojne vrtačeu kojima se voda zadržava samo privremeno. Neka lokva u kojojse voda zadržava preko čitave godine ne postoji.

180 To su kosanice koje pnlpadaju stanovnicima Mazina. Da-nas se čuje naziv Poljana.

1$1Gredovita kosa, jugoz8ipadnood sela Brezovac. I danas jeu upotrebi ovaj put koji vodi p~anini Cememici.

lU Ima vdše brda, planina i vrhova koji se nazivaju Lisac.Ovdje je riječ o Brezovačkorn Lisou (1111 m nadmorske vdsine),

koji se nalazi sjeverozapadno od sela Brezovac a ne o brdu Lisackoje leži istočno od Gornjeg Lapca.' ,

1«1 Gomji i Donji Srb, jugoistočno od Mazina a sjeverno odKnina.

184 Ovdje je riječ o Cemel'lnicikoja se pruža jugoistočno odMaZlina,prema Dabašnioi, a ne o Cemernici između Dabašnicei Srba.

165 Na planini Cemernici izvire i ponornica Bukovac a nanjenom grebenu ima više izvora čija je voda čuvena po' svojojhladnoći. Svi ti izvori d poniru na njoj izuzev rječice Dabašnice.

Ul Dabarštiče - Dabašnica, kod Srkulja (str. 36) Dobari-sticza, Dabašnlca, u donjem toku Srebrenica. Izvire na planiniCemernica, a selo Dabašnica, na ovo] rječici, leži istočno od Srba.

117 ~upiTUha,Kopiruha, kod Sl'Ikulja(str. 36, nap. 1) Copiruha,odnosno KCllPiRucha i Kuppi Ruha - kaj i selo Kupirovo, sjeve-rozapadno od Male Popine,

118Stražbenica, naziv koji se često susreće u blizini ove gra-nične loinije(up. i nap. 69). Ovdje je riječ o Stražbenicr sjevernood sela Dabašnica, a ne o Stražbenicl sjeverno od sela DonjaSuvaja.

let Riječ je o Klanou na putu južno od Kupirova a istočno odVelike PO!pme,koji se danas naziva i Srbski klanac.

170 Popištak, Popuštak ili sl. kod Srkulja (str. 36, nap, 2) PO-pistak, odnosno Popistjak. Ovakav naziv za neko brdo Hi planinuna ovom području ne postoji. Riječ je, svakako o planini Poštak,koji se proteže jugoistočno od Male Papine, asjeveroistočno od Ve-like Popine.

104 105

i dugačkom brdu«.11l Sedma humka postavljena je na samojplanini Popuštak, na jednom visokom kamenu. Ove dvije po-sljednje humke nisu -bile daleko jedna od druge »i jasno sevide«. Odavde granica ide sasvim pravom linijom grebenomplanine Popuštak. K.orital72 su ostala na desnoj strani graničnelinije. Osma humka postavljena je na jednom visokom brduplanine Popuštak, upravo naprema Maloj Popini.l7S Granicaodavde produžava u istom pravcu, a posljednja - devetahumka na ovom dijelu granice postavljena je »na desnoj stra-ni karnenitog vrha :koji se zove Ravni Popuštak,'?' tako dagleda na sve četiri strane«.

,

12, »GRANICA PREMA HRVATSKOJ«

Od humke postavljene na 'Ravnom Poštaku granica silazido Vilinog klanca;'> u .kojemu je, s lijeve strane puta, postav-ljena prva humka za ovo područje. Granična linija odavdevodi pravo na vrh Crnog vrha, koji je bio poznati podimenom Runava glavica.':" Na ovom vrhu postavljena je dru-ga humka, velika i od kamena, a drveće oko nje bilo je sasje-čeno .i neposredna okolina .raskrčena. Treća humka postavlje-na je u Žujinom polju,177 odakle se granica uspinjala »i namjestu zvanom Rujnak«178 postavljena je četvrta humka.

171To brdo, koje leži između Srbskog klanca i planine Poštak,danas se naziva MiškovJ.ćavrh.

112Korita, naziv .koji je i danas u upotrebi za ovo područjepod bjelogoricam koje je dzbrazdano mnoštvom jaruga i' vodode-rina. .

113Mala Popina, nalazi se, južno od Velike Papine, na putuza Knin.

114Neutvrđeno.115Vilin klanac, sjeverozapadno od sela Plavno, ,jugoistočno

od Male Papine.116Kod Srkulja (str. 36)... Cerni Virh, e coll' altro inome

Runade Glaniza ... i nap. 3: Runja Glavicza i RunjaV-il"Glavica,Riječ je o Crnom vrhu južno od Vi1inklanca a sjeverno' oo'Zujinogpolja, a ne o Crnom vrhu iznad Vilin klanca, koji, oStaje priličnoistočno od granične linije. ','. -: ' ' ; ." .

111ZujJ.nopolje, južno od Vdlin klanca a zapadOO'oo Plavna:118Rujnak, Rojna:k ili sl. Kad Srkulja (str. 36, na.p: '7) Rulnac,

odnosno Runjak. Nepoznato. ' .' '.)"

:.'

106

Odavde je .granična linija izlazila na vrh hrda Kita,179na ko-jemu je, pored njive, postavljena peta humka. Šesta se nala- 'zila nedaleko od današnjeg zaseoka Pašići, u Metiljavom do-CU,I80pored jednog hrasta, a sedma na mjestu pod nazivomBilo brdo.181 Osma humka nalazila se 'ria Otonskom brdu,koje se tada nazivalo i Otonsko hilo,18! a deveta na područjuOtona, »usred njive s lijeve strane puta«. Granična linijaodavde, prešavši preko potoka Kusa<:,l83vodi uzbrdicom i uzlazina Debelo brd.o,184na čijem se vrhu .koji se zove Medvidijaglavica,l85 završava tursko-austrijska, anastaje tursko-mletač-ka granica. Predstavnici svih briju država zajednički su odlu-čili da se ovo mjesto, koje predstavlja stvarnutromeđu, označiljepše i izrazitije, pa je podignuta »jedna velika humka, bolja,ljepša i viša od ostalih« i postavljeni su posebni znakovi na tristrane, koji su ukazivali na granične linije između Austrije iTurske, Austrije i Mletačke Republike i Mletačke Republikei Turske.

t7t KIta, brdo koje se nalazi dstočno od sela Pribudić a sje-verno od Otona. Danas se ona naziva Cupkavića kita. Leži s desnestrane vijadukta na' željezničko] pruzi Knin-Gračac.

180Metiljavi dolac, kod Srkulja (str. 36, nap. 8) Metlevi Dolaz,odnosno Metaljavd Dolacz i Metuljavi Dolacz, nalazi se istočno odBendera, kod današnjeg zaseoka Pašići.

t81,Bilo brdo, i danas pod istim nazivom. Kod Srkulja (str. 36)Billa Berdo. Na njemu također postoji tzv. gradina. Bilo brda ležiiUŽIW .od CUpkovića .kite.

ISt Brdo iznad Otona - sela sjeverozapadno od Knina. Danasje preovladao naziv Crkveno brdo, po crkvi sv. Ilije, koja se nalazina njegovom vrhu. I danas postoje prilično dobro očuvani ostacipOgranične gromile. ' , '

• - ,l~ ~usa~, lUeva prttočica Zrmanje, Ističe iz malog planinskogjezera koje se zove ,Kusačko jezero., 184Debelo .brdo, sjeverozapadno od Knina.

111 Medvedija glavica,danas Medveđak, vrh Debelog brda,koje leži .sreveroeapedno od Knina,

107

.~

III. RAZGRANIČENJE SA MLET AČKOMREPUBLIKOM

A. UGOVOR O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM(PRIJEVOD)

CARSKA AHITNAMA I MLROVNA ISPRAVA KOJE SUDATE MLETACKOJ REPUBLICI

Uzrok pisanja ovog meritornog dokumenta i raelog sa-stavljanja ovog autentičnog teksta je sljedeće:

Zbog neprijateljstava koja traju već nekoliko godinaizmeđu uzvišene države i Mletačka Republike trpjeli su svipodanici. Takvo stanje je ponovo zamijenjeno prijateljstvomi ljubavlju. Radi oživljavanja dobrosusjedskih odnosa posre-dovali su, davali inicijativu, polclanjali naročitu pažnju, poka-zali naklonost i privrženost prema miru i dobrosusjedstvu izsaosjećanja prema božijirn robovima, ponos visokih hrišćan-skih starješina, utočište ponosnih velikana, mudri upravljačistvari hrišćanskih naroda, nosioci sjaja i dostojanstva, posjed-nici dokaza slave i ugleda, Viljem Ul, kralj Engleske, Škotskei Irske i državni staleži Holandije - neka se sve njihovozavrši dobrom i pravim .putem.

Kada su se sastali izaslanici dviju strana u mjestu zva-onm Karlavci na sremskoj strani, blizu granice, uzori veli-kana hrišćanskog naroda lord Viljem Paget, visoki ambasadorkralja Engleske, i ambasador državnih staleža Holandije, si-njor Jacob Kolijer, obavili su kako treba usluge posredovanjaizmeđu dvije strane zahvaljujući svojoj revnosti. Kada su uznjihova posredovanje naše punomoći pa starom običaju ra-zmijenjene i proučene i kada su pitanje mira i dobrosusjed-stva na osnovu punomoći i ovlaštenja carskom zapoviješćustavljena na diskusiju i razgovorvna nekoliko. sjednica razgo-varano je o. pitanjima mira i dobrosusjedstva sa uzorom veli-kana briščanskog naroda izaslanim ambasadorom pomenuteRepublike sinjor-kavalirom Karlom Rucinijem.

Ali, lako je vrijeme za razmatranje stvari bilo pogodno,usljed toga što su se pojavile razne teškoće, on je oklijevao u

i

3·f

108

sklapanju mira i dobrosusjedstva, Stoga su uzori velikanahrišćanskog naroda izaslani ambasadori njegovog veličanstvarimskog irnperatora i Poljske uz znanje ambasadora posred-nika i uz saglasnost sviju postupili na osnovu iznesenih irnpro-vizovanih prijedloga, naročito kako je i~nesena u trećem članutih prijedloga. I rak od petnaest dana, kaji je opet uz znanjedviju strana utvrđen da potpisivanja isprava i njihove razmje-ne, 'bio je blizu isteka. Kako od strane pomenutog mletačkogambasadora nije nikako donesena konačna odluka ta je i Mle-tačka Republika razgovarala na najlj epši način pa nas i paMletačku Republiku o odredbama koje su sporne, s tim dabudu priključene miru i sporazumu kaji je božijom nakla-nošću zaključen između dviju strana, a nesebičnim nastaja-njem opet ambasadora posrednika između Osmanske države ipamenute Republike, U'Z pridržavanje i poštovanje osnovneisprave kaja je prije ovoga bila rtrkovodni princip izmeđuOsmanske države, ćesara i Mletačka Republike s tim da budepreliminarij 'za stvar sklapanja mira, razgovarano je o. slije-dećih šesnaest odredaba, i one su Iormulisane kako. slijedi:

Cl. 1. Kako su sada u posjedu Mletačka Republike u unu-trašnjosti Moreje gradovi, tvrđave, kasteli, varoši, sela, brda,rijeke, jezera, šume, luke i sve što je unutar tog kruga, usvajoj ukupnosti, neka to sve ostane u njihovoj ruci i posjedu,bez uznemiravanja. Neka se kao granica uzme međa na mor-skoj strani ipooadirna na mjestu gdje se nalaze ostaci starogzida, .tako da ne bude nikakvog miješanja i presizanja, niti izpravca Moreje prema Velikoj obali niti iz pravca Velike obalepremageanici Moreje.

Cl. 2. Pošto je Velika obala u posjedu uzvišene državeneka sva ostane pod upravom uzvišene države, potpuno onakokako je bilo u početku ovog posljednjeg rata. Neka se odstrane Mletačke Republike evakui:še tvrđava Lepant, neka sesruši kastel zvan Rumeli kaji se nalazi na obali Lepanta, atakođer i tvrđava Preveze, neka u tom predjelu Velika obalau potpunosti ostane u pređašnjem stanju.

Cl. 3. Neka ostrvo Ajamora i njegova tvrđava i mjestodo mosta zvano Pračja ostanu u posjedu i pod upravom Mle-tačke RepUibUke, s tim da nikako nemaju prevelike veze saVelikom obalom, kao i ostrvo Lefkada koje je uz samuAjamoru.

109

Cl. 4. Nakon određivanja granice u Dalmaciji neka se po-tom izvrši evakuacija Lepanta i rušenje kaštela zvanog Ru-meli i Preveze, a za to vrijeme neka se posada tri pomenutamjesta zadrži u njima da ,bi se spriječili i otklonuli napadi imotivi napada, i neka se uopšte ne zalijeću do Veli'ke obale,te neka, bilo pod kakvom izlikom ne prave nikakve zahtjeve.Stanovništvo pomenutih mjesta ako hoće neka ostane, a akohoće neka ide, neka se na njega ne vrši nikakav pritisak.

Cl. 5. Neka se zajednički koriste pomenuti zaljevi izmeđuVelike obale i Moreje i neka se inicijativom obiju strana oči-ste od izgrednika.

Cl. 6. Ostrva, koja se nalaze u Sredozemnom moru i udrugim morima u tom području, neka u stanju u kakvom suse nalazila početkom posljednjeg rata ostanu u posjedu uzvi-šene države. Harač i drugi porezi ili sve drugo što god je odstrane Mletačka Republike u toku ovoga rata uvedeno nekase ne traži od strane pomenute Republike.

Cl. 7. Neka uzvišena država ne traži zacstala davanja, aubuduće porez, od Mletačke Republike, za ostrvo Zakišla, iliod njegovog stanovništva. Pošto [e ostrvo Egina u posjeduMletačke Republike, neka sa svojom tvrđavom ostane kakojeste u njenoj vlasti.

Cl. 8. Tvrđave Knin, Sinj, Gabela i Čitluk u Dalmacijisada su u vlasti i pod upravom Mletačke Republike i nekaopet ostanu u njenoj vlasti i pod njenom upravom, bez uzne-mirivanja. Pošto je važno da njihovo posjedovanje bude oče-vidno i da podanici dviju strana žive mirno i spokojno, a poštoje potrebno da i granice shodno tome budu određene, kako nebi dolazilo do bilo kakvih sporova i kako ne bi preostala bilokakva situacija koja bi narušavala mir na granicama, dvijestrane su se sporazumjele da se povuče prava linija od knin-ske tvrđave do tvrđave V.rlika, odatle do tvrđave Sinj, odatledo tvrđave Zadvarje koja se naziva Dvare, odavde do tvrđaveVrgorac, a odatle do tvrđave Čitluk, i da se razdvoje graničnapodručja tako da mletački teritorij unutar spomenutih linijai krajevi, kasteli, tvrđave, kule i utvrđena mjesta prema mor-skoj strani ostanu u posjedu Mletačke Republike. Zemlje, lora-jevi i u njima utvrđene kule i utvrđena mjesta, koja se 'nalazeizvan tih linija neka ostanu 'ti posjedu i pod upravom: uzvi .•

šene dr~ave. ~~~duć: n~ka .s~ dviju strana ne bude nikakvognasrt~nJa, pr.~lrlvanJa 1 prrtiska. Opunomoćenici koji su od-ređeni od dVIJU strana za određivanje ovih granica, neka na-:~e d~ spomenute granice budu određene (istaknute) na na-cm kOJ.luz međusobnu saglasnost ocijene podesnim, već pre-~a odhka.ma. (sposobnostima) mjesta: nenaseljenim područjem,Ih šumama, lli rijekama i rječicama, a na mjestima koja ne-~aj.u m~ućnosti za isticanje [granične linije] rovovima, ko-cevima 1 kamenjem.

Da bi tvrđave u mletačkoj vlasti imale i ispred sebe ze-mlje u potrebnoj mjeri, neka se od strane opunomoćenikakoji su zaduženi za granicu odredi ispred tvrđava Knin Vrli-ka, Sinj, Zadvarje, Vrgorac i Citluk zemljište od jednog satahod~, li~ijom pravom ili kružnom, već prema zahtjevu (po-trebi) mjesta. Bok tvrđave Knina pada prema granici ćesarovateritorija u pravcu Hrvatske i neka se ne okrnje interesi ni-jedne od tri strane 'koje se graniče na tom mjestu i neka sekako je to utvrđeno 'ti ovom globalnom miru i sporazumu'poštuje uvijek pravo svake strane. Neka nad pomenutom gra-~~com bdiju obje strane. Acko<bise u blizini pomenute granice,Ih u.nutaJ' nje, našla tvrđava uzvišene države neka sve zemljeu njenom zaleđu ostanu toj tvrđavi i neka se i pred njomodredi, u polukružno] liniji zemlje u zahvatu od jednog satahoda, te nekazezrtlja unutar te linije uokrug, ostane u njenojvlasti. Neka se tvrđavi Čitluk dodijele zemlje u zahvatu odpo jednog sata i ispred nje, ali neka se Čitluku dodijele zemljeu zahvatu od dva sata hoda s one strane pomenute prave li-n~je koja se završava kod Čitluka, a odatle neka se odredi gra-mca opet jednom pravom linijom u pravcu mora. Kako je poovom pravilu i na ovaj način određeno granične područje ipovučena granica i kako su razdvojene zemJje koje će bitiposjedovane i upravljane, neka to sve bude meritorno i po-štovano ubuduće, .bez promjene i bez nasrtanja. Kada se nekousudi da prormjenl neki od postavljenih znakova i da nasrnena. neku od granica, neka se sa obje strane oštro postupi iprema. star,jemnamakoji u dovoljnoj mjeri ne polelanjaju duž-nu pažnju' zasluženom kažnjavanju takvog čovjeka i ovakvihpr~tupnika. .

.' Kada.dođe do teškoća među oponumoćenicima za granicu,te ,ak.one bude moguće da se međusobno slože, neka revnošću

110 111

(ambasadora) ćesara, engleskog kralja i državnih staJeža Ni-zozemske, koji se nalaze na sreeno] Porti, to !bude riješeno naprijateljski način. Neka zbog ovakvih i drugih graničnih spo-rova ne dođe do bilo kakvog nasrtanja, neka se ne narušavamir i spokojstvo mirnih podanika i neka se (ti sporovi) ne sma-traju uzrocima za promjenu mira i dobrosusjedstva zaključe-nog sa uzvišenom državom.

Cl. 9. Zemlje i krajevi dubrovačkih knezova neka buduneposredno uz zemlje i krajeve uzvišene države. Neka se uklo-ni ono što sprečava neposredni dodir i pomiješanost zemaljauzvišene države i pomenutih knezova.

Cl. 10. Pošto su Novi i Risan u predjelu Kotora' sada uposjedu i pod upravom Mletačke Republike, neka sa svojimzemljama, ~bezuznemiri vanja, ostanu u njenom posjedu i podnjenom upravom. Ako na toj strani ima u njenom posjedubilo kakova ranija tvrđava, neka opet ostane u njenoj ruci.Neka opunomoćenici određeni za povlačenje granice od obijustrana budu ispravni, iskusni ljudi, i neka i ovu važnu stvarpravično i nepristrasno obave, neka razgraniče krajeve i natoj strani, neka postavljanjem određenih znakova povuku gra-nicu, tako da svi, bilo kakvi razlozi za nesporazume buduotklonjeni oj odstranjeni. Ali neka i na ovoj strani ne budepresječena potpuna, neposredna veza izmedu zemalja Dubrov-nika i zemalja uzvišene države.

Cl. 11. Kada bude pogodno vrijeme za povlačenje gra-nice u predjelima Dalmacije i Kotora neka se opunomočenici,određeni za obavljanje ovog posla prethodno međusobno oba-vijeste i neka dođu na neko pogodno mjesto sa svojom prat-njom, odmjereni i u jednakom broju. Ovaj posao neka započnusa proljećem. Neka s pažnjom i breo pristupe povlačenju gra-nica na pornenutim stranama i neka u roku od' dva mjesecaobave svoje dužnosti.

Cl. 12. Pošto je potrebno da podjednako s obje· strane bu-du predmet mržnje i gnjeva oni koji su; ma koliko DmC!loda se želi postojanost, prijateljstvo i spokojstvo pOdilllika abijustrana, toIliko podložni svojim ćudima i strutima;koji 'SU podpristlom svojih ustaljenih navika, koji za vrijeme DUr~kra-đama i presizanjem narušavaju mir na. grame8mia.'Dek8seovakvi izdajnici ma koje vrste bili, neprihva.)u. \i De,alte,

112

neg~ neka ~e .potraže i iznađu da bi bili kažnjeni prema za-SlUZI,za prrmjer drugima. Neka bude onemogućeno druženjesa ovakvim smutljivoima i prikr-ivanje smutljivaca.

Cl. !~.Neka. dVj.ema stranama budu dozvoljeni opravci,poprav~l. 1 utvrđ1Va~Je tvrđava koje su u posjedu i pod upra-vom dVIJUstrana, ah neka se od sada ne podižu nove tvrđavena mjestima koja su blizu granice. Neka se od strane MletačkeRepublrke također ne podižu tvrđave na rubovima Veiilke oba-le, koje su srušene, Ali neka se uspostavljaju varoši i sela nasvim mj~stiana koja ~ od koristi podanicima, i neka se, shodnodobrosusjedstvu, vodi računa o postupcima između dvije~trane. Kada ~~u njima dođe do bilo kakvog spora neka seiza toga starješine i upravnici sastanu na nekom mjestu ineka po pravdi pravičnosti i prijateljstvu, otklone i odstraneuzroke koji dovode do sporova.

Cl. 14'. Neka. se uzme u obzir praksa koja je objašnjenau prethodnim ahitnamama u pogledu njihovih vjerskih obre-da, razmjene i puštanja zarobljenika, i trgovačkih pitanja, ineka se dozvoli mletačkom ambasadoru da izloži mome uzvi-šenom carskom prijestolju, osim gornjih i druge njihove po-vlastice. I neka se, i zbog ovoga mira, potvrde uzvišene za-povijed:i,. koje su prije ovoga blagonaklono date MletačkojRepubhC'l, za obavljanje njihovih obreda, za puštanje njihovihzarobljenika i za trgovačke poslove. Neka trgovački posloviostanu onakvi kakvi su bili prije ovoga rata i neka mletačkitrgovci žive mirno sa povlasticama koje su njima blagonaklo-no dodijeljene. '

'. Cl: 15. od dana kada su izaslanici ćesara i Poljske pot-pisali lSpravukojom su za M1etačku Republiku preuzeli oba-veze do dana kada 6e izaslanici uzvišene države i MletačkeRepU!blike,'bez posredništva, potpisati ispravu, neka se s objestrane dokinu napadi na kopnu i moru i neka se lijepo postu-panje ,Uspostavi obostrano. Određen je rok od trideset danada bi se .poslalo obavijest u Bosnu, Albaniju i Dalmacijukakob.i.se malo vrijeme ove obustave neprijateljstava, a rokod ~r~ dana za Krit, Morejska ostrva i druge krajeve natojstran.t"lNeka od strane uzvišene države i pomenute Repu-blike-u:PCHlletlutom'v.remenu ni na kakav način ne bude po-stupano 8upr(ltno'oV'im odredbama da bi se omogućiio njihovo

a - Granice bos. palaluka ... 113

poštovanje. Neka se također dade potpuno pismeno oproštenjesvim podanicima, neka se pređe 'preko svih djela i nedjela, makakva ona bila, koja su počinili za vrijeme rata, neka se nataj način ubuduće niko od onih koji su 'Osumnjičeni, ne uzne-mirava kažnjavanjem.

01. 16. Kada među izaslanicima dviju strana, kao što jenaznačeno na kraju ovih odredaba, bude ovaj dokumenat raš-članjen i bez posredništva potpisan, neka se donese odluJka otrajanju mira i dobrosusjedskih odnosa između uzvišene državei Mletačke Republike. Također neka se razgovara o odredba-ma koje nisu u vezi sa teritorijem i granicama, nego su viševezane za prijateljstvo i međusobno lijepo postupanje.

DODATAK. Među nama je ovako dogovoreno i preuzetokao obaveza. Ako spomenuti mletački izaslanik dok smo miovdje, pl'~hvati i odluči da stavi potpis i pečat, neka sadržaji slijed cijele ove isprave napiše, potpiše perom i providipečatom, potvrdi i nama preda, i tome sljedstveno neka i odnas uzme ispravu potpisanu i proviđenu pečatom, a to svepod uslovom da gore zabilježene odredbe ne budu mijenjane,rnodifikovane, proširtvane i sužavane, i da se ni na kakavnačin ne okrnji njihova suština. Osim ovoga svega neka stvariza koje se smatra da su pogodne za jačanje obnovljenog pri-jateljstva, budu, uz pristanak obiju strana, dodate, ali nekase nipošto ne mijenjaju odredbe o terltoriju i granicama. Alkopomenuti mletački ambasador i izaslanik, pošto mi odavdekrenemo i odemo, ostane sam ne završivši svoj posao, da bi,na osnovu ove isprave, 'Ovu ispravu primio ti sa njenim pri-hvatanjem da bi je poslao i dostavio u ruke ambasadcra-po-srednika koji potvrđuju njeno prihvatanje, dat je MletačkojRepublici rok od trideset dana počevši od dana sklapanjaglobalnog mira i prijateljstva.

Najzad određeno je vrijeme od dva mjeseca nakon dolaskau Beč dzaslanika Visoke države da bi se u Beču .između pred-stavnika uzvišene države i Mleta:člkeRepublike završile stvarikoje se odnose na prtjateljstvo dviju strane i ove odredbe,

AH ako Mletačka Republika ne prihvati gore nsznačenedogovore i uslove i ne pristane na njih, neka mle~k! i2a':"slarrik ponovo razgovara o ovim odredbama opet pomenutimcijenjenim posredstvom i uz prisustvovanje na sjednici jednog

od dva opunomoćenika česara, N'Oneka se ipak podjednako sobje strane poštuje, uzima u obzir, ne mijenja, ne modifikuje;.nego' neka se čuva i izvršava 'Osnovna isprava koja je prijeovoga utvrđena i potvrđena uz svojevoljan pristanak i sagla-snost 'Obiju strana, sa svim njenim uslovima i uvjetima. Nekase ne dozvoli mogućnost da od odredaba koje su ekspliciraneu ovoj ispravi jedna od dviju strana imadne v,i~ekoristi. ~e~·ase poštuju uslovi i uvjeti uneseni u osnovnu Ispravu k?]a ]~prihvaćena s obje strane li neka u vremenu od šest mjeseci,od dana kada ambasador uzvišene države dođe u Beč, mle-tački izaslanik perfektuira i zaključi mirovne odredbe, te nekaizvrši primopredaju rukovodne isprave i neka se MletačkaRepublika uključi u rrriir i mirnodopske odnose. Kao što jeizneseno u odredbama koje su gore zapisane neka u tom vre-menu prestanu neprijateljstva, neka se na kopnu i mo:ru p?~-puno 'Obustave i otklone napadi i neka ne dođe do situacijakoje su suprotne ovim odredbama.

Ako pak pomenuta Mletačka Republika ne bude završilaposao oko mira i mirovnih odnosa u vremenu koje je određe-no smisaona suština tih njenih poslova poslije ovoga nekapada u njenu odgovornost i na~ležnos~. Amb~sado:i i izasl~-nici pomenutog ćesara, na osnovu ovdje zaklJučem~ do~atIhodredaba 'i s obzirom na potpuna njihova punomoćja koja suim prdje 'ovoga data od strane ćesara i kralja Poljske, i~~alisu rukovodnu ispravu na latinskom jeziku, potvrđenu nJI~o-vim potpisima i njWhovimpečatima o šesnaest članova, uz svje-dočenje amioosadora-posređnika, pa smo i ~i, na. osnovu pot-punog našeg punomoćja i ovlaštenja, pr~d~l: ova~.doku:nenatkoji smo potpisali svojom rukom i provddili SVOJimpecatom,s tim da bude rukovodna isprava.

Bog potpomaže ispravne stvari..Napisano 24.redžeba 1110. g. po hidžri.Iskerlet o~lu

.. ; .

Najskrušeniji od robovaGospoda Boga - najvećegdarodavaocaRami Mehmed, reIS'UIkutta.b

114 8" 115

B. GRANICE PREMA MLET ACKOJ' REPUBLICI bića! prema Kotaru«." Cetvrta gromila na ovom pravcu nala-:zila se blizu današnjeg sela Žagrović," na vrhu krševitog bri-jega koji se naziva Kameno brdo.? Ova gromila predstavljaposljednji pogranični znak postavljen na pravoj liniji povuče-noj od tromeđe prema Kninu, i istovremeno prvu gromilupolukružne ld:nije, koja je opasivala Knin sa sjeverozapada isjevera.1. GRANICA OD TROMEĐE NA DEBELOM BRDU

DO KNINA

Granica bosanskog pašaluka prema Mletačkoj Republicizapočinje od velike humke, odnosno gromile - kako se udokumentima o razgraničenju sa Venecijom nazivaju ovi po-granični znaci - koja je postavljena na Medvidijoj Glavicina Debelom brdu,' sjeverozapadno od Knina i koja, u stvari,predstavlja tromeđu.

Osmim članom ugovora o miru između Osmanske Care-vine <iMletačke Republike predviđeno je da ova granica ideu pravoj liniji od tvrđave do tvrđave, a oko tvrđava, odnosnovećih mjesta, da pravi polukružnu liniju čiji će poluprečnikiznositi, otprilike, jedan sat pješačkog hoda. U praksi to jeznačilo tri do pet kilometara od središta mjesta koje opasujegranični luk. Pravac povlačenja ove linije išao je, uglavnom,prema jugozapadu.

Prvi pograničrui. znak na ovoj liniji postavljen je na gre-benu blizu velike gromile koja predstavlja tromeđu, Granicaodavde ide valovitim terenom i prolazi iza današnje Vidakoveglavice,! koja se u to vrijeme nazivala Svilova glavica, gdjeje postavljena druga gromila. Treća gromila postavljena jena Ravno] poljani," na desnoj strani puta »koji ide i2: Golu-

2. GRAu~ICNI LUK OKO KNINA

Od gromile postavljene na Kamenom brdu, na područjusela 2agrović, započinje polukružna linija: iznad Knina. Idućiovom linijom prva gromila postavljena je s desne strane puta,naprema prethodnoj gromili. Druga je postavljena s lijevestrane puta, koji dolazi u Knin iz Dumača." Treća gromilapostavljena je s desne strane potoka Radiljevac," uvr brda,iznad jedne oštre litice.10 Sljedeća, četvrta gromila postavljena[e ispod obronka, također pod jednom Iiticom, »na putu kojiide prema kući Husejin-age Čiverioe«. Granična linija odavdeide preko obradivog Pisarevog polja,'! vodi prema jezeru kojeje tada bilo pod trskom,!2 gdje je u livadama u blizina. samogjezera postavljena peta gromila. Granica sada produžuje prekojezera, zatim preko livada s njegove druge strane, prelazi ri-

, Područje i selo sjeverno oci Knina.li Teritorij stare županije Luke, Gornji i Donji Kotari u ne-

kadašnjem ličkom sandžaku zvao se nahija Kotari, a nalazio seizmeđu Zrmanje i Krke. Up. Hamdija Kreševljaković, Kapetanije uBosni i Hercegovini, str. 116.

• Zagrovići, selo sa više zaselaka. Leži između Debelog brdai Knina.

7 Kameno brdo, i danas pod istim nazivom, nalazi se na pod-ručju sela Zagrovići, udaljeno je oko 1 km od predhodne gromile.

8 Dumače, tako se i danas naziva područje ,pod šumom i paš-njacima sa nekoldk:ozaselaka. Nalazi se sjeverozapadno od Knina.Pripada katastarskoj opšUni Strmica.

• Radiljevac, potok, desna pritoka Krke, u narodu, međutim,živi samo naziv Radljevac.

1. U ovom pravcu ima više oštrih litica. Litica o kojoj jeovdje riječ najvjerovatnd:je je ona !roja se malazd iznad današnjegzaseoka Raškovići.

11 ·Y.aziciovasi - Pisarevo polje, u ZA (115 a) Sagezizno Po-glie" bez sumnje polje današnffh zaselaka Kolundžije i Raškovići.

, .lt Ovo jezerce u Kninskom polju postoji i danas.

1 Na topografskoj sekci;jiKnin und Ervenik, (MI, 1908)ubilje-žena je kota 740, Medveđak na Debelom brdu, sjeverozapadno odKnina. Isto i na sekoiji Knin VIKJ. U ZA (115a) Medvegia glavica,inače Medveđak. Još uvijek je očuvana ova velika gromila kojadominira okolinom.

t Svilova glavica, danas Vidakova glavica. Pogranična gro-mila u njenoj blizini prilično je očuvana. Udaljena je oko 2,5 kmod one na Medveđaku.

a Ravna poljana, danas Stara straža, udaljena oko 800 m odprethodne gromile. Sama »poljana« naziva se danas SellMe. Zem-ljište je obraddvo.

116 117

jeku Butišnicu'! i i;ZJbijau Kninsko polje.u Šesti pograničniznak, a ,bila je to humka od zemlje, postavljen je na dana-šnjoj Kalatovoj glaVlici.15 Slijedeći stalno luk ove granične li-nije izbija se na prostor iJzmeđu dvaju putova.P koji vode pre-ma Kninu i prema mostu TopoljeP Na prostoru između njihpostavljena je sedma humka. Osma je bila na brežuljku Le-denica.P a deveta blizu rječice Orašnice.P »na gornjoj straniputa koji dolazi iz Hrastovca-.w Deseti pograničnd znak jeponovo gromila od kamena, a nalazila se u neposrednoj bli-zini Crnog vrila'" »U Sridoriku«.22 Granica odavde vodi prekoobradivog zemljišta ispod brda Bralovci," u ataru sela Ko-vačić,24 i na jednom karakterističnom kamenjaru postavljenaje jedanaesta gromila, Dvanaesta je bila »iznad Seličina ku-ćišta«,25 trinaesta na brežudjku Brušnjača.š" četrnaesta ispoddanašnjeg brežuljka Gradina.F »na putu koji dolazi sa Plje-ševice«,2Ba petnaesta gromila postavljena je na desnoj strani

13 Butišnica, desna pritoka Krke.u Kninsko polje, sjeverno i sjeverozapadno od Knina.15 Kalatova glavica nalazi se na lijevoj strani Butišnice i sje-

verno od Krnina.16 Ovi putovi su i danas u upotrebi. U blizini se nalaze kuće

Mirkovića.17 Most u Topolju, oko 4 km od Knina prema Vrlici.18 Ledenica, brijeg u Kninskom polju, koji leži između zaseoka

pod nazivom Guga i sela Vrpolje.19 Orašnica, također desna pr,itoka Krke.20 Toponim sa imenom Hrastovac, Hrastoč ili sl. nisam mogao

utvrditi.21 Izvor i potok Crno vrilo, danas, kao sporedni dio vodo-

vodne mreže Knina, svojom veoma pitkom vodom napaja diogradskog područja oko željezničke stanice.

22 Srdorek, Sridorik ili sl., u ZA (115 b) Soridovich, ovaj na-ziv odavno nije u upotrebi.

23 Bralovci, brežuljak u Kninskom polju, nalazi se u blizinidanašnjih zaselaka Jelići i Kotaraši.

24 Kovačić, selo u Kninskom polju.25 Lokalitet pod naeivom Seličino kućište danas više ne po-

stoji.28 Brušnjača, blago uzdignuti brežuljak pokrlven niskom šu-

mom, prostire se između Crnog vrila i brežuljka Gradina.27 Brefu1j'8JkGradina, to je današnja Gradina, zatravljeno

brdo upravo iznad mosta preko Krke uTopolju.28 Ovdje je riječ o Plješevici Istočno od Golubića, a sjevero-

istočno od Knina. Domaće stanovništvo naziva je i Golubijska PIje-šev:ica.

118

, i.:.

puta »ko.ji ide prema kutli Topolje, mostu i mlinovimae.wGranica ovdje prelazi preko rijeke Krke,30 a šesnaesta gro-mila postavljena je »naprerna jednoj karakteristično] stijeni«.Sljedeća, sedamnaesta gromila postavljena je između dva putakoji od Topolja vode »prerna Lopuškorn mlinuš! i l{,osovu«,32a nalazila se ispod brda koje i danas nosi isti naziv - Borovakosa.33Odavde je granica vodila samim putom. Kao pograničniznak. ubilježena je i Ijedna jama ispod puta, u čijoj je blizini?ranI~.a prelazila ovaj put, a osamnaesta gromila postavljenaJe s lijeve strane ovog puta, tamo gdje se on spušta u ravnicunešto prije Lopuškog je:rera34 i Lopuških stijena.šš Devetna~,esta

vgr?~H~. predstav~jQ i posljednji granični znak na polu-

kružno] Iiniji 'Oko Knma, postavljena je ispod puta, pošto se»malo prođu Lopuške stijene«, a nedaleko od današnjeg zase-oka Ubovići, koji leži jugoistočno od Knina.

3. GRANIČNI PRAVAC KNIN - VRLIrKA

od posljednje gromiJe postavljene na polukružnoj linijioko Knina započinje granični pravac prema Vrlici. Prva gro-mila na ovom pravcu bila je »na mjestu koje se može doba-citi kamenom iJZ.ruke«. Drugi pogranični znak, koji je bioogromna gromila od kamena, postavljen je na »Lopuško brdo.drugim imenom Vijenac«,36 na mjestu koje leži Ulazamišljenojpravoj lintji povučenoj sa brijega kod sela Lopuše'" prema

18 I danas postoje ostaci ove kule i mLinovi.• • 30 Ned~leko o~ Topolja prema Vrlici, pod samim vodopadom

~JeČ1~eK~lć,.IIl'alaZise ,izvor.Krke. U topografskim kartama pogre-sno Je ovaj dio Krke do Knina označen imenom Krkić.

SI Lopuški mlin, jugoistočno od Knina, na putu Bisk.upija--Topolje.

31 Kosovo, široko područje sa brojnim selima južno i jugo-istočno od Knina. '

aaBorova kosa, brdo iznad sela Kovačić .f Topolje.34 Lopuško jezero, jugoistočno od Kmina, postoji i danas pod

istim nazivom.86 Riječ je o stijenama koje se nalaze iznad Lopuškog je-

zera. Stari1i mještani i damas Ih nazivaju Lopuške stine.• Voijenacili Lopuško brdo, danas je preovladao naziv Vi-

jenac, ,prostire se jugoistočno od Knina.17 Lopuše, selo jugoistočno od Knina.

119

velikoj, impozantnoj litici na planini Kozjak.38 Treća gromllabila je udaljena opet koliko se može kamenom iz ruke doba-citi, a nalazila se na zemljištu pod hrastovima. Četvrta gro-mila postavljena je »na mjestu koje se vidi prema selu Lo-puše«,a peta s desne strane stare gromile koja se nalazila»na njivi Podvornici, ispod Kenan-agine kuće u spomenutomselu«. I šesta gromila nalaeila se u Lopušama, »pored Gliba-jića kuće«, Sedma gromila na ovom pravcu postavljena je»tako da ograda Laga Ivana'" ostaje dva aršina desno«. Odav-de je granični pravac vodio prema Vučjem brdu,4o na čijod jepadini kao granični znak ubilježena velika, izdužena, ravnastijena. Granica vodi paralelno sa grebenom Vučjeg brda,koje ostaje na lijevoj strani - dakle u posjedu OsmanskeCarevine - i na kojemu je postavljena osma grornila. Nemijenjajući pravac granična Unija izlazi na brdo Rasuha,"na kojemu je postavljena deveta gromila. Deseta je bila najednoj istaknuto] litici, jedanaesta na mjestu »koje gleda pre-ma polju sela TurlĆ«,42dvanaesta u polju 'Ovoga sela, a trina-esta »blizu groba s krstom hrišćanina po imenu Verziperni«,43koji [eostao na mletačkom teritoriju. Cetrnaesta gromila po-stavljena je na putu koji se penje prema planini Kozjak, petna-esta »pored ograde Dd složenog kamenja« na zemljištu pod.hrastovima, a šesnaesta »u šumi na malom grebenu, koji 'sesastaje sa velikom stijenome+' Ispod 'Ovog grebena leži uvalau kojoj se nalazi dugačka njiva. Uvala i njiva ostale su na

lijevoj strani graničnog pravca - na turskom teritoriju. Naj-viši. vrh Kozjaka ubilježen je kao sljedeći granični znak. Pra-vac prema Vrlici odavde ide grebenom stijena koje se nalazeiznad sela KijeV1a.45Tri velike, istaknute stijene označene sui zavedene kao pogranični znaci. Sljedeća gromila na pravcuprema Vrlici, po redu sedarnnaesta, postavljena je također nastijenama. Granica 'Odavde prolazi kroz vrletkoja je tada bilapod šumom i zalazi u područje sela Civljane." Na obronku,lijevo od lokaliteta koji se tada nazivao Civljanska stražnaglavica.š? i naprema kućama sela Civljane, postavljena jeosamnaesta gromila, posljednja na graničnom pravcu Knin--V:I"lika.

4. GR.AJNICNI LUK OKO VRLIKE

od posljednje gromile, postavljene na graničnom pravcuKnin-Vrlika, započinje polukružna linija oko Vrlike. Prviznak na ovoj liniji - gromila 'Od kamena - postavljen je»na njivi ispod zemljišta pod hrastovima«, iznad stare gro-mile i kamenog zida.48 Odavde je granična linija vodila prekoVučje glavice.š" a druga gromila, napravljena od kamena izemlje, podignuta je u njivi s desne strane puta koji iz Kninadolaei u Vrliku. Brežuljak koji se nalazi naprerna ovoj gromili,a s lijeve strane spomenutog puta, ubilježen je kao treći po-granični znak. Četvrta gromila, opet od kamena i zemlje, po-stavljena je »ispod kuće podanika hrišćanina Marojevićae.š?

38 Postoji Veliki i Mali Kozjak, 'Obaleže jugoistočno od Knina.39 Danas u Biskupiji, jugoistočno od Knina postoji i zaselak i

porodica pod nazivom Laka. '40 Vučje brdo, brdo obraslo niskom šumom i šikarom danas

se zove Oštra glavica. '41 Rasuha, ZA (116 a) Rastoca - brdo koje mještani danas

nazivaju Rasova, rjeđe Rasuva. Nalazi se između sela Lopuše iplanine Kozjak. Obraslo je bjelogor:icom.

42 Turić, zaselak velikog sela Polača, ispod planine VelikiKozjak, jugoistočno od Knina.

43 U turskom tekstu: v-r-z-y-p-r-n-y, u ZA (116 a) Varzi-spargne, Mještani ne poznaju ovaj ili sličan naziv, niti u okolinipostoji neki grob koji se zbog bilo čega ističe i1i pamti.

44 Ovdje je, bez sumnje, riječ o Impozantno] litici na Kozjaku,koja se zove Bat. Ona istovremeno predstavlja i najvdšl v:rhKozjaka.

45 Kijevo, selo sjeverozapadno od Vrlike.46 Civljane, selo sjeverozapadno od Vrlike.47 U turskom tekstu Cimlan istraje glavtče, u ZA (116 b)

Strazgna glavizza, danas Jojića glavica - Brzica, u civljanskomzaseoku Jojića Glavica. Dobro očuvani ostaci gromile postoje idanas. Leže na Lijevoj strani ceste Knin-Vrlika, udaljeni nepu-nih 500 m od nje.

48 Ovi zidovi, debeli preko 2 metra, postoje i danas. 'Du se, pokazivanju domaćeg stanovništva, decenijama sklanjao narod uslučaju opasnosti.

49 Nepoznato.50 Dok u turskom tekstu jasno piše Marojević, dotle u ZA

(116b) piše Marevich. Danas ovdje žive brojna domaćinstva poro-dice Novoselac, koja ima nadimak Marovac, zato što su ovu zemljusvojevremeno »kupil! njihovi stari od vlasnika koji se zvao Ma-rovac«.

120 121

Peta gromila nalazi se ispod njiva blizu šume, »u uvali, namjestu poznatom pod nazivom DuJboka dragas.š! šesta na ka-menitom platou koji se i danas naziva Pod,52na području selaKosore," sedma »na zemljištu pod hrastovima, iznad kuće ko-sorskog hodže«," a osma na upadljivom brežuljku, »na lijevojstrani kuće hodže sela KOISore«,iznad jednog hrastika, »namjestu koje gleda u polje«. Granična linija, stalno u luku,išla je odatle prema »kući Durakbegovićae.š- kroz hrastik kojise nalazio prema njoj, prolazila desnim rubom SlIjedećeg hra-stika koji se nalazio na prilazu kući s donje strane, i na pod-vornici ispod Durakbegovića kuće bila je postavljena devetagromila. Deseta gromila nalazila se »na ravnom mjestu nalivadi Durekbegovlća« odakle joegranica prolazila kroz Lug56i vodila do jedanaeste gromile, postavljene »među šumarna«,odakle je izlaztla na brežuljak Prekoricu," na kojemu je po-stavljena dvanaesta humka »pored Murselagića šume« a po-kra:j stare gromile. Trinaesti pogranični 'znak na ovom sektorubila je humka od zemlje, a nalazila se »u Murselagića šumi,pored jezera u kojemu uvijek ima vode«,58 a četrnaesti znakpostavljen je opet u ovoj šumi a nalazio se na desnoj stranikolskog druma koji dollazi u Vrlrku iz sela Vinalić.59 Petnaestahumka postavljena je »u šumi Kotarevićae.w šesnaesba usrednjive na koju se nailazi pošto se u lučno] liniji prođe krozovu šumu, sedamnaesta »između Slane vode'" i mlinskog pu-ta«, osamnaesta na brdu iznad uvale, koja se tada nazivala

JežeV'ina 62a devetnaesta IZImeđudva puta od kojth je jedanvodio prema Vukovića mostu" na Cetini, koji je sada poto-'pljen jezerom HE Peruča, a drugi prema opkopu koji je ~adapostojao izmad sela Kalinić.š" Dvadeseta humka postavljenaje na ibr8Žuljak, »ispod Mešića kuća'" u selu Podosoiu«," advadeset i prva gromila, kojom se završava kružna linija okoVrlike, postavljena je iznad Mešića kuća, u hrastiku koji setada nazivao Krč.87

5. GRANICNI PRAVAC VRLIKA - SliNJ

Prvi znak za granični pravac Vrli:ka-Sinj jeste, u stvari,posljednja gromila granične polukružne linij~ .oko V:rlike, kOj.ase završava u Krču. U vrijeme OVO'grazgrarucavanja od Vrlt-ke prema SiIllju prostirale 'su se bogate i velfke šume. D~gagromila na ovom pravcu nalaztla se ispod Golog brda,68 b~lZ~lokaliteta koji se tada nazivao Bajramov dolac,69 »U velikojšumi«. Granica je zatim prelazila preko ovog doca, a trećagromila postavljena je na rubu brda, odakle granica produža-va u pravoj liniji, prelazi to brdo i put koji iz Vrlike vodi ~selo Otišić.?" a četvrta gromila postavljena je, također u šumi,s l1jeve strane puta. Granična linija uskoro zalazi u atar. selaOtišić, a peta gromiila postavljena je »u brdu pod nazivom

82 U ZA (117 a) Giazurina. To je Ježević - područje s lijevestrane Cetine, sjeveroistočno i istočno od Vrlike.

e3 Riječ je o nekadašnjem Vukovića mostu prek~ Cetine.Danas je i on potopljen akumulacionim jezerom HE Peruča.

M Kalinić, selo jugozapadno od Vrlike.&5 Danas u ovom kraju postoji više domaćinstava stare poro-

dice Mečić.66 Podosoje, selo jugoistočno od Vrlike.67 Među mještanima odavno nije u upotrebi ovaj naziv.88 Golo brdo, proteže se jugoistočno od Vrlike. Narod to izgo-

vara kao jednu riječ: Golobrdo.8' U ZA (117 a) Bajramov Dolaz. Ovaj do mještani ~anas ~a:-

zivaju Barjanov dolac, nalazi se na desnoj strani ceste V.rhka-SmJ,udaljen 4-5 km od Golobrda.

70 Otišić, selo [ugoistočno od Vrlike, otprilike na polovinirastojanja Vrlika-PotravlJe.

51 To je vrletni, krševiti teren, koji se danas naziva DubokJiParonac, a nalazi se s lijeve strane ceste Kn~n-VrlilM.

52 U ZA (116 b) Pod Cozzorschi - današnji lokaLitet Pod,koji je ravan i sa mnogo kamena. Služi kao Ispašište za stokusela Kosore. Nalazi se također IS lijeve strane ceste Knin-Vrlika.

53 Kosore, selo sjeverno od Vrlike.54 ZA (116 b): Casa di Cossor Hoza.55 ZA (116 b) Casa di Durch Begovich.56 Riječ je o lokalitetu 'koji se i danas naziva Dug.57 Na ovom području danas ne postoji lokalitet pod ovim ili

sličnim nazivom.58 Danas pod vodom [ezera HE Peruča.59 Vdnalić,selo sjeverozapadno od Vrlike.80 U ZA (117 a) Cottarich. Ovakvo ili slično prezime danas

ovdje ne postoji.61 Riječ je o nekadašnjem Slanom potoku, koji je sada po-

topljen jezerom HE Peruča.

122 123

Dubrava," naprema spomenutom selu«, Sesta gromila nala-zila se pored jedne velike jame u Otišićkoj dubravi, na mje-stu koje se u dokumentima o razgraničenju naziva Vlaka.72Pravac granične linije i dalje vodi preko ovog ravnog ali ka-meni tog područja, a sedma grom ila postavljena je na rubuata:ra sela Otišić, zapravo »na mjestu pod nazivom Krivadraga«,18 u kojoj se zalazi na područje sela Mailjkovo.74U ata-ru ovog sela postavljene su tri s1dedeće gromile: osma »namjestu pod nazivom Krstacdol e;" '»pored zimskog prebivalištaza ove serdara VučkovioĆa«,16deveta »pored dola-klanca kojipostoji u Tvrdoj dragi«,77 i deseta na njivama Poljice'"»na brežuljku koji se nalazi između Ponora79 i Seline«.80 Gra-nični pravac odavde vodi preko brda, a sljedeća, jedanaestagromila postavljena je na području sela Potravlje,81 na obra-divom zemljištu, dvanaesta je bila u Potravničkom gaju,82odaikle granični pravac nailazi ispod sela Potravlje, IkOljeosta-je na desnoj strani toga graničnog pravca, dakle na mletačkomteritoriju, a trinaesti pogranični znak postavljen je izmeđudva golema hrasta, na desnoj strani puta koji vodi u selo,

71.~~o pod o~ na~vom ne postoji. Dubrava na područjus~la.O~lšlcpredsta,:,IJa ravnicu obraslu niskom šumom, koja se samodjelimično obrađuje, Najveći njen dio služi kao ispasište za stoku.

72Na području Dubrava u selu Otišić postoje Vlake Gajića iVlake Petrovića.

73Ova se draga nalazi dzmeđu sela Otišić i Maljkovo mještanije danas nazivaju Ustić-draga.

74Maljkovo, selo na polovini puta između Vrlike i Sinja.75K~stacdol se danas naziva Krstače. Nalazi se na području

sela Maljkovo. Krstače su obradivo zemljište, većinom oranica.7GPrezime V:učkoVlićtakođer nisam mogao utvrditi na ovom

terenu.77Tvrda draga, danas se naziva Mejačka draga. Udaljena je

oko 800 metara od dola Krstače. .78Poljice, obradivo zemljište, koje pripada stanovnicima sela

Maljkovo. Leži zapadno od Maljkova, a jugoistočno od Otišića.79Ponor se naziva mjesto gdje ponlre rječica Raba, koja izvire

u Tošiću - zaseoku sela Otišić.!Ml Seline, brijeg sa nešto obradivog zemljišta, na području

sela Maljkovo.81Potravlje, selo jugoistočno od Maljkova.sz ~ ZA (117 b) Potrav:nicie luogo detto Gai Potravnizchi ...

Potravmčki gaj, nalazi se na sjevernoj strani sela Potravlje.

124

»ispod BlažeWća kuće«.88 Cetrnaesta gromila postavljena je .na njivi »ispod kuće nekog Baranovičae.š' a petnaesta »ispodjednog velikog panja s krstom u Krisovoj n]ivi,84 ispod Šilo-vića kuće«84 u Potravlju. od ove do sljedeće, šesnaeste gro-mile, koja je bila znatno veća od ostalih, moglo se dobacitikamenom iz ruike, a postaVIljena je u njivi naprema vrtači ko-j-a l~i s donje strane puta Oti§ić - Potravlje. Granica jedalje išla ovim putom, a sedamnaesta gromila postavljena je»blizu gaja, uvrh njive, ispod spomenutog puta«. Granica jesada nailM:ila pored Satrićke lokve,86 koja se tada nazivalaSilovića lokva - lokva je ostala na mletačlrom teritoriju -išla pravom linijom puta do otvorenog prostora, ovdje prela-zila na desnu stranu puta i izbij'ala u polje sela 5atrić,86gdje je, na desnoj strani puta postavljena osamnaesta gro-mila. To je lokalitet koji se i danas naziva Kuila. I devetnaestagromila postavljena je u istom polju i u istom smjeru, a dva-deseta na jednoj velikoj stijeni u krčevini koja se nalazi sgornje strane ovog polja.87 Granični pravac odavde vodi nabrežuljak koji se nalasi u ovoj krčevini. Na njemu je posta-vljena dvadeset i prva gromila. Granica odavde produžujepreko velilkog gaja i izbija na raskršče u ataru sela Satrić.Dvadeset i drug-a gromfla postavljena je na ovom raslkriću.Granični pravac od ovog raskršća produžuje preko jednogv.rletnog klanca,88 ealaei u područje sela Hrvace,89 i iznad sa-mog Zrnačkog v:rilaGO postavljena je dvadeset i treća gromila.

81 U ZA (117 b) Blasseve Ciuchie. Prezime Plazovdć, odnosnoBlaćevdć danas ne postoji u ovoj okolini.

84U selu Potravlje više ne mvi ni jedna porodica Baranovićili Silovjć, ne postoji više ni naziv Krisova njiva.

81Silovdća lokva - danas Satrićka lokva, na području selaSatrić jugoistočno od Potravlja.

84Postoji Gornji i Donji Satrić. Imajući u vidu graničnipravac, ovdje se radi, svakako o Donjem Satriću, istočno od po-travlja.

87 Ovo je danas obradivo zemljište koje mještani nazivajuKrčevina.

88Ovaj se klanac nalazi upravo između sela Satrić i Hrvace.Uneposređnoj blizini danas žive porodice Alebić.

st Hrvace, selo sjeverno od Sinja, na cesti Knin-Sinj.10 Zmačko vriJo, nalazi se kod Matasovih i Alebića kuća, na

području koje se nalazi između sela Hrvace i Satrić. To je samovrelo, koje u ljetnim mjesecima zasuAi.

125

Pravac sada prolazi kroz šumu, a dvadeset i četvrta gromilapostavljena je »na velikoj staroj gromili, na zemljištu podHrastovima«."! I dvadeset i peta gromila postavljena je uataru ovog sela, u njivama prema Plišivici." na lokalitetukoji mještani nazivaju Njrvetine." Granični pravac odavdevodi preko klanca Toč~lo,94ide šumovitim grebenorn i na stje-nama »iznad jezera,95 u granicama sela Lučani.š" na mjestukoje se vidi iz Sinja« postavljena je dvadeset i šesta gromila.Posljednja g'romila na ovom pravcu, dvadeset i sedma poredu, bila je velikih dimenzija, a postavljena je na jednoj liticina grebenu 'koji se tada nazivao Širnrakove stijene."?

6. GRANIČNI LUK O~O SINJA

od posljednje grom ile na pravoj liniji granice povučeneod Vrlike do Sinja, postavljene na Vulića gredi započinje gra-nični luk oko Sinja. Prva grom ila na ovom sektoru postavlje-na je ispod puta na Đakovića njivi,98 druga, između dva putana Dokovića brijegu, u zaseoku sela Lučane koji se tada na-zivao Voumza." Treća gromila postavljena je na brdu selaSuhač.t''? a četvrta na brežuljku koji leži između ove tačkena kružno] liniji i samog sela Suhač.l'" odakle je granični luk

Ciganski bunar

produžavao naruze, i »na mjestu koje gleda prema javnomputu, u blizini kuće pod nazivom Zobanovinae-'" postavljenaje peta gromila od kamena. Odavde je granica išla i daljestrmu, zatim je izbila u ravnicu, a šesta gromila od kamena izemlje, postavljena je u blizini Ciganskog bunara.s'" pošto sepređe put koji iz sela Hrvace vodi u Sinj. Odavde granicavodi grebenom. Sedma gromila postavljena je »u blizini Ko-sovića posjeda«,lo4 u ataru sela Karakašica;'!" »na rubu brdakoje gleda prema poljU«.106Odavde se granica ponovo spuštai uskoro zalazi u atar sela Podstinje.P" Osma gromila po-stavljena je pored jednog bunara, blizu druma »koji ad Ali-pašinog čifluka108 vodi u tvrđavu Smj«, adeveta »u blizini

91 Mještani ovaj lokalitet danas nazivaju Grabovina. U bli-zini žive porodice Radan i Paladin.

92 Plišivica, planina, sjeverozapadno od Sinja.93 Njivetine se nalaze između planine Plišivice i sela Hrvace.

U blizini stanuju porodice Doljanin.94 Klanac Točilo nalazi se između sela Hrvace i Lučane.95 Radi se o jednom malom jezeru koji mještani nazivaju

Runjino jezero i Jezerce.96 Lučane, selo zapadno od Sinja.97 U ZA (118 a) Simbracove Stine, to je današnja Vulića

greda.98 Ovaj naziv više ne postoji. Riječ je o njivama u blizini da-

našnjih Kravića kuća, istočno od sela Lučane.99 Ovaj zaselak sela Lučane danas se naziva Karaguše. U

njemu žive porodice Zuljevića.100 Suhač, selo sjeverozapadno od Sinja.101 To je brežuljak koji se nalazi iznad ponornice Vodica.

102 U ZA (118 a)... casa Zubanovich. Ovakvo prezime nepostoji u ovoj blizini. Ovdje sada živi 5-6 dimova porodice Boban.

'103 Cdganski bunar postoji i danas. Nalazi se u selu Karaka-šica, pored nove ceste Sinj-Vrlika. I danas nosi isti naziv.

104 Prezime Kosović nisam našao na ovom području.105 Karakašica, selo sjeverno od Sinja.106 To je strana obrasla šikarom, koja se danas naziva Su-

šnjevača. Naknadno je pošumljena čempresima.107 Postinje, selo sjeveroistočno od Sinja.108 Današnje selo Čitluk sjeverozapadno od Sinja.

126 127

gumna s lijeve strane suhog ponora, koji se nalazi na ravnommjestu u njivama«.109 Granica se odavde penje na Posbinjskugredu.P" i na jednoj istaknutoj, ovainoj stijeni, na samomgrebenu, »na mjestu koje gleda prema mostu rijeke Cetine ipolju« postavljena je deseta gromila od kamena. Granični lukSe odavde ponovo spušta, prO'la'Zikroe hrastovu. šumu koja idanas postoji, wbija na strminu velike uvale.!'! i vodi do je-danaeste gromile koja je postavljena. »na brdu koje gledaprema Jasenskom polju«.m Odavde je granica vodila ponovokroz hrastovu šumu do dvanaeste gromile od kamena, posta-vljene na Gluvim stinama,11S odakle je silaeila u atar selaGlavice,114 a trinaesta gromila postavljena je »blizu jednogvelikog oraha, na rubu njive koja se nalazi pod stijenom«.115Odavde je prelazila preko suhe jaruge koju mještani nazivajuRivina i vodila do četrnaeste humke od kamena i zemlje, po-stavljene »'blizu javnog d:ruma, koji od mosta preko rijekeCetine vodi u tvrđavu Sinj«. Granični luk odavde prelazipreko obradivog zemljišta, a petnaesta gromila postavljena je»na putu, između dva orahova stabla, pokraj Karahodžića ku-ća, blizu Koštića kule«.118Šesnaesta gromila nalazida se iznadove kule, koja je ostala na m1etačkom teritoriju, odakle jegranica vodila »preko bašča i bostanlukae--? do sedamnaestegromile, postavljene »blizu ugla Karahodžića ahara, pokrajdva velika orahova drvetae.P" Iz dokumenata o razgraničeniu

vidi se da je granična linija cijepala imanje ovih Karahodžića,čije su kuće ostale na turskom teritoriju a pojate na mletač-kom. Pošto je, grani,čni luk prošao Iijevorn stranom Karaho-džića pojate, osarnnaesta gromila postavljena je »na privat-nom putu«, a devetnaesta, pošto se pređe »mali brežuljak«,1I9na ziratnomzemljištu, »pri:lazeći javnom putu koji od Osman-agiča ·ku6avodi u tvrđavu Sinj«.120Granica odavde produžujeu luku, prelazi ovaj put, ide preko obradivog zemljišta i izbija»iznad Šaronića kule«,!" gdje je, blizu puta postavljena dva-deseta gromila, odakle, idući stalno poljem i plodnim zemlji-štem, dovodi do dvadeset i prve humke, postavljene »na livadipoznatoj pod nazivom Maloharicae.š" Odatle u pravcu selaBrnaze nalazilo se u vrijeme popisa jezero.123 Dvadeset ,i drugahumka postavljena je blizu toga jezera, dvadeset i treća u sa-mom jezeru, a posljednja, dvadeset i četvrta humka, postav-ljena je s one strane jezera, u ataru današnjeg sela Brnaze;124kojom se i završava polukružna linija oko Sinja.

7. GRANIem PRAVAC SINJ - ZADVARJE

Od posljednje humke graničnog luka oko Sinja započinjepovlačenje graničnog pravca Sinj-Zadvarje. Prva humka naovom sektoru postavljena je u polju sela Brnaze »dolazećiikuli Mandića Šahinage«. Druga gromila postavljena je para-lelno s ovom kulom koja Je ostala na turskom teritoriju, atreća, u istom pravcu, postavljena je na brdu, pored staregromHe, koja leži desno od gradine Mioljača.125Granični pra-

109To je današnji lokalitet Runjina ledina.110Postinjska greda, sjeveroistočno od Sinja. Mještani je na-

zivaju još i Buzančića kuk.lU To je današnja Poljakova greda.111 Jasensko polje - polje sela Jasensko, nalazi se sjevero-

istočno od sela Karakašica.113U ZA (118 a) Gluhe Stine. Danas Gluhe stine, između sela

Jasensko i Glavice. One su prirodni nastavak Grede koja gledaprema Jasenskom polju. Ispod Gluvdhstina danas žive porodice Ju-rić - Solto.

114Glavice, selo istočno od Sinja.115Ovdje je riječ o brežuljku Križ na kojemu se jedan loka-

litet i danas naziva Kuletina.1'16Ova kula postoji i danas. U njoj stanuju porodice Ante i

Stipe Dinarine, čiji su preci (Ante i Stipe su »četvrto koLino«)ovdje doselili iz sela Kablići kod Livna.

117I danas se ovdje nalaze bašče, bostana, međutim, nema.118Stari mještani pamte jedan ogroman »stard arah pod ko-

jim su plandavale ovce«,Danas nema nikakvih tragova. .

lli Ovaj brežuljak mještani danas nazivaju Puškarlca.120Ovaj put postoji i danas, ali je samo lokalnog značaja.m Stariji mještani ističu da je na ovom području bio prdli-

čan broj kula. Ovoj, kao i mnogima danas se ne zna ni za temelje.m I danas na ovom području žive porodice Malora, odnosno

Malor,ića.Ovdje je riječ o lokalitetu koji se naziva Vidića Piket.Na njemu se danas nalazi aerodrom.

123Na ovom području, koje mještani nazivaju Razlivci, izvr-šena je melloractia. Velika prostranstva sada su pod poljopri-vrednim kulturama, a uz glavne i lateralne kanale posađeni sugusti đrvoredi kanadskih topola.

1t4 Brnaze, selo jugoistočno od Sinja.IH Gradina Mioljača, koju mještani nazivaju i Meljača, na-

lazi se na području sela Brnaze. «Na Meljači je otkopana staro-rimska bazilika.)

128 li - Granice b~. plI.šaluka... 129

vac odavde prolazi kroz selo. Brnaze, a četvrta gromila po-stavljena je »Po.kraj gumna Ispod brijega«. Peti granični znak,humka od zemlje, postavljena je na livadama sela Brnaze,odakle granica produžuje pašnjacima i ~bija na močvamozemljište,128 na čijem je rubu postavljena šesta gromila, asedma je bila u blizini velike močvare koja se stere premaCetini, kada se od šeste gromile pređe preko. močvare i izbijena livade sela Tu.rJaci.127Osma gromila postavljena je na rubuove velike močvare, a deveta u samoj močvari, prema opko-pima sela Tur~aci, oda:klegranični pravac produžuje prekomočvare do. desete humke postavljene između livade, koja seu dokumentima o razgraničenju naziva Vučja draga,128 i ovemočvare. Odavde pravac vodi preko livada - selo Vučja Dra-ga ostaje na mletačkom teritoriju - a jedanaesta humka po-stavljena je JOnalivadama koje se nalaze naprema klancu«.Dvanaesta humka na graničnom pravcu, koji odavde prelazipreko livada, nalazila se u njivama, u blizini male hrastovešume, koja zalazi na područje sela Košute.m Odavde ide pre-ko zemljišta pod hrastovima, i ponovo izbija u njive, na čijemje rubu postavljena trinaesta humka. Pravac odavde vodipreko njiva prema četrnaestoj humci, postavljenoj u blizinišikare, odavde prema petnaestoj humci postavljenoj na nji-vama na brežuljku, odakle, preko ovih njiva, dolazi do šesna-estog graničnog znaka, gromile od kamena, postavljene »blizustabla trešnje, na obradivom zemljištu« s lijeve strane drumakoji iz Sinja prolazi ispod sela Košute. Pravac i dalje vodipreko ztratnog zemljišta ispod spomenutog sela, prelazi prekodruma - sedamnaesta humka postavljena je iznad druma -ide ponovo ravnim i obradivim zemljištem i uspinje se naBijeli brijeg,130 na koji je postavljena osamnaesta humka.Pravac nastavlja ponovo preko obradivih površina i ~bija

pod brdo Gardun.P! gdje je na brežuljku »koji gleda prema''I'riljskoj skeli,13%iznad crkve Sv. Mihovila«133 postavljena de-vetnaesta gromila. Dvadeseta je postavljena na padini, s do-nje strane puta koji ide iz sela Babinal34 prema Cetini, namjestu gdje se granični pravac siječe s tim putom. Pravac jeodavde vodio upravo »pokrajčardaka iznad Trbljske skele« učijoj je neposrednoj blizini postavljena dvadeset i prva gro-mila. Granica ovdje prelazi preko Cetine, upravo ispod gazaza pješake, zalazi na područje sela Čapor ice.Pš u čijem jeatanuvs desne strane javnog puta, postavljena dvadeset i dru-·ga humka. Dvadeset i treća humka, napravljena od kamena izemlje, nalazila se »i,zmeđu dvije kuće pod slamom, uporedosa kulom koja postoji u granicama spomenutog sela«.!21 I slje-deća, dvadeset i četvrta humka, bila je od kamena i zemlje.Ona se nalazila na jednoj njivi sela Caporice, odakle je pravalinija granice nai1azila pored šikare, koja također pripadaovom selu, gdje je postavljena dvadeset i peta humka. Dva-deset i šesta gromila postavljena je iznad rječice Vrilače,136opet u ataru sela Caporice, dvadeset i sedma lOS druge stranespomenute vode Vrilače«, odakle je granični pravac vodio. napodručje sela Čermandcl.P? gdje je, »iznad njive čuvene podnazivom Subašina njiva«IS8 postavljena dvadeset i osma gro-mila. Granica, koja salda ide područjem ovog sela, nailazi po-kraj Čermandoske gradine,1S8 s čije je desne strane postavlje-na dvadeset i deveta 'gromila. Pravac odavde vodi prema šu-movitom grebenu zvanom Prisoje.P'' S desne strane ovog gre-bena postavljena je trideseta g.romila. Granični pravac sada

J3! Brdo između sela Košute i Trilj, jugoistočno od Sinja.!32 Triljska skela, južno od Trilja, gdje cesta Trilja - Capo-

rice prelazi preko Cetine. ".us U ZA (119 b) St. Michiele - crkva sv. MihOVila,pred Tr i-

ljem, kada se dolazi iz Sinja.114I u ZA (119 b) Baba. Neubicirano.1!6 Caporice, selo južno od Trilja. . .118VriLača lijeva pritoka Cetine, na području sela Caporlce.1:7Cerm~dol, u ZA (119 b) Zerniza Dolaz, vjerovatno dana-

šnje selo Strmendolac, jugoistočno od sela Caporlce.138 U ZA (119 b) Subaszina Gniva, nepoznato.. .lat Najvjerovatnije lokalitet koji se i danas nazl,:,a Gradma.

Nalazi se na području sela Caporice, prema .~elu UglJane. Stara,gotovo sasvim očuvana gromila i danas postoji.

Ul Prisoje, selo jugoistočno od Caponca.

IH I danas još postoje močvarna područja ispod sela Brnaze,zovu se Paškula i Muša.

117 Turjaci, selo jugoistočno od 'Brnaza, na cesti koja vodi izSinja u Trilj.

128Lokalitet pod nazivom Vučja draga danas ne postoji uovom kraju.

IH Košute, selo između Vojnića i Trilja, jugoistočno od Sinja.lau Riječ je o lokalitetu Bila glavica. Leži 0100 tri km ispred

brda Gardun, idući iz Sinja prema Trilju.

130 •• 131

vodi na područje sela tr.gijane14i i zalazi u hrastovu šumu. Uovoj šumi postavljena je trideset i prva gromila. Granica sadapro1azi kroz šumu, izbija »na prostor između starih gromila«koje se nalaze desno od Gojunove njive,142naprema današnjojPavdća gredi, koja se u vrijeme razgraničavanja nazivalaGojunova greda.14SMeđu tim starim gromilama postavljen jetrideset i drugi pogranični znak ovog sektora. Pravac odavdevodi do trideset i treće gromile, postavljene na »Valentića po-dU«144opet u granicama Ugljana, a odavde prešavši prekoputa, ide dugo šumom i kršem, uspinje se na Mali Zlatac.145Na njemu je postavdjena trideset i četvrta gromila, Granicaodavde u pravoj liJniji vodi na Veliki Zlatac,146na kojemu jepostojala jedna staragromila koja je bila poznata među sta-novništvorn igdje su sveštenici održavali mise. Na ovu gro-milu stavljeno je još dosta kamena pa je tako postala ogrom-ni trideset i peti granični znak. Granica koja je zašla u šumo-vito područje i prije Malog Zlatca, produžuje također šumomi nizbrdo i »ir.z.bhjana prostor između dugačke njive i njivePoljice141 hriščanina po imenu Pexkovića«,148gdje je postav-ljena trideset i šesta gromila od kamena i zemlje, a trideset isedma, još uvijek na području sela Ugljane, nalazila se nabrdu Bila vlaka,148 na Ujevoj strani puta. Granični pravacodavde vodi na područje Novih Sela,160a trideset i osma gro-

mila postavljena je nešto desno od vrha brda »poznatog podnazivom Stražbena glavicae.P! koje se vidi iz Sinja. Graničnipravac odavde vodi preko krša i šume, a trideset i devetagromila postavljena je u ikamen1aru i šumi, »na Krugljačkojstrani,U2 također u granicama spomenutog sela«. Cetrdesetagrom ila postavljena je na obronku šumovitog i krševitog Ma-glaja,153odakle se granica spušta i nailazi na jedan brežuljakmeđu njivama, na koji je postaviljena četrdeset i prva gro-mila. Odatle prelazi preko male uvale, izbija na područjeLjut,l54 i na brijegu koji se zove Drenovnik.Pš postavljena ječetrdeset i druga gromila. Odavde granični pravac vodi po-novo kroz šumu i krš do četrdeset i treće gromile koja je po-stavljena na njivi Dračevice.tšš odakle produžuje riizbrdicom,»prolazi pokraj gumna na rubu spomenute njive« ,gdje je po-stavljena četrdeset i četvrta gromila, Pravac odavde prolazikroz veliku šumu i krš i uskoro zalazi na područje sela Blatona Cetini,157a četrdeset i peta gromjla postavljena je na brdu,»iznad Ishak-agine kuće, u granicama sela Blato«. Odavde segranični pravac spušta. Četrdeset i šesta gromila postavljenaje »blizu velilkog oraha i vinograda ispod brda«. Odavde na-staje obradi vo zemljište. Pravac granice vodi prema brežuljkuna koji je postavljena četrdeset i sedmagromila, a odatle pre-lazi preko javnog puta koji vodi Zadvarj.u i Radobolji.P" Ce-

141Ugljane, selo [ugoistočno od Caporica a sjeverno od NovihSela..

141Na području sela Ugljane postoji zaselak Gojuni. Gojunovanjiva nalazi se oko 200 m južno od ovog zaseoka. Naziv Gojunovanjiva [oš uvijek se čuje u narodu.

14aOvaj lokalitet danas se naziva Pavića greda, udaljen jeoko 700 m od Gojunove njdve.

144Valentin - Podi, vrletne, krševito brdo, oko 1 km udalje-no od Gojunove njIve, prema Istoku.

145Mali Zlatac, brdo na području sela Ugljane,148Veliki Zlatac, brdo na području sela Ugljane.~47Lokalitet pod nazivom Poljce, Poljice, Polica ili sl. ni-

sam mogao utvrditi na području Ugljana.148Danas ovdje živi porodica Perkušić, u istoimenom zaseoku

Ugljana.14DTo je današnjI lokalitet Bijela vlaka, iznad Babića - za-

seoka sela Ugljane.rseNovoseli - Nova Sela, područje i selo jugoistočno od

Ugljana, pored ceste koja vodi iz Sinja prema Zadvarju.

151U ZA (120 a) Strazbena Glavizza. Ovaj naziv kod domaćegstanovništva nije u upotrebi.

15!U ZA (120 a) Cruvgliazza Strana, nepoznato.1$1Brdo Između sela Biorina i Blato na Cetini.1$4Postoje dva područja pod ovim nazivom. Prvo je sjevero-

zapadno od Zadvarja, drugo jugoistočno. Ovdje je riječ o prvojLjuti.

155 Drenovik, nepoznato.II. Danas se jedan zaselak u selu Blato na Cetini naziva Dra-

čevlca.157U hududnami: Blatče, u ZA (120 a) Blazla, danas selo

Blato na Cetini, jugoistočno od Sinja a južno od Biorine.158U ZA (120 A) RadobugUa, na Historijskoj karti srednje-

vjekovne bosanske države, koju je izradio prof. Marko Vego, (Sa-rajevo, 1957), ubilježena je Zupa Radobilja, sjeverozapadno od Ma-karske, u Arhivu grada Sarajeva postoje karte ručne izrade: Dal-matia et regiones adjacentes Croatia, Bosnia, Slavonia, ServiaAlbania acourate descriptae Petr. Conr. Monath exudit (Zbirkakarata i planova, inv. br. 280/61 i 281161) u kojima se ovaj nazivjavlja također u obltku Radobilja. U narodu je, međutim poznatijinaziv Katun.i nego Radobolja.

132 133

trdeset i osma gromila postavljena je pored ovog puta, a če-trdeset i deveta »pokraj oraha i trešnje, na ravnom mjestuna njivi«. Pedeseti granični znak bila je humka od zemlje,a nalaeila se blizu rijeke Cetine, »naprema Hasan-begovojkuli«.158 Granični pravac odavde vodi preko rijeke Cetine, nanjenu desnu stranu, a pedeset i prva gromila postavljena je»blizu Hasan-begove !kule«, u kamenjaru, na mjestu koje kaoi mjesto prethodne gromile, »gleda prema rijeci«. Graničnipravac odavde i7Jbija, idući ponovo kroz kamenjar, na imanje»hrišćanina koji se zove Kegaloviće.P" Ispod njegove pojate,a iznad kuće, postavljena je sljedeća pedeset i druga gromila.Odavde se linija penje prema krševitoj Velikoj Rusavi,161 načijem je vrhu postavljena pedeset i treća gromila, odalldeprelazi preko krševite uvale i i2lbija na Orlovo .brdo,162 nakojemu je postavljena pedeset i četvrta grornila. Pravac sesada spušta, prolazi kroz veliku šumu i krš i nailazi na liticukoja se u dokumentu o razgraničenju naziva Kaučina.l83 Nanju je postavljena posljednja, pedeset i peta gromlla, kojomse završava prava linija granice povučene od Sinja premaZadvarju, a započinje granični l~ oko Zadvarja.

8. GRANiICNI LUK OKO ZADVAR.JA

koja ovdje prelazi ponovo na lijevu stranu Cetine i na 100ka-litetu, koji se u dolwmentima naziva Grude,186 postavljena je,»ispod Jankovića staze«168 druga gromiJa. Odavde granični lukprodužuje preko brda, i na današnjem lokalitetu Vlaka,167 »nakrševitom i šumovitom prostoru- postavljena je treća grom-ila.Odavde produžuje ovom šumom i kršern i izbija na liticuPusti kuk.uS Tu je postavljena četvrta gromila. Granica odavdeprelaei preko njive koja se tada nazivala Hasan-begov do-lac,168i i7Jbija na put koji vodi Rijeci Cetini. Na desnoj stranitoga puta bila je postavljena peta gromila. Granični liUk idalje vodi preko vr1etnog zemljišta i šume, i7Jbij.ana put kojiod Radoholje158 vodi prema Zadvarju, i »uvrh njive Ograđe-nica«I7O postavljena je šesta gromiJ.a. Granica je odavde pre-lazila preko ove njive i njene ograde od naslaganog kamenja,a sedma gromila postavljena je »iznad nje, na rubu šume«.Granični l'llik odavde izlazi na Zadvarsku ljut,m a osma gro-mila postavljena je ».blizu jedne izdužene njivice« prije negose stigne do lokaliteta koji se tada nazivao Oskorušna gla-va,172nedaleko od veli'ke krševite uvale, a deveta na ravnomkrševitom prostoru »poznatom pod nazivom Ravna V'laka,t73na lijevoj strani puta Ikojd od Radobolje vodi prema Zadvarju.Deseta gromila postavljena je s onu stranu vrletne šume, nalokalitetu koji se i danas naziva Popovića ježe,l74a jedanaesta,pošto se pređe preko krševitog i šumovitog zemljišta, na lije-voj strani uvale, prije nego se graničnim lukom izbije na putOd posljednje gromi1e na graničnom pravou oko Sinja

granica skreće ulijevo i prolazi, kružnom linijom, kroz teškoprohodnu šumu i 'krš i u blizini rijeke Cetine, izbija na putkoji se u dokumentima o razgraničenju naziva Mazgeće sta-ze.184Tu je postavljena prva gromila ove polukružne linije,

t85Grude, među mještanima ovaj naziv nepoznat.tH Nekadašnju Jankovića stazu mještani danas nazivaju

Proslk,187Vlaka, pripada Popovićima i Trogrlićima - zaseocima u

Zeževici, sjeveroistočno od Zadvarja.t86Pusti kuk, nalazi se između sela Balići i brda Vitrenika.

Dobro je očuvana ,i sama gromila.t8DHasanbegov dolac, danas Tavrin dolac, obradivo zemljište,

udaljen je oko 3 km od Zadvarja.170Danas se ovaj lokalitet naziva Ograda, leži oko 800 metara

istočno od Tavrinog doca.171Zadvarska ljut, šumovite područje koje se proteže jugo-

istočno od Zadvarja.17%Oskorušna glavica, i danas pod istim imenom, nalazi se u

Zadvarskoj ljuti, obrasla je grabovinom.173Ravna vlaka, krševita zaravan u Zadvarskoj ljuti.m Popovtća ježe, pripada stanovnicima zaselaka Popovići i

Trogrlići u Zežev.ici, sjeveroistočno od Zadvarja.

ts. Ova kula postoji ,i danas. U njoj stanuje sadašnji vlasnik'Vice Franić.

100 U ZA (120 b) Cheglevich, Danas u ovom kraju postojibrojna porodica Kegalj.

tel Veldka Rusava, šumovito i krševito brdo, 4-5 km sjevero-zapadno od Zadvarja.

ul Među mještanima se čuju i nazivi Orlova glavica i Orlo-vac. To je, u stvari, ogranak Velike Rusave.

183Naziv Kaočina, Kavčina iIi sl. nisam mogao utvrditi naterenu.

tM DOOM Staze. Kod starijih mještana još se čuje i nazivMagareće staze. Vode mlinovoma na Cetini. Nalazi se oko 4 kmzapadno od Zadvarja.

134 135

koji iz Poganog doca175vodi u Zadvarje.' Zatim granica pro-dužuje i prelazi preko ovog puta, ponovo zalazi u šumu i ka-menjar i izbija na čuvenu CareVIUkamenlcu.v" pored koje je,s njene desne strane, postavljena dvanaesta gromila. Polu-kružna linija koja opasuje Zadvarje odavde vodi opet krozšumu i uskoro izbija na put koji iz Imotskog i Vrgorca dolaziu Zadvarje. Trinaesta gromila postavljena je na desnoj stranitoga puta, a četrnaesta »na rubu šume, pokraj njive RavneMijodragee.F" Granični luk odavde vodi preko teško prohod-nog krša i kroz gustu šikaru, izlaz! na kameniti brežuljakRadkovac.F" gdje je postavljena petnaesta gromila. Odavdevodi dijelom ponovo preko šikare i krša i izlazi na Ravnikuk,179 gdje je, među hrastovima, postavljena šesnaesta gro-mila. Odavde nailazi ponovo teško prohodni krš i šuma. Se-darnnaesta gromila postavljena je »na jednoj kamenoj glavi-ci«, odakle granični polukrug, idući i dalje vrlo teško prohod-nim područjem, Izbija na put, »koji ide na Poletića kulu«.180Blizu ovog puta postavljena je osamnaesta gromila. Graničniluk i dalje kroz krš i šumu, vodi do posljednje gromile naovom sektoru, postavljene na brdu Ljubočevo,181 jugoistočnood Zadvarja,

na području sela Grabovac.P" ispod brda Pale.184 Odavde pro-lazi kroz crnogorične područje na Biokovu, ide ispod crkveSv. Jure,185 koja se nalazi na visokom vrhli, i u ravnoj linijina području sela Zagvozd,186 postavljena je druga, treća ičetvrta gromila, a peta je postavljena iznad Vučjeg dola,187na padini Golog brda,188 koje se nalazi na području selaGornji Vrhdol.181Pravac odavde vodi preko kamenjara i velikeuvale i i:tbija na brdo Vodena glavica.P" koje je tada biloobraslo crnogoricom. Tu je postavljena šesta gromila. Graničnipravac odavde je išao »kroz selo Vrbu«,191 i izbijao na Siljan-sku glaviou,1D2 gdje je postavljena sedma gromila. Odavdegranični pravac vodi preko krša i šume i izlazi na Lažni Gu-delii:,t93 iznad Lužnog doca.194 Tu je postavljena osma gro-mila. Pravac odavde i:de greben om brda. Deveta humka po-

9. GRANICNI PRA VAC ZADVARJE --- VRGORAC

183Grabovac, područje i selo istočno od Zadvarja.t84Pale, brdo obraslo niskom šumom, lež-i između zaselaka

Čikeše i Krželji.'185U ZA (121 a) st. Zorzi - crkva sv. Jure. U njenoj blizini

podignut je televizijski relej koji zaista dominira čitavom oko-linom.

181Zagvozd, kraj i selo sjeverno od Makarske.t87Vučji dolac, nalazi se između Zagvozda i Zupe, [uaoistočno

od Zadvaxja. Nekada je bio obradivo i plodno zemljište. Danas jesasvim zapušten.

188Brdo jugoistočno od Zadvarja, sa veoma oskudnom vege-tacijom. I danas se naziva Golo brdo.

181u ZA (121 a) ... di' Vardo' superiore ..• Gornji Vrhdo. Za-jedno sa Vrhdolom Donjim nekada je označavao prostrano područ-je. Nastajanjem novih sela i zaselaka ovaj' naziv je odavno vanupotrebe. Područje nekadašnjeg Gornjeg Vrhodola danas se nazivaZupa - Krstatice. Up. -i napomenu 197.

1" Vodena glavica, visoko, vrletno brdo jugoistočno od Za'g-vozda.'

1'1Vlrbe,obradivo zemljište na području sela Zupa, ispod Vo-dene glavice. Selo ili zaselak pod ovim nazivom ne postoji u ovomkraju.

112U ZA (121 a) Slgliansca Glavizza, nepoznato. Lokalitet Si-ljev brig ne dolazi u obzdr zbog znatnog odstupanja od pravcakojim je povučena granična linija.

IN U ovom kraju i danas živi porodica Gudelj. Međutim, obra-divo zemljište pod nazivom Lužnjaci, koje se nalazi upravo naovom potezu, pripada danas porodici Budalić.

l~'U ZA (121 a) LuxniDolaz, danas Lužniak, Ovo obradivozemljiAteleži između brda Vodena glavica i Gradina, na područjuZupe,

Od posljednje gromile na kružno] liniji oko Zadvarja za-počinje prava li111ij'agranice prema Vrgorcu. Prva gromila naovom S€lktOTUpostavljena je na brijegu Gola glava,18! koji leži

t75I u ZA (120 b) Pogani Do, nepoznato.176Careva kamenjača, svakako današnja Careva kamenica,

teško pristupačna kamena lokva iz koje se, crpanjem, i 'sada na-paja stoka. Narod je naziva još i Moma. U njenoj neposrednojblizini i danas postoje ostaci gromile.

177 Nepoznato.178Kod domaćeg stanovništva nije poznat ovaj 'naziv.t79Ravni kuk, neutvrđeno.180Ovdje je riječ o Kruli, istočno od Poletnice,na desnoj

strani .puta za Zadvarje, čiji ostaci još postoje. 't8t Ljubočevo; krševito brdo između Zadvarja i Biokova.t81Gola glava, u ZA (121 a) Glaglav danas Gologlava, Krie~

vito brdo [ugoistočno od Zadvarja. ..,', .

136 l37

stavljena je iznad lokaliteta koji se tada nazivao Dolac,1V5»i popovske k.uće«.'98 Linija granice odavde vodi preko brdai šikare i za'la2i na područje sela Donji Vrhdol.I'" Desetagrom ila postavljena je »pokra] kuće hrišćanina koji se zoveDobrović«.198Odavde pravac vodi preko šumovitog i krševitogterena do jedanaeste gromile postavljene u selu Godinj,1D9»ublizini kuće, gumna i velikog oraha hrišćanina koji se zovePavatoviće.š''" Prava linija granice odavde vodi preko njiva,uspmje se na Godinjsko brdo,20I gdje je postavljena dvanaestagromila. Granica je odavde povučena ponovo kroz šumu i krš.Sljedeća, trinaesta gromila postavljena je na području selaRašćane,202 »na staroj, velikoj grorrali, u šumi, ispod puta ...s desne strane kuće kneza Nikolice«.203 Cetrnaesta gromilanalazila se iznad ovog puta, na mjestu gdje se dodiruju pod-ručja sela Rašćane i Kozica.204 Granica odavde vodi prekoobradivog zemljišta do petnaeste gromile, postavljene »unjivi Kobila hrdšćanina Ikoji se zove StuliĆ«,205u granicamasela Kozica, a odavde, opet preko njiva, do šesnaeste gromile,postavljene »5 donje strane vode V'rutaJk,206blizu mjesta sta-

105Ovaj lokalitet danas .se naziva Vojač dolac. I danas je toobradivo zemljište. Tragovi gromile također postoje.

196Stara, mala građevina, koju mještani nazivaju Popovskakuća, postoji i danas.

107U ZA (121 b) ... Vardo' inferiore - Donji Vrhdo. Na ne-kadašnjem području ovoga sela sada se nalazi veliko selo Rašća-ne sa brojnim zaseocima. u.p. i napomenu 189.

108Ovo prezime nisam mogao utvrditi u ovom kraju.leti Godini, zaselak na području Rašćana, sjeverozapadno od

Vrgorca.200Prezime Pavatović danas ne postoji u ovom kraju.201Godinj, ili Godinjsko brdo, krševito brdo iznad istoime-

nog sela.202 Rašćane, široko područje i selo sa mnogo zaselaka oko

ceste Zadvarje--Vrgorac. '%03I danas postoji jaka porodica Knezovića. Zive na svojim

imanjima, između sela Rašćane i Kozica.204 Kozica, kraj i selo oko ceste, sjeverozapadno od Vrgorca.205 Danas postoji zaselak Stulići, u selu Kozici. Prezime Štulić

međutim, ne postoji na ovom području. '206To je, u stvari, podzemni depo vode, koji se, uglavnom

crpeniem, k~risti ne samo za piće i napajanje stoke, nego i zanavodnjavanje,

rog vinograda nekog Mihočevića«.207Sedamnaestagromila nijebila daleko, nalazida se »na uglu Poprečnih njiva,208 a osamna-esta na lokalitetu koji se tada nazivao Podmoć.š'" »ispodcrkve«.2IO Granica je odavde vodila uzbrdo i izlazila na vrhplanine Miovija.211Predstavnici obiju strana složno su prihva-tili prijedlog da se vrh Miovije, u dokumente o razgraničenju,ubilježi kao pogranični znak broj devetnaest. Granični pravacodavde prelazi preko uvale ispod Miovije, uspinje se na mje-sto koje se tada naeivalo Prvakova glavica,"! a nalazi se iznadsela Zavojane,Z13 gdje je postavljena dvadeseta gromila. Oda-tle se pređe preko sljedeće uvale, iziđe na obradivo zemljišteVrbica,214 i »ispod dva velika bunara«215 postavljena je dva-deset i prva gromila. Pravac odavde vodi brdom, nailazi naput, i 's gornje strane toga puta postavljena je dvadeset i dru-ga grornila, odakle produžuje istim brdom i u istom smjerudo dvadeset i treće gromile, postavljene »na mjestu pod na-zivom Dobri dub«.218Sljedeći granični znak na ovom sektoru,dvadeset i četvrta grornila, postavljena je »na brdu Krušči-ca,217 itznad sela Prapatnlca.š" odakle granični pravac vodi

!07 I danas na ovom području živi porodica Miočev,ić.Nasta-njena je u Miočevićima - zaseoku sela Kozica. U ZA (121 b), me-đutim, stoji Mitrevich.

208 Poprečne njive, i danas obradivo zemljište, uglavnom podvinogradom, leži u podnožju brda Miovija, sa sjeverozapadnestrane. ... . Š

20t Ostaci ove gromile kod crkve sv. Ilije u An.t.unovIcImaJO.uvijek postoje. Naziv Podmoć, međutim, odavno nije u upotrebi.

110 T.o je crkva sv. Ilije koja postoji i danas u AntunovIcIma- zaseoku sela Kozica.

!II Miovija, visoko i krševito brdo, l.eži.na Iijevcj strani cesteZadvarje--Vrgorac. Ostaci gromile pos~oJe 1 ovdje. . .

211Danas se ova glavica naziva P.nvorac. GromIla koja se na-lazi u njenoj neposrednoj blizini još postoji. .

m Zavojane, područje i selo, prostire s~ ~J.everozapadnoodVrgorca, na lijevoj strani ceste, ispod brda MIoWJa.

%14Danas se ovaj lokalitet naziva Vrba. ., .!ISDva bunara o kojima je ovdje rtieč postoje I danas,. ah

se mještani ne koriste njihovom vodom zbog navodne štetnosti pozdravlje.

m Dobri dub, nepoznato. . . . .m Danas se to naziva K,ruška. To Je brdo ~a s]eve:ozapadno.1

padini planine Motokit. Gromila i danas postoj]. NaJazI se ,p~r~dpješačke staze koja vodi iz zaseoka Zekuljić prema selu ~tIIJe.

us ~apatnica, selo sjeverozapadno od Vrgorca. Cuje se I na-ziv Papratoica.

138 139

10. GRANICNI LUK OKO ViR:GORCA

odavde vodi do pete gromile postavljene na Bubrigu, »iznadizvora Cernice«,229 odakle, kroz šumu, dovodi do šeste gromile,postavljene 'Opet na Bubrigu, »iznad Brestova' polja«.23o Kru-žna linija granice se 'Odavde spušta. Sedma grom ila postavlje-na je na rubu Brestova polja, u samom podnožju Bubriga,odakle granični lruk prelazi preko puta, ide obradivirn zemlji-štem i dovodi do osmog graničnog znaka na ovom sektoru,humke 'Od zemlje, postavljene »na Ibrahim-hodžinoj njivi, nazemljištu Mramor«.231 Prešavši preko ovog plodnog zemljišta,kružna linija oko Vrgorca izlazi na Bil'Obrig.232Tu je, »na ser-dar Ali-aginoj njivi« postavljena deveta humka, deseta jebila na obradivom zemljištu »pod nazivom Prokopicae.P" ajedanaesti pogranični znak, gromila od kamena i zemlje, po-stavljena je na prostoru »između vode Raskršnicešš+ i Pro ko-pice«. Dvanaesta gromila, također od kamena i zemlje, po-stavljena je s donje strane mosta koji se nazivao Pelkovac.š'"»na dizdar-agino] zemlji«.236 Most je ostao na mletačkom te-ritoriju. Odavde granični luk, idući još uvijek poljem, izbijana mjesto Vwčine,237gdje je, iznad puta, postavljena trinaesta,a posljednja humka oko Vrgorca, četrnaesta po redu, postav-ljena je »na mjestu blizu Škuljskog brda238 i Gradine«.239

preko velike šume i krša do dvadeset i pete gromile, posta-vljene »na velikoj stijeni usred planine Motokit«.21I Posljed-nja, dvadeset i šesta grom ila na ovom pravcu nalazila seiz.među VeHkog i Malog Motokita,220 tako da je selo Prapat-mca ostalo na lijevoj strani granične linije, a selo Kotezi!!1na mletačkom teritoriju.

Od poslj-ednje gromile postavljene na pravcu Zadvarje-+-Vrgorac započinje polukružna linija granice oko Vrzorca.Skrenuvši ulijevo ona prolazi strmom, k.rševitom i šumovitompadin~ planine Motokita i izbija na mjesto gdje se dodirujepodručje Duboke Drage,222 koja je ostala na mletačkom teri-toriju sa područjem sela Prapatnica, koja je ostala na turskomt~:itori~u:. T.~ je postavlj-ena prva gromila. Odavde luk gra-mcn~ linije ide preko Nadbanje,223 gdje je, pored puta, po-stavljena druga gromila. Odavde izlazi na brdo Orah,224 gdjeje, »na. mjestu pod nazivom Banja«225 postavljena treća gro-mila. Kružna linija granice odavde vodi i dalje kroz šumu ačetvrta gromiJa postavljena je na »Bubrigu,226 ispod uvaleVanjača,227 na mjestu pod nazivom Orah«.22S Granični luk

219Visoka i krševita planina Motokit, sjeverozapadno odVrgorca.

220Postoji Veliki i Mali Motokit, oba su sjeverozapadno odVrgorca.

221Kotezi, selo ispod planine Motok1ta, 3 km jugozapadno odVrgorca.. 222I danas se ovaj lokalitet naziva Duboka draga. Spušta se sa

sJe.verne st~a~e vrletnog ~otokita u Rastok (Vrgorčanl dio Lju-buškog .polJa .1SI?odMoto~Ita nazivaju Rastok) nad ponornicu Ba-nju, koja tu IZVIre,a ponire 2 km dalje prema istoku.

2!3 Lokalitet iznad sela Banja, sjeverno od Vrgorca.224 Ceviz bayiri, u ZA (122 a) Monte Orah - brdo Orah na

kojemu se nalazi i selo istog imena. Leži sjeverozapadno odVrgorca.

2!~Ba,~ja, .~elo na .padini I?rda Orah, sjeverno od Vrgorca.Tragovi ovih trIJU gromila postoje i danas. .

• 228 Bubrig, naziv k<;>jise može čuti samo još kod starijihmještana. Označava padmu brda Orah, koja se spušta u polje.

227U ZA (122 a) Vagnazza, danas nepoznato.228 Orah, selo na istoimenom brdu.

228U ZA (122 a) Cernizza. Ovaj ili sličan naziv za neki izvorili bunar nisam mogao utvrditi.

230 Brestovo polje, stari naziv za dio polja, ispod brda Orah,odnosno ispod njegove padine Bubrig.

231Mramor, tako se i danas naziva jedan kompleks plodnog iobradivog zemljišta u polju Rastok.

232 Bilobrig, nalazi se u polju ispod brda Orah, Ispod Poli-ća kuća.

1~3 Prokopica, plodno i obradivo zemljište, nepun kilometarudaljeno od Mramora. .

234 Vjerovatno je riječ o rijeci Matici.2t6 Nepoznato.236 U ZA (122 a) ... del dizdaro di Vargoraz, U VI1gorcu je

sasvim dobro očuvana kula vrgoračkog dizdara (u njoj je rođenTin Ujević).

!87Naziv Vučje, Vučine ili sl. danas nepoznat.238Skulja, brdo i selo na cesti Vrgorac-Metković, nepuna

tri kilometra od Vrgorca.238 Gradina, brdo iznad sela Veliki Prolog, a između njega i

Vrgorca, na desnoj strani ceste Vrgorac-Metković.

140 141

11. GRANIČNI PRAVAC V.RGORAC - ČITLUK

Od posljednje gromile na graničnom luku oko Vrgorcazapočelo je povlačenje graničnog pravca prema Citluku.240Granica ide kroz šumu grebenom brijega ispod spomenutogbrda Gradina, zalazi na područje sela Otrić,241a prva ogromnapostavljena je »na vrhu brda iznad Otrića«. Odatle, opet gre-benom i u pravoj liniji, izbija na brdo Dusina.242 Tu je po-stavljena druga gromiđa. Odavde produžuje ,grebenom ovogabrda i izlazi na brdo Prolog,m ona čijem je vrhu podignutatreća gromila. Odavde se granica spušta, prelazi put uprolo-škoj uvali i tu, oublizini hrlšćanskog groblja, postavljena ječetvrta gromila. Pravac odavde vodi uzbrdova peta gromi:lapostavljena je blizu vrha planine, »iznad kuće DropUilića244ibrda Zveč«.245Odavde granični pravac vodi do šeste gromilepostavljene »naprema ibrdima Zveč i Semij«.248 Odatle pravacprolazi !kroz šumu i ispod brđa Gradačlna.s? a iznad selaCrIjene šume,248postavljena je sedma gromila. Odavde se gra-nični pra-vac spušta u polje Jezerac,24U ide prema krševltombrijegu Zelenrkovac.P" koji se nalazi u polju, i desno od nje-

240 U svim rukopisima piše Ciklut, u ZA (122 a, b) na svimmjestima Citluch. U zbirci karata i planova Arhiva grada Sara-jeva (up. nap. 158) stoji Ciclut, odnosno Cicluth. Radi se o poru-šenoj tvrđavi Čitluk iznad Gabele (up. i nap. 263).

!41Današnje selo otrić nastalo je spajanjem zaselaka Otrići Seoci.

lU Dusina, selo jugoistočno od Vrgorca.243 Danas Veliki Prolog, brdo i selo, između sela Dusina i

Prolog, jugoistočno od Vrgorca.244 Danas na ovom području postoje tr,i Dropulića. Ovdje se

radi o Dropuliću ispod planine Prolog, jugoistočno od V~gorca.245 Zveč, visoko i krševito brdo između Velikog Prologa i

Gradine.!48 U ZA (122 b) Semich, brdo i selo Semij, sjeverozapadno

od sela Crveni Grm" na odvodnom rukavcu Trebižata, koji služiza navodnjavanje i koji se u neposrednoj blizini roši u ponor.

r47 Gradčina, brdo na čijem' se vrhu nalazi crkva sv. Roka.Leži između brda Zveč i Mali Prolog.

248U ZA (122 b) Zarglizze Summe, danas Ceveni Grm, selojugoistočno od V['gorca, na lijevoj strani puta Vrgorac-Metković.

" .' 2U Jezero, polje koje se proteže jugoistočno od sela Crvenigrm, ispod brda Humci. '

r50 U ZA (122 b) Zl1cnica,danas Zelenikovac, brežuljak koji senalazi u polju Jezero, južno od brda Klokun. '

142

!',' govog vrha postavljena je osma gramMa.' Pravac produžuje,

preko polja Jezerac, prelazi potok Klokun,251 i izbija naSporo polje.252ToU je postavljena deveta humka. 1 deseta hum-ka nalazila se u ovom polju, »opet u blizini spomenutog po-toka Klokun, usred polja«. Idući i dalje Sporim poljem, gra-nični pravac ponovo prelazi navedeni potok, ide sredinompolja sve do njegovog ruba, gdje je, pokraj jedne njive, po-stavljena jedanaesta gromila, Prava linija granice uskoro seodavde uspinje i ealazl 'u veliku šumu. Dvanaesta grornila po-stavljena je 's :lijeve strane .brda Plazni!k,253 naprema brduRudnik.254 Odavde pravac vodi i dalje kroz veliku šumu, atrinaesta grom ila postavljena je s desne strane puta, »iznadobradivog zemljišta Bebića«.255 Granični pravac se odavdespušta, opet kroz veliku šumu, nailazi ispod sela Bijača,256koje ostaje na turskom teritoriju i izbija nad Ratni dolac,mgdje je, »narubu lijeve strane brda Dragovija«,258 postavljenačetrnaesta gromila, Odavde granični pravac presijeca jednuuvalu, zatim prolazi kroz šumu Rotnog doca, prolazi ispodbrda Garište,!58pod 'kojim je, na lijevoj strani puta, postavlje-na petnaesta gromila. Odavde prolael preko uvale i potoka ipenje se na brdo koje se u hududnami naziva Krstina 260

gdje je postavljena šesnaesta gromiđa, »naprema tvrđavi Stara

•• r51 Klokun, b~~o ;ugoistočno od sela Crveni Grm. Ovdje je, riJeč o potoku koj,l IZVIrena tom brdu.

U2 Sporo polje, i danas pod istim nazivom. Prostire se jugo-istočno od brda Klokun, .

Isa Plaznik, brdo sjeverozapadno od sela Bijača. Ostaci gra-nične gromile na njemu još postoje.

r54U narodu se čuje i Rudnik i Rudnjak. Ovo brdo leži sje-verozapadno od sela Bijača. Danas je na njemu groblje ovog sela.

ess U hududnami Bebe-ogli, u ZA (122 b) Bebich - Bebić,obradivo zemljište koje se i danas tako zove. .

IH Postoji Gornja i Donja Bijača, obje se nalaze lijevo odputa Vrgorac-Metković. '

!67 Rotni dolac, nalazi se između sela Galić i Miloševica,jugoistočno od sela Bijača.

!58 Dragovija, brdo koje se nalazi iznad Novih Sela, sjevero-zapadno od Gabele.

m Garišta, brdo na kojemu je ranije postojao i zaselak.Danas je samo Ispasište jer su se stanovnici raselili.

teo Ovo brdo koje se nalazi zapadno od Gabele danas se na-ziva Krstac.

143

Gabela«. Granica sada zalazd na područje sela Crnić,:!81a se-damnaesta gromila postavljena je »na stijeni, na rubu jezera,s donje strane izvora Alečkovace.š'" Granični pravac ide odav-de preko barovitog terena»pravo prema tvrđavi Citluk«,263 aosamnaesti, posljednji pogranični znak ma ovom pravcu bilaje humka od zemlje, postavljena na ziratnom zemljištu, »namjestu pod nazivom Glavnice«.264

12. GRANtICN,I LUK OKO CITLUKA I GABELE

kare, postavljena šesta humka od zemlje. Granica odavdeuskoro prelazi preko Bušine, i2lbija u polje, a sedma humkapostavljena je »naprema stIlUžkojkuli«.269 Ostavljajući ovukulu na turskom teritoriju, granični Iuk odavde prelazi prekodruma koji vodd u Citluk, produžuje prema 'I'rebižatu.F? inedaleko od ove .rijeke, »na mjestu koje gleda prema rijeci«,postavljena je osma humka od zemlje. Deveta humka postav-ljena je »u Otoci«,271a granična linija odavde, u .luku, prelaziVeliku lug,272 i ~bija na Neretvu, gdje je, kao deseti pogra-nični znak, ubilježeno stablo ,bijele ja'sike,!73 ;koje [ebjlo ču-veno među domaćim stanovništvom, Jasici su okresane grane.Odavde granica prelazi preko Neretve, izbija na Krivaču,mi »na mjestu pod nazivom Drače«,275u blizini Neretve, postav-ljena je jedanaesta humka. Granica odavde vodi preko polja,i stalno u luku, dovodi do dvanaeste humke, koja je postav-ljena »na desnoj strani javnog, kaldrmisanog puta« koji ideiz Gabele prema Mostaru. Pošto pređe ovaj put, granica odav-de IilZibijana područje KnežpOilje,276gdje je postavljena trina-esta humka »blizu hadži Muratovog hendeka«. I četrnaestahumka postavljena je u ovom polju, petnaesta se nalazila ispodlokaliteta :koji se i danas naziva Vučji brod,277 iznad sela Vi-

Od posljednje gromile na pravcu povučenom od Vrgorcazapočinje polukružna granična linija oko Čitluka i Gabele.Od ove gromile ona skreće ulijevo, prelazi preko jezera naJijevu stranu i vodi do prve gromile na ovom luku, postavlje-ne »iznad puta Ikoji vodi prema Gabeli«. Luk granične linijeodavde lide uzbrdo, probija se kroz krševito područje i dolazido »velike gromile poznate pod nazivom Trogrla«.265 Ispod tegromile i s njene desne strane postavljena je druga gromila.Granica odavde izbija na krševiti greben gdje je postavljenatreća grormla. Četvrta gromila nalazila se na samom vrhuMilanovače,266 odakle se polukružna linija spušta prema Zalu-škom jezeru,267 a peta gromila postavljena je na padini. Gra-ndčniTuk odavde 'vodi preko jezera, zatim preko moč:varnogzemljišta i izbija na rijeku Bušinu,268 gdje je, pored jedne ši-

tle Selo Struge nalazi se na desnoj obali Neretve, sjevernood Gabele. Ostaci kule postoje i danas. Iznad Struga, preko Tre-bižata, postojala je sve doskora i Cučkovića Jmla. Porušena je zavrijeme izgradnje pruge Sarajevo-Ploče.

riO Trebižat, desna pritoka Neretve, izvire ispod planine Ja-godnice. U gornjem toku nosi naziv TihalJina, kroz Ljubuško poljeMlada, a u donjem toku Trebižat. Južno od Capljine, kod selastruge, ulijeva se u Neretvu.

rll Otoka, tako se i danas naziva selo i obradivo zemljištekoje se nalazi s desne strane Neretve.

ria Biiy{ik lug, u ZA (123 a) Basco Grande - Veliki lug, da-nas nepoznato.

ria U ZA (123 a) ... detto in Illirico Bila Giasica ....n Krivača, obradivo zemljište uz rijeku Bregavu, ispod da-našnjeg sela Klepci, lijevo od magistrale od koje je udaljenooko 700 m.

riS Drače - danas Dukat drače, plodno zemljište između Kri-vače i Knežpolja.

17. Knežpolje, selo i obradivo područje između sela Klepci iCeljevo. .

rl7 Vučji brod, naziv za ravnicu na lijevoj strani magistraleSarajevo-Ploče. Nalazi se između sela Celjevo i Višići.

!el Crnić, selo koje leži ispod Jasehičkog brda, sjeverozapadnood Gabele.

U2 Danas se ovaj izvor naziva Leskovača. Njegova pitka vodasluži za piće stanovntcana sela Crnić.

283 Podgrađe oko ove tvrđave zvalo se također Čitluk. U na-rodu ovaj naziv više nije uopšte u upotrebi. Up, i nap. 158 i 240.

284 Dio plodnog i obradivog Donjeg polja ispod same GabeleGabeljani i danas nazivaju Glavnice. .

285 Trogrla, jama koja se i danas tako naziva. Nalazi se sje-verozapadno od Milanovače. .

2" Milanovača, brdo sjeverozapadno od Gabele. Na njenomvrhu i danas postoji gromfla koju mještani nazivaju Milanovačkagromila.

!07Zalug, u narodu se čuje i Zaluzi. To je obradiva ravnicana kojoj najbolje uspijeva vinova loza.

288 Bušina, rijeka i obradivo zemljište, sjeverno od Zalugaa [ugozapadno od sela Gorica, oko 3 km od Gabele.

144 10 - Granice bos. pašaluka ... 145

šići,218 a šesnaesta, u ataru ovog sela, »pokraj vinogradskoghendeka Mustafage Joldžića«. Granica odavde ide prema mo-stu sela Višići. Sedamnaesta humka postavljena je »u vinogra-dima«, a osamnaesta, paralelno s mostom. Granični luk sadavodi.prema barovitom terenu. Devetnaesta humka postavljenaje u njivama. Granična linija odavde prelazi preko barovitogzemljišta, zatim preko gaja, i na mjestu koje mještani i danasnazivaju Krčevina,21II postavljena je dvadeseta humka. Gra-nični illllk odavde vodi prema Krupi.280 Blizo ove rijeke, »naMustafaglinoj njivi Vom.ik«,281 postavljena je- dvadeset i prvahumka, Odatle Igranični luk prelazi preko Krupe, i u obližnjojšumi, koja se u dokumentima naziva Radojev lug,282postavlje-na je dvadeset i druga humka, koja je bila izuzetno dwgačka.Granica odavde prolazi močvamim i šumovitim područjem,u Radivojevoj jaruzi283 prelazi preko mjesta gdje stalno leživoda,284 i jednom hrijestu,285 koji se nalazi u neposrednoj bli-zini, na desnoj strani jaruge, okresane su grane. ~va jarugai brijest ubilježeni su u dokumenta o razgraničenju kao dva-deset· i treći znak Kružna linija odavde vodi prema dvade-set i četvrtojgromili od kamena, postavljenoj iznad obradivogzemljišta, bldzu brda, odakle se granični luk penje do posljed-nje gromile na polukružnoj liniji ovoga sektora granice, kojaje postavljena u šumi jugoistočno 'od Gabele. Ova šuma i danasnosi naziv Varda.2841

13. GRANICN[ PRAVAC GABELA - KOPITA NA BRDUPOLICI

Od dvadeset i pete gromile, kojom je završen graničniluk oko Cit1uka i Ga:bele, započinje ponovo pravac graničnelinije, koji vodi u smjeru jugoistoka. Ovaj pravac u dužini oddva sata pješačkog hoda, računajući od gromile postavljene uVardi, penje se uzbrdo, iprelaai [ednu uvalu i d.zbija »na mje-sto pod nazivom Zvijezdina«281 iznad Varde. Tu je postavlje-na prvagromila. Odavde granični pravac prelazi ponovo pre-ko jedne velike uvale i vodi do druge gromiJe, »koja je po-stavljena na spomenutom brdu Zvijezdina«.288 -Odavde, pono-vo preko velike uvale mazi na brdo .BUlbreg,289dznad selaSjeikose.280 Tu je postavljena ·treća gromila. Odavde ide uzordo,preko krša i šume, i na jednoj litici, na podnožju brda Kolo-jan,"1 postavljena je četvrta gromlla. Granični pravac odavdese ponovo penje, prelazi preko zemljišta pod velikom šumom,zatim preko sljedeće uvale i izbija na put kojd vodi iz Gabeleprema Kolojanu, Na desnoj strani ovoga puta, gdje se onsiječe sa graničnim pravcem, postavljena je peta gromila.Pravac odavde uzlaz! na vrh planine Kolojan. Tu je, na starojgromili, postavljena nova, .po redu šesta gromila. Pravac seodavde spušta šumovitim i 'krševitim područjem i zalazd u atarsela Ko'lojanj,282 na čijem je rubu postavljena sedma gromila.I OSma gromila postavljena je na području ovog sela, »iblizuimanja podanika hrlšćanina LaUća«.2tlBPravac odavde produ-žuje opet šumom i kršem i dolazi do devete gromile koja jepostavljena u blizdni sela Cerovo,214 »između dva veliJka krše-vita i šumovita vrha«. Deseta gromila nalazila se na rubupolja ispod ovog sela, a kao jedanaesti pogranični znak na

278 Višići, selo istočno od Gabele, na lijevoj strani Neretve.21. Krčevma, kako se i danas naziva ovaj lokalitet, prostire se

pored rijeke Krupe, ispod sela Višići. Vlasništvo je poljoprivrednogdobra Hutovo blato.

280 KrUlPa,rijeka koja se Južno od Gabele ulijeva u Neretvukao njena lijeva pritoka.

281 Voznik, među mještanima nepoznat naziv.182 'Radoiev lug - danas Radov lug, obradivo zemljište na

lijevoj obali rijeke Krupe.283 Ovaj naziv nije u upotrebi.284 T~ je današnja Svinjarica. Nalazi se ispod željezničke

pruge uzanog kolosjeka i brda Varda.'185 U ZA (123 b) ... e un albero nominato in Illirico Brist.

•. .: 288. Varda, brdo jugoistočno od Gabele, između Hutova blata iZvijezdine. ..

187 Kao naselje ne postoji.118 Brdo Zvijezdina leži jugoistočno od Gabele, nastavlja se

na brdo Varda. '288 Bubreg, brdo, nalazi se iza brda Zvijezdina a prije sela

Sjekose.IVO Sjekose, selo jugoistočno od Gabele.181 Kolojan, brdo jugoistočno od Gabele i Metkovića.181 Kolojanj, selo ispod brda Kolojana.III U ZA (123 b) Lalichina, lokalitet pod ovim nazivom danas

nepoznat. ' .,114 Cerovo, selo ispod planine Zaba, jugoistočno od Gabele i

Metkovića.

146 147

14. GRANICNI BRAVAC POLICA - MORSKA OBALA

njemu je postavljena četvrta ,gromila. Odavde se granica spu-šta padinom do pete grormle koja je postavljena »Ispod brda,'iznad vode«. Nedaleko odavde postavljena je i šesta gromila»na jednoj karakterističnoj stijeni«, odakle se granica ponovospušta, i na mjestu zvanom Debela Ijut,305ispod V1lene plo-če,'" postavljena je sedma gromma. Prošavši ponovo kroz krš išumu granični pravac nailaai lila SvatskIi pod,307 iznad selakoje se u dokumentima naziva Dobruhovo.š'" Tu je, pokrajputa, postavljena osma gromila. Odavde pravac vodi niz obro-nak, nailazi ispod Sredimira,,08 gdje je, »na mjestu pod na-zivom Dračeva dolina«,310 iznad vode, postavljena deveta gro-mila. Deseta gromila postavljena je u istom smjeru, »dznadbunara Lokvicaš!' nekog Galovića«,m jedanaesta, idući nepre-stano šumovitim i ,krševitim područjem, na lokalitetu Vino-gradac,m »na mjestu gdje se sastaju granice Gorači.ća314i Ga-lovića«,31! s lijeve strane stare gromile, a dvanaesta, na mje-stu koje 'Se li danas naziva Vlaka,m na području sela Galović.Trinaesta gromila, također na području ovog sela, postavljenaje sna mjestu pod nazivom Bjeleševa dolina«,316 četrnaesta

ovom dvosatnom pravcu »osnačen je jedan cer«!iIII ~ije sugrane okresane, »a nalazi se između dva velika brijega«. po-sljednja gromila na ovom pravcu, dvanaesta po redu, postav-ljena je na JokaJitetu koji se u dokumentima o razgraničenjunaziva Kopita,2" na vrletnom brdu Polica.297

Od posljednje gromile postavljene na graničnom pravcuGabe-la - iplanina 2aba,288 koji je išao 'prema jugoistoku, za-počinje sljedeći sektor koji je razgraničen također pravom li-nijom, ali čiji smjer ide prema jugozapadu 1 izbija na morskuobalu. Pošto je u ugovoru o minu 'sa Veneoijom izričito nave-deno da se i IZaovaj sektor povuče granica lU vidu prave linije,komisije su u dva navrata išle sve do mora da bi se otiklonulesumnje i odredio najbolji .pravac. Kada je smjer utvrđen .iobostrano prihvaćen, pristupilo se postavljanju uobičajenihgraničnih znakova. Sa mjesta Kopita, odnosno Polica, napla-'nini 2abi, granični 'pravac ide padinom i na krševitom brduzvanom Hrvenica,288 postavljena je prva gromila. Odavde gra-nica vodi uzbrdo, kroz šumu i kamenjar, i izlazi lila područjePopovića,'oo gdje je postavljena druga gromila. Odavde pravacvodd.na Malu 281bu,801a treća gromjla postavljena je naIoka-litetu koji se tada nazivao Stipurinovića Okruglica.š'" Odavdegranični pravac produžuje ,brdom, zalazi na područje Glavino-vića,303 i i71biJa na brdo 'koje se tada nazivale Kurilo.304 Na

ti! U turskom tekstu Kara pelit, u ZA (123 b) . ,. d' unAlbero detto In Illirlco Cer ...

IH Lokalitet pod nazivom Kopita među mještanlma danasnepoznat.

m Polica, vrletno brdo na planini Zaba;11II Zaba, veUka planina jugoistočno od Gabele ·i Metkovića.HI To je Hrvenica, brdo na planini Zaba, na kojemu' se nalazi

lokva za napanje stoke. .sooU selu Galović i danas žive porodice Popović.1101Mala Zaba, jedan od vrhova na planini Zaba.IH Stanovništvo okolnih sela ovaj vrh na Maloj Zabi naziva

danas samo Okrugllca, Cujese, međutim, i naziv Lopata.lOa U selu Babin da i danas žive brojna domaćinstva porodice

Glavinić. '.104To je Curilo - brdo koje se nalazi između Neuma i sela

Babin do. .

81' Debela ljut _ krševito zemljište, obraslo slabom, niskomšumom. Nalazi se na planini Zabi, sjeverno od sela Dubroovo.

sot Na pl8lIlini Zabi, iznad sela Cerovo, postoje dva lokalitetapod nazivom Vi1ine ploče. Riječ je o dvije kamene ploče koje suudaljene oko 300 metara jedna od druge. Međutim, Izned sela Dub-roova, jedan sat hoda od njega, također na Zabi, postoji lokalitetVilena ploča. Ovdje je riječ o Vilenoj ploči.

•• 7 Ovaj lokalitet i danas nosi isti naziv: Svaski pod. Nalazise ha Zabi, ispod Vi1ene ploče.' .

108 Dobruhovo, danas Dubroovo, selo u podnožju planine Zabe,lstdčno od sela Galović., : . "'Sredimir, brdo na Zabi, iznad sela Galović.. ., 'at. Dračeva dolina u ZA (124 a) Draghetta Pelina. LokalitetP9d.o$ ili sličnim n~zivQtll među mještanima. danas l!-.e .postoji."., "itt. Riječ je o lokvi - pojilu za stoku koja postoji I d~a~POd naziyom Galovića lokva. Nalazi se između sela Oskorušnica I

Ga1QVič. .'. 'IH Galović, selo, jugozapadno od sela Dobranje.'. 'PI VinOgraci naziv koji je i danas u upotrebi. Označava jed-

no. ~rc;l9.i ,njive 'koje se nalaze. između sela Galović IGoračić.,', . ·:~.VOraćići, planinsko selo, Jugozapadno od Male Zabe. .

.. I,.. '15' Vlake, šikara, prostire se jugozapadno od sela GalOVIĆ

~:"1:~"j"e današnja Bjeltšica - do sa iobraddvim zemljištem.~i~je.verozapadno od šikare Vlaka.

149148

»pokraj jedne velike smreke, u 'podnožju· brda Ljubovik«817odakle ;granični pravac ide kroz teško prohodni krš i iaJbija naDubov dO,318gdje je, pokraj puta, postavljena petnaesta gro-mila. Sesnaesta grom ila postavljena je na malom kamenombrežuljku, »na mjestu pod nazivom Prova:la«,SIt odakle gra-nična linija vodi na sljedeći kameni brežuljak u blizini Vučjejame,m koji je ubilježen u dokumente o razgraničenju k-aosedamnaesti 'granični znak. Odavde se granični pravac spušta,zalazi ma područje sela Brestica,321 a osamnaesta gromHa po-stavljena je sna vrhu njive Vodeni dO«.1UGranica se odavde po-novo penje, prelazi preko puta, produžuje kroz kamenjar i nalokalitetu koji se po hududnami I!ada nazivao Srednje brdo,'2:;na području istog sela, postavljena je devetnaesta gromila. Saovog brijega granica silazi kroz šumu, a dvadeseta gromi1apostavljena je ,liiznad pećina, ma liticama«.S24 Odavde se gra-nica spušta prema je-zeru koje se pružalo od Neretve i završa-valo upravo tu, ide pored tog jezera, ponovo se prihvata slje-dećeg obronka i na mjestu između dva šumovita i krševitabrežuljka postavljena je dvadeset i prva groonila, a dvadeseti druga gromila postavljena je na brdo Krstac,325 iznad Kleka.U istom smjeru a .grebenom brda Krstac postavljena je dva-deset i druga gromila, a dvadeset i treća »na desnoj stranivrha brda Krstac, :koji gleda prema moru«. Odavde se pravac

SIT U ZA (124 b) Monte Gliubovich, Lubovik, odnosno Ljubo-vik, naziv koji se čuje samo kod starijih. To je vrletna brdo iznaddola Bjeltšlca,

at8 Danas Dubovi do. Nalazi se između Bjelišice i sela lbe-stica.

11' Ovo krševito, neobradivo zemljište koje se nalazi izmeđusela Radež i Hercegovačka Brestica danas se naziva Provalija.

IIV I danas pod istim nazivom: Vučje jame. To [eneobradlvoi krševito zemljište između sela Brestica i Dubovi do. . .

ni Brestica, selo ispod brda Gradina, sjeverno od Neum-Kle-ka. Danas postoje dvije Brestice: Hercegovačka i Dalmatinska Bre-stica. Obje se nalaze na .lijevoj strani ceste Metković-Newn.

IZ! Vodeni do, duboki do sa obradivim zemljištem. NalaZi seispod sela Dalmatinska Brestica, na lijevoj strani ceste Metković--Newn. ' ,

HI U bududnaml: Orta bayir, u ZA (124 b) Sredgne Bardo ~brdo koje se danas naziva Bačića glavica, jugozapadno od Vode-nog dola. Pripada porodici Bačić iz obližnjeg sela Radež.

ne To je brdo koje se danas naziva Suplja stijena. Obraslo jehrastovom šumom, nalazi se između sela Radež i Dračevica.

SI5 Krstac, selo i brdo, nalazi se blizu Zavale iznad Kleka.

spušta 'prema moru, a posljednja, dvadeset i četvrta gromila,postavljena je na lokaditetu koji se tada nazivao Mali Sor-duk,m na obali. Sami pak 'granični pravac, završava se nanajisturenijoj tačk! poluostrva Klek.327

•• U ZA (124 b) Sorducz Mali - današnje šumovite brdoMali Sorduk, iznad Kleka. Međ'1,lmještanima se čuje i nazivSurdup.· ,. ..... . ... .. . ..

m Ovo p'o)'uOstrvo mještani, .naročtto oni stariit, 1 danas na-zivaju Turski rep. Njime se zatvara zaljev Neum-Klek. "

150151

IV. ZAKLJUCAK' ,fPoraz Turaka pod Bečom, tok velikog bečkog rata i mir

sklopljen U Sremskim Karlovcima pod uslovima koje su dik-tirali pobjednici, predstavlja ilustrativan dokaz ne samo opolitičkim iluzijama vladajućih krugova osmanskog društvanego li o opštem zaostajanju Osmanske Carevine, koja sveviše gubi ideološku, političku, vojnu i, naročito, ekonomskumoć u svojoj vjekovnoj konfrontaciji sa hrišćanskim svijetom.

Za nas ipak ostaju najvažnije odluke Karlovačkog mirakoje se odnose na teritorijalne promjene, na granice. Morase imati u vidu činjenica da se sadašnje granice Bosne i Her-cegovine, prema sjeveru, zapadu i [ugozapadu, ne rarzli:kujumnogo od onih koje su povučene prema odredbama Karlo-vačkog mira. Ispravka granice izvršena u skladu sa odlukamaPožarevačkog mira predstavlja, u stvari, samo prirodniju gra-nicu Bosne i Hercegovine, koja se u osnovi opet temelji nagranicama utvrđenim Karlovačkim mirom. Upravo ovaj mo-menat - dovođenje Bosne i Hercegovine u današnje granice,što je dobrim dijelom rezultat ugovora o miro sklopljenog uSremskim Karlovcima, i osnovanost tih granica, o čemu svje-doči njihova trajnost - čine ovu temu važnom i intere-santnom.

Navođenje i poznavanje svih toponima koji se pojavljujuu dokumentima o razgraničenju pruža mogućnost da se tagranica rekonstruiše u potpunosti i bez ikakvog kolebanja načitavoj svojoj dužini.

Cinjenica da je ostalo, iako relativno mali broj, neutvr-đenih toponima, ukazuje na neophodnost da se na satnomterenu izvrši temeljitije i opsežnije ispitivanje. Uvjeren sam,na temelju onoga što je u okviru ograničenih mogućnosti po-stignuto tragajući za malim :lokalitetima na licu mjesta, da jesasvim moguće utvrditi svaki naziv koji se pojavljuje u hu-dudnamama, čalk i u slučajevima kada je došlo do velikepromjene u iizgovoru, ili do mijenjanja samog imena. Velikibroj humki i gromila i danas postoji, neke sasvim očuvane,neke manje ili više porušene. Kod mjesnog stanovništva i sadapostoji živa tradicija o »turskoj granici«, mnoge priče i legen-de vezane za nju i za gromile koje su dijelile državni teritorijdviju stranih sila a isti narod.

r}

152

SKRACENICE

U ovom radu, pored uobičajenih, javljaju se i sljedeće spe-cifične skraćenice:

GIJA = Topografske karte Geografskog instituta JA, razmjer1: 200.000.

GZM= Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu.H=hidžra.

MI = Topografske karte K. u. k, Militargeographisches Insti-tut, razmjer 1 : 75.000.

NB = Rukopis hududname bosanskog pašaluka, koji se čuvau Narodnoj biblioteci u Sarajevu.

POF = Pr ilozi za orijentalnu filologiju.SAN= Srpska Akademija nauka i umjetnosti.

S = Rukopis Sabanovića dra Hazima.TMA= Rukopis koji se čuva u Arhivu Muzeja Topkapi u Istan-

bulu.VlKJ = Topografske karte Vojnogeografskog instituta Kraljevdne

Jugoslavije, razmjer 1 : 100.000.WMVT= Wiistenfeld-Mahler'sche Vergleichungs-Tabellen der mo-

hamedanischen und cristlichen Zeitrechnung, 1926, tabelena osnovu kojih je u ovom radu vršeno preračunavanjehidžretskog kalendara.

ZA = Rukopis koji se čuva u zadarskom arhivu, fiIca IX, poz.br. 2.

153

IZVORI I LITERATURA

1. Neizdati izvori

Hadžihuseinović, Salih (Muvekit), Tarih-i diyar-i Bosna, I-III, kaoi autograf u Orijentalnom institutu u Sarajevu, br. 1146.

Kadić, Muhamed Enveri, Tarih-i Enveri, zbornik istorijske i knji-ževnegrade. Rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sa-rajevu.

Kaniškan, Z., Amcazade Huseyin Paša..Edebiyat fakiiltesi, teza br.286, Istanbul.

Ragib Mehmed-.paša, Telhisat ve muzakerat-i sulhiye, Rag-ib- pašakUtUphanesi, No. 2738/2, Istanbul.

Rami Mehmed-efendi. Karlofr;a mukalemesi, Istanbul UniverzitesiKUtUphanesi, TUrk Yazmalari, No 3514, Istanbul.

Rami Mehmed-paša, Vaqayi-i Muslaha, Mi1let kutUphanesi, kisdmRešit ef. No 685, Istanbul.

Sidžiliiz XVII stoljeća u Orijentalnom institutu u Sarajevu (mo-starski. iz 1669-1670. i jajački iz 1692-1693. godine).

Turski dokumenti iz Historijskog arhiva u Zadru.

2. Izdati izvori i literatura

Ahmed Rasim, OsmanU tarihi, I-IV, Istanbul, 1327-1329.Ahmed Rasim, Resimli ve haritali Osmanli tarihi, I, Istanbul,

1326-1328.Ahmed Rasim, Vitlana se/aretnamesi, Istanbul, 1304.i\.llmed Refik, K6priLlUler, Istanbul, 1331 (1912).Ahmed Refik, Mešhur Osmanli komandanlari, I, II, Istanbul,

1318-1320.Ahmed Refik, Turk hizmetine kiral T6k6li Imre, Istanbul, 1932.Akčura Yusuf, OsmanU Devletinin Dagilma Devri (XVIII VE!l XIX

asirlarda), Istanbul, 1940.Alaettin, Ibrahim, Me§huTadamlar I-IV, Istanbul, 1933-1936.Ali Fuat, Rical-i Muhimme-i sitIasitle, Istanbul, 1928.Ali Seyyidi, Devlet-i Osmanitle tarihi, Resimli ve haritali, Istan-

.bul, 1329.Ali Seyyidi, Resimli kamus-i Osmani, Istanbul, 1330.Ali Seyyidi, Tarih-i Osmani, Istanbul, 1347.

155

Ami, Boue, Die Europeische Turkei, Wien, 1889.Angeli, Moriz Edlen, von., Feldzuge gegen die Turken 1697-1698.

und der Karlowitzer Friede 1699. Edicija: Feldziige des Prin-zen Eugen von Savoyen. Nach den Feld Acten und anderenauthentischen Quellen herausgegeben von der Abtheilung fiirKriegsgeschichte des k. k. Kriegs-Archives. I Seri, II Band,Wien, 1876.

Arneth, Alfred, von., Prinz Eugen von Savoyen. Nach den Hand-schriftquellen der kaiserlichen Archive, I-III, Wien, 1858.

Bašagić, Safvet beg, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti,Sarajevo, 19,12.

Bašagić, Safvet, Kako se za turske uprave Jugoslavija dijelila nakadiluke, Novi Behar, IV, Sarajevo, 1930.

Bašagtć-Redžepašić, Safvet beg, Kratka uputa u prošlost BosneHercegovine, Sarajevo, vlastita naklada, 1900.

Bašagić-Redžepapšić, Safvet beg, Znameniti Hrvati BošnjaciHercegovci u Turskoj Carevini, Zagreb, 1931.

Baysun, Cawid, M., Ahmed II, Islam AnsiklopediJSi.Bejtić, Alija, Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I,

Sarajevo, 1953.Bejtić, Alija, Elči Hadži Ibrahim-pašin vakuf u Travniku. Prilog

kulturno] povijesti Travnika, Poseban otisak »EI-Hidaje«, god.V, Sarajevo, 1942.

Berly, C. P., Kern und Osmanischen Reichsgeschichte durch Ha-mmer Purgstall, Leipzig, 1837.

Biegel, Stjepan, Spisi grofa Marsiljija (Marsigli) u sveučilišnoj bi-blioteci u Bolonji, GZM XIII, Sarajevo, 1901.

Bobbio, Giacomo, Perchie il Principe di Savoia Abbandono laFrancia, Roma, 1892.

Bodenstein, Gustav. Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739,GZM XIX, XX, XXIV, Sarajevo, 1907, 1908, 1912.

Bošnjak, Slavoljub, (I, F. Jukić), Zemljopis i povijestnica Bosne,Zagreb, 1851.

Božić, Ivan, Francuski dnevnik o pohodu Murata II 1696. g. Beo-grad, Građa Istorijskog instituta SAN, knj. 9.

Cevad-paša, Tarih-i askeri Osmani, Istanbul, 1297.Celebizade, Ismail ASim, Tarih-i Celebi zade efendi, Istanbul, 1153.Cubrilović, Vaso, Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Herce-

govini, JIC. I, sv. 1-4, Beograd, 1935.Corović, Vladimir, Bosna ,i Hercegovina, (Izd. Srpske književne za-

druge), Beograd, 1925.Corović, Vladimir, Historija Bosne, I, Beograd, 1,940.Develioglu, Ferit, OsmanZica Turkče ansiklopedik lugat, Ankara,

1962.Desnica, Boško, Istorija kotarskih uskoka, II (1684-1749), SAN,

Zbornik za istoriju, jezik i književnost, knjiga XI II, Beograd,1951.

Durđev, Branislav, Turska vlast u Crnoj Gori U XVI i XVII veku,Sarajevo, 1953.

Erim, Nihat, Devletlerarasi hukuku ve siyasi tarih me.tinleri, I,Ankara, 1953.

Enziklopedie des Islam, Leiden, 1908-1939.Enciklopedija Leksikografskog zavoda, I-IV, Zagreb, MCMLXVI-

-MCMLXIX.Es-seyyid, Mustafa, Nataig al-wuquat, I-III, Istanbul, 1296 (1879).Fekete, Ludwig, Osmanli Turkler ve Macarlar 1366-1699, Belleten

XIII, 1949.Feridun, Ahmed, Munšeat es-salatin, I, Istanbul, 1264.Filipović, Nedim: Odžakluk timari u Bosni i Hercegovini, POF V,

Sarajevo, 1955.Findikli, Mehmed-aga, Silahdar tarihi, II, (Silahdar Findikli Meh-

med aganin hayatina da ir Ahmet Refik beyin bir mukaddi-mesiyle notlarini havidir), Istanbul, 1928.

G6kbilgin, Tayyib, M., XVIII. Osmanli devletinde islahat ihtiyac vetemayulleri ve Katip Celebi, Ankara, 1957.

Graziali, Francesko Saverio, Eugenio di Savoia, Nuova Antologia,1934.

Grujić, Radoslav, Plemenski rječnik ličko-krbavske županije, Zbor-nik za narodni život i običaje južnih Slavena, XXI, Zagreb1917.

Grujić, R., Velika seoba patrijarha Arsenija III Crnojevića iz Juž-ne Srbije pre dvestapedes~ godina, Hrišćansko delo, Beograd,1940.

Hadžibegić, Hamid, Džizja ili harač, POF III-IV i V, Sarajevo 1953,1955.

Hadžibegić, Hamid, Glavarina u Osmanskoj državi, Orijentalniinstitut, posebna izdanja, tv, Sarajevo, 1966.

Hammer, Joseph, von, Das Osmanischen Reiches Staatsverfassungund Staatsverwaltung, I-II, Wien, 1815. .

Hemmer, Joseph, von, Geschichte des Osmanischen Reiches, III-IV,Pest, 1835, 1836.

Haydinger, Franz, Prinz Eugenius der edle Ritter in den Kriegs-und Siegesliedern seiner Zeit, Wien, 1865.

Hayrullah efendi, Tarih-i Hayrullah efendi, Istanbul, 1284.Herchenhahn, Johann Christian, Die Belagerunq von Belgrad unter

der Anfuhrung des Prinzen Eugen. Eine Galerie historischerGemiilde, Leipzig, 1788.

Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, MCMLIX.Hitti, Filip, Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, Sara-

jevo. 1967. preveo s engleskog Petar Pejčinović.Horvath, M. Geschichte der Ungarn, Pest, 1850.Horvath, R., Lika i Krbava. povijesne slike, crtice i bilješke, I-II,

Zagreb, 1941.Ibn Kemal, Tevarih-i Al-i Osman, Ankara, 1954.Islam Ansiklopedisi, Istanbul, 1941-

156 157

Ivić, A., Istorija Srba u. Vojvodini, Novi Sad, 1929.Ivić, A., Prilozi povijesti Hrvatske i Slavonije u XVI i XVII vijeku

Starine XXXV. ' 1I

Jel~vić, V., Frc;nc.uskaizvjdćc; o Bosni, GZM XVIII, Sarajevo, 1906.Jellć, Luka, Ltčkt sandžakat t postanje Mletačke krajine početkom

. Kandijskog rata 1645-1648. Narodni koledar, Zadar 1898.J'ireček, Konstantin, Istorija Srba, I-II, preveo Jovan Radonić, Be-

ograd, 1952..Jorga, N., Geschichte des Osmanischen Reiches, I-V Gotha 1908--

-1913. ' .,Jori, Ilio, Eugenio di Savoia, I-II, Torino, 1933-1934.Jukić, Ivan Frano, Putopisi i istorisko-etnografski. radovi, Sara-

jevo, 1953.

Kamil Paša, Tarih-i Siyasi Devlet-i Aliye-i Osmaniye I-II Istan-bul, 1325 (1907). ' ,

Kausler, Fr. von., Leben des Prinzen Eugen von Savoyen Freiburgim Br. 1838. '

Kerim Sadi, Osmanli Imparatorlugunun dagilma devri ve tarihimadecilik, Istanbul, 1962.

Klaić, Vjekoslav, Građa za topografiju Ličko-krbavske županije usrednjem vijeku, Vijesnik hrvatskog arheološkog društva1903/4.

Klaić, Vjekoslav, Bosna, Podaci o zemljopisu i povijesti Bosne iHercegovine, I dio, Zemljopis, Zagreb, 1878.

Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svr§et-ka XIX stoljeća, Zagreb, 1904.

Klaić, Vjekoslav, Povijest Bosne, Zagreb, 1882.Klaić, V., Povijest Hrvatske, I, Zagreb.Klaić, V., Knin za turskog vladanja (1522-1688). Vijesnik Hrvat-

skog arheološkog društva, 1928.K~r~l~, Omer, Osmanli devletinde Koprii.tii.ler, Istanbul, 1943.Koprulu, Orhan, F., Hii.sein Pala Amcazade, Islam An9iklopedisi.Kostić, M., Spaljivanje Skoplja 26. i 27. oktobra 1689 Skoplje

Južna Srbija, I, 1922. "Kostić, M., O postanku i značenju tzv. »invitatorije« Leopolda I

balkanskim narodima aprila 1690,IC, II, 1951.Kreševljaković, Hamdija: Cengići, prilog proučavanju feudalizma

u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1959.Kreševljaković, Hamdija: Saraji ili dvori bosanskih namjesnika

(1463-1878). Naše starine III, Sarajevo 1953.Kreševljaković, Hamdija: Esnafi i obrti ,; Bosni i Hercegovini

(1463-1878), Zagreb, 1935.Kreševljaković, Hamdija: Cazin i okolina, Narodna uzdanica ka-

lendar za godinu 1935 (1353-1354). Godina III, Sarajevo, '1934.Kreševljaković, Hamdija: Kapetanije i kapetani u Bosni i Herce-

govini, Godišnjak lstorijskog društva BiH, II, Sarajevo, 1950.Kreševl~aković, Hamdija: Kapetanije u Bosni i Hercegovini Sa-

raJevo, 1954. '

158

Kreševljaković, Hamdija, Kulen- Vakuf, Narodna uzdanica, Kalen-dar za godinu 1936 (1354-1355 po htdžrd), godina IV, Sara-jevo, 1935. .

Kreševljakovlć, Hamdija, Prilozi povijesti bosanskih gradova podturskom upravom, POF, II, Sarajevo, 1952.

Kreutel, Richard, F., Kara Mustafa vor Wien, Dritte Aufla:ge, Ver-lag Styria Graz Wien KOln, 1966.

Kuran, Ahmed Bedevi, Osmanli imparatorlugunda inkilap hare-ketleri ve MUli Mii.cadele, Istanbul, 1959.

Ki.iti.ikoglu, Bekir, Suleyman II, Islam Ansiklorpedisi.Lopašić, Radoslav, Bihać i bihaćka krajina, Mjestopisne povi-

estne crtice, Zagreb, Matica Hrvatska, 1800.Lopašić, R., Dva hrvatska junaka Marko Mesić i Luka Ibri§imo-

vić, Zagreb, 1888.Lopašić, Radoslav, Oko Kupe i Korane, mjestopisne i poviestne

crtice, Zagreb, 1895.Lopašić, R., Prilozi za povijest Hrvatske XVI i XVII st. Starine

XVII i XIX, 1885 i 1887.Lopašić, Radoslav, Spomenici hrvatske krajine I-III, Zagreb 1884,

1885, 1889.Lutfi, Ahmed, Tarih-i Lutfi, I-VIlI, Istanbul, 1292-1328.Mahler, Eduard, Wii.stenfeld-Mahler'sche! Vergleichungs-Tabellen

der mohammedanischen und christlichen Zeitrechnung, zweiteAuflage, Leipzig, 1926.

Majlath, Joh. Graf., Geschichte der Magyaren, Wien und Regens-burg, 1828--1853.

Mala enciklopedija, Prosveta I-II, Beograd, 1968--1969.Malleson, G(eorge) B(ruce), Prince Eugen of Savoj, London, 1888.Mandić, Dominik, Hercegovački spomenici franjevačkog reda iz

turskog doba, I (1463-1699), Mostar, 1934.Marsig1i, (Luigi Ferdinando), Uetat militaire de l'empire Ottoman.

sesprogres et sa decadence.La Haye et Amsterdam, 1732.Mehmed Rašid, Tarih-i Ra§id, I-II, Istanbul, 1282.Miller, A. F., Mustafa pala Bairaktar (Otomanskaja imperija v

načale XIX veka), Moskva-Leningrad, 1947. .Milovanović, M. D., Istočno pitanje, Delo I-II, Beograd, 1894.Naiana, Mustafa ef., Tarih-i Naima, I, II, 1286/1816.Namik Kemal, Kaniža, Istanbul, 1303.Nišanci, Mehmed-paša, Taraih-i Ni§anci Mehmed-pa§a, Istanbul,

1279/1862.Novak, Grga, Presjek kroz povijest grada Zadra. Radovi Instituta

JAZU u Zadru, sv. XI-XII, zađae, 1965.Novaković, S., Putničke bele§ke o Balkanskom poluostrvu XVII i

XVIII veka, Godišnjak Nikole Cupića XVII, Beograd, 1897.Novičev, A. D., Turcia, kratka istoria, Moskva, 1965.

Orhonlu, Cengiz, Mustafa II, Islam Ansiklopedisi.Peez, Karlo, Bojevi u Bosni i Hercegovini od 1682-1699. GZM,

1908.

159

Pezzel, Johann, Eugen Leben und Thaten, Wien, 1791.Popović, J., Vojna u Srbiji 1689, Beograd, 1898.Popović, D., VeHka seoba Srba 1690, Beograd, 1954.Popović, M. R., Der Friede von Karlowttz, Leipzig, 1893.Popović, Vasilj, Istočno pitanje, Beograd, 1928.Poujoulat, Baptistin, Geschichte des Osmanischen Re'iches von der

Eroberung KonstantinopeZs bis zum Tode Mehmeds II., uber-setzt und bis auf die neueste Zeit fortgesetzt von J·ultus Seybt,Leipzig, 1853.

Prelog, Milan, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I, (1463--1739), Sarajevo, (1910).

Radonjić, Jovan, Prilozi za istoriju Srba u Ugarskoj u XVI, XVIIi XVIII veku, Novi Sad, 1909.

Rašid efendi, Tarih-i Ra§id, I-IV, Istanbul, 1252.Rečnik mesta Kraljevine SHS, Beograd, 1925.Redlich, Oswald, Gescichte osterreichs. Begonnen von Alfons Hu-

ber. Sechster Band. Dsterreichs GrossmachtbiZdung in derZeit Kaiser Leopolds I, Gotha, 1921.

Richter, Eduard, Prilozi zemljopisu Bosne i Hercegovine, GZM,XVII, Sarajevo, 1905.

Roskiewicz, Johann, Studien uber Bosnien und Herzegovina, Leipzigund Wien, 1868.

Saduddin, Mehmed, Tadž al-tavarih, I, II, Istanbul, 1280/1863.Samardžić, Radovan, Beograd i Srbija u spisima francuskih savre-

menika, XVI-XVII vek, Beograd, Istorijski arhiv, 1961.Sami, Aziz, Sevki, Mirat-i tnrih-i Osmani, Istanbul, 1293.Sami, Semsuddin, Kamus-i tii.rki, Istanbul, 1317.Sax, Carl Ritter, von, Geschichte des Machtverfalls der Turkei bis

,Ende des 19. Jahrhunderts und die Phasen der »orientalischenFrage« bis aut die Gegenwart, Wien, 1913.

Sertoglu, Midhat, Resimli Osmanli Tarihi Ansiklopedisi, Istanbul,. 1958.

Skarić, Vladislav, Sarajet·o i njegova okoHna od najstarijih vre-mena do austro-ugarske okupacije, Sarajevo, 1937.

Skarić, Vladislav, Trebinje u XVIII vijeku, GZM, XLV, Sarajevo,1933.

Skork, Das Volk Reich der Osmanen, in besonderer Darstellungihrer Kriegsverfassung und ihres Kriegswesens, Pima, 1829.

Smičiklas, Tade, Dvjestogodi§njica oslobođenja Slavonije, I-II, Za-greb, 189l.

SmolIe, Leo, Prinz Eugen von Savoyen, der Begrunder der Gross-machtstellung Dsterreich-Ungarns, Graz, 1906.

Sokolović, Osman, Prilike u Bosni potkraj XVII stoljeća, Sarajevo,1943.

Solak-zade, Tarih-i Solak-zade, Istanbul, 1297.Srkulj, Stj(epan), Uređenje međa po karlovačkom i požarevačkom

miru, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemalj-skoga arhiva, Zagreb, 1907.

Stanojevlć, Oligor, Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ra-tovima XVI-XVIII vijeka, Beograd, 1970.

Stanojević, Stan oje, Narodna enciklopedija srpskohrvatsko-slove-načka I-IV.

Sućeska, Avdo, Ajani, Prilog izučavanju lokalne vlasti u našimzemljama za vrijeme Turaka, Sarajevo, 1965.

Sućeska, Avdo, Istorija države i prava, Sarajevo, 1966.Sućeska, Avdo, Promjene u sistemu izvanrednog oporezivanja u

Turskoj u XVII vijeku i pojava nameta tekaZif-§akka, POFX-XI, Sarajevo, 1961.

Sureyya, Mehmed, Sicil!i Osmani, I-IV, Istanbul, 130&-1311.Szabo, Gjuro, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb,

1920.

Sabanović, Hazim, Bosanski pa§aluk, Sarajevo, 1959.Sabanović, Hazirn, Hasan Kaji Pru§Ćak, POF XIV -XV, Sarajevo,

1969.Sabanović, Hazim, Popis kadiluka u evropskoj Turskoj od Mostarca

Abdulaha Huremovića, GZM LIV, Sarajevo, 1943.Šabanović, Hazim, Upravna podjela jugoslovenskih zemalja pod

turskom vladavinom do Karlovačkog mim 1699., GodišnjakJstorijskog društva BiH, IV, Sarajevo, 1952.

Šani-zade, Muhamed Ataullah, Tarih-i Sani-zade, Istanbul, 1284.Seref, Abdurahman, Tarih-i Devlet-i Osmaniye, Istanbul, 1312.Sišić, Ferdo, Postanak dana§nje Dalmacije, Narodne novine, 1902.

br. 171; Crvena Hrvatska, 1902, br. 32-33.Štšić, Ferdo, Kako je postao geografski pojam Dalmacije, Almanah

Jadranske straže za 1927. god.

Tevfik bey, M. (i 12 koautora), Tarih, III, Istanbul, 1931.Tomić, Jovan, Deset godina iz istorije srpskog naroda i crkve pod

Turcima (1683-1693), Beograd, 1902.Tomić, Jovan, N., Crna Gora za Morejskog rata (1684-1699), Be-

ograd, 1907.Truhelka, Clro, Na§i gradovi, Sarajevo, 1904.Truhelka, Ctro, Opis Dubrovnika i Bosne iz g. 1658, GZM, Sara-

jevo, 1905.TruheIka, Ćiro, Popis bosanskih sandžakbega od godine 1463-1878,

Casopis za hrvatsku povijest I, sv. 1-2, Zagreb, 1943.

Uzunčarših, Ismail Hakki, Osman li Devleti te§kilatindan Kapukuluocaklari, I-II, Ankara, 1943-1944.

Uzunčaršilr, Isma-il Hakki, Osman li Devletinin Merkez ve bahriyete§kilati, Ankara, 1948.

Uzunčarši1i, Ismail Hakki, Osmanli Devletinin Saray teškilati,Ankara, 1945.

Uzunčaršili, Ismail Hak.ki, Osmanli Tarihi, I-IV, Ankara, 1948--1956.

Vaniček, Fr., Spezialgeschichte der Militčirgrenze, I, Wien, 1875.Veselinović, R., Patrijarh Arsenije u istoriji i narodnoj tradiciji,

Beograd, SAN, 1952.

160 11 - Granice bos. pašaluka ... 161

f'

DRUGI DIO

Zenker, Julius Theodor, Turkisch-a.ra.bisch-permches Ha.nd-worterbuch I-II, Lelpzlg, 1866-1878.

Zinkeisen, Johann Wilhelm, Geschichte des Osma.nischen Reichesin Europa, I-VII, Hamburg, 1859-1863.

ltJ2

I. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRUSA AUSTRIJOM

UY..~~~~ U)t~~~)L~~-.J ~.J~ ~) ~1:"

.:...trL.J-,f ~~)fLu=.:\:.-~<f~ ~fl.l.;~J.l::-'se-..::.-w.t.t; JL.~f~lb..Jf~Ij )l~ ~).i~~ ~ JfjM '1 ~,

~~JlA::·)fr ~-'d.c~~~j Jl:U-, ~td.cr~~~[(~lkJr--, .)~ ~)~!--'~L ~~l ~.:f.'<t;a\;\ d~~\ifjU-'~(-'~~~~~e~rli-,t1.t;~tU;&~rl,6:ili~~),)~J~fr~(~ ~ftbrf'-' ~~\~J~uj,YL k r l,a:n"::~"ta:,,-X. ~ u ~ 0 L~ -,YI. .J \. r'- t· . . . ~ . s".1~-,t~~~f (L.:§u.)~..;c~-'.)~~--'~j SJ.)

tff.) (~~~!~v~J~-, ~j,o--,-,tt-' .6~\~

jJl~r~)--'~~ iJ)J-..J~-'ilY~J--,IW"'~t~J:-t,.~_~~(~1~ yJ-,I4::';;~(-~~4JJ~

";""~d 1'-./.r:J~ 6}i-W!~J§.l~~ ~~~. .~) J~ 'l.lJf.)~ ~»J~~(5tjk;--::Jj -'j~~-,

~~fur) Lr.~t L1J.t -' jC~iJ0t~.~..n ~";16~ 1;u-~) ~~ ~.v-,~;::'~0Y)1f! f-\..I.c.~~~.!f-';~~~.)!A()Y~lj)1t~-,j\. j~.)~ ~\..-~~

165

~ ~J ('l.!..~ il; -' J> ••••JJ.-' ,,-,,)-, J.,;L:......I~, .J..., 0~.r~~J·.f,a~.H6..J.)~~.,\yu~)r~

~.Jo'f -' c(;.J -' (..l-' U-' ~ j tj y...fd Jr.., ~t

b~,&ofo::=-' ~~.))" ~.J.J...JJ~~-,h~.)J0~-'..J-,j~-,

~~-'<!:j.~';"J~~-'et r.)t., J~ j ,J.JJO) ~'j"

Y,~--,f,~r-, ..u$Vj~-'~'p'~.:P."' -'~.i,k-')~J.J~~~ ~~,,~, J.' )-,.J ~lt-,JJ,L·t)~!»J J>~jJ~-'.J~.)j~~Jt~01-,~ '--y~J-,t) ~YJ ~~~~)

~)ti r !1t1t -' 0~ J t)\5ltb j{rJ.> lA-'~~~ <\:..-~ol "tI I •• .J~' •• - •• ' - ,~~-'tl.L!~~ ,,-u~Y-'L.A:'f'-'C>~-'

)eu~r0~!~];r ~ o~ )<y~~L;~~~.!t.tuI (l.lJ--cr.I~ d~ ~J~ v~l~\~j,\0~ \;.t tJ

J.~J.~)cr)r~lkL~.J~J>~J~4~JP(...r.)\; J~jo j (.)~4}}U?J~O~t;..~.J0~?~~L~!fut;-uJ[;Jo.Jc~' dJJyYrrt ..u.J.J~ ~~!ilJ;.Jr~!l1G~1 ~.J.h: ..J~)l ":-':/~j"j

~L ~!r,a:Jrcl1,lkJ~~t~'~ ~I\\ir ~r~\~-' u~~I..;"!.J))~~f~ ~tF~.h_:~~) l;)IJwrIJ~:,\d)r.:t1~..:.J..!J~Ju.J~'jt I$j(b ~.-i~.)~J )~J

166

~~.wr~(5);~lf-,.J-t'-,t.J \5);.8' ~--'.J (.)fof~

&JI Uj~~[.lU'., ~~t~ ~IU--/J .)l:)~.4~~~-'~.%-'~~~), 0~o~ly~L, ..t~U')A.:..-

--,",:1~-' ~),(5~~.JJ~r~; ~JI y~t ~-'i~I;~~~~ ~1~~t~~t.P-li. L>i:t~~~~J~jr~L ~~I'~UJ~~t~~~t~~JJ ~ .J~.Y~~JY.ly~I.J~}~~~t~~.}t.~dl::.···) (JV'jJJ.j.J ..;.J~V>--'J~ ~~t.J

(;)f.:~~y};~.,JJ ~rtut) c:~,~L;)G-4~~!.r).0U:.X~ Il.;o.fi.-, I.J Jz...,.; -Ll: I ~.,k~~ -'~ ~-L,o

:~~-'"'-1..•..r» (J L.~l~Wt(~ i~i;::'.J~rJ ~-,.Jt U~-'-I ~~Jsy~ j~~ir~t.~8~~~rr~U"'Y'~J~Y/-, o.:» l~~..Hul(), ~~j -' ~Y'c.!1llkAb~u~ -.:,~rlS'pt{;~~y,'Jl\I'~t G~0:<--{je ~ t-..:A I...,.,Jt6.~ -'( ...•.•.i~~.r->J~I~~)~f ~t;lwl,o-'.v~IJ~.t.&.~~~fiLJ-'~.i ~ ~)-:..o'\t)~/~f~:-~~tJ~f

.Jj-J(I~ ~rf~~f~.J)J:-o~4j, ~-t:l~-,~.wJe~~~~,,~\~~))l;'--:Njl~~

167

~ -'~#"~j,~f 4~~1{ .,;..,O~.J(}.f.f4)fo I~1:tJLf,c/Ji.0-,~cS~Y..Jl'6..t.J. '-'Mr

~ cS,IJ')1jJj" ~\ U.J i I.f')t J ';"..Jj.)~~~ u~~~!

~~.~~~~~6~L,cU-! ~0-»~~ ..,J~0;;~0;)~)t.o-,.u~u~.J~-, YJ~ t~~'6"

4.:L,j ?-t:.......~1~)W:,.J~Lr';,6)){~~)jJ~ d')l.~~~~~JY; l}t;..-~.>:;.~~.).J.)Jf:~ ult.,~yJ-,Ic!'Lo -' t:a~~~ u..L...ou.f-1 '\t~~~)I.,...

\l~t J~ l.;J~~-'~~ 6)j.,'Jl,,1 ~ J? Q~~

(jr ~t ~.J:; :.bl.,.. ~uj-,l o}.).J~ o~~'\kl

~J~u:)i.Jjt (.fr-'J'..;A.J~j J~0W~~ o~~..Jj,.- )iot o.l'JIJL..JYfiJ'Y !J)-"(-.l!.)~-./jl~,.\J)~4~MrLr-~ldyo~0~jluY,,1 J,~JJ~b~?--.:Lft', ~~) )!j)J)~J:G s ,Jut--č j, CYt.Jl:..., CL.: I~ C.~ Jt'J~rJ,"···:}"r~Klt~,,~y-,J;t~ v~\~ OVJ~~I..J j ~,} s.!,i; ~(;.J 6.J.J J I~L.:,J.~ ~ ~~~Ij)-lo~~~~~-' C)~~li>~} u.l:I~~fofi

~~.)l,o)'~k6~tJJ)-,~ c>;.~~~

YJ~')~U-,!le!to~u~Jj~Lf ~~đ!f\5.!?b ~f

6JJ..r}J.';') Jf (y'~J~~~.~ 1w ';"~"I.J"..w~{.;_~.;jJJ'f, l.C: o,)L.~F..~tu.f..t~Jr ~~J ~~

6~.JL~~.H..JL. ~~~YJ J.)~r ~~L,jJ"t.:,~r0~P~JJ~y)ij~ilfi~-,~~~~1~~JI-,(,)~-, ~%I.Jj-- ~JI-,'\:-.~t ~~jalt.~lJ,~y-'t .s:J,,}'!>J..;' (J'Y)\ J~L)4Y. i:tJ" ~ I...

~ .)j~ ~i5" ~.J tj k:Y" V-!.JJ'O 0>:"--y~'~~\<\.,~~ ,)J~ 0~';' 7,-»-,t .»)~.u:.f:.u,uYJ\ ~"-'~- - .

~ -'Ij J ~ ~ J.J. '\j ~--'t -t, ";' j-J -'\ ~ \c.J'

t.5t~if.~~1~:~~~)p~~lo;'<~J :J..J \ ~) J , 6~. .:.o -..:l. .J.JX'~~ t I~ .;.j.s> \y'.J ~ I-'

~~i.:J~~ I~)l-, JYJt..J.Y- ()YJ\ lS ~~

~ ~~ ,).JJ..> ulb' ~ 6 ,)Y~..:JS.).J r ~..J~~YO

~ ~..J ~ ~L..:J~ LS..>.r-- Q'jJt ~~; J:.-:.J~-''\f)G~.,.k '-'.J,Y-; 0:Y)' ".w)~-, ~,»-,J. ~.J~

6~ ~-' 0.J ~~ -'j:>'> ~)-,' ,)-'~ ~#-,;"..:J;ouJi'

.:0H. J ~-' o?, -' :>~" fJY} -' ~ ;;.), ~ L"~j \

l-'~~-' JJ.':>.>.i)J~J)) 0)l}J-,\()~-,:,-, ~'j~

168 169

.J~.Jy-,t .)--'~ ~»-'J..:J)~ W-' ~-1~ ~j-,Ic.r4~\~t~ ~tJt) '\j~J~~ ~t, o~\~

~~j.r vJ~'-,\~u.w~ ~.H..Jl:...oJL,~".Jj-,'~.J~-t;-, t:"'fr uU.,\ ~ et \~~~ .u.Jt~~\cL.i..JY""~)J.lSJj~ ~ 6M)~J.:1~~.t,J-:l.iJ)yP0 J Lf:.J~ ~'-' 6~ \..,.., ~J\~ ,-:/}~j~~~.J~pO;)~t.,; lJY-,t (jt lL.., Lf'~.>..::-P'" ~\-,~

.Jw..,o~~.J~Y.. .:J)~6W-,lfi)d.l! r ~14:.,-l~J~j~..:l:)~k-1jL.j~«.:I~JJ.e\; O.J L~ .ytl;'yl(6~.)I~-,~~.J,~~IU-, ~~ .u:yP~.J~}.J-''>/-' ~It ~)-1~-' .J.Jr Y~Y.Y!.\-'Y-'~&Ct-~~_J.)~ ~).if)~~.u:t~Lr ~-,t~.Pa) I:.r t.'A~L~ 3~J:~fL lS\~~L~ č: '/,:. , ~J.. J 7J • (J-:'

1J:);~~~ ~fl-,I~l,a.~).J";- 0~0'f;~~~~L.~ ct)jt tl. ~J.Y."--'Jlj 4) ~.J~

(YOj. ~ u., fJ:fy(J dYPJ;.:.J.Y , )~ t ea-,.J;'-y~-'~ \t..t~1 6)~j>1~_I~y'~~-'1.S~ft.'

~.J~""~)~ t\; '?)L~"~H.JL...~j-,\(-'~~'

~~)~'~~".))~0WJtf" ~J' ~~YJ'.3J.

J,~6...\:..,~~jJr~ ~ ~Jt o l.:~~.n---,\..:....";'.,b'!,)jJ1Jb.o~..r'j 4t ~~~J.cf~~.)~>-'4i.J-:A1 u'J-,\L.iJ\l~3!,..-' 0.)j-,~-,~~

)dj\ e-~t.,t~~~w...)t..._..•~~IS' ~ ~~ 6~1o~-, t

"h' 0.-\'.1, ;o ~ ~."t o~ ..JL~•.ta ; ..L! ij &\...:, L..:.x, ~ . ~~l.4~ \~'Jr....!"! ':J M ~ '..rr <..:J. '/'O~ ~JIu'Yjt "~~-v. ~ ~ ~~y jj=:=.:.t.::tl"~.r~IS,}-,:> c(.,.JY6~l4..,l?G) (f~).'

~."aUY"~SJ~ ..d &\:J-,luP)~_~.r. ~~-'.1.j}."J. ~h~J-,~-,". .ti.~~~~ "\h--~~ ~~JL-~~t..Jl:.o)\d" -MI~'p{j.,t ~~.::.J-''' )!\;.: ....4~4L~.3-,~ J';,)yD ~Y."I O.))J_U)\.;" 1',1" :0

, 0Jt

~~j~o,~# ~-"",Ur"y. i>::,'l.4r~O-'~f .!J~~t,.Jh!>~6,La ~.,.,o~~1 ~~

.JLlo..u')l;..~ oGJ...I' 6.).,1.~~ ~ .:..J.P tt!!-~.I.

e~:~~~-'O-'~~ ~y~t6~\.. ~-,' 6 i·,ta.,oJ~ jJ.J.J' .:))4-- !l{~,l-,t!J~ s- )"\bl

170 171

l~ t ~.,-J~i5~~--l~):,$'o~l.~~ .01'-,~ ...đ ~\ ) Ul.AL ~ ~ .I\')J..f. ~-,~t~J. ~~.,- -' -' .. • v"" -u:: .

J.) 6-,~.fi-'J~j,.J.~ 11j 0Y)' t~~~y. e'-,6.u),1J,J!)'\oj/ !)-,..by)-,'~-,~~»~y.O~.,\ 0~..,.16.J!.YJ.,1, .:J~~ cS~-,~~~jJ~~ ~~~-' ~~~)t-,\

~-' &-t<::~~ U))..•' •.,;~t ~\J 1,,'" .I'~..Y.'\l',k, Jl:.1 c>~kkiSj> -' ~I ~\ ~ '-'1k\ J-,J-,)4L;.L ~~J.::.~j0Y-,'6~t ,:i:...~~-,'~j~~Jt o4:~.JL ~ ,,:.lt.J~ ~»&\:, -' t ~-""" -tJI

~-'~ (JWO.i 4.5.J~ ~~ ~'o.Jf~ ~-,.A.>.. .• -' - ..~) y 10 ~ ,.,.p e~ ~ o ~ ~ tM, \ .::k..,.-,""" ~ J t -'y. )~0.v-,t6..\J)H~Y~.,:.JJ'~~..tJ='~~.)-,~~)-,t d..\J)J'~ ~t~~L)~J\J-,'0~~-,~r ~.)JJ,t.>rIS~~..,J,()U)'~~

(, + --liA .J)J.~)\;".AJ'~), D~~~~?~-'f..r~~\.>-'~~~ ~~u~~tj$~~.J"~-,e;~-'-b.'\.tff-~15'~-' (jjij-'~~-'~~

~.JJ ..•l~ \, ~-'~~J. C)~~0U}..»' u-,'~ eU.... _~ '•.L \ol(~, I.B~~!;~\V.J~ 6jJ~(.jbU.y..r'~..

172

-----Y~t~~y~~\~~~~d~J-tJ? l~-~iS.) ),t

r.~\~U,~~~.J'~d~~\ 6~l, if.J.:.~\..c,u~)J..uJl-,'-'~ ~'-Y.!~6.)J-,' !..A..olt..l'~ Ww..e;)~~r o-it.~\,~).:t -'~~,0~-,~,->'1-,te~-,~~y}\;6~~y~-' t ~L:--~~-, r.~ t '";'.;Jj'(~J~ ~?,'~tu~,tc:~~~k.J~!Jt U~)t6~p~~f'~),'~~~.Lfl~.J~~r ~\.o~ -' ~t~()..))~~

~ ,t ~ ~t3 M:~' -t~..i ~t.AJ-, t

~j).:,fu~--1,~~~ ~:>'LoJ~~.J~:' ~-' 4..;: ~\j.,~-, ~')~~'~G~~~-,\ ~ ~j\t:~::f.,'(5~ ~~~J-'~.)D~-'~,~, 63)J'~O);.dy').~\~tJ{~Jj~ -,~t 0~'~ (5)~ ~:.u,~\Wt ':'.Jf'~)...P:-

~,-?}-'J.uy.~_t(~t ~t ~~'u\:..\-,'~'~ t?:' J-~"~ l,a ~ ~~'::>.J ~~ \,a Q.J j,' j~-,~~U~I O)"'.:l-L-.(' ~~t ~\;-'~ A:..:))~t

y~I)~t~~b! ~)j)~~Ll-,w'~

~~-' Jr);~'~' J::,s. ~J>;'\-J,'~ti0~)b-~~,t~);~, ~4t

~0.1:--~k.J~~ o~L~~J'. ~ ~ jf J~~:> o~~J0 P.,\ I>!'>~-,e~~~J.Jk-,$.~-' .)wy,.,j"';'y, ~-,!~~~-,

~ I)jJ'y' 6~ ~ ~,bu ,-\ -,'~.\.-.J~Jr s" ~k~~J.._/)~~t~'-' 4.:.J,,~]\S)t.:r:-(.5y~,'~~\,a-,)~0.lJ~~ .cl.,' "I(f ~~\.,;o ~~\ 15)~J~t64J(~~~~\J'\tA.Y.$,) J:J-,\ ttJJ:.~,0~j J~~)J' ~b..-, J~ ~').J~~~'~y.~~J!~ D~-' ~~~3~)~~~.a;j(~u~-,te~~\~~ tl)i ~\~.,lt...:,t-UJS)l~.) ~~-' ~.!~d~~ ~jY"'j>

~~l,o~~ ~)-,.sjJ~~-,y~\,a:t)Jt0.:t~~jl~~u.)l.. ~w.u~y.-,d.:J(~..u~

°=b..00J)J-' .~~ ,t .)~, ~t)~-'J-~~-'~c.~.u.; ~t u~L'~)~'p-r~.J-,\~L..

~ 0.))t~)-,--,~,,~ ~r ~y. lS~lo~-,t~~~.b-f-,·ul:);;J D~\t,t..JLl:;-~

174 175

~c~" ta~ t uj.,t ".)l.).)~ ~~ ~~~~~..::,,~~t~ o.J.J-,f ~J~-, ~,:)~~~y. ~~~

~1f-,t~ ~ J~ ~-,' ()jd.,t \~, ~t-,....:.t;~~J0Y-,t6~Jy.- ~~-'~ ~--' O)~y' J'j>"'~dj-,tw~) ()~.f J.loUSJ- ~~~--'J-ut.:.to"-~\l ~j-,tJ.J'~ 0~y'~:>-'~-'J~)J~pt-, J-t1-,t ~jJ~ ~-' ~J.;J-,~3V o~ ~

~M0\;j." ~ y)c( t ~~~ »: 4J.' "--4.,a ~)'

~.,t0~~lt..J .:A..~d-,~ ~~~"'-' )~-"jC~C;~J~~~ 0~t-, }~J.\ v~~l ~If

~..,:J-,t..u.C>~~j ...:J);~\~\~~ c\.-J.--'~e-')~-"JJ-,~le--0~;JJ-,' ~~o.Jl.~~tJl:...,~~);.J.;S';Jt).u~'y' ~k.J ~~·_t s -:,,\:~~-'

)~-'\~-t.o~,,'!J~~~.)t.,.o..;.l.;~.,) ~y. l!>5l,~:f.u-,'J.)~~P0~~6~~r.J~ t!-'lS~.>~~il> t,>~~)4,-'t"-'Y?-'J!kJo/I3'-' ~d.~~~~~!;'l!f.I..r-~-' ~~;)'J.~\5.)~

":;::"~J~k.J OJ !p.- :..r>.J J.,~-,~-' t~J "':'}(#

':t>~-,t6.JjJ' J~~.).,.,J~~k."~)a,. y.,J-,t ~,::hJ:,jJ J~-,(\tu 0-f' ~~j~ s?15'r-J\o-, t:a~~~t.J~~t#~o~f~~~~.#-,~~.J~y. ~-' \.\l~ J~l::..-.'<.S"~~

~-,t#LM-, J~'~~~.).r:.)~ U~ 6~~ yo

6:)4DL'~~ ~~~=J.' J. -' <f~-'\~,~ ~~ J. ,

~~l,c-, ~~ Y)-'\e~.)\~t~ ~-,'~~~~p~)l-,\~~",G.:J}~j-,t

DJ.~-UtJ\~~~y' ~~~:ro--,\~)~f ())J-,Jlf~Ć~~j ~~, u.y.),~~'-:()J! 6~~tu-O~&\:.:-.? r-Y\.,o.J eajJ~

-.:...> ~ k-'<..tL::. ~ ~ ,.J~ -'~ ~ 15)l.\; IS -l: .'_ .ac ~).t:--'I6,)~.J~.)-'r:~~~~u..,r J~~<5J~~ ~.•. -.>-~~J.'v!)ctJ-,'~~I~)l~ ~j-,~~-,~O~~'g~o)J\:; "--.J)\; 0~-t-'~;)j.~, o~~j

~-,J ~Y O\:~\()..~./-,aJ-"",~J-'G'.:JML:J~J;J.Y."~~lk.Jk~-, o~\;ll..-, y-,\ tJ~~.u.~

J~-, J~o)1jtJl ~-' ~~g-;:, )~t&y~j-" (.5~~~1 oj-,f.:r-~lSflY\bt4t~

176 12 - Granice bos. pašaluka ... 177

~~J~;:"V~~j ~-,t~1.t~tf.\~)~.·~S.J~~ I\}.I <t~~ j LS' ~\,b..~j 0x~r~L ~0~~L)~~~\p.y~-,t()~.J "-I,JJ'''~~?lfj.J.J:;' , t.Aj ~J; ~J \..-'JY0~ ~ .J.,t J~,,-,,.:fO~4.c~ ~ IuJ ~ F A.:.l:..-f ~\ .:jY.:".• :tN~~

~ ~~~~).Lj t'\" o~.?·u~~ ~kt~ t ()kr <.i:foJ ~

~j;,0~U,)~ b..)Lo~~ .> o-,t ..l:...,\ J~Y~~~ )~t.y ~~~-'oJ.LL, ox.5J~..fo:?-- $).):.J-J JJ'3 )o~\ 0);: a..0))\.:.. -,~ULj'J~.~.Jj~ ~j)tJl.)J;#-,0ruJ.l~!-, ~-'(lk:,~).J yJ -' ~ ~;, f ~!J .u~ t J ~ oJ.:--t.:,t~I)~.:-o.u.L.o0'J-,I~) ~u,c.:L-1L ~~d'

~~r~!t y.,:J-,\~~~~()~ .:J.J:Lt:t ().JL~).u-,t JlJt~/ ~r ~t-, ~

Dj;t,l~U~.i ~"JJL 6~~ 03)

J'"::'~ o ~~-'')~ uU-,'~~b.~) jJ ~ -')~~..f. 0il .y. .,')~ 0~~ t~ s ~\.l. ~rCD .:.t.r.."J.b

-t..Jjt C~·~)JJ~ ~E)O~~~

12 L'lU173

.~),4~-,~.)tr~1 ~~~t j..Jf...:..;~;'ui:1~.J~t-, r~1 Q~ L..:.t.).,-.J~...uy~..9o~.;;.»)~ y;J.Jl J~'~ ~M\ ~~tw :j-,J~l ~r~' jt/t-l}.r .u JI ~($"'''~~r~~..j-~ ".J~, 6--0~otl:..J ~')-' )o\:J~'o~l. Jr~oM.' j~ ~\~~&.YtL:, ~y~~YJ>oL,Q~~fj~~~~f~~~y:~); Jj:> ~ !)j-,' (.~.)~ ~~~..Jy..-. ~\-, :..lJ..J'

J:'.Jjl.)YJ~r0)fJt ~'.,..~~.) -' ~~ ~.} ,-ou ,1.% ~LSAIr-"-'-t J uP/ o» <t,\:.....,t "JjJI

~-'YJ~~~»I b~L,J.~u.Jf'~~)(~~ ~-'~.J -'.r. 0..l.o ~~r(.~ o~y~\

.JL~.yf.J L!....J ..J.)j ~~,.-l~ 0~ YOJ f'~) ~J J

~~y..c-II5~.)T'-"~-,,-,w-,J}J60Uj,---3)!~-' ($M' 1-lJt~l.~~)<~..:J~ ~ ~J.:.-- -'.) .:.lo ~ ~..,;) J.L IS)..J f§~-'~U~~.),-G(-o..,~~6);r~~-,oMr(S..J~~~~r ""-u.)b,,.J.f'"t\:..-~..J~rJ~..JL~

)wrr~t~~j ~)-tJ.Jt ~~J ~)Jr r.J0Y~t

180

~.)~~4,)Lf 0~~~.}\ L?~-' ~;;~-,tJ~j,!0~~o~ ~Y-')..9 ~~t0-LČ .)~~~ l::.-T-'

"~..L:.-:IL;a::;r-,)~~()")~?L~~t~.}_{-'~fl J-y'~} ~-,~a)-,~

~f ~fcY\,o-,~ b.),l.cfi~o-,I~j-,!.1~~0Y-,f Q.)I.»)~ 4l! 40-, ~.J ,-,lA:, ) 0~pJ~~j-,JJ:..d-,rt~oJ-,i--' ~jJ- J~-'l..~

o~ .)-'~ ~ y.;J-,1 ~~~j,~.)y/" 0~-,t

~·~)r-,))~;iJ~~jJ..J-"r~t~~J~' ~jl~o~J>-J~! ~-,L- Q~~I ~.t.wy. J-,,:t ~)~~OW-,I~0~j, 6.)-,~~0~

~lc) J~ (>~.?~"iJj.JP j-,.J~ .s: -t..-.- 0.,' j~

d..-))~t§~)(~~%~I.,;~Wtu;\.. o~6h{U~~ ~..li.o&--,"'»J..0'Y)10~t ,,~I ~I $(t~ j~~\~1 ~f.~':J),Ij:~-,L~o-,)'~(W! J~S~~0~-,lo.)I.))~c~1o-, ~~-'d~'

)c~r~l4.f~--,L--,O.)'~~~~ --'J,Jf ~( b~~cfj ~ O) fQ0.J~L~~t.)~)U-'Yy'.~c,} ~j-,lCJ.JyP j:.J~r

181

~().J:...f..r0~jJjl~~fL.a-f ~~ ..5'~-,.J;'"~ ~Y~luy ;'-l;0~~~) ~ ~~<f:>

~~jLI ()SJ'i.J~, J~ C)~r ~.,.. 'o .• ,Jrjl!z,Jf~j~!:;,r ~~~ ~.~ ,-,)~~.rjl:.l0y-,I.J;lo4-;..:-.b1)J~r~1 ~~.JJ!itJJ'-'~ 0~-,'/)~L.~'~L:.jl~~.:.lP~!J..J~.6:>L~~~M.4.ljl ~~~~yt;:...o 0~.Jt~J~~yu4Y~jL~ ou.~ ~ "~\č~jyo

iJ-.&> 0~ j:, J 'lh-- :. ~! J-' lS.)'~ t) ry:~ t .J.;Jj'~~~4.~~Y\>.~~ ~IYJ0~j'O)\~.J~~_\\.;a)

";")Jt J;~.-' U..,....a-o ~J.:.-Lt~~..J '-' J o~.JL~~JY~ ~~~./YJ'O;)y)~-, O;)"j~ f'ft, .r}:J-,~cU-,J.-A}-.J <.f.r~~ o~r~ \.r. -'~.J'fi~-'.J'-"~~J ~s~j-l-' ~~La-, ~~b.~~Jt:l.)1 .u.,I .1.f=,\;-, ~ ~ .I/~ ~ \:_, ~ , -r" ..• 00 o •• V-o ~JY-'t'Y'

~~ ~;)~;) J.,.. J~~~ 1~ 0U)\~~J!, J. '\}:! ~VJ ~ ).J.P .J..I- t;... ....,..)\.,0-, t:"jJ$y~~_tr.S..uu~(r~~lj!;>t v'>6~.J

fl~l'!)j-, J~\;l.~.x1-,1~ ~~r)();)oj.r~Jr

.JJ-,IJ~r..,i')~~~U~~~~_L.:J .~~J~ -' ;)J r)\..p.J ta.Yi'~.J \:;t~~ ~L-,o.JL~yt)L=-~.J~I~~.J ~~.Jf.J$'~;i.-)W')-,lf..J LS~~-'J.~~k.J~~lJ~Jr ~l:4J--V-~)b~jj U!))~tuj),~;;~~~t.1$~j~~-"""J~!u..)4~~~~~-'-4F-.l.~'~d~b u.)J ,(~ ~ Jt" ~,;J-'\\.;a.c, f~ j- ~ j'~~~uL,!.,0"'r ~),~~lc.)~~-,I~..J~I~~,(~~ ..~::.i.;J!{w~~U~)~joiY~ )&\l-,t~j.Jt 0V'J~ ~k,J 1~0j1.-"6~).J~ 0$.}~-,r&-,&:41~y'~~~~-,' o~)J..~5SJ-tJ-,r~tJ~~0NJ;0.i:L:JJ...J~J..1 S~~j-,} ~JL.

~).,.)j&\YM(~~ f;'U~),~0~t y;J,I~~~ !)j:IJ-' .cl-,.I~ .)~\""'~~!)r.!o)-,Li:El,,'UJ J.:~~j-,t -t..~f;) ~ ~ w u...l.o ~

.3 -' .: ..q,J~:~),~ J.JJi. c)AtJJ~ ~ (Yl.,c" t:.J~~~rt cl~L~w'~~~~G~()J.iy'.l5~~~ ~4J.j.r~ U;LJ~ J (}\_~.:.•.H(li..Y~J.>y.t4=-~I~<.:J~ ~):~f-- .J~J.,;,

182

~..uli., .)~~ tJ...c~.r.,~4c~9~ ~-' ~f~)~t~~-, ~ ~jJ t ~pt~-'~G ~~tJ~.rc~~~YL,a-, ~ ~ cI,;,~~--' .k.Jf :J.)!,.o0U~'~0~~J-,f a,G1.)L.yjJJt ~"'-)~J'(~.)-*~u~t\jlo~:»~uyJ~J.."b~t..J-'~ ~ -' e:3"-' ~~o!to..tAJ L. -'r~ ~""y(, -'u.).)~ I ,..::~.4n_:')\.,:.J-'6P~~.,.f-, jl;..>)f r l5--,':>~!:-i-' r' :.,~~~~~l,av..v1.>~!,.bw~-,k~~~t}.~.)~~-' 0.:>./~r

~r.d;,~-,~~~.)~.iJ!.,.Llo-,~.L..J0~.J~ ..f-~tj t.r~

II. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMASA AUSTRIJOM

184

~I~)&~~~)/~~J~)IY'L,;.....Y'.51r~.J.CJ'W(~~~--tJrrYk~lJ~l~

~~

~y. ~~j ~-' ""U>

~~u""",y. t5.lJ..b. ~ rJ""~.ft' Jli; -uJ1~

~y,u-lil ~}Jlil,;~~jJ~J~ ":"JLo~J:-~~(.5~

.y O~ ~ ~~ u yN.Y. ~ 0y'lP!o~ ~ rS J-' ~ ~~ 1..:J.:,;.,p

,:1...~21~ ~ ~J~ r: 0-, ~ ~ ~;,-,lv..u.;1;-.i.0~ J:~~l;~.b.)-,~~~1~I~J'c~~~t"J~r-,1,,-,Lo~(5~.J.>

~~~~~ ~.J!~ ~)-'J.\~)r); ~.J~~-"",;,,~-,)L;'y-()~."a,?y. ~ y,J-,! ,,~$~ ~-,JlS";iJ.:J,.::.L"-,40 0~) JY"CU~~) (f ~.J~o\:.......r.J~~J.,J..!,J~~ ,,-,LoJ~,.J~I-,)t;x~

.J ~~l,) ".A;d,j; "J~-:J~j,t~~~~~~~lj'~~..J'! o~L.y..J --1~JI ).:.d) ~ )J..b-~j-,L;l)lo~

),J,lu~-,r~~ o~1 O)~~~)~~~,jJ'-')\;.i.0x....~

~ ;; S~r.-.JJJJ' .:J)~.!J)~-,I~.0~ o.,~

.:J)41~-,lu~,h;~~ILlt:.i'~.,....J~--V~~~~P

185

j c:f.~Lu.J-'.)-')~'y"0-L:,..,:fi'Ur..Y. ~.Jy' 0~.:J~.i'~3l>J-",,"':"G..L?.J)u-"~~41~GLc,10~lS""4r4f~~0?tl,a o~~LJlr0..Lr-, lS"J,IU~JJ

fl.~~)))~~"~Y.J~wij. o v.~Lu-,I.J~ '--,~--:--4 ,U J..I. 0 8)1 ~ -'& J~-'rJ.b S),J, -'1..:.kJ~-'~), "~.w-'I~r -lf. 0;)~ ..:.J--,;)~.J)#~j~\.L-b~)th)1~l;Jft-,,-,~L:-, :j~b\ej~~;~-'J-:.).J-, 1!..1~ -'Jb.~4 Il L ~~.J -\1-0 Yl'J-'~I

~l}~ljf o~~f$~1 ~.J-,-b-0.)~L.~

.J-",-," ~-t,~~~uJJI~' .J~,I ~~-' '1'-'.J.j

~L,~~~ o:.• '~~~~I)~~\J~-,~tb otk!

..J~~~gJjJ.u~Y. #~-ti-'~S s-,~~.y. ~I.~ .

cGJ!-*U~

'";'A~jw..J~j-,..uJI~ M~AloJ~ ~-,If~'j';..:...LA.o~..uJI 1J~L:...,~.w.J;t 0~~

lf JA ~j,J~ ~~}-,le~~~ "JW0~)&J-=lJ -'~J~ ~O~ l.a~-,~ ,:;,i-,~4'ko ~G·t_,.)lJ

~~.i.~..I.tS~!JI~r y~-,I ~<5#0.iJ1-''i),1~~~jJ 0').) Io~ Lo -:...s LJ-.! 0)~ \:..-j.J .J"w-,t\Sy-'\f.l::......ju.Y\; o..)~~.p): :~.J; .:1;~.JJ~

~~.) ~ ~.J...I -!.1I.iŠ6.J:-aLI

t.~~y.~~)J.~~-t.J.f'~~~~-'rY.~~J.)1~~Ij; ~jo~J;'~ ctf.Jij0..\J1-,~p..J."~j:,eb"~{b ~-';,~~0JJ G~;'J. D~J Yl"~.itJXNj

~J.j IJ~~.io~)j-,1 J-r~r~j-,&-,~±"-~_'p~.),,4-,.)_b~~~..L1,~h-";.:.J.r'<5'~"~J.~ 4J~I).)~~~~y.~"J.:J.na~..cJ-,I~.J ~;",j.~~Lo:Jl.i.eJ"~J.~

~-".~.o,}~~"y'o~~~..r.~~';)~~-'.J Lo ~.l-,1~~u\:JJ1-'~-,~~.J .•.x.-!.~:J.J.~~-'fA~)~~0,Jj\.,D..v t" ~.Jrr:o MjJ!S.J..fA#.' ~\j;t"..\:J~~~

~o~ lS)Y"~,J6P; ,,~~jJ.~ ~).JY fi..~~.JJ)O~-'1""~, er~.~ " '"j;o';.J. ~ ';).J \J~(.#o~!J IJ-'.',,~\b~o4l&..$'~d.,j"y'0.lJ~ ~.P-v:o~.}t~~Y.j"~}'y'<S}y'~'.,j~-,q'J'y'u~IJ~fJ.·~)JyP~y'().iJtj~.Fj.(J".i.~,r~) ~j..;"jy' "..tS~,:jI.Y."u0..,:.J0ilfj ~~J. ~\.o~.t§l "~~lf.l.~~)'\;'\:.J~

~j~;i; 0J.J\,-' ~.i>.i.ou>t~.:lIY.J.J.,..~,,~j~.-J.J-'~ ,I.),~~I Jy",:;"""w;:.J) 0J;1" 'lio~J.0't.......~~

u;.;......!),)~1,,)-, ~';"..J.c)~}t..l.a.:..u..r.0'>':""""'0.)') ~I,).J

cL....i..~y.oJ~J.,-P.:JjY-6~j~.J~~y.~~~

~Ć~-'~~UJ.)~J~~~~j 0~j;J-,b~<.5~-,»~J;t" cbl;J:J.i.ul:J."

~ ctc~~~010J1-,ltJ~r.-J~~6-,~o,,(5i't~~~l,)~-"f~/o..t...~~~[s'';'o;.; ..l:.bl-,y~-,I~~~~~d.t:I~~~-'~~JL, ~ 1~1.L...>,)-,,,,~GIt.J~' F. LS:''',.; T J. '-'

J}~i.J"::J~J~~ ~<.Sfi~-, r~1J;.LJ~-,~bW-'li::f-,J-'~~1\j).bf~fi.0~~~~LI~)\;~.:I.~ &\l~)\;JJ..J,i ~~ ~11~j> ~,.,\o,)l~-,~c;\:o}t~~~}J~-,~\-,jju)fj1..~_'\",,"~o~} l\,o,,~dL~-V)J-'~-'Ll!...$J:-O~\uJ::Jy.0S-,}~~~-,:>0~!.A\~~;'t:)r~~~·"';'J ~1'cY-.n..t'~ D ~t!:!:.- ~ • :,,;- :.T - J.--:-- c.;,. zr: ~::r ~w""'J.~t ~~dJ~O,»)f.JY~;';f".1~Jv~\,;J..">J.o..\j)j)\ J~-'.JAI0~1.J<5~-,\~-,.r188 189

~jj'-,-lio.9-J.6 ..W:.l...o..1\'y' "~it ~"G ~,)~ ~.>.:.G()~ IJ"..io.f--.J, 6~"p J~.:.U~o~it y'.'~:':>'.t--'6..JL I

U.Jj~o4.L..~J. 'LU),J-""'~~O..>,j).)J.b-~~~~ I-,~,,:;.~~~:J ~ O~ tj ~.p-..r.c)..u) Jp.:1l$ ~J.~~.;&-.J~

J..,:,J-,l~ C;jJ.t.: ~~ 1S.xJp'-,0j>~jI~~ o~l,c~~~\l

~:h)~j'~G 6~ ~jJ.i,~~~~0~\-,~fJ:O.>U

4..A.o~,jo.0~J~~itc\f.-'~~ ~~" ~~J.~,P4.f."~

.f. o-WJ"'" -.:uy.. 0;> Y:':"'- ~ -' o~)~6J:> ~)A; r!--' 0~ \-'

cl~~J. ,,~() U--' l~ ~~) ,t-'~~~.J u.Aj'-, d0...j-

~~YY.~.;J"I ~J.=;-~to~ IJ e"-'~';>-~.J d~}\~~Q~~lA..,r~.;).;,.J...,">0 U.J\ -eoj o>~"y'c6;..J..J~o~.,;:jS

(.:.)j,;..w,~~,.,b~~.J~ 'j'3S> o';:' t O).:UI~JI>-,..6-

~-,leO-'~">-..dX1J. ~~)Ol ~~\ ~ ~~.i.~~,;, ~J.,t.)J~~~U~d-'.J~.J~J~r);L5.JYlJ'.lb~~fo~~I U-.J.J~,t ~oJ.;t~ --'0-';:~!;';'i-r-hJ'. ~..G~t~~\d )J';""jr ou--,IfI..(,;.J-,' -Y')~\

,I ~ I \ (,5 ~ 1l'c.1t . . \ ,...•I.\! .~j-,\~",,)J~~o,»,.,;..J •..r..-Jo;, ~-""" Y-'.J. UY" .r\J:)v.J.J J <j""", t"'-'~,,~<5' ~~..Y.v..\JtJ y,~"~,,,..u'::"-j.o~)~I,,),1 o~lu

<i;..J-'\~J'\i.o.rjto..J."a,o~~~\l.Y..~j~vV-~)~~Jt;.~

.J L....~--'c~~:~:\~·(jj'y.0U"~0..G),~..:..J-'~~If.)~ ~~.

J4,)<s»lc,I~;J0~J\i:\J64.\"'~r,)j-,,"0~),4~_J-.o~)~.~).lj,)j.C~~! J.~\J.'y'~Jf>y;:;~)af\....;o) Ui:iJ~t~ ~~'l~ ~-,t ...::.C~~0($.1~~d:t ~yJ,t \J..A~;!011'y'~ O))-,t ~;')-,0..,b~-,t,)J~";""'~$I.J-,1 Y})j.J,,;J:\f~J';},kSJ_~~!rJ--,,?~:>~.lJj0...01-, )~"'~-'~~F.i.O)jJ\

~ "J.,).I.~0)j":>..1. '-;""1) ~ 0~1-, <\.A...~v.o4u... \~ o:' OJ)

.r-r' "~}t~.:..\l~C)~,-:,,,j~0.vt)~~./.~~~ILš-~\~jl~"ljl" ~"">.J.6~}tl,a.::..\ly'6~S'~>!'f"YY.0j,1-'~j>

If.' "..c...,.., "'-" j ~.-,~.r-J.~ ~~~j \.&~";Lo~..I.IS ~J_l

J,~y'LS)yo-l,;j~ -'~~.J.Aj\-, ~h6"(.)~J ~y1~~;-~ .Yv..5...u} J-"'"-.:Jl.t$.,.v cG.;>.r ~ Ix r 0~ tj;Lo~J ••~

~~ u.JY.y.,:.JJI~ W}v.6~ ~0""- j~ 1y.1~,

~~.91 rl: 6"Aj 11.5~-' J..>

.J.;JJb~.S~,.b-~.1~~~j1-,c;l"!.)J~~~..J.)~l;u,.\J~a.;....~6J.:..,.;j;y.:J..Al; ~,

~L:.i~ u;:,l" ~~6...li.J~),)"~ y"j ("'')fo~l:. 6)),,1

191

...a..oJ>v:6~L.a.:.u~O~~ ~v.J..,w~l-,<U...o~.J.~~ ~~..>0-0

i..L:-l..,.o ~} .)jJ J~ & 6~.A~~ ".)J. j.J.iJ J.) ~ .y. 0 J.i IJo

;k~~ ...w~'-.:.U.Y-~ir.~~6y..)~ O ...v 1-,~..P-v."...\j.J~~~ a~jt\...LO~J. ~~..J..J~4 !\~-'~~J.~ 1..>4'~;'y:iJ).j ))

~_"..~~J. 6~'~ ~;~;'y.~~\t(j.•A.•..•ju:;L 0J.iG

~~~(~4r~j.f.plj-''fo;'O.;....r.,,~~J~~J-Y-lS~~(;1.).-

~ AJ->~J\ d)~~\0)~loJ ~))\.;t-,\~>--~))

~~J! ~-')~\ .)-,'>oA~J~~j-,.J-,\~,=,~.A? $-.)~~~..,>..w1~6 ~ ~ ~ 6-o:\f)..0-,'~ 6»..u;l.,~l ~ ~U.1:.J -,y~~~;.) ~~I ~ 6;::::.)~.d-,1t~~~~~..::.l.-,o..>.\~..:r-'j.)~o.J6il~-,? ~)-,\ .)J~

..J~)I ,Ii c.S;').J..> ~o..;y~~!.\.)~

$.~,..~/)~S:;JJ(,.)~~~)~I )~\ .),.b.t.i:>..>.rv0.u..J-,leo)~~{A.o"'>~J.~~r<.S~-,0~t

~'y:~j.)~ ,)~)~ 6~.JJ1J~~Jl?U:' ~~ ~y~-,t ~~~r~~r uU-,t;::I5..A-a~t~)~

.-J..c.:J-'\i~6~~ jL;j

~Jj J"; 0':1-,' JvJp..J.~-,)u-,.))\;Jyl.J10~l5~J;G~J.,b.~)~

~..#~u~{,.usj".) :-'~<S"6 .•P~~ 01:J)'.tJJ~~~. ~u~}J.J"'~ ~ ~J.)~~jY 'ti)' .)-'~.;i'~-,le'j,,~y~t&:.J3i~ .;l)~0U-,!(~ tJ.k

~~LijL\;~,L~')b.-,~~~~\~yJ(~.-JJ!,\. LlA~~L J '-1 t.:,.- \ 'L.~..,:;~J \~_( 0 .. ~ ~:J ~}.J~;';J-IV "v~

iU.o;"v:~' o..lJJlG~~-,\o~lt.oJ~~~~ DU)!.?~ l:'O;).)~J. ()~-,j-,I.:..\Iy.~)r~,:>~-,jJ~'~~\'

~)-,)~o.w),tlo~y..&-,jI~~O..v\J ~h'u:~)\.)..9.l.>,:~I~J.J I~JJ-,I eJ~.P-.i.oJ..i?t 0~,\JJ.~~-'.r~.:>~~10~}tl,o~J!'tr.~.Jš.P~Gj~ "f'"~fiy)-,l

~}~o~.)L~).i.J) ~--'~)JJ.J.~-' !r'~~)-'o~~~.P?u,))~~~)-'CVY.j"..rf ~ Y~Jr o~j,J-"",-,6U-,I~5J')">~Jf ">~!:>J~~t~}y\..;,..J~)\;o~

~ It 0;)~.,>~~-,1 ~~I '-'-,?~,)~y'j G)~\;6~IL."'\ ~ ", L" _ ~II ~l" ."'\ ~0~G..::7~.J"~l~if\) ~-.r."v, 6~f e.;VIIY. c) ~~.J.. ~ -:»: ~ .T:.J •

192 13 - Granice bos. pašaluka ... 193

;;;~J.:;~~~';J! =l;;tj..«~~~J~~J~.)el-,r~J~~J.)V"YJL~oLf~}&:~LJU-,t~)\t.E'-')

~..u.JJI;)!t-~~~ .I.t~oJ.,(C~L\ ~~y,jA »:->L~}L J J~jU~?10jJt o;.:.;, b ~Jt.~~ JL\.rc:=.-j;~~_/:j-, Li' .JJ.)-' cJ~J.r..s:'p;" ()~ lA:;'-,~!f.-~)~

~1;)6~;.,-.rjlo.Jl.6j;.JJ1..>.rJ.old~)":'I.r~-'f)y.,·t5~10~},dJx..:'t" ~-,IJb.0..J~t~1 ~~r.)J~yl ~ ~~~11-,~tJ~ oJ.beJjt \~I~~\j

~0~,.Jjl~)~&~~~}>I) )~~ L5\~J')

~.)j:J~lLl '-:(tJJr:-:tYP;G ~Y\""'I ~.r ~l.1 ~u~t ~&o.G.-Q~lord;y.\P":"'~4~0~hJ~r~~Y..»)~t ~~j~l ~ ~~0Ujt ~ O.)jJ..>.

~Y-~~~ oJdf.t-, y)t;'Y!rrb.~!~~0Ujl~~J~

y)-,' :)l..J o\:.-.~),.,b-,IJJ..,16~;"~yo}~tV~1~~~CI)j-,\dlcJ) tU"~ ).J;)v.~)J.,t~I,)~t,J:.:.!r-' v.s.t)j

ot."J""$~' J~J..J)lj~I~~J""~/~

4~/i~ ~~~.J~'~I&~y~r y~o •

ot,L"; v..li'.J -u.,';>-v.6..u~'~~\~v. 0.>.:..-);.;\.;j('<6'>:'- y)~.,>Jj,~.u:..Y>-J'.••i.e!J,ltff~1~ o.>.:-.w1'0..1. J06~'j)"..uJ1~~\~d ~ ~\S"c\--,,0~~!J6~..r.0~"I~j~",~

L 00 1 ' \0-. -' I 6~1 ~ 0..x.1 A <\L,ob-U -'JJ> 6~./'.J Vo~.Y.J'# ~JJ0 'J. o / ...::r (I-

oiJ~.u..oj>-..t.~~~t ~~\~~ o J~~.~0~i

J.A,f)~">-.I6~ ~~\ ~~, c.5:~\6~'y'0 ..0)j,\J~

.J.~6~;:-'jj~J~,jJ:.J"-' ~.,:ll:J~~'~:~J~":".J"3

~ tA... (~ a-.~">~'y.i ~.J ~G ~ JJ,I~-'cli.D~ ~ J.

~.A:J~.Y.!f.-* ~ ~\~3~\ t.~J.lJ\ -'n..:.J, I)L.;.~\d.J\

~J~0rl tlb,u~l~~.;.Ji.J~j\.fo.lj\-, ~)~.-?-F.i.

aj Of.6~J~eJ~~~" ~"">v.6J.:..--rj~J.\4~JbI=!ij~~~~r0~'J,.j.oh-:(j-0bts;-\d~0~J-,o\.L.o~J.6-0\$~·t :1 ~~~0..\:\.J~">J.

J'.641~k.1~ c:>...G.J\:S[1k. 034-,;1 ..~~~)j.l".)---'/

y 1-" -*~~ ~--'yj,folb ~ t Jy' 0~ L, <\.č..o.i--!J~y ..:..l;-t!J}~yl)I~~.;>-.d~v-0.x.f-1 tlb6zr.~J.J(,~v...,-..:...~"0'J:-o~I~';'; -..:t oJ~i-L~ 0'.1,\ 6~j,

J~--'( ,\.jI) ....\:~b)j-'I

194 13' 195

..)J:"",S"',~!f..0~Jr---' ~,~j> J. 6~'p 1$;~t ~ ~ 6J.J)j,\

,J';'jJ.)~.~rJ~~ ~.Jj>~)'~i,.J~ij "..\:.f:' ~Y\....\

~~ ~ ~~~.j'>':'1-,~~~6 .u!r11~~1 "joJ. 6'>':-- G\.J*J!0 .;,;1.J ~ ~v. 6.,Gj, t 0. IS.x..)&Cjl.c. lO ..l.:-... ~ j0.;,.:.....'" ,.;......,>/. s~ Lk ,~ ~~ ~ .>.:.f. ' -:.> ~.J-' I C J\:....- !J\

'. .':'t~J-,,,,.i.o?J'0 ~ l.,11 ~ 6~.) jJ.Jl~ ..J.J:! ~ o.>~)·. .. . .. . ~.

&:;l&.t~..l4l~0~-,\J~uJP "~r~cIj.J;!~" ;") r..;: J

~~Y#",)J)JU-, ~~ cJ..J.Jl..J rk"&'v:6 ~.J\:S'J.Y.6 u:;Ol~;6~-0~~6')".J..:.u~0..1:.~~~J. 6~~ I~~\ ~J~J? G').j~.#",,_V~-,~0..Lt,.".Loh;6..G ~ lJ;kl

<.S;;JI~6:t"J)~lh<62~ 0J.J1-, ~">if.6..uJ.hJ~kl*• "!' ••

o~J)-,1Jy' o~\ ~~ 0~IJ 't.i.o~J.~.u!,b1 J:;~!~ lS ~

~v.6.u-'J.,.1J~~J.;.J-,r~ V;.:}. i~0~1 ~ ~.rv.~'y'j0 ti- ~d'>cl DI ~ ~0\.J,\;:;0.l:JI-,~..r..l.6 -Uj,1

U~.J~!J~ ~O.).J~.,lc.:"U:.'-' ~p.J. oM.JyJJI~

J!~Y'~!.,~j0~t-,~p.;O ~C)-,'.~}IJ '-:l).jJ.~~';":':' ~~J~;:'J.;'-"f.;;~-:;JJI-, "\.i...oYv. 6..(;Jj~:>Q ~

~"J-,t )-,~<.5.JL ~LJjYJ:'.:.>U-,I;(v..vJ J""';""j>. ,;"-'7.đ~!}IJ.~I~6~",,~.~ i:.t-,6·~.)rr J

196

o J.j tJ 'li...o~..f d ~ ~ I<3.;U ~ o -GL-',) "J.JjSJ,.,:(:)J.j G,~rL »:

.i.6~ ? I ~~ y 6 ~jJ'J'. ~&..L:, ,L ~ J) ~ ~ ~ ~ y.6-l.J~J-Jf ~ S'~~y.~0U-,I;:l> ..c.:JtJ. ~0..tj t~ -li...,>

~ ~ ~.Y.~ ulJ",~~ I t160~1" 'U..op.v:6"u ~,~

Jy'~..G ,:'J..l;I-, ";"'~J.Q-Mj J.p.p,".J L UJ.j \J ~;..r.6~

~~J.6..uJb~~I~J.J~J0.s0.J~~6.x...J~ :OjQJ.'U':':'~.J*J0~~~fj0)\.~-\f-,L:uO~I-, i

od!0"'~~ <\f,.,L).J 0U,1;;0..L1" ~~.J.' ~~J1t~~t..:li...;.~_~~Mv..1:.1 'lA... , j)-wILtJ..J..ć...c.:..u - ć./~./Yi . ) ',5>J. r/ _, ..'.J~J.' ~

l>~~t?I":"U~o~U-'~~.l60L~ o';":':'~J---,'~6..u ~ "LJI J'-t1j ~.rJ)\ e-, 'li,.,">J.()~~ t S;kl ~

QJ.,j-, I (Lr~~-' S~~t~udoJ~e' .:J~,t

...J~-,I\~I-,~~

i'~~bLY1:~~,,;~u~),Y~~~";f)~~~~~~J~li..o4)~:S;~~.9o~-,r~b~~)b0UJIt'-'-'~..bcJI;j-,r ~4f'~

~ t~o..r.0~JIjY ~~"".1~~ ~"f.AydY~F".ci.}6~~ ~~ rv tJ ~lu~~-,-",,~ ~t".)~~u'j,1

197

O~.Jj-,J~y'o)j*.fi')~~6U-,~0.4j1-, '1J.J\~.J~\.)V,1'\P~1C~)\~~u..ljr)~-*o>~.j-,?~~-Lj~{5-rv-ju.x,~~~ J. 6#~-'.?~ ~-\fA(J..J oJJJ!' UJ:Jbj~-,

~bl~,,-io-h.-c).x..-~.J-,I ~y. ~~)~ ~~~~S~(.5))J~ ~t)yt~U~)t~rj~)~~~~li.\

.J ..>-...•:.1, r i~ O~)Y. j4

)X.~~JJ~~b~u~!~.1)J~j~~~4J.J~lJ~-'Jy~t.:J~jkl4.P.-rajJJ1~~~LJU-,I~~j)~~

Jly.c~-'J.,1~~~ 4ff.0.x.-~">eL~.J uU." Ij:Ju-,.rc#~~.)~~6~~~V=f;~~J.jI-,~",>-V:ĆMjA>~Jj~I,.!u.:..:.~.~~~~~J.u\:Jj~u..\jIJ ~~.J."M.tJ-,~~~ ~A.iJ~\DJil-, ~h.6.u.-'J)o~\~-,~#.:>o~~~~~~3) ()~!,,~~6~..J~ ~~)~~r-~~y..P.-'

~...\Jl)y?-,It'-,'\.i.oj--J.J-\b6~Y,.!A.Drv-cSi-'}~':]y'--::Jy. ~L;~ ~)'v:»j yb A.:..- ~)'-' ~ ~~ l:....!..:.,U)t!y.. 4:>~u,~J. 6~~\ '-'l.4~-,j.,1.).r.\-,~Yv-lS-XJ))-,1~ uJ.jI-'.JY:JfZ'~-,~ ~v.v.'.A~~~v:-lSJ.j)j-,t

\S'0).!I ~..J} ~~0/..,.....bu" j:> ~rJ"~ ~~~--h~

4fr~~~.J.J~~v.y.~~~H\;6~ll,oL5)~--'~~.J.o~~;)~v:~)\'\~~~~Y.J\;~~-':~h6.tJj-,Ij;,\,;)~lbu\:.l}~j~l:-!.;-r)-,14t.;1t~ff}~\Ujj\-,

~~~))'~-'Lr-.:J~~~tyJ,~t:~.)~~~~\~,...J..L..!J-,Ir~6~!J>Y.lS"~t~ ~j-,I L5~-,

0~-'!~~.J,-,Ji~~~e.j!~~1~-'LY~~~--').-~($",J;~hy.) X. ~0~ 'J.~~J;~ .:l;..J».r ~JW-,~-,10~~r.J~»ulJ-,W--'~)y~

~~~Jjy-:f"'}~~~ 0~.u..p..Jy.~ ~.Jbul:JJ~6...l:-~~~.,jL.~yD~ 0~!.,~'p-..J.6J.;.,j~;;0-0)-,' J.i .cs~o~~}y''''';)~~~u~IJ~~v.6~i~ b))\;~-'~.!J~ OJ~r -Lj~J-''>~ o J:J 1-,{i.oj.-.J..f#..o~ctJ~~-'.:I6..wy'

·.:JJ~yN0LJJfPyrl-,' ~-' C::O-' ~"'>J. O#jlgJ..J~)r r~6,.u1 (S).)-,~0~Jt.;Jjfi\i..o

198 199

J.rJ-,1 ()~~~!Jf

~~~jJ-,I~~~I.:.:-~'-'.rolj:t~-,~~-,k)~\-,aLL ~..Aj.J~lk6..JpO~ 'y'6Jj..J.JG~~)\; ~-,~I

~!I '\f.-,)\c ~)Gj.J .f'.)iIlr.J.)~.fr0..\) \-, ~ P-f. 6..v.Jj) I

~~-,I~..,L.;1LI.., ~,,-u.,.->,:..lb L ~4' t_ I· .1 ~ .'.:r' L..J J U ~v. '.J.Yr"..::J..I.. ~~~

~#~-'..r-o~~.o~j>0~) Jl.:."!~~0..uIy.;J) I~.) l.:f\uJ)~,..iP'p.i.o~('~()~ iS-'.J ~~.J~~ ~ .s u.l:.o '-, ~~.1.

)9.~.'l-S}J-00~\)-tLo.P-J.~-0\:.(.J);u~~ L,:.L ~~ .• • ~ • -'.J~ :.t.

..i.6~I~CI:t.~0jJ~~~..i.6~1k\~~\~:d ..;u.j-,f'"

~~~.J.r ~ :>*~.,1 ~ri~-'!).i.~~ 5'0~ \j AU...j>-

cUo~.6J.:....1~.:J!~6~;'.J,I~.J\;" J>~~0}o!r0.x.'-''';''j--./.

~.wj)~~rh J:i,)"'.) ).Jt;y.4':>(SJ~l~):>~\":'p0~\--,~.JL.~JY.ly6~~~"\,.)cj~~:>~-,w.~.)-,.).P~~)IJk4~-,j~~~~tJ:~d:.......~::>~<3-'.i~~3'~)\

y~-"~~jJ.iŠ~1Iu-U~J~IS'~~

L?.'l).bOA.:tj, ~\ ~)~"~~).J.I5v.~.r-

$Ij;~~-,.)0~rj) ..J)'.J..r/y~~ w-,'-d )0->~

~o~10}1-,1 ;)y'yolS..\l)~-'J"~t~~;~.\j -,-,h.JL~J~

~jA~)lp)-,~l:aJf,JG~~~)~-,6))~IJ .~ j ~ ~JJ~ u.)J,) ~0~...tJ-,tJ~ ~fL.J~l.~~~/j~lr -'~ 3.JL2 0.));4.0~;L~-' ~~-,I ~-,6~~~~~~ ~;l.;ti\.?r-,.

4iJ;~?LJ~~~.J~ ~b-,\.,c.Jf ~-""'U~y ~j,t(~.J:tJ~-,)y,tJ ~j>6J,;~..r' <t-y. ~lj o.J§.Coy~\-,~~~-'~ ~JY"~~~ -'<.iOL\i.>\:J-,I~vP-' ~~~\~ .J~-,~~-,01.,~J-J..J-,lj1o.JL6;:-~Ll:"~~~()~.J,I..\::..t k..-.,-r~'.:i~~6~--, i~'.)-'~0')ift2>-L:,~~!:\yt;-,k.,0j-,~toG} t0:>~4l-.;l.;-, ~.JL~ ~.)-'I~ o~l:..)~~0..;f-~~~~ y

~~~t5jJ~..J)t o~\'>.J~;}:1$'Li.o".u~ ~~,)A-,~ ~~--,I ~ JL~~..:J-,> '7')1.;, ~j-y~:fo~

-'~ -'~ Y':.liru. ""L. -"Ah-'.::.~~$.i~~\-, L(.;-J-,' .$~-'r~\.x"".:J-,\~::f-~??J;).J~)~-'Ly.:,0U-,I~,~,J/y)J\.J;~"':';"~~r/'1ur~bt.,.J..L-!.l~-,y,;.Jl.:J~ v~\t,a:..;.\0">:'.~0:f.\

~~ct.....Y.J~jAJ~,a';"'.Jd.:..~~l::,~_I~tJL:...j~

.);»;(sjJ~,t;.Pd:--)J~ L.~); .>~ -' ,u .s> ~./. j ,

200 201

~»~6Y.)~~.)-'~ ~0~.JY~J-,:)~'j

~~~J~ .i--' .J~ 6)j.,1~ -''..r:.f--' ~/.) -' ..b.J~tJ

JL.~-, ~).b-.f""~'y'0~~t 6.).·~·~~~ ..P 6)j,t

~\) lS~ s)..).., ~ ~~-,~I-,.r' J-.,L10~-,'6~' -ko ~~.;J~' ~j-,U~y' ~d-.J'~~-,xJ-,t & ~lo

·~fdu-olHr~~Jr~~~v:.-' ~Jf ~t ~..;.J.?-,<...Jt.., ~lo -' ~~I <t-J~I

~~jJ ~~\~!Jy ~'\f(t)~J~~~·~)JL~--'Lf~I~Jr~~~i!0~~~0.f.:\<;:.)J.;•.!j> ~1 j <t..-...Y. "7 JOJ -' I~)j v. rL uL...> fb .r ~~I~\J. ~)kl ~if 0~-,I~l·~)j,..:.J~ll5jJJ-.)

~...,;-,Nl~\j~~;0''y0~-,llbY.~ ?y.y.f)~

~I-, L.Y.~)Č t loYy'.)j- cS~IJ:.f'~-'..IJ~

dk~),'\J~)sjJ-, ~IU--~~I ~y. 0)!l.::r~~0~

~~o.)~J el -'kl~j,jl'-,~\uY\.-..JI~)~j;,S;> 0:,U.,,'

~~j§':Jj-'~~r.r~~j~,:,.?-,llv~~.,b -'Jo~.~,\~~~~Y~·~rQ~~t~f'.JL-,k\~}~~4J,~.JV-,t$-.) ~l..!..J~uW-,\~0~}.J\;-,~)....~a~.J,t

~~~~Gt})~~,j0~~~~~0~-,~'c,~,~J~1~~y~).iL-,~6~~\....-'~itG.t;)~.,t,)I..>u~d~";'v---,)-,,~0U-,\,.:).~'y'I.S..\!)~I~y~)'~)~!Y~;)\S.J.:I~ j-l-J- J)\" -' ~'y'~.J~)~J-~~

~-,.JJI-~~ Sj> s- 6~'y' (5)~\.~..r 0'.J -,\tP'-~~ bllSyY0U",\(:) ~ tJ:--')!,,--' ~.Y.-'.J .»-, j~3~)1o~~-,.J...\:.)I.S~~ I.5fl.Jp.t-, sr\:...- y-'s~~~10~,IJL~t)f.CU~}0.;f.1~J:.>-,~j-~~ts.;>

~ 0)\; ~ tJ l:..o-' ~ jr ~)~rJJ.J -,I ~6 ~~\

r-~~!.:J~O~-,10~0.)~;L..J ..:J}-oLt IS~~~,

o!,! ~.l.o-,~s)~~-,G':lo~~~);~\:..~0~1, &:~-'.JĐl)~U--,k~0:)}$~\~);jl,u<Ult~LvI~"~')~~i?J~ 6)f~lr)\&'IJJ~~

3)~Jo~-,ri~~)-'J-. ~o).,sf::&'pGlo~J~~J;J-'1-»~ 0--> ) ~,

o~,/~~r..b.u)i-~~L~~~~~-=J..9~~~y ~~~jJJIJL)J~0~C)Jj}~~-,~~G~~Jr.'};;s:~v:..J~ y~ .,...,4J/)L~0~~ ~ ~~tG j>u~-,I

t)(bf ~~y~~~AYW ~1.JL~0~ 6 J.:,j;..J-, I);L,

202 203

..,o~ CU,) ~~)). 0~.J1.;y' 4-"",...:.-,t ~t~l.L;I.j~"

~~~~jr'l~~A~~ o.tt ~ j ~.J~ 4';:: ~ ~ ~ 4.....;J jtJh4--'~."t,t--,;).0 ",:,~.r~'>~')d..u)j"IIS-,~-,I~!;

~).s)""':'I~ ~0..lj1 ~.Jj-,Il$-,Iy.~()-0j,\'-?~~Y.,1

~ ..;:.__UyJ ~0..Ll '\:.-. O.J.)~-,~j~\J~.0-t...........o_>=-•• r: ••

~..J.JI~.Jj-,'~-,I~-,I~~.J:~y'~ .YJ~.Jj-,llS-'W-,1(.1)

~~.j~Q~-,.,,:..t~~~~Y.Y.0.>.:.:...~jll.5-,t~J\ .)~I

J~.}-,Il;)b-~IIS,)-,J...>.u.-,j-,..sj> ~OJ~~~ ~t -S.Y..~

U~) O)! ~cJ:,.,'~~-' ~)\..o~...>j-,I *L;(~ 10x.:.~

..J?JIy..c,~~).i~yP~~~ 0...);)0...:.:.. ~)"\:.-- ~p~'y'~

--->-~J~Q~ ~.xJ~I.I..}-.5>-,..\.>-~~~6~}yO)j-,\

~fo~~~~\~?~.)J.>.>-:J.;~~.P~~0~~~

~.J .)~0y.~ ~lJ...f")~\0)l-,I-');y'0U~.s~~~~ )J,ty' 0'>.;,;~:-»-'~ ~j>jJ);,Y. .,~, ~.J-,'~\$)~Iy.J-.>}I~t \~I ~l-, <\:-.Y.X:>.J~\;

j~)I~~~t-;.J~~J~J~0l1~::'--O~lj:f~jJ_vt.'~;)~41"'i-,G ~I .J~j'..;..J-"-t}.Jf

oj).f.-,~..ld-,~t'~410b~ -,t~~I-'.J.;.J-,~j-;)~,1\

~~...> ~..\J t -' ~41~-,y;).N l-,~,.bt~-,I.JY;:>r);204

205

2.JJ ~~l-, L;U,)~..v. 6'>:;.;\$'.YJO 6~\ -s:~~ ~ -,Ie-'610 _,r.l.:.I" JJ.J~~l;. J".J'-'~~) I.;>.,.b~\..;"../..;~j\

6-L;.....J..\.>f~)~.,b+j6fi~~!t~t~\y),t!Gv.e~O:;'.~L...~.).)~6~ f)~..;.L...~&~y,~~Jy.yJ-,'~-'~.,b..t.>.J--'~~~O~~<S"~ ~ J.

~~ ~~~~0.»)G.J.;~~~)j)\-, (5';; ~cf~~~o~~LLf.~ ~6x..-r..Jl;<..?'~~ -';)~,

~~~ -G}J. Y-&~0\b)~.0~~J. .;~r.~~~

~ W -L:..).)\; <\;.; U-.CJ" I~)J:"~ ~, L3;'~..f.-'

4-,1~~~~J.~r,J?U'~~po~~L$~\~)~ X) ~."..J ~-,I r:o-' ~':><3:'~~~h.~

~y.;..&~~j,,~~Lr.J~.J~':>WlS.X)~l.Oo~~ct.col ~ ~k-. ~tl~ ~~-toJ..)4.:....-~) ~ t~

~b)~~~J.~h ~~~~~~v: o4~J~\~~lbc4ć~y~~~ JJ...-)J ,~L~~..,16~)4)u;J jI ~-'

.J,-,Ic\i~~~.J)~'>';'~J.<\:.-A'~~~ifO)o:J.~L

yyljI6..lAl:..c ~.J)-,I..J.fJ~~" t:"-,J-.)~~~"r'~~~)tfJ.0)r ~~J0 0)1 jy.4yl ~.xl~~')~-"<L..~~l:,~~!)~-,).ly~j-,~~-L..-.Y-l:l6. .J~;

206

J~~..J.J~ ~ ,IJl,uoUJls;Lol.;:rJ"I4j)".;0t:r)k1..JL~S-.);lj..J"~'().)~,~);pa..-L~J-'J~~~"f)j\.J.r

~l;I('~I6...-)~.Jo-'~~j,1 ~J-ty-,~! Jk::'~~);-,~-.:.,.J ~.J..t.a~.r t,ko-' ~ ~lS'" ~~~!r. tl~..Y..)<5)~b·~..\j~~~~~I~I(5)4Č~.JJ1!s~\k~Ld~Yjt,.o~LS~! ~..wJL,o~4.\~~h)-,)..J.)(J,.J.J'G'

Jj-J ~-t: ~~ I .>)..J.Jp> ~ -' &\dU..J.."a.i. '-;-'~::}-'

~.rJ/$~jA:;J-,f~0J..o~~-,;)0';~~(S'"~

dP'1~-tk~Li'~.;Jp ~0\l--,10~-, Y}:i.~~-,r)~J.)}J~J i. i.:~:o. o Q~ G\c'y'1J=.,!.o~VY-*.J~ I~ <5)~ I,

~'~~)~l;~~~1 ~~d~~!rjWIc0b'rl~rt"'MtJ~I±~I~.fC,~0~~:x.),-:1.,~~~-,1~1<L.:.~~ ,-,~L:.~~!r~!~J.Aj\.;'J~IJO~d.o=-7'v}t..r.JJ.-\..D~~

f~0~}S}~l:.,~~)};:>L-...:~~p-,Ly,~l\~,J~~));-,

~~~~J~.J~~f yjJ"lr::J)~~i~~~'\.:Jv'J'<~!J-..;)\~)' t>l:.Hj.Jfs·.\:·brrf-'~~~l ~\.:.:..I;..Wk0Jht o)t.J1

J:1>-6~~~-t-..Y~~

Y~~.r~~~yts1I~l.~L~!,>.»)~~jt~k;~?\h~

~~ff

207

III. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRUSA MLETAČKOM REPUBLLIKOM

Uy.~tVr0~,,",~..,r4Jj)~~~..~t)~ ..,j~ •.•• ulaJ~~l(,>2.'-"l'"~ . ...J J • • =.J=T: ..

:S~~.lJJ ~..t~~J~ ~~-,l,-:-,L.:.:.wf~.;':l~U~J~-,~~0jJ'!c!J ~.i,~"'"--'e\;...r.6~

~~-y~-, ~~r~~,t J~)t\~1~J~kJ,~~t~1.r-~~r il,6lt&~~~~~t O..JVry~~~r~L ~~r~UJ~~t~~~\~./':'fj~~IJ ~t ..J~~'-'~~ .,,~~,)~~tJ

4~~~~~.}~~~\o~~~-, cJ~LfJ,~J!i~)l..p,~~ ~r,)~~~)-, ~r-'k-;~\.;,)t,~);li'-:"!} ~~.J~ ,,~~ ,.r ~-,I ~..J,~f4lu 3-'~6.t".ut~.i. '"Mt~ ~-"d~i~u.;)) '::"X!.)0J)~~tj\::z»':';~1 ~t4.Ut.ftI ,;x.,Jl~G\.:-.'ct~~.J.>.J~~ u.J}~~,~!l1.,jJ~J.>(J4.~~~)~J?j~)Y-'6)jJr(:.0 >\:.... y.) '\.~..:.,.,;..).u.?v-:JirI~ i(w~-,Lu}~)~ 0'wjjt.".t ~~~j ~~,~)lc

208

J~o~..JJI.u.~~ J'iA ~ ,..;s~J-'~~;".J .

~IUlr~)J2u.~,·.;.,;~t~~J~~1t;Jf.,>1 ~C~.J. ~t ~ -'..J ,J..)t;~'~ Jr--~6~L- ~J ~~Y\.oJJ ~);-:. '~~C~:A;.,D-'~\.):lg~~ r-~J~;)!J..~'.J~U~~;;~\.S.J>'~\\...J.J ~1~1t.t~~0~~0~'

, ~

.:.t~~~..J'-4~»"1-..,:.0 "M'~f''±::~~~~.:gt~J-,' ~~~ ~~tt,-. 0\:3-,\ ~~~\~j ~~~j"JJ.>.JJ'~ l>'>':--O;)~~'\

U'S-,t 6).))!j ~?~..,.b o\:-; ~~A.\:'\w ~~~t

~~J yrJyo~~),t~j~~U--~-\)~U-"j~~)~~J;J~u.~-'~}.J-').I.Q~"p~t~)-,fJ1J'#~.vw,-'t'0\:J~t~ ~~~,,~ \.

~r~~g~ 0fi.f ~.J~4~~ ·lS;,!,.o0~-,\~~Lc.i~'ui,y'~-,}JLJt~low ~-J.b..fr,,;,AYW'..J~~~~\..~..J~~~-".JL~~)~~-,)~\~~.J3~t...:.....o?J~~.J~vL,'0~-'~'~~~.tM.t 1-,.,A ~ ~~~t~, 4lYJ~

..J)jl~~~-,tw~ .u~:>~:)'0~t14 - Granice bos. pašaluk a ... 209

H~~..9~ o.xJo..!:I~.,-o 6~lo$l-,t:s:c~J u~-'u~)~ Jf,-,~\.,t.\b -' !}., J.JJ\~'

~~~...x-,~~~~,,-=,t)~~ O~, )~~\J\.)

'r~6--o~~~-,~~.Jj)'j'- ~:>~r~ ~-,' 6_\·k:~

.)"~S'~jJ..J", ~ ~b)~,,~ IJ (.5.),,~~.J.)

~.r.~-,"!~S~ u~~ ~JjA.(,4;:. Aj-,l~-,~~\

~-,'j-'~-'J>-:>)..JJ.).J.,,:~-,~OJ~ 0~~~

~-,\6~:-~ ~~.;.jJ3~j-,=,. b:;,~t1l4~OJj-,\j~j-'~jto~Jr ~[."~y.~~J:JJ~~~~t cJ"tO.)·~f~:J.;~.:.J..,~·v'Yj' O~~ ~~ tj c\:.J,,' ~0~;'l.Sv./r,.\J)S'~O)J.i:~~\~p~~.)J ..li~~

4.ll;~j.J~~~t~t ~~~~Q~J-,'-' ~Jt

.~~:$"~J!'y ~.:r.0.Jyo~tM~~~j'~\; tj.,! ~~rO.)~j}J-'.).i. ~~~.r.~~)..t~)I.>.;~~~" lS'" 6.1.?o1J.>...i..V 6\t-,'~ ~!)f'\ '-, O.J},t

.\I~ .' • t d."'~ 6..u~,~~..J~

"1:. Q~.).J~ ~ ".)~Llb 6:::>'v,3:-:>.JČ>~QjJ~JP~~.)~..t iJ.J s ~~~ ~t

J ~ ~..uJG!~-, -\:.Jjt.~' ~J.)~.>..A

~~[:'lwl:J-,I;r0-'f:t~-,t~,.)-, t-o'\S~U"~,

J~.;Č~~ ~-':'.~t ~ ~ ~ t ~-X-f:t ~~~

=».1~WJt~.ju..t ~ ~)JJ.).I. ~.\~v.}J-'.)~J~J~).J-'~y. );~"-)~3)Jj\; "--)J!.) ~~\~..,t;;-()~1t~~~r ~cJ~b~~o.)~tu~..,k y)-,t.:Jj. }:"~J~t --.:J)j.Jf

o • 4.J;1o.:J l~~;;6~0)tjt~~J-,r.J~JI ~~le.Pt· ~~~'::'~j-,tJb.\.S)9jJ-,to.cl-,' ~~~ y,)4\ et-,

~~~-"D>0~.),~F~~~)"'\;o~~~~.d-,h::>~\ l)~~t ~y'~~~~~~~~~~

~,j~ 04~J~'\..ltJ~pt)~~.J~~.AI-, ~~j.) ~.)le.:f.~P..;:-' r;t~-,~~u~~t ::>~~, 0~tJJ~

~">~~~J,-",~~Qf ~\:.:~oJ-,",-' ~ ..t~~~6~~~~~.w; ~-,r zs~

.Il _~ (JL..W ~~'-L>.U~ ~.)lo~··~~.J _ -,.. •. ": 15~ ..~~..,a,-'~~~J~~~-,~\-l5)~1~~t

210 14 211

,ji).u~o i>);~-, ~ O--'.J-" J\- O~.,-f ~ ~-,'~~\~f-,~lJ ~Y),LS~k..J-',,--,0..t 0'~

W~-,'~ ~§'\r'~~ .:J~-,~y)-,trt ~Jl-,r~-,""I:-:J).J~~~kt~__~t!)-'-'.l.J.~Y~#'G-,'~ 0~j, ~j-,r lY'\1\;~\.,.}jj~J..J~~~

,~~0'--0~'j <\:.......,..~W..i'0~~~~. . - ..cL;s,J.' LJ~y' ~ -t...-.. ~ ~ .J~~~j 15Y..>v..;:) 0J'-, -,0'-\"-,

r-k~.J\-'~-ul; 1,;4 0~L~~-\:-~

~ ~ (JU".» 4~ ~j'cr~)Jj--' ~~~Lh»)J)f ~'-' ,jJ, 4~~.J~-,~ ~..\,~~X.\oJ~

.J~}J. ~-,~:;!.P'J ~ ~0~ -'pjg'~'~ !J'0~-,t~0.J:,~-,,,jt; 6..1'}. .•~t\.~:-HJ~..)-,~j!.,bt-, ~-' v~ JP.e\j O.l;"j~';",0~';'i~t~ ~\;D~~-' ~~~.:j-',»)-r.~:J)J.r-'y., ~j\~t t.~j,~jJ')-'~)J-'.l.iJ~.u;~l c.~l.~ 0\:j-,\~04..,10-f.ty-, 0l...JJ I~-'~.)~~.r~\;:J).i.. ~j-,\ ~ J f~J.f,(j.x...> ~..)..I.u~t.,LS~~:--,f ~~\~ '\t}oJ.)-'.J~\

~jj,~~)~f~ 1~0\1~f,,» ~_\J\P,~j\.;~

--..SJ \..u..o~~,) .:)~~O)~ 0'::/-,'6 1'.1,' ""-,~ __,t-,~ I.:, -' ~ -' ~--:'-'-' ~.,f-\ ~-'~!;t~f"-t--~t~J_"~ ~)~1~ -'d-'~J..!}()")~..b~t..r1~L.-'...I.~t~~..J~ ~j>~J~

~~~.~?-, c\:.J-,'~0~~ h0~-,t-,;\..J~±'-'~ ~ ~)-'c\::~--,.»-$L-,L~-,j~Ju. ~J. ~), ej t 0~-'lrL:-~J':I. 6Uy'I..;[~,\

~ ~j"j-~.J-,l(),)t.lj!}~~-' ~~ ~-,t--.:J~), ~0\:J-,t~-,u-,t ~~.J\(t~s..:.\.;P

dj ,)o.>.:Jo. t~ .).;>~ -' "~.) JJ,s:: ~ ji '-:;'fi~j (

..:.J~ u~~lu:..-ut ~t.J)-,~e'~e.-~.:.t~Q.,~~J~~L--,-l.\_~~ ~t ~)\; ~-' ~~Gt~-,t~L,1;I~~l,t 0S'-,t 6~t ~.;J-,t~ 4..Lk~~0t ~-,tu...~L-,-i.~~6~'~~1~-, oj\,;G-,t.:.L}i~ ~ ~ U~j'~1)4.t.:t ~d-'

o Jj ''"=''~J''4~d21t (.$Jlt..c~L~c~. - .~-,I ~ .)-,~-&J~~J. ~Jj."b ~~J;)

~-'~ '-'~J~.J';"'- "..Jj~fu~~-' 6~Gy'",~~~.~H~ ~\c;:~fl~đ:0-,\~~,

212 213

~~ 0l:J-,f~~~ ).Aj-,t\j..:l~~f j-,~~-,U.J~ ~jJ.~j-'~J--:>J..:J.,-,~-,~~ J'.

~~!r--~-'J.~~r rr..u~~,,~f.o~~t~;) ...:J~~ U~,~ "..v~'c>~-,tr)'}~ ;

.i.0~~t ..:.L~;)-,~~ ~~? u.y...,by-,\0~f ~~O~h.~6~.J-,\ ~,'-'~J~FI~~d'~Vj-,~~~d\.,.~t,$~ ~~~\ ,-=,'()j)~...u-' j~ 6~t-, JL~ ~")}-,t"~J~ -,').J~ ~~ je{ ~\~.-. -tJ ,~ -:\- ... -lL \ - .. .;x.... \\,. "~\.:-\JY, "'u· .~-'.) ~~ ..J"'~1..7

""="'~, u';:' ~ ~ O.J..:N}.J-'.).I. ~ 15''.j.Mr.r \S~-'

~~-'.)~r.l~-,r~;)~~'~~~~.J-'

~ ~~l:--t.J~' ~.g~.J~w~-,' o}'>Jlj~t&\....LJ"t

~Lt ~~ 4.i,-,~~~~~l,J:-)..,.;1-~'\ht~ 'j>-,~!J' ~~~-'~ ~\j.>-,

~J'~.:Jfo.r1'I.3'Y-\y-,~!J' ~~~-'.)~""~" ~J ~~ 0'J,,'t;'w ~~\:;"'-, J\..d,t

4..(,~~~:--,-,~jJo~ J~ t!>:;:'~ ~ ~

Jb.c~Y"'t4fl~ ~ ~-,t6~~", ~d::-J~O

~~'-t~6~I~J.Jt-, ..Jjt.~~~~~j.J'·#v4J.,.u~t6~~~~~'-'t.J6+~ /t~.~--,~"f ~"l>y(~\:J -,'~ O;).J~

L;>~~)~ t~~ o~..JJ-,tYJ)6).1\: -,O)j-,\~J--.)

0~t~~~~~)~tJ.;~'\kt~f.~~J--'~~~),~jJ k.J-,te~-,~ ~~I ~Jt~1 0':1,,'u~·4t~t'~~,,~~. _':oLr~~"J'~~

Y",\~J~'~.iJ~J~-' ~U~I~~V-J.O-,tu~l ~-,Ju~~ c».J-,' o~L-!,A.-,-,~..;.J":"-J~.~.)~-'y'~~ojJk~i.~~0U-,,~~!Y.~Y~..~~J. ~~\;'0-:J-,t o.XJ~ J~~

aJ~~~c~* ~0t;J-,t,»-,)~~ 0;))-,)~j-,.J

V'~.>O.~.x.z~orJ0~\~.JL..o~Ar r~t~}~t ..\_:.0 ....~--,\k~-'d~~~~~~~~t~,

.J"'(; ~' ~ r.J,,;.J-' r ;)1-0 11.) ~j---,.,Uj ~ r..r.-' ~ ~y.,...J"L~~)~u,)~-'č'.l;~.).-yb-, ~o~jJbr';j-~C~ft::,r fl.~.,-r~J.s...r:

214 215

y~~~~u.~..),.}~t~~.r 6).,W)~~/ (.;"..r..s~.r o}L ~)r ;:/1 '-')l.Jty~-,~~~~~y. C)~, ~-,t ~j o)~ ~~)rr~.J)!)~j>!)) ~~)J ~~) J~ ~t ).J}-,J UL .'~

,~~L.oO)~~y.-,).w)\~,~r~-,Iif~-'

0~-,I(}~~J,~~..,1ć~~~tu..Jf _".bo-f'~)-,f;b U~0~1-, ~) J~ :J)~d~~~V/~~-'-' ~\~~0<'t-'~O:l)r..~.P~ t, ~J L.l ~ ~J'~)~ 0\:J) f j.)J:J ".>:;))~~.0)::':'"~~~y.;J-,It"j.tpj~_L)~ O,))...r. ~:.>~ -'t~V.,J.JJ~..JC.,\))[;G -tJ.,r ~k.J ~<tfc~ ~!Y" o.J~ ~

0>yk.l.~).)i~-' kk,w~~~~~).J~ ~~.-J)\

C->-' J~t 0'1JI'\..;oJkc, ~~ O.JjJ' ~-'~ )J~)

)6~t i:J)

.:J)~tJ~~\S..kT 6~~~~O.Jt~~I.)-\.tv ~0~~~1 ~J~) ~~'-,'\\.)\;c~~J~lčIt 0';}-,1~~0~t ~~.)oj{0~ ~U-,\

.J~Jj~.It.:. _~I~Jj-,~tj'f~6.J\/~~~

ci~I0.J~~j)\bt ±'J~t-,U'!r-t ~.kf~~/r-, Iv~ -' t 0~1, ~ k ct.:.J..w.~s: -' J~\0~y'

J.Jk>~:i.sJJ4I":".J~~ -cl-,I~t ~ j;:, ~y,

~)r. ~~ o)-,4.J~~.x,-, '-;'.,)-,f 6.x:,J~j-,..J-,J)cUJIJ~ 6.)>-,T ~~b

~~..r'J-'.JL~ ~.)~O-,r~41~t~~~t~0fo.J6.J~~~--'~~I-,Y\~~~~y~~~~~0~fć ~~..J;)J o;:, ~ o~...,1 U~.;..,tj~.) ~t:sfo:o ~ ,La.."~L;ou~Jto.»)Jj-N-, Jd--,r~~~,,~~)~.J~;~.Jt) c\:...........y u.,f-J Mj., .:1l~~jY.i~-';J;0jj'jJJ r O.Jj~t ~-,t Jl.._/~~~)o ~\l'~-,

~uN}0~r (.)h~l5~ ~ JJ)~ ~)6J~f0.J~'~V~, ~~,,~r')u..\..o0U.JJ~.J ~ -,t ~j:~.J~ ~fy J~ O~..;,~'Jf .Jyt'!-, ~ ~vJ-,;:,ct.o~~t4~~~.Jj.,-, ~~tr:\~~.uJI~~~1'?) J'?'4..u;t 6~~' ~y. Y~-:J"-'u.)..,Ll:J--,'~~' ~ Jy'~.,:J-,I~.,..'J~ ~~ t t

~-,t ~~, ~'~)~i~t~ v»216 217

J-,.J-,G~.o~~~ .:J~I~y'~D~' 0--,'4k1,~~~ 6~ 6~.J'~):, O~)~\J'~

~ -'to~~~~.lJJ ~\~ .::.J-,~~~~-,tl;a.\~.Jf-,~o~-,.b--, 0~!1\~ JJ-,J o.>t':>.J!jj--.:>3~~.,...,.)!,..0V-,t~ ~~b~~ ~~;)o·.>~)

~-"j.~~-,J ir;Jr-,~ ~tf.o')~~ \~.Jj~).!;~~fJ r: J~~~ 4.XJ-,ct.Jt~r~...1'7'.A.S' ~ -'r~ L.Y.iJ~ S"-' -~ ~ 1

~~J.~~t4"\;-'~~~K-'~~~J~f~fl e\Jt~>I--,~$;)j>.~:ro~~~~Y'J~~?~tr~\:J--,\~O;)~~~~~L,u~f~r~Jk;--w.-,J. 'i~Jr~l.~)Jt~ -\:r~ .)~.»)I~---,.)0\:J ,t..J~) ~.,:J--'~'tP.~ta;,.;,J!,>~0~.J~~'4.x,-,~JJ'r ~-'~~~!'" .)-'~--'G!+J'%~~j;,i.>.)~L5'~;l\:;0~ ~y' rY.~/ ~c)~j.JI .s:~ ~ .y. ~ -L....J}\i 0.>..,o.J r.~,dM'~~~J&k'~J.j~~'J~~~·t~CY\,o-,t;~·0~tJ~t-,J\-J\~~218

~.J~~.~--'~0fS~,' 6~;J-,.>J-,'r..s.. ,I· .AI _\ '::..tV~v.:~-'-, ~~-':)~~.~~-'.J -L~-,~ --y&---,:»04yb~~)IJ'~~M~~~~~-,)U~)~S~~~'-,Jt.P-t~

O~~~ ~ jt ~~..t. \Sts.t 0.x.J.,.,oJ ~~~r J~~~~~'~J~-'.).w=0~-,'.J~JL~J~tJ~~1-~~~\}"~G~4~, ~J'~~~~~ J. 0'>':-~j\A;t-,l,oJ~D.r:."";...,.b~ ~Y'" 6~'.,..y.~~~PIfL'0l:J-,t.{/\;-'~j~10~y.~\~k)J ~1:.rJUc-u4>~~' .);?-, 1,~,,~~,~ -tJ.J)!r.'-,~~ ~j.~Y\.J 4,\O~~j~.J.c:..l·. :J.~Y0~~~~)J-,t~'-I!,\U\:J-,JJ.r.'W..yJ, J ~-,1 ~ J~~~-,:>~~"j~ ~-' J,J~~l:J-,~ e:> o~

-sT J't U~~J..J-,I~t~~~\ ~r...:.\;~..>... ie..Jj!fr.)~~/~~~j 6~'-f:'U...l.

~<S..JJ4~J~-,~,H~~J?-,~ C)~~ 0 W~~~ 6..)),1 ~, cu", I~I.~ ~)\...o~

219

v~..l.iio~~ ..PJ O:l~ y .;J-,IJ~~;,; .wlly, OJ)j!j,.MJ ,l

~-'~J.JuJ~ o.)~0~J~o.)r.)J~YyJ-,! ~-'&~~~oU-,I~ <5.J~~~Jc\}IJ'Y4~ '\:l.,'-;:lLo~t?u~t 4....,~rrlčt~C~.J~oJ:J;.\:l

~J))L~~r JJ" oU.,f .v~o\::» •.y:)J~.sfoJ.1dj-'JL~ ~'-"~t~ oU-,t~ Q:l~y' (5~~,~,,)~ ~J a»~-,(~t0~y.~-,~j,~~~~~ ~.Jj,r o~l,j\~-,I~~.)~ dMt ~":-.J~ylo~,~~J~J .6'~JJ..#-,JJL:a.' ~j)t

~4r./}ki-~. ,...~~V~P~-YJ~~J--~J.o.J},IJl-,t~~J~(5~~t.J-* ~f~'#~

y~~!,Lr.uJG J~f:'~~

~~<f cI~t-, ~!)f r~rj ~~~_AJt-,~ ~-' ~ ~1" l

IV. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMASA MLETACKOM REPUBLIKOM

~~-'~i!)~)r~~j.J.)(~~~~j....~~etJ~t c.r.Jlrr~~W~t-tt.C

~~

~~r.wr.)~~1y(SJ~~1

&.AlJ f y\..,;u ...::.G1../~..1~~.~ oJ.llr~~)J~ J.)WtGillt~J J~ .usk:,"!~u~..,.b ~ ~ ..P ~~y'\2>r~t..yJ c,Y\..p-'b>WJ'

~),->--.> ~.~~~;r~.x,-' O))J Y.>J, I.J;~U?-' ->» ~wl6Jr ~~tj ts~t:utt~lro)tt.J~r 0"j,t s~

\h;t ~~~!Y~~.)'--j~lc-j0'~~.,.. !,)\~.),,~ .J~.')~~-,IJ~.:.L.~ ~i!\j o,,~UI.')

O,) 0 ).t ,.)s ~ "..>.:.-,....., t\:. ;, c\f s ~ ~~, ~ ~ '-,o»J..~.-'fo

rkk-.,.w;~jJ!>~~O>~Jj~U-,I~J~/uJiI-,&, ~-,jjO~.Jj,h:'>f~J6~~~~~~~o.)-t~.x. ~-,~u..(,t~Jj~ ~~~f A.t-,~b~-"""~.,~.,j0~r ~-y~k)~}Ll,o,:)J'y"v~~jJ.~)J~i5~-v:if ~~J~ ~6~~~~~\bJ,-'r~-'.J6i.-'}t.~.:..lf.x~j>-,~~ \.SJ~ o~\-, ~'o\.b.-'j

220 221

~~~U~\...J.)~..(,'-' ~-'.)r6~\ic,~}.C~~[r}:.3L0JjtJ ~~j.J\.!I~~J~~~)\{

~ ~J:~".w),l~.:}Jy. y.# ()~ ~J.~6.(:.,~J--,'..:...t\4:r ~ &\f.J~iJt .)..).)'.,\;'~.J"""'.i..d\~..;JJ\~-'J-;;O~.)~J~\ef>jl::,t U~~~j-,L:r.;'0~~ o\j l>.JtJjL, 6~\j..t~~['~~)S"'o-'tf.j\0iJl ~'~~r~y~ ~d;\r.,JfS.f.J' W"»J:j.,A1đ~j~~~\sj,p.-~J'-,\c\U~lo$'~~~~~4~ lo;>-' 6,,\.:.1'J.tJ'J) ~t 6~),t\,a':)'\.iu~<\:-..w;~tiJ~~();).i.~J.>tA.\~~~~~~~~J10~k...-,-,J'.f'~.Y.~s ~.w; ~~,~ ~~

-: .~.J 0~\, ~J>~J. ~J'~J,hS)~~~~6~L':;,.\)-'!

0~y:-..?~"\''-'~.;>-fi'~-,'o~Jj-,~ .:.~~.A~.3)~~\i

~liJ-,'6~j~"a~~-,t 6~~,-~J'.:.uy.':">%~Jtr~.J1"~..I.. -'~J~ O~Uj,' L;:J-'-'.r"0J:.f KJ...~~1~~~t.t.,Č'~().x-0~\jo~~Jj $..)J,;).),t~\jJ\ <),JjJJ' '~U,0~-,\~'; '-t~'jj 0':1-,'o.x,:J'~':hl~rClJ.t~~~J-Jr~ :.~$)~U.lJt~,.f~J.:vjJt 'S'j..~~.v.:O.A,I-,~-,jJ.'I~"~~~.)J~

c\.:...;.)~()...0..Jj,fJy.6~> ~~0.A1' W~j:-~w,t<1;:: 0-,loL.~ -,t.:x~~'~..9~ "~Y..~~~Jt~J-~

L'w:»·:,lb~00~~~).;:.f"'\}:- ~ ~~.,b0i,~~-'';

~;:,r~0.i.~,(~l~)~0~\~~~jP0-,'6~):>1J:).)J~f\}:-~~~0.i,t~~~~~4~(2,Jy.

e,~jj~.cJ~o~~'~-rJ00~~~jJ~~;;~I JiJ~o~~J~I~ b~~ ~H1.5j>~~j6~Jy. ~y.\~t

~-,' J..I~ ~j-,I~-,tw~J~~~-,'oM~l~It,!]-'!Ji~~)~ 6]~ -' 6.1.~ jfA #..) 'Jb),jJ.,;') ~~Jy_UM~

fl.jj;,~~J~~!i.O~J~-'~t ~M)!-' jj;A

6~~JI~-,,!LSJ\&~~~';»'0'J~4)J~6~1-, ~)~

..J)y. ~~~>~~~jtr,,~~ ~~-,t

~-,.)~ ~ YJ..-'O~O\:J;~JyJ-,';-;~~~ ~...': ._-ko~~....-o:'"- •. ~

~jyjJ~ ...-o.b>u.) ~J~~'~;;0l:J-,~fiO~"(;~~I ~ij, 0.J'~foJ~6j~OM~~-" ~y.".)~

\.bc)~u.Jj1 yybt~j ~jj.J. ~jJt~k>.0~~ttl1~Jy.~ l,b ~~ o~ ~~ L;~jj0J.i.)j-,\s.i.~~~j

222 223

r-~~.J.~Qj~~.;.,~r~~)~ ~j-,.J~ ~~~.J.)~-'..f~Lb~~d. ~-'ffio~~-'.?~;)ri..~-,;;*""j~\ o~l.w ~ O~J..~ c:t\ ~\h0..J\u~l,

O~~ ~\ ~~~J'y:.Jf'~~j~j~o~\;...~t:~,O~ ~Jn,,-,l ~ t&.\ jw.)"JYj.l~jv~\~'}J.'>J-'~)o~j.,t\.p~w~~e~o~~)~<,.>.>~

o~~\S-,' ~ ~ o>,,)y~~a.:j~i.J~'~it~o:Jj,J.J}\; ~~ oj ~~ t5'o =>'j,\ 0'j_';s:'J 0~ \~~~,

~ ~j-,I ~r.~~",,~, 0'>.1. ~~-,i.>~ \ ~,j~~(;))\; o..J~ Q ~J.~,0~\ ":;,~-,'.I:J.0)),,;j.,\ ~~J..\kJ?j:,QJ:J)),tl.S;~~~G 0~\~ w,j~~"j, i':.1.vy

e-~j~)~j..\J\ ~.Jj-f.'"o..\J.JJ,'\P'J,':'0~'W~8r.o~Q'\ ~~.:t~)0~' ~-,j:t..J.0"o~>t~~~)~o"""\..,a~)?Jf:)j\(rt ~J.,lSj-t,,0.i>\~~j~\0,t

Jy' ~J~~~ 't~)J\; y"0~' 6.}.! ,j-j::{"~-"O).J:-:,:/j.-:0.,:., ~\b !JX!.JfiiJ~ ~-'}-J:).J '>~j\ c)~Jjj'

~j.)~I~o..liJj"'J.x~tJo.l·~oL~uC4'~\ku~.,trcL:,U:, D~~~t-,~~~:bJ'~~d.)~-,t;\bJ. "~,,I ~ ~~#.,~,'''~lot\,.;,' o~Jj-,'u,jP~~

lu;~l;~), ~.;J_p 'f,J.,t ~ f" YjJ~j-,tJ. j S .:>1,.,

J-.o "+•• ~l1,S"'~L5~j"';0l:J-,Ifi'J-,k)~y'~t r ··~~ .-'.)j.b. ~~.J ~ 4.:..:..J'y'~lb~~o.)J!J-,.).\"tJ~.""'~?-,.J~ ~ OJ"si,~ ';-Jyt-'~~k;>;a;j

t::_.'~)o~y~·ct.-,.w; ~~J Vj·JY}Jt~jf~~-,t.!Jr. VI ~f'~~Y")~0~!t ~t-, Q~~~-,~s~ y~~J.-'~JJ,tJ.~,;,~,;~u.;f)L;lJ~~)\e~~QJjl.., I;-I.,;J,,!~-,~,).,j.a.5.J)j,t)'J0'},t u~jP~~9-'~;)-,»Q'~}u~*'~Jl'~..J'"'~Mo/\:;\)·D)'\-=..t'r:U'?~:> ~)"J\c,~~~\ 0'k:Q~"':'j:)} -,'~~~~~J0..v'J~,,;'.r.6~~';~;'J~

. '-,. .... ~- ...J~~-'\~'...,A~

~~J)4;it~~~~~~J~~~~~lfi-,J ~ rY~~j()~U~-,rf.Q,)j~~J'J:U.)~-,jD~:,-,'6..uJ).Jt.~ .._.'4.1;O~,}J~

O)Y.I ~~ ~JI ~~ ~.;Jt(5J~)~~U~./.~~~u.(,IJ JW!J Q~~J1rd)~tr\b~t~~~~.~~..tWVfl],~đ~l+.z;\l,O~a\j),t'j) ~~,w.~~

224 15 - Granice bos. pašaluk a ... 225

L~.:JtJ:> u}\('~~ ~~-' o.x......., ~ ~ ~..:J..J.Y~lY~6~u..o~ tJ ...)~."t ~-' OW.)o

y.YJ-'~J~~~~~:.J.ilio~';'Jff°..\JJj-,tJ1t~)-,t~.h~it~~J)'.o 0~')~)~ U\...::J$,'~-,jJ.)J~J,P'\1t~k-,~lb"~Jj,' 'j) 6~~

O..),.,: U~~,)~~.) cij.Y.~~,,~t..l~~~~).Jt-, -

~J.J-~ :'~Oij,.~)~t.)đ~';'a'~~ ~~)e'JO..) ~.k;..O.llJj-,t '-';~~.)y,O,Yv.).jJ.>t:::-'9})~ O~ t

~~~J-'-,\6-,t~ ~~J~~.Ujt ~-,jr-#.IĐ),t'~~6-,\~~t">..)~~.U:d ~'.)J:~~~\J}~

-·~-'\.!..O~J.4J.::o-'.fJ:~o~..)J"~~;3\;o~'pcfo='JJ-,.)~~,1 D.)~~~"bv..litJ~"lj:?b ~O-,'"~~đJjJ~~~~~HjJr~~tJ~~'~o~"';j~.)y'.)~o..1:;.,~Jlf~t,f~.lf~JIt.~~~~o.)%1~~~lti~~~wJ)~jpoX-'1;,O~ !J~~I yjJ}o~t~J)Jt-'f "~J_pc~ ..i4-O~ X;~\.:l~".)t~JJ-'~ o..\iJ ~~J-:.f.0.J' O.iJJj~ll..f,~~~"~"';.1. ,,~~ ~Y~y.;J.,,~~ -'~Jf~U Jt

JJ.p3~lC I,) 0.A:f..J ~\oJJfO.)5t~~~0jJ\ ..M.Ait-, o..\JJj-,'

o,)!J~j--..roJ-eG.lJ\ ~#-~k)-,'0~~"~~ Jf'U~&\:.....w~~~-' 0.x...-t;~.J~-'o~\ ~\..J,l~ o.)~~)i"';U-X.>' ~j>J?).) ~-,\~~),t.\...pJ-,!~o.x.,....,~.J,1j) ~~~I..(.d;l,.J-'\u~\ ~~~-,\ o.~it>\,)"~~~"t~~J..r~J:;' ~\~ Jj.,1.:JiJf Wj?§.\)jt0-'\~~.Jjjl;~o~ ~ ~-,t'-'J~~-,j\ 0.i.J \ ~j>

~-'~y~\i -'k-J~~-" U;,~.,)-,OJJtWY.J.~ox.--&~by':~ilJ ~;J.-j~0-,IO..\:-lL'~):'~~4.JJt~~-'.?~ ~O~~ J-',hs)-,\:)h~-,\~'='~~~-i..-' c~~~J\ ~~\i.\j,\'-'~J0~f.'J~U-,t~, ~jJt~~l»()~c\:..-~.~

JiJ-! ~L.,J ~~ l»o~ ~ -'fj?-.x

226 15 227

228

,~~~\0-,1 o~lJ~ ~~I~-0r~"~l.c~'t>-,leWJl~J:.tJ~~l~),t .,j,;0t~~~~0..(,t

~)r.0.)o~ ()~) oX-w~j~-,\j.)y-:~v~t ~)j~0~r·~?J~0)1~~d.i~b.~r..ia~'~~t~IJ ,,~~~I.:.Uy'0~MJ,\ aj:,_j",!j~~\j.)x~t~.91 o,)~.Joij ..);'; ~~.r\flb~.Jt"~~j.J~.:J)y=.rJ» O.A.-- ~j~ j~~~ ~ 0_01#~~;.u~t ~.Jjj.~ 0-,' o.::r~~j~-,j.o~-,r~;~tJ~l;o~lpo~}~~~.}J~~"j}~MG..,..1tlP tif-' Jy' ~o\S~r ~~J~~

J~~-,t o~ t~~.xo.x-- o)~.s: .y)' ~.il.,s .J ~f

~lt t ~ .!J~J. o J:JjjJ t ~..J.Y~6~0J.J1-, C!J::-O~

<J~ ~I~\tt0~~~-'.f~jy1i.>,'~j,.)J\1~~G I~J.,,~l ~-:Y:'';;'~~().c~~t j.JYjo~foG.f.~1~:e-..i'~~~1W~~~O~)JtJ!;Jf.~j-,I~Jr~~~~~jJJ. ,,~\~~~~~)'>()..(,'>.9.Ac>o~;L ~~.;,\ j~~~~.-\J t ~J;~t~~~y\~.)) ~J.0.iJ Iw?Jfi Jf a:» ~I

~..9j t,J'.f!~'''&'d':'1)~;;a~'~\')-,t "~:J~~

229

~ G~O~.~J-J t jW ~.Jj YY)J\ ~-'"\b-'~~..u1~-,)O..l.t ...)~J te '-,o~..>"'~~~.J

~jjt~ ..tfj~ ~ ()~~ r J~"..(,.)-'~.t;:;V~I~~,t J\JJ0-0.}J~ctf~~-,;S~1~JjJJ_pJ*.!l1~J~~ ~)~r.J~..wJ/.~ s-Yu. ~~~O;:;:;0.s"~~~J~))J~l-~ Y~~.JU~\

JW0~~i~l,o~"L~-,J 0.J~ o~~-,>'>c-~:)0\?--)..).H~Jy".J~x...-w.; ~ ~J.J~'<J~ oi;)jjt

")~fi~§~e~ O~.Jj-,~S)~~y;O~'u.uly.;Jj1eaJ ~J~J=~~;;0\~~:' ";;'.1

J~.J~~jt ~~ ~~q:'.J.b>

~~~~!k~~k;.v)t=i~G~0U.J!~-, ~jJf(~: ·....•~J.j)L;JyQiJlLS'td}J: ()~'j.J ~.}fYyJt (J.J~ 1.> 0~4-J~&;j0~Vv~}o~.J.~~;,f0J:-I~yJ.c..M~~ J:'J0o)l{0..1:...-. '\Il&-J-, -J:.-'..f~ t o.x.....,... '\lSrj\o~~~~~~~-"",w..ut)~";o~~t230 231

tIj.)~~j ~!~ ~~I u~)lfoL\~.,;t~~~u..\" ~ ~-'..?~ l:J-,' ~J ~j~'"lj.J':jy!.o.iJ}.tJ~Ji:.\'O~~~

CJ~-,~~~~~~j?tiVju~f~~~~b,tJ~j.~.J')ujb\;J~t~~)i\c;~u~~.w;~".)~~) DkI)~tO)~~~,~~ju~\-\;~j-~~J'\.b~'..' ,0-,\ Q..0)-,\J'y'o~\..o~~\jf."'$5~J~~

',..bJltc~-,'~~\;o~J-,~~~~o~~~j0~tO~~~~ -' :>~~q:,~ ~)-,~O)~~y,.~~~t~~~C~~r ~~)t~~oj~t ~Gi~~~~~-y~,jJ.-~0JI0l:J-,'~-' o~)~~'j~!JJ::'!~\~Ju~..;vY"'~l;ecl;.t.;) \SJ~J~" J~ ~'fr)J~~0~t

'\:~JiJ)f~lbJ.~u JI~l:J-,te,~)j-,~~~f.O~~~~~~),tQ.;)J;ijJQ~~#";\~,~f>~'~~&;bu-,twt:J-,t~-,~L;J~~.,if'~~~j:,~) ~~~'k.~~-'.J\J;.~Tj';'p ':(MJ>jAJ:j,0~'

~~~t ~ .u;J00~\~~V#f.'0W Jr ~-'~~~~.J,J;rJlOu-,\~Q~J..~~J.r~')~Jb.}~~t;l~yJ~~t ~~;.0df"~~J~J~jlJ. ~!f.JS''\.~y.J.J.Je3f!~.)"'~s-~)ojt.f.u~1~~~~*"~JJf

u.x-&\.,Jj ~ j ..;,JY, ~~ I..S..;~~ ~G\l..,j-.

.A- ....j :. --' ~ uYL.S::. <t-.... ~ c\..;.J ~ .) ~.. •. -: ...J.rl-,t ~..r\-

;;~rt~~J~ 0~~~

~"-"'A,6>U~~~~~-'.Jyt.,GSS~~~~

~~ct-..,.u; ~1<.Jb~~-,1 ~L,o~~~lS"'~) ej ~

~ ~..u), t\.,c.:J.J.f.Y *u..\i~e'-,c\U">.J.~,i;~,,~~1

U.i.J ( ~ )jfi' ~~J l;.,;}r. 0Jj..l. !.r..J)\! ".J.J1O~f" -'~o~.;1LL.a.:Jj~;)Yrt~~~Yk".I.~ ~)l~()~.J>

~~~j-'~r.:J~t.0.~(h ~-,j-~\"~\.;t~,~r.()-AJr~Jf~~.J~o~~f°..d~~~~~)JjL~IJJ..~~0..11-lU~u~l+ o~}iJ_I..~"j~O)j-, ,

~~~~~~.t~~jJ~W~jL-~~r{U">J.I~~~J~~ L jr. W'J..~~~.,k~~JA~f-jJ.J.~)~).·d.,:,~ ~)J~).~J~~~t.u..p-J:~\;.I.h~~~J~!r.;) ~ -'-'~CJ)~lAt;~~~IJjl..,1f.1~ ~~

232 233

0~t~i'j,\0l:J-,tt"-,~JJ:~JJ.r~~~~().ul.i~~~D~lA.oj~y.,::,)l;~la~~j~~~:.-,~t;tJ~~!1J~~~f~~.J~lrY.,bi.>..\Jt ~}-J=j~~S\:j-,t~--,~~ifo,'oUJIt"..l'..\J ~J t '.,l;J~)J ~ ~ ":'j').;.,!J'.l.J\;; Q.-U f ~";>J..))~.)-,'~j~;) g.:.,!y~J~0JJt

.:J~t~~,;.r0-,t0\:J.,tt"--' o~~~~'-' a~\

D~~L-> ~ ~ OM~st~~jufj~ ty~J jI:(~~tj ~~ I~~J d:1-,t ~t-,o~~~d.o\et.Y~~~ ~odr ".J.Y/Y~!J.Al1~-,..&lbJS-,G\:J-,ld"~j~:J~~JJt.;.~j>J:J.:O-,lOM..~~,,'.:ll~,-;,-6'~}OlJ-,~o/L;l)t;~0-X I;z'~">J:-~0-,tuU."teo~O~)",''';-'~\J~JJ-""fo..c~J'I.:1;~~J.?~~-''>J~-'J-'''''~"~~)~JJL~ .vs:::~J,o~~ ~J&~uJ' __ ~,} ~~~f~.h>u~f~+~!j;;P~\u~-'tu~'~Wl6#J0~~..~~~jl~j:,04.'~u~l~".JJ'J.~~~~~u,.J~~~~",'J".f~)~dJ:t :.. ~J ..~':~; 0~~$\.>.:fJ,~\e!'"~&\:.~-*'. ..L{~.ctr'~~~~O~l.,»S"~j~.J~~y,~t-,-,.t'.!1;IJ~ft~j~#t''!'c~l-,Joe&'f~u~t".j;";'O~~

234

cL.>.J~'r-~~~~J>~~~W..u~,*&u,~~;.~1~.;;i.!j(u,,;~q}.\} \b • L Jj J 1':01.;~ • .>:, ~J~

~J!~7)~()J;~~3;; ~~~~ D.)~.Y?~A~~t

yIJF~}$-~tj~ ~ ~~ j' ~ --"'"a.t.J ~ aJj.> '.~

• -~'.M oiJ -'J~ o\,.~~.J~~Jf0~\ ~v 0...L.:- U,..J~. -...s".'J 't •• J'.~ ••

~ u~' ~J}j:~J~ ~lbo~~~-,~.,-,o~J:d'~~"M~~-,~~JJ~~~ft. ".i.J;)-'~"-'Y.f~~~~.fJ:~I3Xo~U,~.Y..:tYJJ~~'~~-:~~:>,-,~&0~~~"~~-'»~~JJ-'",0~~v~'~Jj'~~ ~Jj~j;aPJfr~}t.~t1~~y)~-,OwW~i\..p .:tyJ\,.J) ti\; ~J.: O~ .)-'~-';)0~-:- ~j,'

JJ~V.J~jy.~.)J~~~jv)\&-,k:;~'7~j~.Jj>J'~-'..f~J.~-,1 ~j~i: dt4~~~'::'X~~cw..,..1 LL,., o..dl&:... )~ ••-,=,~%~Iu\.JJ~~.A..I

o~Lc*J';J.:~"~~JI~~~~J"'~~'t::~~,,~~-,..b-".J'yj.I~j~~.u:,\~--'.Jfijjl~tu~.J~1Ji>--'J)./ ~IJ.i 0~t *'V~ tj';»IQ~)j)'

4J:o-,}j,.».)jYJ' "~~~~~J YM.~~JO*.JjJ',.;:'~..Jj-,~~~j'~}'~llr);le!J'Jfi~'

235

· . \. :. <" .1 ~ I .U~fJ.~J~-'...J~o")~.3.J~Y • 'J""'"""':--:

~~~jjJ,1 ~jJjt~-, LfU,~J.~-,j-, I ~J~

~~.i-~t~J:0jj,\y~\ ~1~.)0~1~~-,\

U;,k1-, 0 ~l,b $tjjJ,t o~~~~} ~-'?~\(('~

~.rLt~D...(,.f..~.u~J~ o).:).)j~0~-,'i.)i"t ~-'~

~ ~jJU,J.-~j~-,fo~),~~k~pv~y ~'j'..rw~)~ -'y\st~..J.G-.- \ eJ.., ~-' ~L?~jJ--' j jJ 0..x:,t

toJ,.r.. -'.?~u,~;:::j ;Js J ., ~ } L~ j!i. ..;,L,.~A~~ ;JJ.~

..r,J ).y!)~~ ~U:-~'\~J.~)rf I.;J;JJ'~~~w;J'V~ ~.r.)'y-l.Sf'~\;.))~~~~0-X.>1 J:>.i:.

~-'.f~\b $.'j.# j j> -,' 0.x...f.t~~)-,~~\b~~[..~J-.:. \kIl~)6 ox--~ IlS .)j ~C5"'~)~ j; ~ I.:}.).J'

~-'''~~~JI..:.u''y-~~u=.~g}o~~..:J-I.~J~->-,~~~~GtJ~r\)fo.\L!Ic:~I4..)oXJI..J~J\?10\v-, ,~iI~~~~..i.J»o~~~~~o ..v,).JJt~.)

o.)..J-!J~~.)lS.x.~~.,:»')o~it1)yfo-,~~.,f'~t ~lP.J-,,-,~\bct.:u-XJ'~-,..f- r'c,)j~ o~d,j.J-,1 j.Jy'Y~Yy~~c\:.- V~ &\f.~y.~~':i'yMjL::.\4 .)u..Lt ~.J..i~JI L;)u\;JJ\~-' DJ.:-!)

~ ~ ~ 0...tJ \~ j.):cf. (,)-->.) ~ oJ.::,~()~ ĆJ.j.J \;.( ,,;J.)y.)-o

~~-,J.?&~~)\~~~\ ~.,{'0'~t.)*J0Lo.J.,\

rJ~uUJ\~-' Ć~~~Jt L5)j\.:t~\C,~i()~~~.J~~~~~~)~ ~L:)~~uJ.Jt ~-'..f~-'.}~\ ~.JO~~ &.-'$\t.\jy.-~~.~d'.i~..:..AJ3!~-' o~\~f YJ~\)-'fS~\J~~0J:J \~~y~~0-,~~~~t.,.)tj 0~~~ &-,.ftf.~~j~.Ju\;j-,tC-:OJOM~J~~)~\~~J>~0~)~by:!'o~~-,~ o~_/)-,' ~r().AJ\ ~jfJ:~

~AOJ:,t ~J}-J)~~jv~j>";-Ox.J~~""\~I~~y)~~4~ 6.).Ij,~~~o~J~~~~4~J.JJJ/~~~ll.~,j; ",<o6~~ ~~

cf.J!J1\c.xUj,~~~>t~-r'J-f~'pJyPo~~~~t<5~~:~J-,j.} O/'~~~ QJ:,t W-,..t~t ...:J;Jj~-,o~~J-'jllS-,' .:J)lšr'u~}~yXr ~1j~~()..ljt~Jj~t Jr 0--U.;j-, t ~lbo~~

~~~,)..:J..i~ ~~~.) "J \..,aJ)!J~ ~~ ~t

J;-,I~%LS.J~~u,u..vr~-'..f-~t Jlt0\:Jjt

~ -'~J;:J.J;)J! 0\:Jjr~-, o~t,j-'..?~~~.i.~

237236

y~)y..~\*I,b-,~~Jj\~~~~\ ~\uJ:,t......:JU., t ~-' oj,j.JjJ' ~\b.J~~.)~Y\;

~0~u~~~o~~J~rJJt.J~-,tUf~~lS.J~.by~y'~~~

~->!.,.)L~~~t~t,~J~~:h.lS;~k>D~.J='~~

djj,J~o.1.J),t~~u'J6~~~LS.r1 ~lb-, c,1L,.JJr.J.J}~~jJ-,~oJj-,t6)~~,b;..

lj::bte--' OM') ~~,o~!:L ~j~ ~ ~~Y~JX~~ JJJ.J'"ct.e.J, cy~ -'~.!;.J~.J ~jo...rf u.il lJ ~ j.fJ.

~-'.ffi! o~i~ o.)-'.r0~~JI$'~\:...-.t~J')\s..:. ~~ ~:> 0}~j 9)jJ ISJ~ LSf 'Jiu,~ 0..0t

j~.J~0.L14-0-,.f~t o~:y\.o)J~\b0'·~jt

$:.)J:JoiJ)jjI~~.J~ ~ .:nj';~.%. i.S.f'~\b-,~~.JI~~U~'}) ~J~~~~.AJt~"..f~u,U...\jr~-,~~o~~t\"o~~u.;.f~~ -,t~~~~~Jj-,~YX~?'c,t~)-,,-,238

O,i1-fi.

o ~.Jjj' J~0~ ~ ~ ~)J.)\j W.)~y.",.) U '

"rhJ)t-,!~~~~~~~j'~u.)j' ~-'.f $'~)~~~u..lJt ~V~~ o~.J\:S"()~)-,1 o~~~Jl

~~-,t o~}~~J ~JjJ~ 0:f..~j?~.)';}~vM~.J*~lb ~~..i. ~..>..o.JGj~/,!,o-,~.....:..>~.Jy.J.)1u..ut 4:oJ.}~~ O)jJt (j")~.0~....1

~-,L o~~J~~~J->~U~~~~..J'-,.)!J0U"t to"' o~1 ~u,j-,J ~-'jM ~.>~~ J

lJf~O~jj~u,O)jJ' <.SJ'6j~&\:.:U~t~-'.fJ:jp.~.A)t ~Jj~Jt C.::r..~)~~~-,L~)~Jb~o..u)JJ'""jJ~~~)~ 6;,t ~~)-,\-,~tbj~·~JjJ\':"U.x0~~~ ~)~.>lj~;>V.J;)

JPYfoy, :r eG0 w'V t ~ j.f :f..J. VJ ~w:~tf~G~.J~'"tjJ)')Jf~lk~ ~~JJ~ ~S;,~~).ffi U.Jt oJ:.>J.~-,o~'>tlo.J.).J~~~~jj-,vJ.:..-.~ ~..f..' ~}: 40/' :.f'v.J.J \ ~. u~ I<.Xj,u~k..--~ ~Jtj.)tj U.)~.J;;'l!.-' '\b-~L~!J ~~-tj1u~r ~lj~\Uj} o~>&o.:L~&l,))~U..\J'~.JjJ.~)~~"t o.iJ)t'(.)~Jj'O.).;.N)I.5'~),

239

k_...A't1,;~je'~u~4.J; ~~~~.J.0J\0~~J'~~"~~~

"i.r.:)..i0)))1~0~ ~ -,yj.-j~ ~-,IQW,'Y;ctt'JjJ.D~ ~ifl~~.u~O.J.j..l_~QJ~~~ O"('.).J.b- ~.Y.~

~& ()'.)fJ.,. ~~~~;;o~~~~~~~L.>~!'

.:)j,__ ~[-' I o ~ .)-,..b-.) j y.Gj .J'.I' ~ \_~ \ ..:.1s:;Pj"""\ .

q)))~:u~\~jJ)!~~jJ~~'\boj~~S;)JY"'\ o 5,;~J~S" yyJ)-'(j_J ~.J~.J;::~y.

~~J-'J\..:JJj.)~-'J o~\c.j..l.~J~~~ o~.J.~.!.-:,- ~ ..5:. f ".1 ':'. \b0.i> t A L~ ~ ~ s::r'~0U !~.J~ ~. -r- ~ .J v:.--....IJ L.:>:----~ ~ I....... ~

.J.).J~ ,:'-o~.) c\f.j ~t~) o~.Jj-,1 d.;.)~\k)J...~;.f~~r\tS"~j ~~jU.ljt-,'\;~-,j~\0\:J-,t~)~0J.:J ~ ~-,jJ.J: O~ ~~~t<\fj ~ ~~~,loM~J-j\c~-,.>Jjiy~.JX ~ \~~ )~\..o)-,ty.~ 0~~o\:~-,~~~0\:J-,1~.J o~\t4-L-,j:ejls-,I.::JJ.-.~~-,~\f);t+j.)..:Jj~\~~-'j ~.,(~~

kJ-, .)~.,f~, ~ ~<\1:J.~0..(, tj WJ.f J.-j;1 o~ ~

e~O~~lS-,tj)lš',L 0)3/";:' o s; )-,J.>-,j'~ JJ::lQ:"~,)~).J~..sf\ (:}~..J)\.J ~u,u.,Gt ~~j.Jjj\0\:.J)f

&\:S:tj~j~j J~..f-,,",-,I Jj~~~~t-,~o~t,<\;}~B~..i~v..\Jt.J 4.:~.vJJ.o-,10W-,J~) o.iJ~j

oJ.jj)-,y'~(;)UJ\~~~ li.-'~ ~.)J~~.).,s.~

~lP)~~JlcL:u..ul~jJJt~~-'.fJt\U-"LS)t:L~~ ~aJ;i~~J.p.-if ~0\;..,;7~M0/ I

Er~.J~-'.J-'fU.r'&J~~-, ~~.J-')~~-'~-,I Q~\~~L.~;~~~t o~.J}",..r.~~\bj~~~~u, J ~~).uoJ.~ ~~, ~ ,;.ri.b~\o~~\tJ~~t ~ "~.J~~ :>~jJJ1·Y#~\~\"JJ~ ~U,))}l~~0.)J1~~~ jj j-.J.: uJ\ O.lJJjJ'~-'~~\1,J. DJ)'" '-'.J ~~~ ':;J~~~JJ\-' 0~ Jj)~~ 0~t

U..Gt ~j}J:~ W,\ Q~~J~ 0;.r ~.Jj,'~~

"..c..tt..l_~~§'::>~~':;j(0;;t~~)'\J~U:, ~

-.:J.Jy.:,1~Q.)~ ••'-fd~~j~~~\ 08J\ te"'.b U~ c\.:-... ~ ~)~ G-'-'~.,).,:~~ ~.J~

.J~~,jJ.-~~

240 16 - Granice bos. paša!uka ... 241

.:0...rv~~'J1~Jt O~~~-'\~y'O~~t~~ u~ \~Jj: ~ 10,) J 0U-,' e"-' o.ivjj -,' ~)j-#JJxJ~ t t.S OJ J .>..> c\f.j~ ~ ~J..b- ~~ u\::...:.!?-j.;/Jij u~ t ~).JJ.-.).J.)0JlOM~~-,\~'y-oill.

~j;J)K,-,~~~~~\o..c~-,.wV)j ~.J-'f\S~\J'iJ~·U~t ~-,jr0-,!o~"lj'-.:).J~ ..$f~~fi""~ o.x.:.~J-l\~~~~.J) y-,~tj.J~J--,I()LJ-,!~-,oJ.j-1\Š~~ Q~j S..J.t.~S:\

.M /"'" /'

r~eJ~~J.~y-,~jlJ.v~\ ~-,j~--,~~J:0Jt O~..J,e.l, ~ ft-~lj.P-'"~.r."JJo--lj-,'

+Ji~}::0,fo ~~JlI~~~i~ ~~y:0~\~ !..vJ-,tJ) uGJ-'.J;) ~)\\~~ ~.J\;~O~\

.:l-.)AA ~~uJJt..J~j~(J.t~~!j,bd)tYrJ.!J:fu~~o~ ~J'-"jL>CY';O~""!.;~~JL:L.!A~;)V~-'J',)y.,(lSJ~.!J~0J.:J\ ~~~Y:;o~it~-,~oj~df.O\:J..,~-' o ~~.J h~d~ OM ~(j\ jJ ~ ~..,~~tfl~jj~U'~M~-,\8lY.Yf,~.t\~O~'~~j~~J o,.U,l. i~L:-' -' ~$j-,.)~.j~t.JJfr1d~J~~w~t7*))'J'\J:.i..~~y.:t~0,)j'~4.o~~\J~ 0\:.j~\

242

O~~Jtu~..?~~~O~~~~,o;;u~~·.JJj'~'~\b-, Jt~,!~~0~1 ~"jc~';'J:Jd.f:~)\~~~Y'o~~~Jl-.:.L-~)~~~)C:)iJt ~.v-~ 0;;O.lJj)J \J.\b j ~ o x...- ~.J -' t

JI~.f-~o~}J.,t~)~~ ~"by ~;;.~~. ~

j.f'0l:JJ'~-'$~~)~L;i-,0~)oJyoo.>.:.:.~e.-~JY~-' ~i~o.J~lY'\j~~~ ~~-'~Jftt~1~10jjt-, -y~~ O~~tl,o~

.J..L!Jy.~ ~ o-t-,oW; ~.,c ~-'~

~~~)~~--'~~~.Y\c6)~~ 0YvJJ

~;J~~j-,t~~ 6,)~-'.f~ld;; 0l:J-,\~~~-,~~lbjL:.t~ ;)U~~~ ~ ."kyo ~~jJ-,:>

~.x~4.!jj,)0yt;~j,lS"'~ ~.J~~j ,-?;;0~td.Jy'-'~.Jj.i:..J)~~~.;J.P$' ~j~~.~j o~j*jj-.J.ou"t~, o,)~j-,.Jy.J~t,)-,~~' c\&.!L>

o~J.'..?A~,) 0\ OJ ~ o~ ~ ~~~.f~P'0~.J-'to~t

16' 243

Y lo.)) t ".J)jl~.J~: .:".x.' ~-,~fi0tJ-,It:"'"'-0~~-'~ ~-'$.-t~j~~~~:yLSr\ ~\to~~\;"'~j0\'.Jj~~0..\J~ ~J..f-~Io~i~~y./~i.J~J'1.5.J~ ~t-, o.0.:l.,\; (~-"-' .is:r sr'~.)-'1.J}i:~uj.J~~-'.J-$..).J.)0\:JJ'~-' o~l.~ 0..(,.i.~t!y. J~je" .>.::. ~ ~-' tf ~ ~.fl."Sf \o~ib~t)f'i.c~j.J--'..r'o/'~~j\~0~~ ~-,.f~t~.)~..lIt ~)jf.H OM~J----'\~'\~.i,J~~\:J-'\t"~o..\J-1 lS'~ ,,-,t)ji,o. 0..(;., ~ :)\ t!~y~\

o ~~~.r!ro ~~~\ j~)-, J~~~' 4J.::..Jj\;)~t~j~~0t:JjleoJ "J:.--,~J.:x~t.,p-~!t\,,~)tj .:1ld~~!~ YJJ.;L-,.r~ ~1 ~~t)J"~

o-,j~0~1~~~jP0UJteoJ"~~~.I~··~~\f~--'~-'.J-'f~.,..oj~ ~ -,.;1 y~o/~j~~~.Jt-uW-,!to.j ".LJ~~~ru?0:.r..~).?~.}J..{3y,o ~jj ~J.JJ.rs.rto-,~~~.i.Jt

~.y~..(,.!;f-,u~lh~J.~-,t 0\;JJ t ~J o~\..,

.J'~.)~~s'1'-"J~)[~-'-1-'J '-'r'6Jt ~ ()...u t$.Gjlul:J-,I~~0:":.))\.9 o.A$~~fi~l+.:1\&t

244

~~O~~LS~~vJ.J\ ~~~~~-,,:,,>J.....:,lb

~-y~j~ 0.91 "~..J~~~~~ "';':;"~lS--'-,tIglj\t"-'O.:l.i. ~j~~,:)J)~t ~~~ J~ jJ\;~u~t~Y)~~~LV~~O,:)J-'7~--,~~-,j.3:.)).)0~t

~~ :.~;\ ~.. -k0~ct-~.....J~ u.~ ~~

245

~jjY~~rI0~..Jjl ~\r:<~&'~ ?~\b~.AJ'0~~J)~d:.u, -\bo-'f?t o~rj t5~~~-,Q~~~~~~~~.!f>t~~~'.J-'.r'~'~-,f~-,o~~2-" .:x~j~-,.?~;:.&\..or..tJ~~~t~~~.J.J..~'4"0~'~-'..fj:-~~~o~~·l,o~~" \, \.~...~ ~~~O:lt~': " t ...,.~.\!J-- \ :.r~~~.J:Jf.l.o~0"\'\ ~-'.JJ.~c~.J~~">J:j,.,ih"~i~ y-';'j~ <:r."f6..rf ($~) 0.,,}S<.....J - ("IS ~ t 1 L!O ~) Ilt..-o.,.j; 1"4 ": •••q)~ , v .\.,~-c~L........I.r- ~.. .. ..~J.

J.jt~.x..-~..)"t ~ ~ O.Mj~~:> 0});.J1-:;-0 ~~~~J.Y~"O)~~\~~0.)j'~y>J,J! 0-,' D~j':J.J 0D)~-'~~Jf ~~.J' \

~~~i~~)\~~1 ~~-,tjJ'~.~~~'~-'.;.....:....>':JJI~-'o..>.:--yj~.J..~&:~jJ-'o~~Jy,o

~~ .••fo\ul.J-,\jy'!U.);\~-'.ffiĆ.l-,\Jlbo~~LS--,ljJ~.JJ':-,'y.~~O~~t~~ y,. c\1d~..!J~~ ~!uJJt ~.y.~lu-,t0\:J-,I&-, O~)j-,\

~ .J~~.J';'f.<I1~J-I1-'\-ičb./v J''''; t č) l.)) I

O~.:_U:~~ J)"'ce::..~~~~lt..~))\;~.;k~ -'~246

cf,)J~,?_,.luU-,'~-,q-0~CŠ'--'-,t~l~ ri))j-'~ j)

J--"",,&.>:~f~r0~)~t5..J~d-,~s1-'.J0~\~-lf4h-j~ru-,!oJ.:;.~~I...J:.....:..y\~~.)G:Q~~

ilxa~~)$"·~~~I~..fJ,~o.J:~t.J~0_.d*ir~#'Jt~-,t0U_,t~-'0-S:~~)o 2,\2j\'JJ)J~..v:.~jtJ4[~t O~IG~.r. y;.:s~~0~\X-:lf<fi~u-,ID~'Jy;, ~~t~ o~Jj)1 ~).I.o.i.J)~

.J -'f~'-'~-',)et-~ ~ df iJjL~)lS'J.f~ 0i1\o.c..:,j,t~..:..uf,~) J)r~ oJUll"\4-,~ ~-,~t~'oJ.:..-.~J,fo. yjJ-,1 ~JU..c~<f~0j'

..J~y,<; ..:~~ .....~

J~)c~~~kLJ~~cGJ; *-'J,~~1j{y,jJj~~jjl (5.)~U~c{;..,i>-j-~0)t 0U)~

"~.V--,I~y. u~~ ~y~0..Jh .Jj~ ~ Jyo

J..J U,Y. ~Jjr ~.J~.1A.~ 0 illj c!J:-o-'.fJ 0U.,l ~J

jt.:x~).J..j~.Uj.rrt.J'j)J J.Jv<s.rt ~lb--,~w.xtj ~--'.ffi'O\:J-'\~3'o~j, t\.,ol'~~

247

~)~~jl$~~~u.P+'<5';'\--~Lb.:1.~~~.~Yr~~j-J~~~j~).J~~~t-,~r J:l:.) 0-XJ! ~jj-~.)J~ uU-,t e~o..x.....-..~,:)

~~t J.,s:;J:J1 ~).?~ O~~ J;:\~~tii]~~j~~~~~y'-'.Jjf~\J)~~~~1~\~yo~ y'Jficu~1~.f-~ 10U-,tt'--' O~~.

J ~CJjj IS.J ~ ():>~ r.) '\:-,..u;~ J.J-w' I.:(f.w5hJ~9~~J.P--10J,Jty~j\~~~~~;'d~~:pu~4i4~)~c\:.~~.3~~~~~0l;JJI~~ o~>~~.rao~j~~~0\:.l31 ~j ()J.:..:f.1 ~"k jI YJ ~\J -'r 6J.i fOfi.; 4.) ..x., \

o.~jffyj~~y~! ti!J~~ill~F!.jP<..S.J1/~vJj.\J.l.jlt:-..c~) 0 ~~~10!;b ~l O~}.-J..1·~:~Jlv..o~~--'\.J~~J~}t\~~jJ'~y'

~yPoj.>j (J ~~ Jil~~j[.~~ '-r~~ )~O~I

~0J.)1 ~ j>~:.J./.)~10U-'\~j o~ i~~~,~L:-04~&j,~.J~~(:)~ ~ 0;).J~ r:J J,./I.5;1d~J:';'.Jf1--0i,tti.-o..f--fi010l;Jj'~.J(7~~

~j \Uj\o~ o,lfo~jJ~.»)-oc:..\J1 ~f.248 249

~~\~~j.JfLS/I~\b)~loJ-,\~0.;.j\ .0Jj! ~j.fj.~0l;JjleaJ D~j~ LS""<\:) 0~,J}~ o~:JS~)~~·~ ~~ O;)o.)y.j~/6y) c\:..:~LoJJluJJI ~)j~~ a~~-,,~~t~x!Jr.jfQ~)ur.jO)~fl"j)y'-?r' ~\Jt,)

~--?i3?~0\:J-,t~~ o~~I~. ;)J\")-,,-,~\b~-,!M~jt S'"..;j O))..i;~~~.r.' ~\~ ,)0J.j\

~;:o/l~lb,~~J\O~\ ~Jjf.)'cJ:J)~~.;>I~~~;)~~\~J J. o~~'J_\ ~rs..\-,)~.u..Gy~ -,1-Aj~~~~.J. ,)J' ~j -'\j-J \ub~,jĆ'0~r'~.sJ.~~Xj)~f 0~~~~jr.~..Jj I o~}>tla ..;.u\b oj L.>~j ~~~ Iilo.)~joy~ . .A'~~~\~.;J-,\~

.Jd.Y.~~

250

v~l:>~Yk~v~.h::.~.)()~~~~.J;) OL..-~I~~1.>~L$!~~'d)# 'M.<J1~..I.~~J;}.~~J-"--'~

251

j

t

~~:F.Y-'J:~j.r ~\~·;)~Ic~-,~~\·~ 1.J.-A' t.S ~ o~I L ~.J ,:)o~lI. :)c~ ~ J'-'J l.~,~t..J-':-'J-.:.~~~~I~ ~j-J.J;;1O~~

.s-: J\~.J~~~~) ~~ $')t~J)k.~kYlD.JJI u.iJ'~-,j#j\ o.u~ t\.,a..:]y.o~~~ o ~i~ ~"!;.r.,,<,M).I.d.!.\b,LS.l-,~~)lc: -'~~~ o.u.> Jyo ~j:-o.,f~\=- 'b?'\:..; 0iJ'~-'.JJ.:I~-,\/)~.J.J'-, J....,!Jy?

~'A:'o~.)-,.b- ~~~~M.).J..0~,~~,~?.),1o~':J '~.5"~\~o..u..e.ib/)jyd;WJ y.;J-,I.J)./ ~\ ~~.J-,\ ~~~ \y.,:J,\o~~-,.)~~t+l:"~iG ctJJ;) /Jr ~O~.)-'~

Jl;l.:jl-,Jl!lb Jj\1rj~~u-v' ~ j.ffl\ ~.,ttJ;...,)<ž~1t~I.1lY.'"f. o~.).sA 0;'-' J;'~yM'=rE...u.,l2;lk)-,}'~~~JjI~-,jj=:'))':>0,\r.0JI OJ:l)jjIJ.,:~!,"~~2'JIJ-,.)~,~ou~h,JtJ~ ~~~j-,t-,~lb~u..\j\~~t-,~vr.rv-,to~.Jj-,J ~~~~u,~rl.Io:-~.>J=-u.~,st;~o.M~o\..~~,»~v..ul,

253

~ ,u J.jI) ~ -'k~~ J:J:! WjI ';-"y.l;.oJ..\c D...\J.;j -' \

D~-,f~~) J-,.) 00~-'-'0';';')-, ..\.>\S'V~.i~~y~1 Jl!.lbs Jy'-')~y"uJj r~J}J-.~ ~,lJ:..o-?fJ.j.,R.b0-, \"~)j,I.i~~)-,\el", IJ s;» -,ob- ~./.

J."J u~t>~)...r?-' ..J-'j o~1 ~\'.;,I~\ ~~ QJJ\,

-.:).j~".iJJj")~Q4~),J~')/JI~~~.;?J.A~4.)J:JI~..;.J-,I~-,~y #~"M ~J'--,\~O.)jy.j'~V.)o~..i-'~..h\~t ~:>0:i~}~-,tflY~~~J-,J;-'!'~~~~~~~J\-,)\j~ Q~~*)j~..I.d~ a~~ ~'\1:> ~u"(Jf'!)YJ:'~';'A "W"r.~ (:l-.J ~~u.u).J§'~':J-,~~ ~»~J)-'';Jyo+y,o-i~~.AJI ~J.ffi~ IJ$,;,YI)I~) '~I.,as' ~.> ..!.l.:I.~~I:.-)o .l.~')~ ~ ~ I($~ -' ~~ ~.J:>~ t ~ .) ~oXItJ ~ ,.fx~J..)J.)~;;O:tJ).?~:>J.).;~4.f~',

..J.,J-, J ~ O,!)~J.)o~yjly~~yjJ~l~

254

I

V. PRIJEVOD UGOVORA o GRANICAMASA AUSTRIJOM

Ono što je napisano u ovoj ispravi potpunoodgovara izvornom tekstu. Napisao je rob božjiAlauddin Sabit,' kadija u gradu Sarajevu. Nekamu bude oprošteno!

(pečat: Sabit)

GRANICE BOSANSKOG VILAJET A

Pošto se granica Srema završava na mjesnu gdje se rijekaBosut svojim starim tokom ulijeva u rijeku Savu, oda-kle za-po-činje granica Bosne, to je - prema carsko] ahitnami -rijeka Sava granica između dvije strane, od mjesta .gdje serijeka Bosut ulijeva u Savu do mjesta gdje se s bosanskestrane rijeka Una ulijeva u Savu .i zbog toga nije potrebnoda se postavljaju nikakvi drugi znakovi. Granica je zapisanai prihvaćena tako da od početka granice, uzvodno do rijekeUne, teritorijzvorničkog i bosanskog sandža:ka i obala Saves lijeve strane ostaju pod dominacijom Visoke Porte, odnosnood rijeke Bosuta uzvodno do nasuprot mjesta gdje se rijekaDna ulijeva u Savu, teritorij sandžaka .Srerna, Požege i Za-časne? i obala Save s desne strane ostaje pod dominacijomaustrijskog cara. Od ušća Bosuta, uzvodno do rijeke Une,rijeka Sava i ostrva koja se nalaze u njoj u vrijeme nagodbe.zavedena su kao zajednička. Pošto je jedan od uslova mirada se ona ravnopravno koriste kako za r iječni saobraćaj tako,i od strane podanika obiju država, opis i objašnjenje ostrva(ada) je 'kako slijedi:

- Račanska ada, četiri sata uzvodno od Bosuta, blizu li-jeve (bosanske) strane;

- Županjska ada, dvanaest sati odatle, 'također blizu li-jeve strane;

1 Vid, nap. 6, str. 7.2 Drugi naziv za Čazmu.

255

- Rastovačka ada, šest sati odatle, 'hlizu desne strane;- Brodska ada, nasuprot Brodu, deset sati odatle ta:kođer

blizu lijeve strane, koja je evakuisana i na kojoj su 'porušenišančevi i vojničke nastambe, a ratni materijal uklonjen. po-slije dugog raspravljanja, kada je Visoka Porta uputila Bečuilam, stiglo je naređenje austrijskog cara njegovom opunorno-ćeniku za grani<:e3 da se uklone .topovi i ostali ratni materijalna ovom ostrvu, a jporuše rovovi i vojničke nastambe i dai ovo ostrvo, poštujući sporazum, bude nenastanjeno Lzajed-ničko kao i ostala, pa je na licu mjesta postupljeno u duhutoga naređenja i ostalo je zajedničko. Odavde do Jasenovcaviše nema nikakvih riječnfh ostrva, a ukoliko se kasnijepojave, biće opet zajednička. Na ovaj način je rijekom Savomdo rijeke Une precizirana graruica Bosne.

GRANICA RIJEKOM UNOM

.. Kada se došlo u spomenuti Jasenovac, ,gdje se sastajerijeka Una sa Savom, i kada je održano vijećanje sa svimprvacima i izvršeno razgledanje (terena), konstatovano je dase palanka desnom stranom svoje dužine prostire obalom Save,a njena lijeva strana i 'zaleđe dodiruju se sa njenim njivama iobradivim zemljištem, da je prostor ispred kojega se Unaulijeva u Savu ravnica, .koja :z.boguzdignutosti suprotne obalekoja je pod austrijskom upravom, nije osigurana od poplava ida se na završetku rijeke Une, gdje se ona svojim starim to-kom ulijeva u Savu, nalaze visoka, šumovita brda i jednoogromno, 'suho drvo. A pošto je ova obala ušća u Savu nizin-ski prostor, a Sava i Una se '~lile, od same palanke Jasenovacprema Dubici nastala su na jasenovačkoj zemlji izvjesna jeze-ra. Pošto se prostor ispred palanke, 21bogkojega je nastao spor,ne nalazi unutar pravog, stalnog toka rijeke Une, ne može seubrajati u riječna ostrva pod upravom austrijskog cara negotreba da se tretira kao jasenovačka zemlja. Ali,kada su OIIlitaj prostor tretirali i uveli kao riječno ostrvo, !i kada je odstrane Visoke Porte o tome upućen ilam u Beč, od straneaustrijskog cara naređeno je njegovom opunomoćenlku za gra-nice da spomenuta ada, zbog riječnog saobraćaja, zbog mira i

3 Vid. nap. 7, str. 79.

256

bezbjednosti jasenovačkog garnizona i stanovništva, poštujućisporazum, prilpadne Visokoj Porti, pa pošto je ovaj odustao,spor je otklonjen i to je došlo pod vlast (Visoke Porte). Izme-đu Jasenovca i tvrđave Dubice, ikoja je od njega udaljena trisata hoda i čije se zemlje ovom obalom rijeke Une nastav-ljaju jedne na druge, nema nikakve kule niti građevine. OdDubice do Kostajnice, koja je udaljena tri i po· sata hoda,nalazi se jedan mlin, napuštena kula Slubin, ruševine kuleDrenovice i, blizu Kostajnice, kula Soko, .koja je ispražnjena ipredana Visokoj Porti. Odatle više nema građevina nego senjihove zemlje nastavljaju jedne na druge. Od Kostajnice dotvrđave Novi. koja je udaljena pet sati !hoda, ovom obalomrijeke Une zemlje Kostajnice i Novoga, koji su ostali VisokojPorti, također se nastavljaju jedne na druge. .

SPOR OKO NOVOGA I GRANICE ZEMALJA TVRĐAVEBu2IM ODAKLE JE ZAlBOCETO POVLACEN'JE GRANICE

Kada je trebalo da se pređe preko Une u Novom i raz-graniče njegove prastare zemlje s one strane, opunomoćenikaustrijskog cara, grof Marsilji, riječima: »Te zemlje pripadajuojačanoj tvrđavi Novi Novi« - nije pristao na razgraničenjeda [te zemlje] pripadnu Visokoj Porti. Pošto je .bilo nužno da seo tome obavijeste prijestonice i sačeka odgovor, složno je do-nesena odluka da se, osim navedenog spornog ,područja, pri-stupi razgraničavanju ostalih graničnih krajeva. ,Izašavši nabrdo Kdepalo, gdje se 'završavaju zemlje Novoga, s desne stra-ne prostinale su se zemlje austrijske tvrđave Gvozdanski, as lijeve strane zemlje turske tvrđave Bužim, Kako su se nji-hova područja dodirivala a nisu ,bila razgraničena, to je naspomenutom mjestu, radi razdvajanja zemalja i povlačenjagranice, po zakonu i prema carskoj ahitn ami , u prisustvu svihprvaka i vojske dviju strana, iskopana i postavljena prvahumka tvrđave Bužim.

Odatle naprijed i :na putu jedna humka,- odatle, idući' prema brdu zvanom Radović, kroz pod-

ručje Gornje Jarnnice, na desnoj strani puta jedna humka;- odatle humka u Iblizini klanca, s' desne strane puta,

pokraj [ablanovih stabala;

17 - GranIce bos. pa§aluka ... 257

- odatle humka na starom putu, na' polovini do1ineDa-brnja, koja se nalazi također na području Radovića;

- zatim humka Iijevo od vrha spomenutog brda Ra-dović;

- odatle, opet na području brda Radović, postavljena jesljedeća humka na desnoj strani puta, tako da joj se s lijevestrane nalazi voda Dabrnja;

- zatim na vrhu brda Radović, a s lijeve strane puta,jedna humka; ,

- zatim humka na vrhu brda poznatog pod nazivomJamnik;

- zatim humka blizu [eeera poznatog pod imenom Hr-đevac, lijevo od spomenutog Jamnika;

- 'zatim humka u istom smjeru na vrhu brda zvanogDvorac, između voda Cava i Ljubina, među dva puta;

- zatim humka na desnoj strani puta, na mjestu zvanomJelova gora;

. - zatim humka na lijevoj strani puta, na mjestu podnazivom Metle, nasuprot tvrđavi Bužim;

- zatdm humka na mjestu zvanom Bukov klanac, s desnestrane puta, na prostoru gdje se sastaju putovi iz Bužima iGvozdanskog;

- zatim humka na prostoru između dvaju putova navrhu brda Nikolin klanac; ,

- zatim humka na desnoj 'strani puta zvanog Nikolinakosa;

- zatim humka blizu potoka Nikoline 'kose;- zatim se pređe potok, pa granica ide putom, a onda

humka u dolini Radašnioe, na desnoj stra:ni puta;-zatim se iziđe iz dcline Radašn'ice, pa humka blizu

bunara Grabovac, na .lijevoj strani puta;- zatim humka na mjestu zva:nom Radačke 'ravnice, de-

sno od puta;

- zatim humka na mjestu ~vanom Stara stražbenica, nalijevoj strani puta;

-zatim humka s lijeve strane puta, na granicama Gu-njevca li Stražbenice:

- zatim humka na spomenutom brdu, Gunjevac, na de-snoj strani puta;

258

)

'II;f-,

j.,It,,',", I

> i?

*'~'

- zatim humka na brdu poznatom pod nazivom Rado- .nića glavica, na mjestu kojemu je s desne strane Jasenov po-tok; a s lijeve strane Babića potok;

- zatim još jedna humka na spomenutoj Radonića gla-vici, koja se nalazi također i'zmeđu dva navedena potoka;

- zatim humka lijevo od 'brda zvanog Babina glavica;- zatim humka blizu potoka Vrh planine, a na lijevoj

strani puta Virstov potok;- zatim je postavljena ogromna humka blizu jednog

visokog stabla, a na mjestu pod nazivom Redžepo:vac, drugimimenom Rujska. Ispred nje je sasječeno drveće.

Kada se dođe brdu Grabovac, tačno naprema humci kojaje postavljena na spomenutom Redžepovcu, postavljena je,također kao granični znak, velika humka u blizini jednogcgromnog hrasta, nakon što je i tamo sasječeno dosta stabalai okolina raščišćena tako da se vide suprotne planine. Odatleje stara granica, zaveden je i prihvaćen pravac granice premastablu oskoruše, koji će ra:zdvajati i oenačavati zemlje dvijustrana. Pokraj stabla spomenute oskoruše 'postavljena je velikahumka; .

- odatle preko planina postavljena je, naprema OV()j,humka na rubu šume, a granica je Brestov potok i potokBojna;

- odatle do starih razvalina tvrđave zvane Bojnik po-stavljeno je šest humki koje su blizu jedna drugoj, na desnoji na lijevoj strani puta. Pošto se spomenute razvaline nalazeizmeđu tvrđava Bužim, koji je na turskoj i Gvozdansko, kojeje na austrijskoj strani, stanovništvo obiju granica vuklo jesvako na svoju stranu. Svaka strana je tvrdila da je to nji-hova zemlja od pamtivtjeka, zbog čega je došlo do velikeprepirke koja je prouzrokovala zastoj od dva dana. Da bi seotklonio nesporazum, uz pristanak obiju strana i uz sagla-s~ost obaju opunomoćenaka za granice porušeni su još posto-jeći ostaci [Bojnika]. Samo je mjesto, gdje 'se nalazi napolaporušena ikula, -ispunjeno zemljom i kamenom, pa je, kaoogromna humka, postalo granični znak,

-- Zatim humka tačno nasuprot, u dolini pod nazivomKurjašnica;

-:- zatim. nedaleko, humka na brdu Kolon, u blizini jed-nog brijesta;

17' 259

~ zatim, također nedaleko, humka na desnoj strani puta;- zatim humka bldzu potoka Grabovac, s desne strane

puta;- zatim humka na brdu Cehajina kosa;- zatim još jedna humka na brdu Čehajina ikosa;- zatim je, ponovo na Cehajinoj kosi, označeno jedno ve-

liko drvo i pokraj njega je postavljena humka;- zatim humka na mjestu ,gdje se sastaju rijeke Cemer-

nica i Bakota,- zatim, dolarzeći Ivaniš potoku, humka na lijevoj strani

puta;- zatim je postavljena humka na brdu Ivaniš kosa. Tu

se završavaju granice tvrđave Bužim.

GRAN,ICE ZEMALJA TVRĐAVE VRNOGRAC

Prva humka postavljena je ,bJ,tzuŠahlnovog potoka;- odatle je granica Šahinov potok, pa humka naprema

Šahinovcm grobu, na rubu doline;- zatim humka upravo pored Sahinovog groba;- zatim humka na brdu Dabrina, desno od puta;-zatim humka na mjestu gdje zaokreće put na brdu

Krivaje, <lijevood druma zvanog Lunbardanlk;- zatim humka ponovo na ibrdu Krivaje, lijevo od puta;- zatim humka na nizbrdici ikoja vodi potoku;- zatim humka kada se dođe do same strmine;- zatim humka uvrh Bukovog potoka, na mjestu pod

nazivom Sazinska kosa;- zatim humka na Sazinskom brdu blizu Bukovog poto-

ka. Spomenuti potok je uz pristanak obiju strana prihvaćeni ubilježen kao granica sve do svog utoka u rijeku Glinieu,arijeka Gldniea je također prihvaćena i uibilježena kao gra-nica sve do mjesta gdje se ulijeva u Glinu. Kada se dođe dotog mjesta, na prostoru gdje je ušće, postavljena je jedna vi-soka humka, a zatim je označeno i nekoliko visokih drveta.Odatle je granica rijeka Glina do mjesta pod nazivom Ponikle,gdje se u Glinu ulijeva potok Podzvizd. Tu se završavajugranice spomenute tvrđave.

260

GRANICE IIZEMLJE TVRĐAVA KLADUSA lOD DAVNINAPORUSENOG PODZVIZD,(\

Od mjesta gdje se u Glinu u:lijeva spomenuti potok PO-nikle.! granica je ponovo rijeka Glina. Pošto se r~jeka Raibi.-nja, koja dolazi s lijeve strane i ulijeva se u Gl1?U, nala~l,idući prema njenom izvoru, upravo na rubu starih zemaljaspomenutih tvrđava, to je i ova rijeka prdhvaćena kao granica.Pošto je uz saglasnost svih prvaka i vojske obij u strana po-stavljena velika humka na mjestu gdje se (Rabinja) ulijeva uGlinu i kada se rijekom Rabinjom dođe do njenog izvora,zemlje tvrđava Kladuša i Podzvizda razgraničene su dvjemanavedenim rijekama li završavaju se na izvoru (Rabinje).

GRANICE ZEMALJA ODAVNO PORUSENOG CE1.'1INA,POPRAVLJENOG CAZINA, PECI r TRZCA

DO NA RIJEKU KORANU

Naprema izvoru spomenute rijeke Rabinje, na rubu šume,postavljena je jedna humka;

- zatim humka pokraj velikog hrasta, na putu poznatompod nazivom Cetinovo bilo;

- zatim je postavljena humka na desnoj strani puta Ce-tinova bila, na otvorenom prostoru, koji je livada poznata podnazivom Kabilovo razbojlšte;

- zatim su obje strane prihvatile granicu tako da domjesta gdje 'se rijeka Gnojnica ulijeva u rijeku Koranu, gdjeje svršetak granice, sva polja, livade, otvorena i ravna mjesta,koja se nalaze s desne strane - na području tvrđave Slunj,ostaju pod dominacijom austrijs'kogcara, a sve visoke planinena lijevoj strani, također do spomenute rijeke, ostaju podupravom Visoke Porte. Ali, kada se od humke na spomenutomotvorenom prostoru zvanom Kabflovo razbojište, podnožjemplaruine iwije na livade, preko vode Grabovac, ~a d~noj st~a-ni puta, blizu jednog visokog drveta, postavljena Je velikahumka tako da joj se humka Kabilova razbojišta nalazi tačnonasuprot;

4 Treba Podzvizd. Vid i nap, 101, str. 94.

261

- zatim je, padinom niz brdo, opet na obali rijeke- Gra-bovac, postavljena velika humka;

- zatim se ponovo pređe (Grabovac), a onda, preko brda,humka nasuprot rijeci Krleduši:

- zatim humka pokraj breze blizu rijeke Krleduše;- zatim hum'ka UVI1hselišta Gnojnice, pokraj jednog

drveta;-- zatim humka na rubu selišta Gnojnice;- zatim se ponovo zaokreće, pa jedna velika humka na

selištu Gnojnice, pored jednog hrasta na rubu brda;- zatim se putom zalazi u planinu i:na mjestu gdje se

rijeka Gnojnica ulijeva u rijeku Koranu postavljena je, uplanini, velika humka, čime su .na opisani riačinrazgraničenei dovršene stare zemlje spomenutih tvrđava na ovoj stranirijeke Korane.

POVLAČENJ.E GRANICA I OZNAČAVANJE STARIHZEMAL-JA TVRĐAVA TRZAC, OSTROZAC, BIHAĆ, HRE-KOVICA I DREZNIK, KOJE SU NA ONOJ STRANI RIJEKE

KORANE

Kada se prešlo preko spomenute rijeke i naumilo započetirazgraničavanje navedenih zemalja, opunomoćenik austrijskogcara grof MarsiJji, trojica generala koji su se nalazili s njim iostali pouzdanici austrijskog cara, u svom odgovoru i zajed-ničkom stavu zahtijevali su da se poruše Furjan, Drežnik,kula čifluka Lapac i ruševine Boričevca, iako su iz temeljabile obnovljene, jer su to bila stalna žarišta smutnji i sukoibaizmeđu dviju krajina. Usljed spora oko njihovog rušenja inašeg odbijanja [da se poruše] mnogo dana smo se zadržalina tom mjestu Lzateeald, i zbog spomenutih .zemalja. poslovioko granica su odgađani četiri mjeseca. Kada su ponovni spori podvojenost dviju strana postali jasni i očigledni, svi prvacii stanovništvo islamske !krajine smatrali su ispravnim i insi-stirali su na tome, da pored 'li dva navrata donesenih šerijat-skih rješenja, u petom članu carske ahitname izričito stoji daopunomoćenici dviju strana, koji su određeni za povdačenjegranica, treba da otklanjaju nesporazume, pa je izdato pisme-no rješenje da u smislu šerijatskeodluke navedene ruševine

262

ostanu u svom razrušenom stanju i da se u njima ne podižu.građevine, ali da se, u smislu ahitnama, ni na koji način nesmije ometati podizanje kuća i nastambi oko njih, stanovanjei bavljenje gospodarstvom i zemljoradnjom.

Poslije svega ovoga prešli smo preko Korane pa je po-stavljena humka pored hrasta u neposrednoj blizini Korane,naprema maloj adi, između šklopskog i šturlićkog prelaza;

- zatim humka pored jednog hrasta u Koranskom lugu,između dva brijega;

- zatim humka pored jednog br ijesta, na mjestu blizupotoka Hurjašnica, podno Radovanove kose;

-- zatim humka pored velikog hrasta podno brda, na mje-stu gdje se izlazi iz Hurjanskog luga, na ovoj strani potokaPrivriJica;

- zatim humka na putu, između Ibukovog i hrastovogstabla;

- zatim je označeno jedno veliko hrastove stablo sa četirirašlje;

-- zatim je postavljena humka pokraj stabla graba, nabrdu naprema Furjanu. Ruševine Furjana ostaju unutar islam-ske granice; -

- zatim humka pokraj stabla breze, između izvora Furja-šnice i Brezovog polja;

- zatim humka pokraj hrasta, na rubu obronka, napre-ma planini Mašvini;

- zatim humka pokraj malog hrasta, u šumi, dzmeđudvije jame;

- zatim humka kod hrasta na mjestu zvanom Rudeničkopolje;

~ zatim humka pored puta, uz jedan visoki hrast, kojiima četiri rašlje, na mjestu pod nazivom Vrh Rudeničkogpolja;

- zatim humka pored hrasta, ponovo na spomenutomRudeničkom polju;

- zatim humka opet u Rudeničkom polju, pored hrasta;- zatim humka pored hrasta sa dvdje rašlje, također u

Rudeničkom polju;- zatim humka pored hrasta, između planine Bliznice i

Rudeničkog polja;- zatim humka na putu ispod BUznice;

263

- zatim humka kod hrasta, na vrhu brda koje se zovetačno Bliznica;

- zatim humka na mjestu pod nazivom Delibašin razboj,ispod spomenute Blienice;

-'- zatim se pređe preko druma Lunbardenik, pa humkana Rakovičkom polju;

- zatim humka na ravnom prostoru, na mjestu gdje seprelazi preko malog potoka;

- zatim na gornjoj strani potoka Rakovica, također jed-na humka;

- zatim je jednu osminu sata granica spomenuti potok,pa humka pored hrasta, na brdu koje se nalazi na onoj stranipotoka;

- zatim humka uz hrast pored puta u ravnici;- zatim humka pored malog hrasta na brdu iznad izvora

Grabovca;- zatim humka pod brdom, kod hrasta, također na gor-

njoj strani spomenutog Grabovca;- zatim humka na prostoru između brda i izvora spome-

nutog Grabovca;- zatim humka blizuSarčodola;-zatim humka pokraj. 'Starog druma, uz jedan hrast sa

dvjema rašijama, između dvije jame;- zatim humka uz stablo breze, također između dvije

jame, naprema planini Runavici;- zatim humka pored hrasta, opet između dvije jame, pod

spomenutom planinom Runavicom;- zatim humka uz hrast ispod puta, upravo iznad Ko-

rane, na mjestu poznatom pod nazivom Mlinski prelaz.'Na onoj strani Korane stare zemlje navedenih tvrđava

razgraničene su oi završene na izloženi način.

OPIS POSTAVLJANJA ZNA:KOVA I GRANICE POVUCENEGREBENOM PLANINA KOJE SU NASUPROT I KOJE SUMEĐE TVRĐAVA IZAClĆ I BIHAĆ, KOJE SE NALAZE SOVE STRAlNE KORANE NAPRElMA PLAN!lJNI PLJESIVICI

Prešavši preko spomenute rijeke postavljena je jedna og-romna humka na vrhu brda poznatog pod nazivom Pogleda-

264

lac, koje gleda prema jezerima na planini Plješivici, 'koja su.izvor rijeke Korane. Drveće oko nje je sasječeno;

- odatle grebenom spomenute planine, pa humka namjestu poznatom pod nazivom Koprivita kosa, iznad Željev-skog puta;

- zatim grebenom spomenute planine, humka na mjestupoznatom pod nazivom Vrh P.lješivice, na 'Putu Vrževit;

.- zatim također bHom planine, pa na putu za Farkašić,postavljena je humka nasred puta. Na spomenutom mjestuzavršavaju se granice planinama koje se nalaze naprema tvr-đavama Izačić i Bihać.

OPIS POVUCENIH I UTVRĐENIH' GRANICA GREBENOMPLANINA KOJE SU NASUPROT GRANICNIM PODRUCJl(-MA I ZEMLJAMA KULE ORASAC, KULE CLFLUKA LAPAC,PORUšENE TVRĐAVE BORICEVAC, TVRĐAVE STARA

OSTROVICA I PALANKE iKULEN-VAKUF .

Kada se od humke na spomenutom drumu za Farkašićgreben om planina dođe do planine Kuk, postavljena je jednahumka na putu, u blizini Klupa;

- zatim, idući također grebenom, humka na mjestu zva-nom Visoka lokva, koja se nalazi na Mazinskoj planini;

- zatim, ponovo grebenom planina, humka na mjestupod nazivom Duga poljana, na lunbardaničkom drumu;

- zatim je postavljena humka na mjestu zvanom Gra-dovita kosa sa Velikim Liscem. Tu se završavaju granice kojese nalaze naprema spomenutim graničnim područjima.

OBJASNJENJE RAZGRANICAVANJA 1NAHIJE SRB, KOJAJE NENASTANJENA [ KOJA SE NE OBRAĐUJE r NJENIHGRANICNIH ZNAKOVA GREBENiOM PLANLNA, KOJI SUPOSTAVLJĐNI ONAKO KAKO SU TO ZAKLJUCILI IOD-

REDILI STRUCNJ ACI I ISKUSN:I I ODABRANI LJUDIPOGRANICNOG STANOVNISTV A

Od humke na spomenutom Velikom Liscu [postavljena je]humka na vrhu planine Čemernice, pored bunara;

265

- zatim humka ponovo na planini Čemernici na mjestupoznatom pod nazivom Dabarštica;

- zatim humka na vrhu planine poznate pod nazi:vomKupiruha, koji se nalazi na završetku spomenute planine Če-mernice;

- zatim humka na vrhu poznatom pod nazivom Stražbe-nica, koji gleda prema nahiji Srb;

- zatim je postavljena humka od kamena uvrh klancaPopina, na desnoj strani puta, uz jedno veliko stablo;

- 'zatim uzbrdo i prema vrhu planine Popuštak, pa hum-ka na jednom golom i dugačkom brdu;

- zatdrn humka na jednom velikom kamenjaru, upravona planini Popuštak, tako da su ove dvije humke blizu jednadrugoj i jasno se vide; .

- zatim se ide sasvim pravo grebenom planine Popuštaktako da potok Korita i njegove vododerine ostaju na desnojstrani. Kada se stigne paralelno sa Malom :Popinom, postav-ljena je humka na jednom visokom brdu planine Popuštak,tačno naprema Maloj Popind;

- zatim pravo naprijed postavljena je humka na desnojstrani kamenitog vrha koji se zove Ravni Popuštak, tako dagleda na sve četiri strane.

Nahija Srb, kako su to zaključili i odredili iskusni i oda-brani stanovnici graničnog područja, završava se na ovompodručju.

I

GR:AlNJ;CARREMA. HRVATSKOJ

Odatle se krenulo u Hrvatsku, ka tromeđi. Kada se, idućiniz brdo, dođe do Vi:lin-klanca, postavljena je humka na ka-menjaru, s lijeve strane puta, na rubu planine;

- zatim je postavljena velika kamena humka na samomvrhu brda poznatog pod nazivom Crni vrh, drugim imenomRunava glavica, a drveće oko nje je sasječeno;

- zatim niz brdo pa humka na mjestu zvanom Žujinopolje;

- zatdm, idući uz brdo, humka na mjestu zvanom Rujnak;- zatim se iziđe na vrh brda Kita, pa humka pokraj

njive;

266

- zatim humka pokraj jednog hrasta, na mjestu pozna-tom pod nazivom Metiljavi dolac;

- zatim humka na mjestu zvanom Bilo brdo;- zatim humka na mjestu poznatom pod nazivom Oton-

sko bilo;. -zatim humka na otonskoj zemlji, usred njive s lijeve

strane puta;- odatle se, preko rječice Kusac, uz brdo, uziđe na sami

vrh pod nazivom Medvidija glavica, na vrhu brda pod nazivomDebelo brdo.

Pošto je spomenuto mjesto završetak starih zemalja tvr-đave Zvonigrad,š koja je posjed .austrijskog cara, a .takođerzavršetak 1 zemalja J tvrđave Knin, koja je posjed MletačkeRepublike, gdje se- njihove granice završavaju i dodiruju, izato što je navedeno mjesto pogodno da bude razmeđe pokra-jina triju strana, nakon što je,· po šenijatu, zapisano mišljenje- pristanak i sagdasnost dvojice opunomoćenika Vdsoke Porte,opunomoćenika austrijskog cara, opunomoćenika Mletačke Re-publike, kao i svih prva/ka, starih, iskusnih i odabranih ljudi"- četvorica opunomoćenika predali su jedan drugome sened,izgrađena je jedna velika humka, bolja, ljepša i viša od ostalihhumki, i postavljeni su posebni, izdvojeni pogranični znaci zasve tri strane.

Na izloženi način utvrđeno je i zapisano da od mjestagdje 'se rijeka iBosut ulijeva u rijeku Savu do navedenogmjesta koje se nalaai u Hrvatskoj, lijeva strana granice i ze-mlje koje su u bosanskom ,graničnom području odvojene i raz-graničene 'hurnkama, rijekama i 'brdima, pripadaju u potpu-nosti Vdsokoj Porti, a une s desne strane austrijskom caru.

Ali, pošto se povlačenje triju granica i spor oko Novogaotegao godinu dana,? padišahov opunomoćenik za pitanje No-

5 Izvonigrad - Zvonigrad. Ostaci starog grada Zvonigradanalaze se zapadno od Pribudića, iznad Zrmanje i puta koji iz Kninavodi prema sjeveru.

e Vid. nap. 2, str. 77.7 Mirovnl pregovori u Sremskim Karlovcima počeli su nomi-

nalno 2. 'a stvarno 13. novembra 1698.godine. Ugovor o miru izme-đu Osmanske Carevine i saveznika potpisan je 26. januara 1699.godine, izuzimajući Mletačku Republiku sa kojom je potpisan 7;februara. Komisije za povlačenje granica sastale su se na tromrđikod Knina 15. avgusta 1699. godine (up. R. Lopašić, Spomenici

267

voga - njegova ekselencija poštovani Ibrahim-paša, koji jeposlanik Visoke Porte u Beču" - saopštio je i pod vukao da jeu pregovorima i dogovordma sa opunomoćenicima njegovogveličanstva cara Austrije odlučeno da se posredstvom i akci-jom dvojice opunomoćenika što prije evakuišu i predaju pod-ručja Starog i Novog Novog i ostale tvrđave i palanke 'kojesu zadržane, a koje će biti predane Visokoj Porti," i da sekrene u Temišvar i Erdelj.!"

Naredbom valije pokrajine mi smo određeni da to započ-nemo, pa su između dviju strana međusobno razmijenjena

Hrvatske krajine, III, str. 159), a povlačenje granične Linije, izu-zimajući sporno područje oko .Novoga koje je riješeno tek 1703.god., završeno je sa Austrijom, 4. marta 1701. godine (up. i RifaatA. Abou-el-Ha], The Format Closure of the Ottoman Frontier inEurope: 1699-1703, Journal of the American Oriental Society, 89.3. (1969), p. p. 467-475).

8 Vid. nap. ,14, str. 83.9 U rukopisu NB (str. 24), nalaze se, između ostaloga, i ove

bilješke:- evakuacija kostajničke kule, tj. kule Soko, 8. safera 1112.

(26. jula 1700),- evakuacija tvrđave Dubica, 9. satera 1112. (27. vn 1700),- evakuacija palanke Jasenovac, 9. safera 1112. (27. VII 1700),- evakuacija tvrđave Doboj, 16. safera 1112. (3. VIlI 1700),- razaranje i predaja Broda, 3. rema I 1112. (20. VIlI 1700),- odlazak kapidžibaše Ibrahim-efendije u Temišvar iz brod-

skog polja 8. rebia I 1112. (25. VIn 1700).U rukopisu S (str. 20) ove zabilješke glase:- 8. safera 1112. (26. VII 1700) postavljeni su neferi u kulu

Soko, koja je došla pod sultanovu vlast i koju su, jer je ostala ugranicama Visokog Carstva, evakuisali Austrijanci;

- 9. safera 1112. (27. VII 1700) postavljeni su neferi u tvrđavuDubicu, koju su Austrijanci vratili i predali Visokom Carstvu;

- 10. safera 1112. (28. VII 1700) postavljeni su neferi u pa-lanku Jasenovac, koju su Austrijanci vratili i predali VisokomCarstvu;

- 16. safera 1112. (3. VIlI 1700) Visoko Carstvo je prihvatilotvrđavu Doboj, koju su evakuisali ,Austrijanci i u nju su postavlje-ni neferi;

- 3. rebia I 1112. (20. VIlI 1700) porušen je Brod i povraćenVisokom Carstvu;

- 28. rebia I 1115. (12. VIlI 1703) povraćena je i predana Vi-sokom Carstvu tvrđava Novi, koju su evakulsali Austrijanci.

10 Ovaj sektor granice između Osmanske Carevine i AustI"ijezavršen je 4. februara 1701. godine (up. Rifaat A. Abou-el-Ha], op.cit. p. 470, not 16).

268

potrebna dokumenta koja se odnose na tvrđave i palanke kojesu već. evakuisane i predane.

Pošto je donesena odluka da se sa znanjem i odobrenjemnjegove ekselencije poštovanog i sretnog vezira Halll-paše!'kada se, akobogda, riješi i spor oko Novog Novog, u naše hu-dudname zavedu uslovi d stvar naših granica dovrši i napiše,izdat je ovaj huruf, koji smo mi jedni drugima potpisali ipotvrdili pečatom, koji pokazuje da su, izuzimajući spor okoNovoga, na izloženi način povučene granice bosanskog pogra-ničnog područja, koje je pod upravom Visoke Porte,.i pokra-jina Slavonije i Hrvatske, koje su pod upravom austrijskogcara.

Napisano osmog dana mjeseca safera godine 1112. pohidžri.12 .

Ovo je kaima, potpisana i pečatom proviđena, koju su na-pisali i objelodanili ćehaja njegove ekselencije Elči Ibrahdm--paše Husein-beg, i muderis Ragtb-efendija, koje je on, kao štoje gore izloženo, odredio da ispitaju neriješene i sporne zemljeStarog i Novog Novog li. ostalih, naknadno iskrslih spornihmjesta. Ona se niže navodi doslovno da bi se znale granicepomenutih zemalja kada, akobogda, bude doneseno konačnorješenje.

Kada je Visoka Porta uputila uzvišeni ferman presvijetlomIbrahim-paši, koji je počašćen dužnošću poslanika Visoke Portekod arstrijskog cara, i ikada mu je naređeno da sa carevimopunomoćen:icima vodi razgovore i donese konačnu odluku oproblemu Novog Novog koji je sporan, on je razgovarao sacarevim opunomoćenicima, i pošto je ocijenjeno umjesnim dase prethodno pribavd uvid o spornom mjestu; određen je sanjegove strane ovaj siromah-! i čestiti Ralib-efendija, a sastrane austrijskog cara kava1jer Horštan, i to radi pnibavlja-nja podataka samo o tom spornom mjestu. Bosanskom valijije naređeno da odredi jednog čovjeka saagama pograničnogpodručja, koji raspolažu svim obavještenjima o Novom, te dase, uz znanje sviju pr.i:bave podaci o Novom Novom koji jesporan, izvrši uviđaj na licu mjesta i to napiše.

11 Vid. nap. 3, str. 6.11 Po WMVT odgovara 26. VII 1700. godine.11 Riječ je o Husein-begu, ćehaji Elči Ibrahim-paše.

269

Kada smo došli na sporno mjesto, zajedno sa alajbegomBosne Hasan-agom i vrsnim poznavaocima problema Novoga:novskim dizdarom Arslan-agom, Novljaninom Maihmud-agom,odabašorn Mahmudom Karamemićem, Topal Osman-agom,Novljaninom Hurem-agom, ka1auzorn Kara Mustafom i oda-bašom Murad-agom, koje je odredio bosanski valija, i samnoštvom ostalog stanovništva pograničnog područja, došaoje također i ćesarov predstavnik Horštan, sa starim i iskus-nim kršćanima, koji potpuno poznaju situaciju: Grujicom Žar-kovićem," Radojicom Šarovićem.P Radanom Lukačern'" i saostalima, pa je 'održano vijećanje. U prisustvu svih postavljenoje pitanje: ima li ovdje gdje je ova novoizgrađena tvrđava ivaroš zemlje Staroga Novoga išta je predstavljalo mjestogdje se nalazi ova tvrđava 1 varoš? Sve prisutne age pogra-ničnog područja odgovoriše: »1 na ovoj strani ima zemlje Sta-roga Novoga i njene su granice poznate. Ova tvrđava i varoši podignuto mjesto -' to su bile pojate, bašte i štale stanov-nika Novoga«.

Da bi se' odredile granice zemlje Staroga Novog, koji jena ovoj strani, uz sa:glasnost poimenice navedenih, u ovaj po-sao upućenih ljudi obiju strana, krenulo se, s gornje stranerijeke Une potokom Grabovac, drugim nazivom Kukavica.Fprema strmom brdu, ka osušenim trešnjama;

- odatle brdom do humke Klepala;~ odatle iznad kuće Zahirovića četvrtoj humci;~ (odatle) Radovića dolinom ka Klajinoj kući iznad vode

Ogračnice; .- zatim od potoka' Ljubine preko planine putom ka rje-

čici Žlrovnici, .- zatim nad kuću Kovačevića preko Gage;- (zatim) klancem Krivošije nad Ikuću Jajića;

14 U rukopisimaNB i $ ovo' se ime može čitati Krujica Zako-VlC, .odnosno Zeković, u rukopisima TMA Krujica Zarković, odno-sno Krujica Zal"\ković.

15 U rukopisu NB:Sarbović, u rukopisu Š: Šarojević.n U svim rukopisima hududname najbolje čitanje: Radan

Lukač.17 Potok Kukavica ulijeva se u Unu između sela Ivanjska i

Dobretin, kao njena lijeva pritočica. Grebenom iznad ovog potokaide današnja međurepublička granica, koja Izlazi na Klepalo. Vid.i nap. br. 13"str. 82.

270

- zatim ispod kuće Stanića, preko potoka Grabovica, pre-:ma brdu Pavkovac J potoku Tisovica;

~ (zatim) granicom Novoga i Zrina, pokraj vinogradaHadimovića, na mjesto stare crkve;

- (zatim) između Mlađanove i Cvitanove kuće rječiciDivuši;

- (zatim) rječicom Divušom do rijeke Une.Granice Starog Novog na ovoj strani ubilježene su kako

je napisano.Pošto je presvijetli Ibrahim-efendija ..•kapidžibaša Visoke

Porte i njen opunomoćenik za granice - izvijestio bosanskogvaliju ovako: »Iako nema sumnje da riječna ostrva s gornjestrane zemlje Novoga, na osnovu carskog ugovora, pripadajuVisokoj Porti, ald pošto Stari Novi nije evakuisan ostala su iova ostrva«; on [bosanski valija] je izdao naređenje da oni iova ostrva vide i popišu, pa su i ona, sa znanjem našeg ko-lege Horštana, razgledana i popisana:

- najprije Ravnička ada, koja se zove i Ada Donje Va-roši;

zatim Ošpurganova ada sa kulom,zatim, naprema vrtdllma, druga Ravnička ada,zatim ada Struge, .

- zatim ada Reisa i Šaplića,- ratim druga ada Šaphća,- zatim ada Ahmeda Ljutića,- zatim Gluhina ada, koja se nalazi na mjestu gdje se

sastaju rijeke Una ISana,- zatim Radivojeva ada,- zatim Ada Gornje Varoši,- zatim ada Lješnica sa zidinama kule,- zatim ada Čakića [Čekića],- zatim,gore, ada Sestića.Osim toga, od strane Visoke Porte saopšteno je presvijet-

lom Ibrahim-paši, koji je određen za poslanika u Austriji daje, suprotno carskoj ahitnami, naprema Jasenovcu podignutnanovo jedan čardak oiizgrađena jedna palanka; da su u oko-lini bihaćkog pograničnog područja postavljeni čuvari u pettvrđava, koje su od starina napuštene i razrušene, i kada jeo torne razgovarao sa opunomočenicima austrijskog cara, onisu zahtijevali da se ode, izvrši uviđaj na Li~u mjesta i sazna

271

pravo stanje stvari. Od strane presvijetlog Ibrahim-paše odre-đen je ovaj njegov sluga sa Ragib-efendijom; od strane nje-govog 'veličanstva cara Austrije Horštan, a od strane njegoveekselencije bosanskog va1ije, pošto je o tome obaviješten, odre-đen je i za ovaj posao alajbeg Bosne Hasan-aga. Kada smosva četvorica sa pratnjom stigli, dzvršili uviđaj na licu mjestai popis, utvrđeno je činjenično stanje kako slijedi: .

- na mjestu gdje se Una ulijeva u Savu, naprema Sta-rom Jasenovcu, jedan novopodignut čardak, čiji je donji diood dizme, a ispod njega, sa dvije strane, dva šahi-topa na toč-kovima, a s gornje strane, na mjestu gdje otprilike može dadobaci top svojom ikuglom, na obali rijeke Une, jedna palankaod dizme išaranpoa, sa četiri tabije na četiri ugla, izgleda daje to bio unutrašnji bastien i da je porušen, u kojoj se nalazedireci za temelje od kojih je devet velikih, i 30.:........40 debelihdasaka, a napravljena je nova kuhinja i, također, i jedna oda,i postavljeni su čuvari; pred kapijom na obali rijeke jedančardak i u njemu jedan šahi-top i tri mala topa, takozvaneprangije;

- u bihaćkorn pograničnom području, naprema tvrđaviVrnograč, postavljeni su u razrušeno] tvrđavi Pernik.!" kojase nalazi na mjestu udaljenom otpriliJke četiri sata hoda, ču-vari i jedan haber-top, napravljena je nova kapija unutrašnjetvrđave i nad njom mjesto od nov.i.hdasaka za čuvara;

- naprema tvrđavi Kladuši, na mjestu (udaljenom) otpri-like dva i po sata hoda, u ruševdnarna tvrđave Petrovac, IV

napravljen je novi čardak, s jedne strane podignuta ogradai postavljen haber-top i čuvari;

- zatim na mjestu (udaljenom) dva sata od tvrđave Kla-duše, na ruševinama tvrđave Krstinje,20 napravljena je novaoda od čatrne i postavljeni također čuvari;

.- naprema tvrđavama Mutnici'" i ,pećima,22 na mjestuudaljenom otprilike po četiri, po pet sati, napravljen je na

sve četiri strane ruševine tvrđave Kolkoč23 dizme šaranpov,a u unutrašnjoj tvrđavi nova viseća kapija, dvije čatma-tabije,ispod 'kapije jedan novi čardak, postavljen 'je i jedan haber--top i čuvari;

- blizu Bihaća, na mjestu udaljenom od Tržca dva, a odOstrožca četiri sata hoda, napravljena je nova kapija na tvrđa-vi Kremen.š" jedna nova oda od čatme, a postavljeni su i ču-vari.

Ovo stanje je utvrđeno na Iicu mjesta.Ćehaja Elči Ibrahim-paše, Husejin-beg i muderis Ragib

Ali-fendija, koji je s njim zajedno zadužen za ovaj pred-met, svojom kaimom proviđenom pečatom, saopštilr su sljede-će: »U srijedu, 11. safera 1112.godiine,25 izvijestili smo sada-šnjeg bosanskog valiju, njegovu ekselenciju sretnog i poštova-nog vezira Halil-pašu i krenuli smo u Beč . Akobogda, kadatamo dođemo, izložićemo na opisani način kompletnu sltucijunjegovoj ekselenciji Elči-paši, a on će razgovarati sa predstav-nicima njegovog veličanstva austrijskog cara i kako god budedoneseno rješenje on će ga saopštiti«,

Kada je prepis kaime koju su oni poslali doslovno podne-sen Visokoj Porti, stigla je carska naredba: »Dok spomenutiproblem ne bude dogovoren na licu mjesta, dok ne bude uobli-čen Isročen] i dok tebi ne stigne obavještenje, treba da sinepokolebiv i odlučan u tome da tvrđava Novi sa svojomzemljom dođe pod upravu moje visoke vlasti; da narediš dačuvari novoizgrađenlh tvrđava, i mjesta također, budu odstra-njeni, a njihovi objekti uklonjeni, i da narediš da se ovaj mojuzvišeni ferman protokoliše u sidžilu sarajevskog suda takoda ne nastane mogućnost da odlaganjem i otezanjem bude za-boravljen«, pa su, početkom rebia drugog 1112. godine,!6 usmislu njenog sadržaja koji treba slijediti, od strane sadašnjegbosanskog vaiije njegove ekselencije sretnog i poštovanog ve-zira Halil-paše, i u tu svrhu određenih ljudi, sa krajnjom paž-njom i brigom odmah napisani dokumenti Elči ibrahim-paši,

!3 Kolkoč - Klokoč. na lijevoj strani Gline, zapadno od Ve-like Kladuše a sjeverozapadno od Cetingrada,

!4 Ostaci ove tvrđave, Kremen-gradina. u topografskoi sekcijiKarlovac. (izdanje Vojnogeografskog instituta, dopunjena 1954,1 : 100.000), nalaze se na desnoj strani Korane, istočno od Slunja.

!5 Po WMVT odgovara 29. VII 1700. god." Po WMVT odgovara 15. IX 1700. god.

18 Pernik, sjeverozapadno od Vmograča, južno od Vrgin Mo-sta a istočno od Petrove gore.

It Petrovac, istočno od Vojnića a sjeverno od Velike Kladuše.20 Krstinja, sieverozapadno od Velike Kladuše a južno od

Vojnića.tI Mutnik, selo zapadno od Cazina i rječica Mutnic~, koja. se

ulijeva u Koranu u. blizilI).i'rržca,n Vid. nap. 106, str. 96.

272 18 - Granice bos. pašaluka ... 273

vice banu I. karlovačkom generalu. Am pošto još nije done-seno konačno rješenje, 10 je, na osnovu pI'lispjelog uzvišenogcarskog naređenja, zapisano i abjašnjeno na ovom mjestu.

Napisano navedenog datuma.

Sve što je u ovo.jdsprav! odgovara stvarnomstanju u potpunosti, a ja sam ponizni rob Uzvi-šenoga Boga, Abdullah, zamjenik kadije, [zadu-žen] za granice pokrajine Bosne od strane onogakome pnlpada zapovijed. Neka mu bude opro-šteno!

Pečat: Abdullah

274

Rob Halil,sadašnji·muhafiz Bosne

Pečat: Halil

•:l

VI. PRIJEVOD UGOVORA O GRANICAMASA MLETACKOM REPUBLIKOM

Sve što je napisano u ovom dokumentu upotpunosti odgovara izvornom tekstu.' Napisao jerob božji Alauddin Sabit.! kadija u gradu Sara-jevu.1 Neka mu bude oprošteno!

Povod zbog kojega se pišeova vjerodostojna isprava jesljedeći:

Pošto smo, uz pomoć uzvišenoga Boga i dobrotu svemoć-nog vladara, postavljeni opunomoćenikom za granice od straneVisoke Porte - shodno carskojahitnam:i. .i nagodbi cl. miruzaključenom u mjestu pod nazivom Karlovci - to smo, za-jedno sa ponosom činovnika hrišćanskog naroda, predstavni-kom prvaka Isusovih sljedbenika, koji je opunomoćenik zagranice od strane Mletačka RepUIblike, .komesarom gospodinomDovani Grrmanijem.š neka se sve njegovo završi sa dobrom po-stavili jednu ·gromilu i na grebenu blizu velikog zn~ka, povu-kavši prema Kibli4i tvrđavi Kmn.pravu liniju od velike gro-mile, postavljene na tromeđi, na vrhu 'Medvidija glavdca, kojase nalazi na mjestu poznatom pod nazivom Debelo brdo, kojepripada tvrđavi Knin, koja se nalazi u Dalmaciji;

- zatim strmu pa druga gromila iza Svilove glavice;~ zatim treća gromila na Ravnoj poljani, s desne strane

puta koja ide iz Golubića prema.Kotaru;- zatim je uvrh krševitog ,brijega poznatog pod nazivom

Kameno brdo postavljena četvrta gromila :- glavna-gromilapolukružne linije;

1 Vid. nap, br. 6, str. 7:t U tekstu stoji Sarajbosna.3 Opunornoćnik Mletačke Republike za· povlačenje granice.4 Misli se na Kiibu u Meki, kuda se okreću muslimani prili-

kom molitve,

18' 275

- zatim se krenulo polukružno, Pa peta gromdla na de-snoj strani puta, naprema spomenutoj gromili;

- zatim šesta gromila na lijevoj strani druma Ikoji dolaziiz Dumača u tvrđavu KnJin;

- zatim je postavljena sedma gromila iznad rijeke Radi-ljevac, uvrh brda, na desnoj strani spomenute rijeke. Ispodnje se nalazi jedna oštra latica;

- zatim osma gromila podno druge litioe ispod obronka,na putu koji ide prema kući Husejin-age Čiverice;

- zatim, prešavši obradivo zemljište Pisarevo polje, de-veta gromila na 'livadi bhizu jezera sa trskom;

- zatim se pređe jezero, livada i rijeka Butlšnica, papošto se izbije u Kninsko polje, deseta humka od zemlje, najednom brdu! koje gleda prema vodi Butišnici i jezeru, blizukuće i gumna Špijevića Jure,' na desnoj strani puta koji ideu tvrđavu Knin, pokraj oraha Maunovića Omera; .

- zatim jedanaesta humka na polukružnoj liniji, izmeđudva puta kojd vode tvrđavi Knin i mostu Topolje;

- zatim dvanaesta humka na brežuljku čuvenom podnazivom Ledenica;

+: zatim trinaesta humlka blizu vode Orašniee, na gor-njoj' strand.' puta ikoji dolazi iz Hrastovca;

- zatim četrnaesta gromila dolazeći vodi Crno vrilo, naSridoriku;

- zatim se pređe njiva koja-postoji ispod brda Bralovci,koje se nalazi u selu Kovačić, pa petnaesta gromila na karak-terističnom kamenjaru;

- zatim šesnaesta gromila iznad SelJičina kućišta, a prijenego se dođ~do hadži-Ahmedove kuće i imanja;

-zatim sedamnaesta gromila na brdu Brušnjača:- zatim osamnaesta gromila na putu koji dolazi sa Plje-

šivice, ispod malog .brda Gradina, na putu, iznad ravne i ka-rakteristične stijene;

- zatim devetnaesta humka na desnoj strani puta kojiide prema kuli Topolje, mostu i mlinovima; .

- zatim se pređe preko rijeke Krke, pa dvadeseta humkanaprema jednoj karakterdstičnoj stijeni;

5 To' je današnja Kalatova glavica, sjeverno od Knina:• U turskom tekstu: Išpiyeh ogli Yuro, u ZA (115 a) Giuro

Spijeh. Slično prezime danas ne postoji u ovoj okolini.

276 i ,I"I

-zatim je postavljena dvadeset i prva humka, izmeđudva puta, koji ddu od kule Topolje i mosta prema Lopuškommlinu i Kosovu, a nalazi se ispod brda iBorova kosa;

- zatim, idući pomenutim putom, upisana je kao znakjama koja se nalazi ispod puta, a potom se prođe iznad njei na mjestu koje se spušta prema strmim, a ne stigavši domjesta poznatog pod nazivom Lopuško jezero i Lopuške stije-ne, dvadeset i drugagromila, na lijevoj strani puta;

- zatim se malo prođu Lopuške stijene i polukružnalinija završava se na dvadeset i trećoj gomfli, koja se nalaziispod puta,"

NAVOĐENJE ZNAKOVA PRAViE LLN[JE POVUCENEOD TVRĐAVE KNIN RREMA TVRĐAVI VRLIKA

Od spomenute dvadeset i treće gromiJ.e uzme se pravalinija, ina mjestu koje je blizu pređu se Lopuške stijene iznadputa, i prva gromila na ovoj liniji postavljena je na mjestukoje se može dobaciti kamenom iz ruke;

- 'zatim se, gledajući preko brda sela pod nazivom Lo-puše, povuče prava linija prema mjestu gdje se sa planinomsastaje litica koja se nalazi na planini Kozjak, .pa druga gro-mila - velika gromlla od kamena - na mjestu pozna tom podnazivom Lopuško brdo, drugim imenom Vijenac;

- zatim treća gromila, među hrastovima, na mjestu kojese može dobaciti kamenom iz ruke,

- zatim na mjestu koje se vidi naprema selu Lopuše,koje je nasuprot, četvrta gromila, na donjoj strani sela;

- zaJtim peta gromila, na mjestu ,blizu stare gromile, snjene desne strane, koja se nalazi na njiv-i Podvornici, ispodKenan-agine Ikuće u spomenutom selu;

- zatim, ponovo ti spomenutom selu, šesta gromila poredGlibajića kuće:"

- zatim sedma gromila tako da ograda Laga Ivana osta-je dva aršina desno;

- zatim je 'kao znak upisan veliki, prildčno dugačak iprilično širok kamen, koji se nalazi na obronku Vučje brdo:

1 To je kod današnjeg sela Ubović, jugoistočno od Knina.8 Prezime Glibajić nisam mogao utvrditi na ovom području.

277

~ zatim osma gromila paralelno sa grebenom Vučjegbrda: koje ostaje lijevo;

- zatim velika deveta gromila na brdu Rasuha;- zatim deseta gromiia na karakteristično] stijeni;

,_- zatim jedanaesta gromila na mjestu koje gleda premapolju sela Turić;

-zatim dvanaesta gromila u polju pomenutog sela;- zatim trinaesta gromila na mjestu blizu groba hriš-

ćanina po imenu Verziperni, koji ostaje na desnoj strani;- zatim četrnaesta gromila na 'Putu, idući gore, prema

planini;- zatim petnaesta gromila pored ograde od složenog ka-

menja, na putu koji postoji u zemljištu pod hrastovima, idućiprema velikoj planini i velikoj stijeni;

- zatim šesnaesta gromila u šumi, na malom grebenukoji se sastaje sa velikom stijenom. Ispod nje se nalazi jednadolina ,i jedna dugačka njiva, ikoja ostaje Visokoj Porti, i kadase u pravoj liniji stigne do velike litice, na mjestu gdje se saplaninom doddruje ranije spomenuta litica Kozjaka, povučenaje granica li razdijeljene su i razdvojene zemlje. Pošto je po-menuta stijena čuvena i poznata litica, ona je postala mo-ćan znak;' .

- zatim se produži pravcem prema tvrđavi Vrlika gre-benom stijena koje se nalaze između sela Kijeva i njegovihopkopa, i tri velike, upadljive litice ubilježene su i zapisanekao znakovi.

Na stijenama koje se nalaze na strani tvrđave Vrlikapostavljena je jedna gromila, a zatim se prođe kroz šumudonjom stranom grebena i zađe na područje sela Civljane, pajedna gromila na obronku, na lijevoj strani mjesta poznatogpod nazivom Civljanskastražna glavica, naprema kućama. Tuse završava prava ldnija prema tvrđavi Vrlika.

ZNAKOVI POLUKRU~NE 'LINIJE POVUCENEISPRED TVRĐAVE VRLIKA

od gromile 'koja se nalazi na pravoj liniji, na lijevojstrani Stražne glavice, naprema gorepomenutom selu Civlja-ne, uzeta je polukružna linija koja je data tvrđavi Vrlika, pa

278

prva gromila na njivi ispod zemljišta pod hrastovima, koja senalazi iznad jedne stare gromile i kamenog zida;

- zatim se pređe Vučja glavica, pa druga gromila odpomiješanog kamena i zemlje, usred njive, postavljena na de-snoj strani puta koji dolazi iz tvrđave Knin prema tvrđaviVrlika;

- nasuprot njoj, na lijevoj strani pomenutog puta, upisanje jedan karakterističan brežuljak, i to je postao treći znak;

- zatim četvrta gromila, od pomiješanog kamena i ze-mlje, na njivi, ispod kuće podanika hrišćanina Marojevića;

- zatim se produži, pa peta gromila na mjestu blizu pla-nine, na donjoj strani njive koja se nalazi u uvali, na mjestupoznatom pod nazivom Duboka draga;

-zatim šesta gromila na kružno] liniji, na platou Pod,u ataru sela Kosore;

- zatim sedma gromila, na zemljištu pod hrastovima, iz-nad kuće kosorskog hodže;

- zatim osma gro.mila, na karakterističnom brežuljku nalijevoj strani kuće kosorskog hodže, na mjestu koje gleda upolje, iznad jednog prostora pod hrastovima;

- zatim, dolazeći kući Durakbegov.ića, prošavši kroz hra-stik koji se nalazi nasuprot njoj, i prošavši desnim vrhomzemljišta pod hrastovima kada se prilazi kući s donje strane,deveta gromila ispod kuće, na njivd Podvornica;

- zatim idući prema Lugu, deseta grom ila na ravnommjestu, na livadi Durakbegovića;

- zatim, prošavši Lug, jedanaesta humka na polukružnojliniji, među šumama;

- zatim je postavljena dvanaesta humka pored Murse-lagića šume, kraj stare grom ile koja se nalazi na brežuljkuPrekorica;

-- zatim trinaesta humka od zemlje, u Murselagića šumi,pored jezera u kojemu uvijek dma vode;

- zatim četrnaesta humka, također u Murselagića šumi,na desnoj strani kolskog puta koji dolazi u tvrđavu Vrlika izseoceta Vinalić;

- zatim petnaesta humka u šumi Kotarevića;- zatim, izašavši iz šume, šesnaesta humka usred njive;

zatim sedamnaesta humka između Slane vode i mlinskog puta;

279

- zatim osamnaesta humka na brdu iznad uvale Je-ževina;

- zatim devetnaesta humka između -dva puta koji iz Vrli-ke idu prema Vukovom mostu i opkopu Kalinića;

- zatim dvadaeseta humka, na brežuljku, ispod Mešićakuća u selu Podosoje;

- zatim se kružna linija završava na dvadeset i prvojgromild, postavljenoj na pravoj liniji koja je povučena od tvr-đave Vrlika prema tvrđavi Sinj, iznad dva velika prava sta-bla, nad Mešića kućom, na zemljištu pod hrastovima poznatompod nazivom Krč.

NAVOĐENJE ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUGENEon TVRĐAViE VRLliKA. PREMA TVRĐA VI SINJ

Od prvog znaka postavljenog na pravoj liniji, na mjestupod nazivom Krč - poslije završavanja polukružne linije iprve' gromile postavljene na pravcu - izlazeći na greben nagornjoj strani stare gradine koja postoji iznad Bukarića ku-ća,9 postavljena je druga gromila u velikoj šumi, blizu jednogkarakterističnog kamenjara ispod Golog brda, pokraj mjestapoznatug pod nazivom njiva Bajramdol;

- zatim se pređe pomenuta njiva Bajramdol, pa trećagromila na podnožju brda;

- zatim se pređe preko brda, pa se pređe preko putakojJi iz tvrđave Vrlika ide prema selu Otišić, pa četvrta gro-mila, u šumi, s lijeve strane puta; .

- zatim peta gromila na području sela Otišić, u brdupoznatom !pod nazivom Dubrava, naprama spomenutom selu;

- zatim šesta gromila, na mjestu pod nazivom Vlaka, uOtišićkoj dubravi, pored jedne velike jame;

- zatim je postavljena sedma gromila na mjestu podnazivom Kriva draga, na području sela Otišić, a to je mjestogdje se dodiruju granice područja sela Maljkovo i sela Otišić;

- zatim osma gromila na mjestu poznatom pod nazivomKrstacdol, u granicama sela Maljkovo, pored zimskog prebi-vališta za ovce serdara Vučkovića;

• U ZA (117 a) Bucarich, Ovakvo prezime na ovom područjusada ne postoji.

280

- zatim deveta gromila pored dola-klanca koji postoji u .Tvrdoj dragi, u granicama spomenutog sela;

~ zatim deseta gromila na jednom brežuljku koji se na-lazi između Ponora i Seline, na njivama Poljice, također ugranicama spomenutog sela;

- zatim se pređe preko brda pa jedanaesta gromila unjivama, u karakterističnom kamenjaru, u granicama po-travlja;

.- zatim dvadeseta gromila na Potravničkom gaju;- zatim trinaesta gromila između dva velika hrasta, na

desnoj strani puta koji dolazi selu, ispod Plazovića kuće, aselo Potravlje ostaje desno;

- zatim četrnaesta gromila ispod kuće nekog Baranovi-ća, na njegovoj njivi;

- zatim petnaesta gromila ispod jednog velikog panja skrstom, u Krisovoj njivi, ispod Šilovića kuće, u selu Potravlje;

- zatim velika šesnaesta gromila ponovo u selu Potrav-Ije, u njivi na mjestu udaljenom koliko se može kamenom do-baciti iz ruke, naprema vrtači koja se nalazi ispod puta kojidolazi iz sela Otišić;

- zatim sedamnaesta gromila na mjestu blizu gaja, uvrhnjive ispod spomenutog puta, također u selu Potravlje;

-'- zatim se pređe lijevom stranom Šilovića lokve, lokvaostaje desno, iziđe se na čistinu pravim putom, pređe prekoputa na desnu stranu, pa osamnaesta gromila u polju selaSatrić s desne strane puta;

- zatim devetnaesta gromila u dužini jednog velikoghrasta, na spomenutom polju;

- zatim se pređe lug pa dvadeseta grom ila u krčevini,na jednoj velikoj istaknutoj stijeni koja se nalazi na gornjojstrani pomenutog polja;

- zatim se ponovo produži pomenutom krčevinom, pa po-što u krčevini postoji' jedan mali brežuljak, dvadeset i prvagromila na njemu;. - zatim se pređe veliki gaj, pa dvadeset i druga gromila

na raskršću, na području sela Satrić;- zatim se pređe preko vrletnog klanca, pa dvadeset i

treća gromila ispod jedne male njive u šumi, u granicama sela

10 Ovaj klanac mještani danas nazivaju Točilo.

281

Hrvace, postavljena iznad Zrnačkog vrHa, koje se nalazi ugranicama sela Hrvace;

- zatim se prođe kroz šumu, pa dvadeset i četvrta gro-mila, na velikoj staroj gromili, na zemljištu pod hrastovima,u granicama sela Hrvace;

- zatim dvadeset i peta gromila ponovo u granicamasela Hrvace, u njivama, paralelno sa planinom Plišivicom;

- zatim preko zemljišta pod hrastovima pored jednogklanca, i pošto se prilično prođe šumovitim grebenom, posta-vljena je dvadeset i šesta gromila na stijenama koje se nalazeiznad jezera u granicama sela Lučani, na mjestu koje se vidiiz Sinja;

- zatim je postavljeaa impozantna dvadeset i sedma gro-mila, na stijeni poput soli, na grebenu koji se nalazi na Simra-kovim stijenama. Tu se završava prava linija prema tvrđaviSinj.

OBJASNJENJE ZNAKOVA POLUKRUZNE LINIJEKOJI SU POSTAVLJENI OKO TV<RĐAVE SlIlNJ

Odatle, od Simrakovih stijena - od (posljednje) gromilepostavljene na pravoj liniji - započinje polukružna linija.Prva gromila postavljena je ispod puta, u njivi Đakovića;

- zatim druga gromila na Ibrijegu Đakovića, u Voumzi,zaseoku sela Lučane. Postavljena je između dva puta koji do-laze od zaseoka Voumza;

- zatim treća gromila na brdu sela Suhač;- zatim četvrta .gromila na brežuljku, koji postoji izme-

đu sela Suhač i ove spomenute polukružne linije;- zatim naniže pa peta gromila od kamena, na mjestu

koje gleda prema javnom putu, u blizini kuće pod nazivomZobanovina;

- odatle strmu pa šesta gromila koja je od kamena izemlje, pored puta, u bliziIlli bunara pod nazivom Ciganskibunar, prešavši javni put koji iz sela Hrvace ide u tvrđa-vu Sinj;

11 Na ovom mjestu danas žive porodice BUođerić.11 Ovu jarogu mještani danas nazivaju Rivina.

282

-- zatim grebenom, pa sedma gromila od kamena, na rububrda koje gleda prema polju, u blizini Kosovića posjeda, ugranicama sela Karakašica;

- zatim strmu, pa osma gromila u granicama sela Pod-stinje, naprema pnirodnom bunaru, blizu javnog dr uma kojiod Alipašinog čilluka vodi u tvrđavu Sdnj;

- zatim deveta humka od zemlje, u blizini gumna s lijevestrane suhog ponora, koji se nalazi na ravnom mjestu, u nji-vama;

- zatim uzbrdo pa deseta grom ila od kamena, na mjestukoje gleda prema mostu rijeke Cetine i polju, apoznato jepod nazivom Podstmjska greda, na vrhu jedne velike ovalnestijene, koja se nalazi na kamenitom, krševitom grebenu;

- zatim strmu kroz hrastik, pa izašavši na uzbrdicujedne velike uvale, prema jedanaestoj gromiH, postavljenoj nabrdu koje gleda prema Jasenskom polju;

- zatim kroz hrastik prema dvanaestoj gromili od kame-na, postavljenoj na Gluvim stijenama, na mjestu koje gledaprema Karahodžića kućama i selu Glavice;

- zatim se siđe niz stijene pa prema trinaestoj gromili,postavljenoj blizu jednog velikog oraha na rubu njdve, kojase nalazi pod stijenom, u granicama sela Glavice;

- zatim se, preko njiva, pređe suha jaruga, pa premačetrnaestoj humci od kamena i zemlje, koja je postavljenablizu javnog drurna, koji od mosta preko rijeke Cetine vodi utvrđavu Sinj;

- zatim preko obradivog zemljišta pa petnaesta gromilana putu, između dva orahova stabla, pokraj Karahodžića kuća,blizu Koštića kule;

_ zatim šesnaesta gromila Iznad Koštića kule, koja osta-je unutar polukružne linije;

- zatim, ostavivši Karahodžića kuće izvan polukružnelinije - na turskoj strani - preko bašča i bostanluka, pre-ma sedamnaestoj gromi1i, postavljenoj blizu ugla Karahodžićaahara, pokraj jednog velikog orahovog drveta;

- zatim, ostavivši pojatuspomenutih Karahodžića unutarpolukružne linije, prošavši lijevo od nje, prema osamnaestojgromili od kamena i zemlje, koja je postavljena na privatnomputu;

283

~ zatim, preš~vši mali brežuljak devetnaesta gromila, po-stavljena na obradivorn zemljištu, prilazeći javnom putu kojiod Osmanagića kuća vodi u tvrđavu Sinj;

-:-:-zatim se pređe spomenuti put, pa preko obradivogaemljišta prema dvadesetoj gromili, postavljenoj blizu drugogJavnog puta, iznad Šaronića kule;

.. - zatim se između dviju kula pređe preko obradivog ze-mljišta,: pa prema dvadeset i prvoj humki, postavljenoj na li-vadi poznatoj pod nazivom Maloharica;

- zatim se produži malo preko jezera, pa dvadeset idruga humka pokraj jezera;

- zatim dvadeset i treća humka u jezeru,- zatim se dvadeset i četvrtom humkom, u granicama

sela Brnaze, završava polukružna linija i započinja prava li-nija koja se povlači od tvrđave Sinj prema tvrđavi Zadvarje.

OBJA,sNJĐNJiE ZNAKOVA PRAVE LINIJt KOJA IDE ODTVRĐAVE SINJ PREMA TVRDAVI ZADVARJE, DRUGIM

IMENOM DVA<RE

Dolazeći kući Mandića Šahina, u granicama sela Brnaze,postavljena je, u polju, prva humka;

- zatim prošavši desno od spomenute kule, kula i njenodvorište ostaju lijevo, paralelno, pošavši malo uzbrdo drugagromila; ,

- zatim se od dvorišta (Mandića kule) uziđe pravom li-nijom na brijeg, pa treća gromila od kamena, pokraj staregromile, koja se nalazi s desne strane gradine pod nazivomMiholjača;

- za~m se pravom linijom iziđe iz sela Brnaze,pa čet-vrtagromila pokraj gumna ispod brijega;

- zatim peta humka od zemlje, na pravoj liniji, na liva-dama Brnaza; . .

- zatim opet preko livada, pa šesta humka na rubu moč-vare;

- zatim preko močvare, pa sedma humka na livadamasela Turjaoi, blizu velike močvare koja se prostire premaCetini;

284

- zatim osma humka koja je postavljena na mjestublizu ruba velike močvare i livada Turjaka;

- zatim se ponovo ide pravom linijom, pa deveta humka,postavljena u velikoj močvari, narprema opkopima sela Turjaci;

- zatim opet pravom linijom preći preko močvare na-prema selu Turjaci i izaći na livade Vučjadraga, pa desetojhumci postavljenoj između jezera i livada;

- zatim preko livada, ostavivši selo Vučja Draga desno,prema jedanaestoj humci postavljenoj na livadama koje se na-laze naprema klancu; .

- zatim preći livade u pravoj liniji pa prema dvana-estoj humci, postavljenoj naobradivom zemljištu, na rubupodručja sela Košute, blizu malog hrastika;

~ zatim, prešavši hrastik u pravoj liniji, trinaestoj hum-ki, postavljenoj na rubu obradivog zemljišta;

- zatim preko obradivog zemljišta četrnaestoj humkiblizu šikare;

- zatim petnaestoj humki, koja je postavljena na malombrežuljku, koji se nalazi na obradivom zemljištu;

- zatim opet preko obradivog zemljišta, šesnaestoj gro-mili od kamena, postavljenoj blizu stabla trešnje, na obradi-vom zemljištu koje se nalazi na lijevoj strani javnog druma,koji ide iz tvrđave Sinj, ispod sela Košute;

- zatim ponovo preko obradivog zemljišta ispod nave-denog sela, pa prešavši pomenuti javni drum, sedamnaestojhumki iznad puta;

- zatim preko obradivog zemljišta osamnaestoj humkipostavljenoj na Bijelom brijegu;

- zatim se ponovo pređe preko obradivog zemljišta, padevetnaestoj gromili, postavljenoj na uzdignutom brežuljku,,koji gleda prema Triljskoj skeli, iznad crkve Sv. Mihovila,pod velikim brdom poznatim pod nazivom Gardun;

- zatim pravom linijom, pa dvadeseta gromila od ka-mena, na strmini ispod javnog druma, koji ide iz sela Babinaprema Cetini;

- zatim dvadeset i prva gromila pokraj čardaka iznadTriljske skele; .

- zatim se u pravoj liniji pređe preko rijeke Cetine ispodpješačkog prelaza koji postoji na rijeci Cetini, pa dvadeset i

285

druga humka od zemlje, ispod javnog druma, na podnožjusela Caporice;

- zatim dvadeset i treća humka od kamena i zemlje,između dvije kuće pod slamom, uporedo sa kulom koja postojiu 'granicama pomenutog sela;

- zatim dvadeset i četvrta humka od kamena i zemlje,na njivi, opet u granicama Caporica;

- zatim dvadeset i peta humka pokraj šikare, ponovo ugranicama pomenutog sela;

- zatim dvadeset i šesta gromila od kamena, također ugranicama pomenutog sela, s gornje strane vode Vrilače, po-kraj stabla trešnje;

- zatim dvadeset i sedma grornila od kamena, opet ugranicama sela Caporica, s druge strane pomenute vodeVrilače;

- zatim dvadeset i osma gromila od kamena, ponovo ugranicama spomenutog sela, iznad sela Čerrnandol, 'POvrh nji-ve čuvene pod nazivom Subašina njiva;

- zatim je postavljena dvadeset i deveta gromila s de-sile strane gradine čuvene i poznate pod nazivom Cermanskagradina, koja se nalazi u granicama sela Cermandol:

- zatim trideseta gromila na desnoj strani šumovitoggrebena pod nazivom Prisoje, u granicama Cermandola;

- zatim, prošavši donjom stranom Božidarove njive ugranicama sela Ugljane, trideset i prva gromila na pravojliniji, u hrastiku;

- zatim se prođe kroz šumu, prođe se desno od Goju-nove njive naprema Gojunovoj gredi i na njenoj desnoj strani,pa trideset i druga gromila među starim gromilama ispod nje;

- zatim trideset i treća gromila na Valentića podu, pono-vo u granicama pomenutog sela;

- zatim se pređe preko puta, prođe se prilično šumom ikamenjarom, pa trideset i četvrta gromila na brdu MaliZlatac;

- zatim se, opet šumom, ide uzbrdo .i na staru gromilu naVelikom Zlatcu, pošto je to čuvena i poznata gromila na mje-stu gdje sveštenici održavaju mise, stavljeno je dosta kamenai to je postalo trideset i peti znak;

I~~"

286

- zatim se siđe niz brdo pa trideset !i šesta grornila odkamena i zemlje, na prostoru iemeđu dugačke njive i njivePoljice hrišćanina po imenu Perković;

- zatim tI'ideset i sedma gromila od kamena na brduBila v.Jaka,u granicama Ugljana, na lijevoj strani javnog putakoji ide prema Cerempolju;13

-zatim je postavljena trideset i osma gromila od ka-mena, nešto desno od vrha brda poznatog pod nazivom Straž-bena glavica, u granicama sela Nova Sela. Pošto je navedenobrdo visoko to se mjesto vidi iz tvrđave Sinj;

- zatim se ide kroz kamenjar i šumu, pa trideset i de-veta gromila od kamena, u 'šumi i kršu, na Krugljačkoj strani,također u granicama pomenutog sela;

- zatim je postavljena četrdeseta gromila od kamenaiznad puta, na padini krševitog i šumovdtog brda pod nazivomMaglaj, na završetku područja sela Nova Sela;

- zatim se padinom prođe strmu, pa četrdeset ·i prvagromila, na malom brijegu u obradivom zemljištu, pokrajkamene građe; ,

- zatim se pređe preko šume i uvale pa četrde~~t i dr u-gagromila na mjestu pod nazivom Drenovik brdo, na prostoruzvanom Ljut; ,

- zatim se ponovo prođe kršem i šumom, i'.llbijena njivuDračevice, pa četrdeset i treća gromila koja je postavljenapokraj oraha, usred pomenute njive;

- zatim strmu, pa četrdeset i čertvrta gromila pokrajgumna, na rubu spomenute njive;

- zatim se pređe ponovo preko veli:ke šume i uvale, iziđena brdo, pa četrdeset i peta gromila koja je postavljena iznadIshakagića kuće, u granicama sela Blato;, - zatim se stigne do nizbrdice pa četrdeset i šesta gro-

mila, pokraj velike ograde, blizu velikog oraha i: vinogradaispod brda;

- zatim se pređe preko obradivog zemljišta pa četrdeseti sedma gromila, koja je postavljena na !brežuljku;

13Cerin Polje, u ZA (120 a) Cerin Poglie, To je današnjeCerempolje, selo jugoistočno od Ugljana a sjeverno od NovihSela.

287

-zatim se pređe preko javnog puta koji ide prema tvr-đavi Zadvarje i prema Radobolji, pa četrdeset i osma gromila,postavljena pored puta;

- zatim četrdeset i deveta gromila, postavljena pokrajoraha i trešnje, na ravnom mjestu u njivi;

- zatim pedeseta humka naprema Hasanbegovoj kuli,blizu rijeke Cetine, na mjestu koje gleda prema rijeci;

-zatim se pravom linijom pređe preko rijeke Cetine, papedeset i prva gromila, blizu Hasan-bogove kule, na njenojlijevoj strani, u kamenjaru koji također gleda prema rijeci;

- zatim se ponovo pređe kamenjar završetkom njiveDvorište, pa pedeset i druga gromila na kamenjaru s donjestrane sprem'i.šta za stočnu hranu,a s gornje strane kućehrlšćanina koji se zove Ka:galović;

- zatim uzbrdo pravom Iinijom pa pedeset i treća gro-mila koja je postavljena na vrhu krševitog brda poznatog podnazivom Velika Rusava;

- zatim se pređe krševita uvela, pa pedeset i četvrtagromila koja je postavljena na mjesto poznato pod imenomOrlovo brdo;

- zatim se siđe strmu, pređe preko velike šume ti kame-njara, pa pedeset i peta gromila, koja je postavljena na sti-jeni čuvenoj pod nazivom Kaučina. Tu se završava prava li-nija povučena od tvrđave Sinj, azapočinje polukružna linija.

ZNAKOVI K1RUZNE LINIJE DATE TVRĐAVI DVAREDRUGIM IMENOM ZADVARJE

Skrenuvši na polukružnu liniju lijevo od prave linijekoja dolazi od tvrđave Sinj, ide se preko teško prohodnogšumovdtog i krševitog zemljišta, pa jednagromila, postavljenablizu rijeke Cetine, na mjestu pod nazivom Mazgeće staze;

- zatim se preko spomenute rijeke pređe prema Rado-bolji, pa druga gromila na mjestu pod nazivom Grude, ispodJankovića staze;

- zatim polukružno preko brda pa treća gromila na krše-vitom i šumovitom prostoru, čuvenom pod nazivom Vlaka;

- zatim preko šumovitog i krševitog područja, pa četvrtagromila na stijeni čuvenoj pod nazivom Pusti kuk;

288

- zatim peta gromila na desnoj strani puta, koji prelazipreko njive Hasan-begov dolac i ide prema rijeci Cetini;

- zatim se pređe preko krševitog i šumovitog terena pašesta gromila uvrh njive Ograđenica, na putu koji idei:z Ra-dobolje prema tvrđavi Zadvarje;

- zatim se pređe njiva Ograđenica i njen zid, pa sedmagromila iznad nje, na rubu šume;

- zatim osmagromila na polukružnoj liniji, na mjestupoznatom pod nazivom Zadvarska ljut, bldzu jedne izduženenjivice, a ne došavši do Oskorušne glave, pokraj' jedne velikekrševite uvale sa strane tvrđave;

- zatim je postavljena deveta gromila na lijevoj stranijavnog druma, koji 'ide od Radobolje prema tvrđavi Zadvarje,u ravnom kamenjaru, poznatom pod nazivom Ravna vlaka;

- zatim kroz krševitu šumu također na polukružnoj li-niji, pa deseta gromila na mjestu blizu Popovića ježe;

- zatim se ide krševitim i šumovitim područjem, pajedanaesta gromila prije nego što se stigne na put koji, nalijevoj strani uvale, ide iz Poganog doea prema tvrđavi Za-dvarje;

- zatim se pređe pomenuti drum, pređe se šumovrto ikrševito zemljište isto kao i prethodno, pa dvanaesta gromilasa desne strane i uporedo sa čuvenom Carevom kamenicorn:

- zatim se ponovo ide preko šumovitog zemljašta pa tri-naesta gromila na desnoj strani javnog puta, koji iz tvrđaveImotski, nahije Župe i Vrgorca ide u tvrđavu Zadvarje;

- zatim četrnaesta gromila na rubu šume, pokraj njiveRavne Mijodrage;

-zatim' opet preko šume, teško prolaznog krša i gustešikare, pa petnaesta gromilablizudva veli:ka hrasta, na ka-menitom brijegu pod nazivom Radkovac; ,

- zatim se ponovo prođe malo šikare i krša pa šesnaestagromila među hrastovima, na mjestučuvenom pod nazivomRavni kuk;

~ zatim, prošavši ponovo teško prohodnim kamenjaromi šumom, sedamnaesta gromila na polukružnoj Iirrijd, na jednojkamenoj glavici;

- zatim se prođe kroz također teško prohodni kamenjari šumu, pa osamnaesta gromila blizu puta koji dde. na kuluPoletica;

19 - Granice bos. pašaluka ... 289

- zatim se ponovo pređe preko krša i šume, i na devet-naestoj gromili od kamena, koja je postavljena na malombrdu u Ljubočevu, završava se polukružna linija .pomenutetvrđave. To je i glavna gromila prave linije koja ide prematvrđavi Vrgorac.

OBJASNJENJiE ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUCENEOD TVRĐAVE ZADVARJE PREMA TVRĐAVI VRGORAC

Od pomenute devetnaeste gromile pođe se pravom linijompa jedna gromila u granicama Grabovca, na brijegu Golaglava, ispod brda Pale;

- zatim se pređecrnogorično područje planine Biokovo,prođe se ispod Sv. Dorđavkoji se nalazi na spomenutoj planini,i u granicama Zagvozda postavljene su, na pravoj Uniji, trigromile;

- zatim se produži pravom linij.om pa peta gromila sgornje strane Vučjeg dola, na obronku Golog brda, kojese nalazi paralelno sa crkvom Sv. Đorđa, u granicama selaGornji Vrhdol;

- zatim se kroz kamenjar pređe preko velike uvale paprema šestoj gromili, koja je postavljena na šumovitom i ka-menitom brdu čuvenom pod nazivom Vodena glavica:

- zatim se prođe kroz selo Vrba, pa sedma gromi1a namjestu poznatom pod nazivom Siljanska glavica;

- zatim se ponovo prolazi kroz šumu i krš, pa osmojgromili postavljenoj s gornje strane Lužnog doca, na mjestupod nazivom Lužni Gudelić;

- zatim se pređe grebenom brda, pa deveta gromila iz-nad njive Dolac hrišćanina koji se zove Vukić i [iznad] popov-ske kuće;

- zatim se pređe brdo i šikara, pa prema desetoj gromili,postavljenoj u granicama sela Gornji Vrhdol, pokraj kućehrišćanlna koji se zove Dobrović;

- zatim se pređe preko krša i šume, pa prema jedana-estoj gromili postavljenoj u selu Godinj, u bli.zini kuće, gumnai velikog oraha hrišćanina koji se zove Pavatović;

290

- zatim se pređe preko obradivog zemljišta i na brdu.koje se zove Godinj, postavljena je dvanaesta gromila, u gra-nicama Godinja; .

- zatim se ponovo pređe preko šumovltog i krševitog te-rena, i na staroj velikoj gromili u šumi, ispod puta, u gra-nicama sela Hraštani, s desne strane kute kneza Nikolice,postavljena je trinaesta gromila;

- zatim četrnaesta gromila iznad puta, na mjestu gdjese sastaju granice sela Hraštani i sela Kozica;

.- zatim se pređe preko. obradivog zemljišta pa petnaestagromila u njivi Kobila, hrišćanina koji se zove Štuhć, u gra-nicama sela Kozice;

- zatim se pređe također preko obradivog zemljišta pašesnaestagromila postavljena s donje strane vode Vrutak, ublizini mjesta starog vinograda nekog Mihočevića, na rubuzemljišta pod hrastovima;

- zatim se produži malo naprijed pa sedamnaesta gro-mila na pravoj liniji, na uglu Poprečnih njiva, s desne strane'dva velika orahova stabla;

- zatim osamnaesta gromila ispod crkve, na mjestu podnazivom Podmoć;

- zatim uzbrdo pa je od obiju strana kao granični znakubilježen vrh planine Mihovija, koji je postao devetnaestiznak;

- zatim se sa vrha planine Mihovija strmu pređe prekouvale, pa dvadeseta grom ila na mjestu pod nazivom Prvafkovaglavica, iznad sela Zavojane;

_ zatim se pređe velika uvala pa dvadeset i prva gro-mila, koja je postavljena na obradivomzemljištu Vlibice, ispoddva velika bunara;

- zatim se ponovo produži brdom pa dvadeset .i drugagrom ila iznad puta;

- zatim se produži ponovo. pomenutim brdom, pa· premadvadeset i trećoj gromili postavljenoj na mjestu pod nazivomDobri dub;

- zatim se produži spomenutim brdom, pa pošto se pređepreko uvale, dvadeset i četvrta gromila na brdu Kruščica,iznad sela Prapatnica;

19' 291

- zatim se, pređe preko velike šume i krša. pa dvadeseti. peta gromila na velikoj stijeni usred planine Motokit, iznadsela Prapatnaca;

-zatim. idući prema Vrgorcu. s desne strane i ispodbrijega između planina Veliki i Mali Motokit, dvadeset i šestagrornlla, tako da selo Prapatnica ostaje na lijevoj strani. aselo Kotezi na desnoj strani prave Iinije. Odatle se pravalinija spušta strmu .i završava se u tvrđavi Vrgorac.

ZNAKOVIPOLUKRu2NE LINLJEKOJA JE DATA TVRĐAVI V.RGORAC

00. pomenute dvadeset i šeste gromile skrene se 1ijevona polukružnu liniju. ide se strmu kroz pomenutu planinuMotokit, kroz krševiti šumovit teren. i u blizini Duboke dra-ge, koja ,ostaje na strani tvrđave Vrgorac i sela Prapatnica,koja ostaje Visokoj Porti, na mjestu gdje se sastaju granice sapomenutom Dubokom dragom, postavljena je jedna gromdla;

..- zatim se prođe kroz šumu pa druga gromila, postav-ljena 'namjestu poznatom pod nazivom Nadbanja, pored puta;

- zatim se polukružno prođe kroz šumovit i krševit te-ren pa treta gromilana mjestu pod nazivom Banja, poznatoml' pod nazivom brdo Orah;

- zatim se ponovo prođe kroz šumu i šumovite područjepa četvrtagromila u' BubriJgu,ispod uvale Vanjača, na mjestupod' nazivomOrah:

- zatim kroz pomenuti Orah, pa peta gromdla na pome-nutom brdu BUlbrig. iznad izvora Cerniee;

-zatim ,se ide ponovo kroz šumu pa šesta gromila, opet-na pomenutom Bubrigu, iznad Brestova polja;, ;; ':c.- zatim 'se spusti strmu pa sedma gromila, koja je po-stavljena na pomenutom polju ispod Bubriga;

, • s» '",:,-. zatimse pređe put Lobradšvozemljište pa osma hum-ka;, postavljena-na JjbraMm~hodžinoj njivi, na zemljištu Mra-mori

'..- zatim se pređa-područje Mramora, pa deveta humka,koja, je' postavljena na mjestu pod nazivom Bilobriga, naserdar Afi-agino] :njivi;

,,'

li

- zatim se pređe preko polja i vode, -pređe se voda Tro- 'pića jaz,14 pa deseta humka koja je postavljena pored vrbe;na mjestu poznatom pod nazivom Prokopica;

- zatim se ponovo ide poljem pa jedanaesta gromila odkamena i zemlje, na donjoj strani mosta Pelkovao, na dizda-raginoj zemlji, Cuprija ostaje desno.

- Zatim trinaesta grom ila na mjestu čuvenom pod nazi-vom Vučine, s gornje strane puta, -također u' pomenutompolju; "

- zatim uzbrdo pa četrnaesta gromila,koja jeipostavlje-na na mjestu blizuŠkuljskog brda, i Gradine. Na pomenutommjestu završava se polukružna linija. To je i početni-znakprave linije povučene prema tvrđavi Citluk.

ZlNAKOVI RRAVE LIiNiIJ'EBOVUCENE ODTVRĐAVE VRGOiRAC PRlEMA TVRĐAVI CITLUK

Od pomenute četrnaeste gromile vna polukružnoj Idrrijizapočinje prava linija. Ispod spomenutog brda Gradinaprođesa grebenom brda kroz šumu pa jedna gromi1akoja je postav-ljena na pravoj liniji, na VMU brda iznad Otrića:

- zatim druga gromila grebenom brda, na mjestu podnazivom Dusinsko ibrdo; . ,.

- zatim ponovo grebenom pomenutog brda, pa trećagromila .koja je postavljena na vrhu Ibrda čuvenog pod nazi-vom Prolog;

- zatim strmu, u uvali Prologa preći preko puta; pačetvrta gromila blizu hTJš(:anskog groblja;

-- zatim uzbrdo pa 'peta gromila, koja je postavljena bli-zu planine, iznad kuća Dropulića i brda ZVeči

~ zatim se ispod planine i grebena.pređepreko šume pašesta grornila naprema brdima Zveč ~ Semij;

- zatim ponovo kroz šumu pa sedma gromdla, koja' jepostavljena iznad sela poznatog pod nazivom Crljene šume,ispod vrha Grad-čina, koji gleda strmu u polje;

- zatim se spusti u polje Jezerac, pa osma gromila nadesnoj strani vrha karnenitog brda U polju, koji 'se 'nazivaZelenikovac, na rubu vrha;

t4 U ZA (122 a) Trobichia Giaz, nepowato.,

293

- zatim se pređe pomenuto polje Jezerac i potok Klokun,pa je postavljena deveta humka na mjestu pod nazivom Sporopolje;

- zatim se, ponovo pravom linijom, pređe preko polja,pa deseta humka, opet u bLizini pomenutog potoka Klokun,usred polja;

- zatim se ponovo pređe polje i potok, ide sredinom poljaJezerac, pa blizu njegovog ruba, pokraj njive, jedanaesta gro-mila;

- zatim se pređe preko velike šume, pa dvanaesta gro-mila postavljena naprema brdu Rudnik, na lijevoj strani brdapod nazivom Plaznik;

- zatim se pređe ponovo preko velike šume, pa trina-esta grornila, koja je postavljena na kamenu, iznad obradivogzemljišta Bebića, na desnoj strani puta i brda Plitne kame-nice; .

-- zatim strmu pa ponov-o kroz v-eliku šumu i, prošavšiispod sela Bijača, koje ostaj-e Visokoj Porti, postavljena ječetrnaesta gromila i.znad mjesta pod nazivom Rotni dolac, narubu ldjeve strane brda Dragovija;

- zatim se pređe uvala Rotni dolac i šuma, pa petnaestagromila ispod brda Gari:šte, na lijevoj strani puta;

- zatim se pređe preko uvale i potoka, pa šesnaesta gro-mila koja je postavljena na brdu Krstine, iznad velikog jezera,naprema tvrđavi Stara Gabela;

- zatim se pređe uvala pa na mjestu pod nazivom Crnić,sedamnaesta gromila u dužini hrastovog stabla, na stijeni, narubu jezera, s donje strane izvora Alečkovac;

- za-tim ponovo rubom jezera preko prostora pod trskom,pravo prema tvrđavi Čithrk, pa osamnaesta humka, postavlje-na s desne strane jezera, na obradivom zemljištu, na mjestupod nazivom Glavnice, a prava linija se završava u tvrđaviCitluk.

ZNAKov;r POLUKRU2NE LlNJJEPOVUCENE ZA TVRDAvu G.AlBELAI CITLUK

Od pomenute osamnaeste humke krene se polukružnomlinijom, pređe se preko jezera na lijevu stranu i, izašavši dz

294

jezera, jedna gromila, koja je postavljena iznad puta koji vodi'prema Gaibeli;

- zatim uz-brdo, također polukružno i preko krša, pa dru-ga gromila koja je postavljena s desne strane i ispod velikegrom ile poznate pod nazivom Trogrla;

- zatim također preko krša, idući grebenom, treća gro-mila;

- zatim četvrta gromila, koja je postavljena na samomvrhu poznatog i čuvenog brda Milanovačka gradina;

- zatim nizbrdo, spuštajući se Zaluškom jezeru, petagromila na padini ; .

- zatim se spusti u jezero, pređe preko prostora podtrskom, i dolazeći rijeci Bušind, šesta humka, koja je postav-ljena blizu šikare;

- zatim se pređe preko pomenute vode Bašine, pa jesedma humka na polukružnoj liniji postavljena u polju, na-prema Stružkoj kuli;

- zatim se pređe javni put koji ide u Čithrk, kula Struž-ka ostaje na lijevoj strani, - Vdsokoj Porti, pa osma humka.koja je postavljena blizu rijeke Trebižat, na mjestu koje gledaprema rijeci;

- zatim se pređe pomenuta rijeka, pa deveta humka ko-ja je postavljena u Otoci;

- zatim se pređe veliki lug pa su, u blizini Neretve,jednoj bijeloj jasici, koja je poznata kod stanovništva, okre-sane grane da bi postala znak, i ona je postala deseti znak;

- zatim se pređe preko rijeke Neretve pa jedanaestahumka koja je postavljena na mjestu pod nazivom Drače,ispod sela Krivač, blizu rijeke Neretve;

- zatim se ide preko polja- pa dvanaesta humka, koja jepostavljena na desnoj strani javnog, kaldrmisanog puta, kojiide iz Mostara prema Gabeli; .

-- zatim se pređe pomenuti javni put, trinaesta humka uKnežpolju, blizu hadži-Muratovog hendeka;

- zatim četrnaesta humka, također u spomenutom polju;- zatim se produži opet preko pomenutog polja pa pet-

nesta humka Ispod Vučjeg broda, iznad sela Višići;- zatim šesnaesta humka opet u granicama pomenutog

sela, pokraj vinogradskog hendeka Mustafage Joldžića;

295

- zatim, dolazeći višićkom mostu, sedamnaesta humkau vinogradima;

--'- zatim osamnaesta humka, paralelno sa spomenutimmostom;

- zatim, idući prema barovitom području, devetnaestahumka na obradivom 'zemljištu;

- zatim se pređe preko barovitog zemljišta, pa prekogaja, pa dvadeseta humka na mjestu pod naaivom Krčevina;

- zatim se pređe preko pomenutog gaja, pa dvadeset iprva humka blizu rijeke Krupe, na Mustafaginoj njivi Vozntk;

- zatim se lađom pređe preko rdjeke Krupe pa dvadeseti druga humka u šumi, u dužini jednog velikog hrasta, namjestu poznatom pod nazivom Radojev lug;

- zatim se pređe preko zemljišta pod šumom i vodom ina mjestu pod nazivom Radivojeva jaruga, pređe se njenomčuvenorn sredinom u kojoj leži voda, pa jednom velikom sta-blu na njenoj desnoj strani, koje se na bosanskom jeziku na-ziva brist,- okresane su 'grane. Pomenuta voda i navedenostablo su označeni, i to je postalo dvadeset oi. treći zna:k.

- Zatim uzbrdo, pa dvadeset i četvrta gromila od ka-mena, iznad obradivog zemljišta, blizu brda;

. -"-'zatim uzbrdo iu šumiVarda završava se polukružnalinija, i postavljena je, u dužini jednog 'hrasta, dvadeset i petagrornila, za pravu liniju dugu dva sata hoda, koja je povu-čena na suprotno] strani pomenute prave linije, koja se za-vršavau Čifhfku i Gabeli.

NAVOĐENJE ZN~OVA PRAVE LINIJE DUGE DVA SATAHODA, BOVUCENE ZA SUPROTNU STRANU NAVEDENEPRAVE LINIJE KOJA SE ZAVRSAVA U TVRĐAVI CITLUK

Uzbtdo,od pomenute dvadeset i pete gromile koja je po-stavljena na pravcu.Pu gore pomenutoj.šumi Varda; pređe sevelika dolina, pa j,e jedna gromila postavljena na mjestu podnazivom Zvijezdina, iznad, brda pod nazivom Varda;

- zatim se ponovo pređe jedna velika dolina, pa drugagromila, koja je postavljena na spoonenutombrdu Zvijezdina;

15 'Dreba: polukružnoj liniji:

296

- zatim se opet pređe preko velike doline pa treća gro-mila, koja je postavljena na brdu Bubreg, iznad sela Sjekosi;

- zatim uzbrdo preko krša i šume, za 'četvrta gromila,postavljena na karakterističnoj stijeni ispod planine Kolojan;

- 'zatim se dde uzbrdo šumom, ponovo pređe preko ve-like doline, pa peta gromila postavljena s desne strane putakoja ide iz Gabele prema Kolojanu;

- zatim se ide uebrdo planinom, pa šesta gromila, po-stavljena na staroj gromih na vrhu spomenute planine Ko-lajan;

_ zatim se ponovo Ide kroz šumu i krš i silazi naniže,pa sedma gromila koja je postavljena na rubu sela Kolojanj:

_ zatim osma gromila, u dužini dva velika stabla, ta-kođer u spomenutom selu, blizu imanja podanika hrišćaninaLalića;

_ zatim kroz šumu i krš pa deveta gromila, koja je po-stavljena između dva velika krševita i šumovita vrha, blizusela Cerovo ;

_ zatim se spusti strmu pa deseta gromi1a na rubu polja,ispod spomenutog sela Cerovo;

_ zatim se prođe kroz šumu i krš pa je označen jedan certako da su mu okresane grane, a nalazi se između dva velikabrijega. on je zapisan kao jedanaesti znak.

_ Zatim se uzbrdo prođe kroz guste hrastove, pa je dva-naesta gromi1a postavljena s desne strane crnog kamena, kojije čuven pod nazivom Kopita, a nalazi se na brdu pod nazivomPolica. Na spomenutom mjestu završava se prava linija dugadva sata hoda.

OBJASiNJENJ,E ZNAKOVA PRAVE LINIJEPOVUCENE OD SPOMENUTOG MJESTA DO MORA

Od završetka spomenutog pravca dugog dva sata hoda,skrene se pravom linijom prema moru. Pošto u carsko] ahit-nami izričito stoji da to treba da bude prava linija, da bi senašla naređena prava Iindja, iza:šlo se na visoka brda, a poštonisu bile otklonjene sumnje i nesporazumi, još jedanput scotišlo do mora, i pošto je prihvaćen smjer prave linije, po-novo se izišlo na planinu ZaJba,pa počevši od završetka -prave

297

linije duge dva sata hoda - od gromile postavljene na mjestupod nazivom Kopita - krene se padinom, pa jedna gromila,koja je postavljena na kamenitom brdu pod nazivom Hrvenica;

- zatim se uzbrdo prođe kroz šumu i krš, i, izlazeći iz-među hrastova na brdo, postavljena je, u granicama Popovi-ća, druga gromila;

- zatim se izađe na Malu Žabu, .pa je treća gromila po-stavljena na kamenitom brdu, čuvenom pod nazivom Sbipuri-novića Okruglica;

- zatim se produži brdom pa četvrta gromila u grani-cama Glavinovića, na brdu pod nazivom Kurilo;

- zatim se okronkorn silazi strmu, pa peta gromila, kojaje postavljena ispod brda, iznad vode;

- zatim se produži malo naprijed, pa šesta gromila, kojaje postavljena na jednoj karakterlstično] stijeni;

- zatim se ponovo produži spomenutim obronkom, pasedma gromila, ispod Viline ploče, na mjestu pod nazivomDebela ljut;

- zatim se ponovo ide kroz krš i šumu, pa osma gromila,pokraj puta, na Svatskom podu, koji se nalazi u Dobruhovojzavali.'" .

- zatim se produži brdom pa četvrta gromila u grani-gromila, ispod Sredimira, iznad nove vode, na mjestu podnazivom Dračeva dolina;

- zatim se ponovo produži kroz krš i šumu, pa desetagromi1a s desne strane puta, iznad bunara Lokvica nekogGalovića; .

- zatim se pređu šumoviti i kameniti tereni, pa jedana-esta gromila na mjestu gdje se sastaju granice Goračića i Ga-lovića, s lijeve strane stare gromile, na mjestu pod nazivomVinogradac;

- zatim se ponovo pređu šumoviti i krševiti tereni pa jedvanaesta gromila, u dužill!i.hrasta, postavljena na mjestu podnazivom Vlaka, u granicama Goračića;

- zatim se ponovo ide kroz šumu, pa trinaesta gromila udužini jednog hrasta, na mjestu pod nazivom Bjeleševa doli-na, u granicama pomenutog sela;

1. U ZA (124 a) Dumboca Zavalla. Naziv Duboka zavala zaZavalu sela Dubroova kod mještana nepoznat.

298

_ zatim se ponovo, kao i ranije, ide kroz šumu, pa četr-naesta gromila pokraj jedne velike smreke, u podnožju brdaLjubovik; .'

_ zatim se ponovo prođe kroz teško prohodni kamenjar,pa petnaesta gromila na putu koji postoji iznad Dubova dola;

_ zatim se produži ponovo kroz krš i šumu, pa šesnaestagromila, koja je postavljena na malom kamenitom brežuljku,na mjestu pod nazivom Provala;

_ zatim uzbrdo na mali kamenih brežuljak, koji postojiblizu Vučje jame. Taj brežuljak je obilježen i postao je se-damnaestiznak;

_ zatim strmu, pa osamnaesta gromila uvrh njive Vodenido, u granicama sela Brestica;

_ zatim uzbrdo, pređe se preko puta i krša, pa devetna-esta gromila, koja se nalazi na Srednjem brdu, u granicamaBrestice;

_ zatim se strmu prođe kroz šumu, pa dvadeseta gro-mila, postavljena iznad pećine na liticama, koje idu prema)e-zeru, koje se, od rijeke Neretve, završava na tom području;

_ zatim se sa spomenutih stijena spusti strmu, prođe sepored jezera koje se od Neretve završava na spomenutom mje-stu, iziđe se uz obronak, pa dvadeset i prva gromila, na pro-storu između dva šumovita i krševita brežuljka;

_ zatim se uzbrdo uziđe na brdo Krstac, koje se nalazis desne strane jezera, pa dvadeset i druga gromila na spome-nutome mjestu;

_ zatim se ide grebenom brda, pa dvadeset i treća gro-mila, postavljena na desnoj strani vrha brda Krstac, koji gle-da prema moru;

_ zatim se spusti pravo prema moru, pa dvadeset ičetvrta gromila, postavljena na mjestu poznatom pod nazi-vom Mali Sorduk, koji se nalazi na obali mora, i tu se, naspomenutom mjestu na moru, završava prava linija.

299

NAPOMENA AUTORA

Ovaj 'nad urađen je u Orijentalnom insti-tutu u Sarajevu.

Dužnost mi je da na ovom mjestu izrazimsvoju zahvalnost Akademiji nauka i Umjetno-sti Bosne i H-ercegovine koja je materijalno po-mogla moja istražitJiCtnjana terenu.

Isto tako zahvaljujem se akedmiku profe-soru Nedimu Filipoviću, čiji su mi savjeti i stru-čna pomoć olakšali rad.

'.j

REGISTAR LICNIH IMENA I GEOGRAFSKIH NAZIVA

Abaza Mehmed-paša 21Abdullah 6, 207, 274Abdurahrnan-paša 32Abesinija 65-Ada Ahmeda Ljutića 87Ada Donje Varoši 86Ada Gornje Varoši 89, 205,

271Ada Reisa i Šaplića 89Adana 56, 60, 65, 166Adžemzade Husejin 56Ahmed I 20, 36Ahmed II SO, 52, 56Ahmed-aga 77Ahmed, princ 49Ahmed Refilk 23Ahmedibeg 77Aiša 21Ajamora 108Ak denl.z, v. Sredozemno moreAtauddin Ali, Alauddin Sabit,

v. Užičanin SabitAlagići 100Albanci 46, 98AlJbanezi 45Albanija 19, 43, 113, 217Alečkovac 144, 247, 294Alebić 125Aleksinac 47Alep 65Ali-aga 77, 141, 244, 292Ali efendija 77Alipašin čifluk 127, 231, 283Alžir 65AnaJboli 42Anadolija 23, 61, 65, 166Angeli, Moriz Edle.n, von 11,

58, 60, 62, 63Ankara 11,16

Antunovići 139Apafi 48Ara'badži Ali-;paša {Kadi Ali--paša) 50, 54, 56Arabistan 166Arabija 65Arad 31, 51Arnauti 43Arslan-aga 203, 270Asperrnont 35, 48Ašpergar 89Aueršperg, Herbert, 87Austrija 5-8, lO, lI, 20, 24-26,

29, .ro, 41, 46, 49, SO, 6~,77, 82, 107, 166, 268, 271, 272

Austrijanci 32, 42, 44-47, 49,SO, 54, 55, 58, 59, 81, 83, 99,268

krov 55

Baoa 131Babina glavica 90, 190Babin do 148Babieha P. 90Babića potok 90, 190, 259Bablga Glavica 90Babi.ga Potok 90Babina glavica 90, 190, 259Babina P. 90Babina 234, 285Babići 132Baccoto 92Bačića ,glavica 150Bačka 68Badenski 41, 45, 47, Sl, 62Badenski, Luldvig 41, 49Bagdad 21, 65Bajramdol 227, 228, 280

301

Bajramov Dolaz 123Bajsun 24, 25, 29, 33, 34-36Baikota 92, 191, 260Bakotnac 92Balatuša 88Ba~ići 135Ballkan 33Baltaoglu M.ahmud-rpaša 60Banijsko Pounje 86Banja 140, 244, 292Banja Luka 8, 42Banjčeva glavica 90Baranović 125, 281Barjanov dolac 127Basra 65, 166Basco Grande 145Basi Razboi 101Basra 65, 166Bašagić, Safvet beg 8, 16Baštra 98Bat 120Batočina 42, 47Bebić 143, 346, 394Beč 6, 15, 18, 25---30, 32, 34,

40, 45, 48, 56, 78, 80, 83, 84,1.14, 152, 256, 268, 273

BOOkerek 67, 169Begej 55, 67, 169Bejtić, AUja 83BeOni Mustafa-aga 29Bela Palanka 46Belov 50Benagli 27Beograd 22, 27-29, 31, 39, 41,

42, 47-49, 51, 55, 56, 58, 60,83, 166

Berly 62Besarabida 50Bihać 41, 93, 96, 97, 103, 104,

~4, 197, 198, 205, 206, 262,264, 265, 273,

Bijača 143, 246, 294Bijela VI1a1ka132Bijeli brijeg 130, 285Bij eli potok 94Bijela Stijena 35Bila vlaka 236, 287Bila glavica 130Bilaj 77Bilo brdo 107, 267

302

Bilabrilg 141Bilobriga 292Bilođerić 282Biokovo 136, 137, 240, 290Biorina 133Biskupija 119, 120Bjeleševa dolina 149, 253, 298Bjelišica 149, 150Blaćevlć 125Blasseve Ciuchie 125Blatče 133, 237Blato 133, 287Blato na Cetini 133Blazla 133Blažević 125, 228Bliznica 100-102, 100, 263, 264Boban 127Bogdanska 65, 67, 166, 169Bogdanović, Voznicin Proko-

pije 62Bojna 90-92, 190, 259Bojnik 91, 92, 190, 259Bolonja 33, 79Boričevac 98, IM, 195, 198, 262,

265Borića potok 90Borova kosa M9, 227Bosanska Bojna 91Bosanska Kostajnica 81Bosanska Otoka 89Bosanski Novi 82, 85-88Bosanski Samac 78Bosco della Corana 100Bosna 6, 7, 19, 23, 38, 41, 45,

60, 61, 65, 113, 166, 172, 173,185--187, 201, 202, 217, 256,270, 272, 274

Bosna i Hercegovina 90, 152Bosut 5, 68, 77, 78, 171, 185,

255, 267Bošnjak, Sari Sulejman 20Bošnjak, Hasan-aga 38Božić Selo 100Božić Ivan 47, 55Božldar 2\35, 286Bralovci 118, 276Brandenburški, Fridrih 48Brčko 41, 42Bregava 145Brekovica 97, 194, 262

Brestica 150,254, 299Brestovac p. 91Brestovo polje 141, 244, 292Brestov potok 91, 190, 259Brezovac 100, 104Brezovački Lisac 104Brezovo polje 100, 196, 263Brezov potok 91Brnaze 129, 130, 233, 284Brod 41, 69, 172, 173, 256, 268Brodska ada 78, 79, 186, 256Brusa 38, 65Brušnjača 1:12, 222, 276Bubreg 147, 250, 292Bubrig 140, 141, 244, 292Bucarich 280Bucua Glanza 89Budalić 137Budim 30, 32, 33, 50, 79Budžak 24Bugarska 44Bulečani 89Bukarić 227, 280Bukovac 105Bu'kovlje 94Bukov klanac 89, 189, 258Buikov potok 94, 192, 260Buonvisl 30Burgas 7Bursa 166Bušina 145, 248, 295Butišnica 118, 222, 276Buzančića kuk 128Bužim 82, 84, 88, 89, 188, 1119,

191, 257-260Caprovita Cossa 103Careva kamenica 136, 289Careva kamenica 136, 289Carigrad 7, 37, 53Castello Islanje 81Castello Soko 81Cazin 96-98, 193, 272Cebelubina 89Certn Poglie 287Cernešt 46Cernica 141, 244, 292Cernizza 141Cernilk 35Cerovo 147, 251, 297Cetin 96, 193

Cetina 123, 128, 130, 131, 133~-135, 231, 233, 234, 237, 238,283, 284, 288, 289

Cetingrad 96Cetinovo bilo 96, 193, 261Cetinska Varoš 97Cetinske bilo 96Ceve 89Cheglevich 1.34Chetuda Cossa 92Qhlidand'UlSSa 96Cio1ut 142Citluch 142Ciganski bunar 127, 231, 282Civljane 121, 225, 278Civljanska stražna glavica 121,

225, 278Cobilovc razboiste 96Coluna 92Copiruha 105Cottarich 122Crna Gora 22, 23Crnojević, Arsenije m 46Crkveno brdo 107Crkvenuša 86Crljene Sume 142, 246, 293Crnić 144, 247, 294Crni wh 103, 106, 200, 266Crno more 65Crno vrilo 118, 222, 276Cruvgliazza Strana 133Crveni Grm 142Culpa 104Cvetanović 86Cvijanovlć brdo 94Cvitan 204, 271

Canad 67, 169CalPljina 145Ca.porice 131, 132, 234, 235, 286Caršija 80Catrnja 102, 103Caya 89, 189, 258Cavni.k 89Cazma 20, 255Ce'kića ada 87, 88, 205, 271Celina 104Celdevo 145Cemernica 92, 104, 105, 191,

199, 260, 265, 266

303

Cengić, Ali-paša 23Cerempolje 287Cermpolje 236, 287CeI1kez Ahmed-paša 46Cermandol 131, 235, 286Cermandoska gradina 131, 235,

286Cešme, kasaba 52Ce.Mta 65, 166Cikeše 137Cik.luk, Citluk 31, 110, 111, 127,

142, 144, 145, 147, 2H-213,245, 247, 248, 250, 293-296

Cehajina Ikosa 92, 190, 260Ceran 88Civerica, Husejin-aga 171, 222,

276Čoragina kosa 92Consovača 89Cuprija 293Cuprtlić 47, 61OUiprillć, Ahmed = Fazil Ah-

med-paša 24, 25, 40Cuprilić, Arndža-zade Huse-

jin-.paša 56, 58, 60, 63Cuprilić, Mehmed-paša 23CUiPriUć,Mustafa = Fazi! Mu-

stafa-paša 36, 43, 46, 48, 49Cuprtlići 56Curilo 148Oulibrk 88Culumak 89

Dabašnica, Dabarštica 105, 199,266

Dabrtna 93, 189, 260Dabrnja 88, 89, 258Dabruša 90Dabrovnica 85Dalmacija 29, 31, 110, 112, 113,

210, 211, 215, 217, 221, 275Dalmatinska Brestica 150Dardaneli 23Debbag-zade Mehmed efendi-

ja 37Debela ljut 252, 298Debelo brdo 77, 83, 107, 116,

200, 221, 267, 275

304

Debrecin 51Degirrnen gečidi, Dejirmen

gedschidi 102Dejlem 65, 166Deli Husejin-paša 23De1i Piri -aga 38Deljbašin razbo] 101, 196, 264DevJ.et Giraj 46Derventa 41Dervrš ..•beg (Gradaščević) 6Dešt-i Kipčak 65, 166Dijaribakr 8, 54, 60, 65, 166Dinarina, Ante 128Dinarina, Stipe 128Divuša 86, 204, 271Dobaristicza 105Doboj 69, 172, 268Dobranje 149Dobretin 85, 270Dobri dub 139, 242, 291Dobro Selo 89Dobrović 138, 241, 290Dobruhova zavala 252, 298Dobruhovo, v, DubroovoDogramadži Mehmed-paša 83Dolac 138; 290Dolnji Vrhdol 241Doljanin 128Donja Biiača 143Donja Gradina 80Donja Suvaja 105Donja Varoš 204Donje polje 144Donji F'l1kašić 103Donji Kotari 117Donji Lapac 98, 103, 104Donji Satrić 125Donji Srb 105Donji Vrhdol 138Don] i Žir'ovac 91Darija 47Dorošenko 24Drače 145, 295Dračeva dolina 149, 243, 298Dračevica 133, 150, 236, 238Dračevice 133Draghetta PoJLna 149Dragovija 143, 146, 294Drava 34Drenofče 81

20 - Granice bos. pašaluka ...

Drenovacz 81Drenovača 103Drenovica 257Drenovnik 133, 236, 287Drenovca 81D,r6ŽniJk 97, 98, 101~103, 194,

262. .Drijenovac, Drienovatz 8, 187.Dropu1ićI42, 245, 293 'Dubica 42, 69, 80,81,' 172, 187,

256, 257, 268Duboka draga 122, 140, 226,

243, 279, 292DU/boka zavala 298Duboki Paronac TžžDubov do 150, 253, 299Dubrava 124, 280,'Dubroovo 149, 298 .Dubrovnik 22,112, ,214'Duga poljana 104, 198, 265Dukat drače 145 .,Dumače 117, 222, 276, "Dumboca ZavalIa 2~ " ,Dunav 29, 42, 47, 48, 50, 54, '55,'

58, 67, 68, 77, 169--<17,1 .' ,Diinewald 35 "Duraeh Begovieh 122Durakbegović 122,226, 27~Dursun Mehmed-<paša 47Dusina 142, 245 .Dusinsko brdo. 293Dvare, v. ZadvarjeDvor 85-87"Dvorac 89, 258'Dvorište 237, 288

Đakovo 35Đaković.I26,230Đakovića brijeg 126,282Dula SJ.Đur·27Dllr4istan .65; 1~Džafer-paša :58Džezair 166. ,Džihciži-llodža 21 ' .

.i:',

Ebu Bekr, ..prvi halifa" 21Edirne 166·;Egjna 211Egi!Pat 48, 63, 65

Elči hadžillbrahim.-IPa.§a83"84,268/0.269; 271-274

Elrnas Mehmed-paša 2&,29, 60'Engleska 32, 49, 50" 52;:61~3,

66, 108, 167, 182,,208, 214Eperjes 30Erdedi 41Erdelj 23,32, 46, 48,50, 51; 54,

56, 58, 67, 7;1,169, '175·Erdut 35Erim, Nihat 11;'16, 20Erlau 20,39, 41Ervenik 116Erzerum,:21, ss, 85, U6Es-Sejjid Mustafa-paša 41"Evropa '5, .15, 18, 20,26; 41 ' "

Fadlulah-aga 77'Fazi! Mi\.1Stafa-<paša37Fazld-paša 60' 'Farkašlć I03~104,' 26S~" , ,'.F'atih, kvart' u Istanbulu 54FejlZul1ah efendija 5:(· 'F-eidinand ' 20,18Fetvadži' Husejm-aga 37'Findik1i M~medJalga"27Fradher, .FranzJ'oahf.ffi,:'45Francuska 32,; 41, 42; 49 'F,ranić; ,Vice 1~4 'Frankopan 25Fridrih AugU!St ,saski,.17Jborni

knez 54, 55, 57, 61. 'Furjan 98---.100, 194,;·195,200;

263 " "FurjanskL}uglO,O, ,li5'Furjašnica 100, 195, ',196;'263:

<'j.'

,'!.

Gabela 31, 110, 142~148, 211,247, 248, 250,·294.~297 " '

Gaćešin .kla.nać85·' .Gage85-, 264, 270 -", ,,'Gaihm 93Gai Potravnaoki lU'Gaj, brdo 82,' 85;88::',Galil: 143 " ":; ~ ,.;;Galović .148', 149, 253t: -298.' ,.Galovića lokva' 149:' :',Garca-dol 102 'Gardun 230, 231,'134, '.285

Garište 143, 247, 294Gazzazoglu Ahmed-aga 29Giazurina 123Giraj, Devlet 46Giraj, SeLim 39, 44, 45, 54, 55Glaglav 136Glamoč 77Glavice 12B, 231, 283Glavnić 148Glavinović 148, 252, 298Glavnice 144, 247, 294Glibajić 120, 224, 277Glina 94, 96, 192, 260, 261, 273Glinica 91, 94, 192, 260Glodina 82Gluhina ada 87, 205, 271Gluve stine 128, 283Gnojnica 97, 99, 193, 194, 261,

262Gnojnice 96, 262Godinj 138, 241, 290, 291Godinjsko brdo 138Gajuni 132Gojunova greda 132, 235, 286Gajunova njiva 132, 286GOkbiJnilg, M. Tayyib 16Gola glava 136, 240, 290Gola Plješivica 103Golo brdo 123, 137, 227, 280,

290Golobrdo 123Gologlav 136Gol.rwbac 47Golubić 116-118, 221, 275Golubiieka Plješevica 118Golubovac 86Goračić 149, 253, 298Gorica 144Gornja Bijača 143Gornja Glina 94Gornja Jamnica 85, 88, 189,

257Gornja Javnica 88Gornji FIikašić 103Gornji Kotari 11 7Gornji Lapac 93, 98, 104, 105Gornji Saltrić 125Gornji Srb 105Gornji Vrhdol 137, 241, 290

306

Gornji Zirovac 90Gotha 79Grabačnlca 100Grabovac 85, 90, 91, 92, 102,

137, 189, 190, 191, 193, 194,197, 258--260, 262, 264, 270,290

Grabovica 85, 91, 204, 271GraJbovj,na 126Grac 78Gračac 107Gračanica 85Grad Marije Terezije 87Gradačina 142Grad~ević, Mahmudlbeg 6Gradčina 246Gradina 91, 118, 137, 141, 142,

150, 223, 245, 276, 293Gradiška 41Gradište 78Gradovita kosa 104, 198, 265Gran (Ostrogan) 28Grandić 88Grimani, Davani 221, 275Grljevac 91Grmušani 85Groca Dol 102GrUJde 288Gudelj 137Guga 118Gunjevac 90, 190, 258Gvozdansko 84, 88, 89, 91, 188,

189, iai, 257-259

HaJbeš 166Haozburgovcl 20Hadlmović 86, 204, 271Hadži AM-aga 37, 38Hadži' Ahmed 222, 276Hadži Husejin efendija 33HaJdži:husejinović SaUh - Mu-

vekit 6, 7, 77, 78, 83Hadžlmahmutović Osman-aga

77Hadži MUTat 248, 295Hajsler 31, 32, 47, .49, 56HajlS:ter 59Haleib 166Hali1 274

Halil-paša, namiesnik Bosne6, 8, 84, 201, 206, 207, 269,273

Halil-paša, serasker 44Harnmer 24, 27, 41, 55Hamzabeg (Erd) 29Harsan 34Hasan-aga 84, 203, 205, 270,

272Hasan -.beg 77Hasanbegov dolac 135, 238,

289Hasan-paša 40Herberštajn, Ivan Fridrih 78Herceg Novi 35, 214Hercegovačka Brestica 150Himmet-zade AJbdullah efen-

dija 33Hios 43, 56Hiti, Filip 16Holandija 48--50, 52, 61, 62,

75, 108, 167, 182, 208, 214Holštajn 43, 45, 46, 50, 78, 83Horštan 66, 84, 203-405, 269,

270, 272Hrastoč U8Hrastovae 118, 222, 276Hirastovi 126Hrastovice 78Hraštand 241, 242, 291Hrđevac 89, 258Hrvace 125, 127, 229, 230, 231,

282Hrvati 32Hrvatska 7, 28-30, 88, 89, 90,

106, III, 200--202, 213, 266,267, 269

Hrvatska Bojna 91Hrvatska kraj:iđla 268Hrvenica 148, 298Huber, Alfons 25, 79Humci 142Huremaga Novljanin 203, 270lfurIijan 98Hwrj-anski lug 263Hiurjašnica 100, 263Husej-in"beg 84, 202, 207, 264,

273Hutovo blato 146

20*

Ibn Vafi 48l'bralhim I 19, 21, 22Ibrahim efendija 77, 86, 261,

271Ibrahim-han 64, 166I,brahim .•hodža 141, 244, 29-2IibraJhim, princ 52Ilok 41Imotski 136, 239, 289Inebaht] 210Lnocent XI 26!raJk, arapski, persijSki 65, 166Irdnovac 102LrSlka 66, 108, 167, 208Iisaije 39Ishak-aga 133, 237, 287IlSkerletoglu 115, 220l:shl'bin 81Istanbul 6-8, lI, 12, 23-26,

38, 40, 42, 48, 50, 55, 56, 63,65, 81, 166

Istanoglu 85Istaain 96IsUlS 73, 178lšklJop gečidi 100~š1Ju,r1ikgečidi 100ItaHj-a 32Ivarriš potok 92, 19-1, 260Ivaniš kosa 93, 191, 260Ivaniševac 92, 93Ivanjska 82, 270Izačić 103, 197, HI8, 264, 265Jablanovski 27Jadran 20Jadransko more 22JagLikči, Emir 38JagodLna 45, 47Jagod.nica 145JajaQgliu 85Jaji'Ć 85, 204Jamnica 88Jamnik 88, 89, 189, 258Jankovića staze 135, 238, 288Janja 7Jaseničko brdo 144Jasenov pototk 90, 190, 259Jasenovac 69, 79, 80, 81, 172,

186, 187, 205, 256, 257, 268,2n

307

Jasensko 128JaLS·eIlISIkopolje: 128, aai, 28aJavnrl.ca 65Javn.ik 88,89Javoranj 85 ,Javorn~ 88'jE;dTen~'26; 40, '45, 46,49, se,

55, 56, 60, 65 .,::Jegen, Osman-paša 39Jeilići 118":, ,"" ."Jelačić, Stj'epan ..87,' e ,

Jelov potok. 89 ;, .Jeiov8 gora,' 89; 258 " ,Jerusalem 69~,7.3 ' . '",'Jerrerac, '~ljEHil2':143, 293,294Jezer~; , 126~246, , .,Ježević '1'23 " " 'Ježevina 123, 227, 280 ;Jojić 121, 270'joldžić,MustMa-aga f46, 249r:295': ::'- " "i' ,

Jonska ostrva 35 "JOI1ga 56Jovanović, Muhamed 41' .:Jovaš 89 .-Jovina pećin'ai102'"Jugoslavija 19; 22,23 ,Jurić 128Jusui(;iliga·'17 .', , .Jusuf, klY;lar~~a~8

,.',

Kaha 275 ., "Kabi~ovo :razbo.jište, '96,'t9i,

194, 261Kablići 128 , , , ..Kačani.k 44; Aa: '," ,'" li

Kadi A1d~aša (Arabadti Ali-~aša) 50, 5-{,~6:':" .• ,,:

KaJdilk:oylu MehnJtid-a.ga.[29, .Kaffa 65, 166 ',', :,""'-:'''''':''Kagalović 288 ::',: 'l >,Kalatova glavica H8.,27~" ,<Kalinić,)23,(227" ~8(b :,' ,"Kalo .30:" . ,,' "Kameno bi-do i1'7, 221,\'215Kandij a 22~i "

Ka.ni~a 29, 4~;,i69".17( ," "~9Či~a l34',:, I":,, T"::~.K,apetjUlovj,~1iI ~,87" il

Kapetanovića brod 87 " ~Ka.pLruooa 105

308

Kaprara 25, 26, 27, 51, 56, 62Kara deniIL 166Kara I·bra'him~aša 29K-a'fa Mustafa, kalauz 203, 270Kara Mustafa-<p8JŠa 25, 29Karaoassicz 81Karala 32, 39Karagu.še 126Karahodžić 128, 129, 231, 232,

283Kar8lkaš1ica 127, 128, 231, 283Karaman 65, 166Karamemić Mahmud 203, 270Kara.n§e!beš 48, 49, 54 'Karasi 38Kara'Ula 81Kau:l EugE\Il, herceg od Kroja

51Karlovac 78, 93, 273Karlovci 108, 167, 208, 221, 275K~44'KaSl'li-Sdrin 21Ka taloniia ~2K~iuni ,133Kaučina 134, 288Kaurric 50KavčLna 238, ,i

Kavuk:džulb'!"ahim~a'ša 6.0Kegalović 134Kegal] 134 . 'Kenan-aga 120, 224, 277Kestanovac 94Kibla 221,' 275Kijevo 121, 225, 278KiJpar 48, 63, 65, 166"K1r1andu.ssa" 96 ' , , . "Ki'soooroooria' 104Ki:svarda 30Kita 107, 266KJadovo ~42, 43,47 ;Kladuše 192,':193,,'206, 261;2'12K.lajie 204,Klajo 85, 270 , .Klek :1:50, Hil,:' " ' ..: "Klepalo 82, 84, 88;:\.188, ;'204,

~7, 270KIElPOi145, " '.1,

K),<)k<lČ,206, ,27~ "Klokun 142, 143, 2'94IQopp 27 ':,,'.; '.'Klupe 104, 198, 265

•. '

·•..1:·

K.ljajdć 85Knezović 138KnežJpolje 145, 248, 295Knin 77, 83, 93, 106, 107, 110,

111, 116-119, 121, 122, 125,200, 211-213, 221,223,,226,267, 275--277, 279

Kninsko polje 1'18, 276Kobila 138, 291Kobilj8lk 91Kodža Džafer-;paša 56, 58;' 60Kodža Halil-paša 50Kod!Ža Mahmut-;paša 44Kolijer, Jak<>b 62, 66; 1{)8, isa,

208Kolkoč v. KlokočKolojan 147, 250, 251, 297'Kolojanj 147, 297Kolon, Kolurn, Kolu.n 92, 161,

259Kolundžije 117Kolut 57Komanda 92Komor 91Komoran '27Konti 57Konja 8, 56Kopiruha 105Kopita 148, 251, 252, 297,29!lKoprivicza Berg 103Koprivita kosa -103, 198, 265Kqpriilti Omer ·15,24, 35Korana 96-100, 102, ,193-195,

197,261-265, 272, 273Koranski Lug 100, 263Kordić 85"Ko.rint 30Korrta 106,199, 266','Korlal 87Kornaro 30Ko.rvLn Matija 20, 33Kosore 122, 223, 279Kosović 127, 231, 283Kosovo 39, 45, 119, 223, 277Kostajnica 41, 69, 81, 172, ,1&7,

188, 257 '. •Košice 31~oštić 128, 283Košute, 130, 131, 234, 285,:Kotarand 85, 88Kotaraši 118

Kotarević 122, 227,·279Kotari 117, 221, 275Kotezi 140, 243,' 292Kotor 23, U2, 214,'215Kovačević 85, ,204, 270Kovačić 118, 119;222, 276Kovilj 58 'Koeica 138, 139,242, 291Kozjaik 120, 1,21~223-",225,277,

278 ~'i I

Kra!lđeva Velika 3S, ,Kravić 123'Krbavsko polje 104Krč 123, 227, '200 .'Krčevina 1'Z, 146, 229, '249,296Kremen 206;~,:273' ,Kreševlja-kov.ić, Hamdija aO,;,117 ;-, ','

Kreta 22, 23, 24, 40, 65Kreutel, Rihard 28, 29Krim 44: 45:55' "> 'K~imlja'~i ,i7, 54'""Krit 6, 113, 166, 217:;'Krivača 145,248i29~Kriva draga 124, •228,280Kriva:Palan:ka lt4~I1ivaj.a 93, ,~92, 2,60Krivajski lurg94··.Krivošije ;85, :2{)4,' 270"Križ 128 . ' ,KI1ka 117-119, 223,'276KI1kić 119" " ' ,Krndija 94Krn.ja;duta,· 'Krleduša 96, 19,4,"262', "

Kroj 48,<,..Krstac 143, 150.' ~54,;299, 'Krstacdol 124, 228'Krstače 124, . :;' ,Krstina 143, 206·: :;Krstine 247, 294 'Krstinja 272 ;;,';KrugLjaćka;,·strana: 133,,~:lKrupa 146,'249,,',296; , ,':-.-,Kruščica 139,.?~,. 291:,,' ,i

Kruška 139 c-'

KržeLjj 13'1 O'! ',:, ,

KtičUk Džafer-paša-Bu , •,;Kudus 165,.,179,; ,': .,,; ';Kuk 104,19,8, 2~Kuka vica 2()4, 270

. " ~

),

309

Kuklac 236Kula 98, 125Kulen-Va!lrof 98, 104, 198, 265Kuletina 128Kulun v. KolonK.umanoV'O 44K~irovo 105Kuplruha 105, 199, 266Kupp:i Ruha 105Kuprovi.ta 103KW'dhsta.n 65, 166KuriJo 147, 2911KUII'ja.§nica 92, 191, 259Kurtova kosa 94Kusac 107, 200, 267KUlSs&o jezero 107Kušbić 232Kiltillroglu, Bekir 35----'37,40,

42

Lago, Ivan 120, 224, 277Lahsa 65, 166Laka 120LaIichina 147Lailić 147, 251, 297Lapac 98, 104, 194, 198, 262,

265Lapačko polje 104Ledenica 118, 222, 276Lefkada 108, 210LeilpzlJg 25, 79Leslkovača 45, 144Lesli 29, 30Leopold I 25, 26, 31, 34, 40, 41,

45, 48, 49, 51, 52, 57, 62, 65,.73, 7~0, 167, 178

Lepant 109, 110Limnos 23Li(pa 41, 48, 49, 54Lipova 67, 169LLpovac 101Lisac 104, 105Lišnička ada 87, 205Livanjsko polje 34Livno 42, 77, 128Lokvica 149, 253, 298Lopašlč, Radoslav 78, 87Lqpata 148Lqpuše 119, 120, 223, 224, 277IDpu'Ške stijene 1019,223, 277

310

Lopuško brdo 119, 223, 224, 277Lopuško jezero 119, 223Lorensšd, Karlo 28-30, 32, 34,

42IJUibna 189Lučane 126, 230, 282Lug 122, 169, 279Lug.oš 48, 49, 54, 67Luj XIV 34, 41, 57Luke 117lJuikač, Radan 203, 270Lunbardendk 93, 101, 104, 192,

196, 198, 260, 264Lužni dolac 137, 241, 290Lulmi Gudelić 137, 241, 290Lužn',jalk 137Lužnjaci 137Luxni Dola.z 137

Lješni&a ada 87, 271Ljuma 43LjUbina, Ljubi.na 85, 89 204,

258, 270 'LjUlbočeVlO136, 240, 290Ljubovilk 150, 253, 299Wubumto polje 140 145Ljut 133, 236, 287 'Ljutit, Ahmed 205, 27,1

Madrid 20Mađarac 93Mađarčevo brdo 93Mađarska 65, 166Mađari 25, 32, 45, 7,1 175Maglaj brdo 133, 236: 287Magreb 65, 166Mahmud-aga 77. 203, 270Mahmud""paša 54Mahmudbegović, Mahmud-pa-

ša 40, 54Maicen 29Makarska 133, 137Maks Emanuel 41, 48Mala Bojna 91Mala Dabrnja 88Mala Kladuša 94Mala Mlaka 37Mala otoka 87Mala Popina 105, 106, 199, 266Mala Zaba 148, 252, 298Malahovskl, Stanislav 62

Mali Kozjak 120Mali Motokit 140, 243, 292Mali Prolog :142MaH Sorduk 151, 254, 299Mali Zlatac 132, 235, 286Malkotenti 25Malkovce 228MalohariCa 129, 232, 284Malora 129Malorić 129Maltepe 8Maljkovo 124, 280Mandić 284Mandić. Sahin-aga 129, 233, 284Marevich 121Marojević 121, 226, 279Marovac 121Marsilji ,Ferdinand 33, 62, 78.

79, 81, 98, 188. 194. 257, 262Maševina 100, 196, 263Matas 125Matija, v. Korvin MatijaMatica 141Maunović, Omer 222, 276Mavrokordato, Aleksandar 62,

63, 40, 41Mazin 93, 104, 105Mazinska planina 93. 104, 265Mazgeće staze 134, 288Mečić 123Medina 64, 165Medveđak 107. 116Medvep;ia glavica 116Medvidija glavica 78, 107, 116,

200, 221, 267, 275Meduražje 103Mehmed IV 22-28, 33-36, 43,

48. 49, 52Mehmed efendija 77Mehmed han IV 8Mehmed""paša 40Mehmed Osvajač 56Mejačka draga 124Meka 64, 165, 275Meljača 129Metla 85, 89, 189, 258Merzifonlu hadži Ali-paša 50Merzifonlu Kara Mustafa-paša

24Mešić 123, 227, 280

Metaljavi Dolacz 107Metiljavi dolac 107,,267 .Metiljavi dolac 200Metković'14~~143, 147, 148, 150Mihajlo 78Mihočević 139, 242Miholjača 231, 284Mihovija 242, 29.1Mijedrazi 85Milanovača 144, 248Milanovačka gradina 295Miloševica 143Miočević 139Miočevići 139Mioljača 129Miov.ija 139Mirković 118Miškovića vrh 106Mitrevich 139Mlada 145Mlađan 86, 271Mladenović 204Mlečani 22, 23, 30, 31. 35, 56Mletačka Republika 5-11, 24,

29, 50, 62, 63, 77, 107~110,112-116, 209-21.1, 214, 216218, 221, 267, 275

Mlinarische Briicke 102Mlinski prelaz 102, 103, 264Mohač 34, 35Mokra polja 86Moslavina 20Moldavija 26, 29, 41, 43. 50Moma 136Monte Gliubovich 150Monte Orah 140Montekukoli 58Moreja 35, 108, 110, 210, 211,

217Morejska ostrva 113Moriš 67, 68. 169, 170MoroV1ić68, 171 'Mosul 65, 166Mostar 145. 248. 295Motokit 139, 140, 243. 292Mramor 141, 244. 292Mrakovica 102Mrkonjić-Grad 77Muhamed 49, 55, 64, 76, 165, 183Muhamed han 64, 166

311

Munkač 31, 47 'Murat 39, 145Murat III 19MUTat IV 21Murat-aga 203. 270Murat efendija 77Murselagić 122, 226, 227, 279Mustafa I 21 'Mustafa II 36, 38, 42, 52-58,

60, 61Mustafa-paša '56Mustafa, princ 43Mustafa, suItan 6~" 166Mustafaga 296 . ,Muša 130Mutnica 85, 206, 272'Mutnik 272Muvekit, v. Hadžlhusejnovlć

Salih-. t

Nabi efendija 63Nadin 22Nadastl 25 ' ,-Nadban 243:Nadban'ja 140,292.'N'ebljusi 103Neretva 145:'146.150,248;295,

299 : ,'" < ','.','

Neum 148i

Neum-Klek 5, 15(}',151Nevesinje 56Nicolina Glavica 89Nijemci' 32' "Nikolica 138, 241, 290 'Nikolin klana'c 89. 189, 258Nikolina Klanac 89Nikolina kosa 90,' 189, 258Niš 4.2;'43,45-47 ' .Nizozemska 66, 112Nojdorf 30NojhauselBn . ','Nova Sela 132,143,' 236;'287Novak, Grga 2Q .' 'Novi 8~,9, 69; 81.--88, 112, .172.

188, 202;' 20(207, 257; 267,271, 273 " , ,

Novi-i atik 82Novi-i džedid 82Novi, Novi. 82--:e4, 188,' 201:-

203, 257. 26~270Novo Brdo 45

'312

Novoselac 121Novoseli 132 ,Njemačka 65: 166Njivetine 126

Oblaj92, 93Ogračnica 85, 204, 270Ograda 135Ograđenica85, 135, 238,239,

289Okruglica 148Omer, drugi halifa 21 •Orah 140, 244, 292'Orahovica 86Orahovo brdo 134, 237Orašac 104, 265Orašnica' 118, 222, 276Orhonlu Džengiz 50, 52, 54, 55Orahova glavica 134Oršova 42, 43,' 47Osijek 30, 35, 48Oskorušna glava 135, 239, 289Oskorušnica 149Osman II 19-21Osman. silahdar-aga 77Osman, treći 'haI.i:fa 21Osman-aga 6Osmanagić 129, 232, 284Osmanlije 18; 26, 33Osmanska Carevina 5, 10. 15-

17, 19-21, 23. 25,26, 28, 29,33, 35, 38, 40, '42, 43, 52, 53.55, 56, 61--'-63. 73, 77, 81-83,

. 10Q,108, 116. 120. 152. 20~212, '2,14, 215. 219, 243. 267.268 .

Ostrovica 22, 77, 104Ostrogon 30,Ostrožac 97, 98, 194, 206, 262,

273Ošpurganova ada 86. 204" 271Oštra glavica 120Otišić 123;' 125, 228, 229, 280,

28:1Otišićka Dubrava 124, 228, 280Otoka 145, 248, 295 'Oton 107. 200Otonsko bilo 107. 200.267Otonsko brdo 107, 200Otrić 142, 245, 293Ottingen, Vcilfgang 62

Paget, Viljem 62, 63, 66, 108,168, 208

Pakrac 35Paladin 126Pale 137, 240, 290Pančevo 54, 55, 58Panjajoti 40Papratnica 139, 243Paraćin 47 'Parkanj 28. 32Passagio del Molino 102Pašići 107Paškula 130Pavatović 138, 241, 290Pavića greda ,132Pavkovac 85, 204, 271Peć 40, 96Peći 193, 206, 272Pećigrad 96Pejčinović, Petar 16Pelkovac 141, 244. 293Peloponez 29, 39, 50Perković 132, 226, 287Perkušić 132Pernik 206, 272Persija 20, 21Persijanci 20, 21Peruča 122, 123Petar Veliki' 55Petnehazi 31Petrinja 20. 81Petroci31Petrovac 206, 272Petrovaradin 41. 51, 57, 58Petrova gora 272Petrovića vlake 124Pikolomini 42, 45Pirot 39, 45, 46Pisarevo polje 117, 222, 276Pivnjaci 87Plavno 106Flazrtik 143. 246, 294Plazović 125. 228, 281Plesnicza 100Pletine kamenice 246Plindenburg, v: Vfšegrad na

DunavuPlišlvica 282Putna kamenica 294Plovdiv 46Plieštvica 103,' 104, 118, 197,

223, 230,265. 276Počitelj 56Pod 122, 226, 279pod Cozzorischi 122Podmoć 139, 242, 291Podoldja 24, 29, 50, 67. 169Podosoje 123, 227, 280Podstinje 127, 231,283Podstinjska greda 231, 283Podtravniče 228, 229Podunavac 85Podvornica 224. 226, 279Podzvizd 89, 94, 192, 193, 260,

261Podzvizdska rijeka 94Pogani do 136, 289Pogani dolac 136, 239Pogledalac 103, 197, 264. 265Pogledalci 103Polača 120Polant 56Poletica 289Poletić 136, 240Poletnica 136Polica 132, 148, 251, 297Polić 141Poljaci 20, 24, 30, 62Poljana 104Polj ce 132Poljice 132. 226, 281, 287Poljska 8, 24. 26, 29, 50, 61-63,

109, 113, 115Ponikle 94, 192. 260, 261Ponikve 94 'Ponor 94, 124, 228, 281Popina, klanac 105, 199, 226Popistak 105Popistjak 105Popištak 105PopovićTšfl, 252, 298.Popovića ježe 135, 239, 289Popovići 135Poprečne njive 139, 242, 291Popuštak 105, 106, 199, 266Porta 15, 18~ 19. 29-31, 33.

40-42, 44, 50, 53, 55, 61_63,84, 112

Posaviha 6Postinjska greda 128Poštak 105, 106Potravlje 123, 124, 125. 281

313

Potravnički gaj 124, 281Poujoulat Baptistin 25, 27-30,

32, 33-36, 42, 43, 47, 49, 50,53, 55, 58, 59, 60, 62, 79

Požega 35, 185, 255Pračja 210Pra.patnica 139, 140, 291, 292Prekorica 122, 226,' 279Prelog, Milan 28, 35, 41, 49,

50Prelovac 222Preveze 109, 110, 210Prirbi1ić 93Pribudić 107, 267Prisoje IaI, 235, 286Prdština 43, 45Privrilica 100, 195, 263Prfvorac 139Prizren 43, 45Prokopica 141, 293Prokuplje 45Prolog 142, 245, 293Prosik 135Provala 150, 253, 299Provalija 150Pruščak, Hasan Kafi 16Prvakova glavica 139, 242, 291Pusti kuk 135, 238, 288Puškarica 129

Raba 124Rabata, Jostp 78Rabillovo r. 96Rabinja 94. 96, 192, 193, 261Rabutin 56, 59Rača 78Račanska ada 78, 186, 255Radač 90Radačke Ravnice 90, ·190, 258Radašnica 90, 189, 258Radež 150RadHjevac 117, 222, 276Radivojeva ada 87. 205, 271Radivojeva jaruga 146, 249, 296Radkovac 136, 289Radljevac 117Radobilja, župa 133Radoblja 133, 135, 237, 238, 239,

288, 289Radobuglia 133Radoč 90

314

Radojev lug 146, 249, 296Radojica dolina 85, 204Radonića glavica 90, 190, 259Radov lug 146Radovanova kosa 100, 195, 263Radovich 85Radović 85, 88, 89, 189, 257, 258,

270Radvik 85Ragib efendija 84, 202, 203, 205,

207, 269, 272, 273Rajna 32, 42, 48Ralklka 65, 166Rakovac 196Rakovica 101, 102, 264Rakovičko polje 101, 102, 196;

264Rami Mehmed-'P8Ša 62, 63, U5,

220Raskršnica 141, 244Rasova 120Rastoca 120Rastok 140Rastovička ada 186, 256Rastovizza 78Rasuha 120, 224, 278Rasuva 120Rašćane 138Rašid 11, 56, 59, 60Rm§kovirći H 7Ratkovac 240Ravna poljana 116, 221, 275Ravna Mdjodra~a 136, 239, 289Ravna vlaka 135, 288Ravnice 90Ravnička ada 86, 87, 204, 271Ravni kuk 136, 240. 289Ravni Popuštak 106, 199, 266Ravni Poštak 106Razlivci 129Redlich. Oswald 26-32, 34.

41--43, 45---55, 57, 5~3, 79Redžeb-aga 77 .Redžepovac 91, 190, 259Redžinovac 91'Redžep-paša 42Regensburg 32Reis 204, 271Rijsvijk 57; 61Risan 112, 214Rivina 128, 282

Rivolo di Isahin 93Rodenizco Polle 100Rodos 42, 63, 65, 166Rojnak 106Rojska 91Rotni dolac 143, 247, 294Rovdsca 91Rudeničkopolje 100, 101, 196,

263Rudnik 143, 246, 294Rudnjak 143Ruinac 106Ruja 102Rujnak 106, 200Rujska 91, 190, 259Rumelija 23, 39, 61, 65, 108,

1110,166Runade Glaniza 106Runava glavica 106, 200Runavica 102, 197, 264Runja Glavicza 106Runjak 106, 266Runjina ledina 128Runjino jezero 126Rusi 55, 62Rusija 8, 24, 61----63Ruvisca, Ruviska 91

Sabit Alauddin, v. UžičaninSabit

Sageaizno Poglie M7Sa'id, pokrajina u Egiptu 48Salrh-aga 77Salzburg 32Samardžić, Radovan 27, 29, 34,

49, 50, 58-61Sami, Semsuddin 63Sa na 87, 205, 271Sajmište 101Sarajbosna 185. 221, 275Sarajevo 7, 8, 16. 22, 60, 80,

133, 145, 255, 275Sarbović, Radojica 203Sarzodol 102Satrić 125, 229, 281Satrićka lokva 125Sauer, Gvidobald Maks 71lSava 5, 41, 68. 69. 77-.80, 171-

166, 205. 255, 267, 272Savoja 5<1Savojski, Eugen 34, 42, 57----62

Sazinska kosa 94, 192, 260,Sazinsko brdo 94, 192, 260Sax, Karl Ritter, von 27, 43, 49,

50Segedin 54, 57Seidl-zade Mehmed-paša 7Sejj4d Fejzullah efendija 38, 52Seličino kućište 118, 222, 276Selim Javuz 56.Selina 124, 228, 281Selišće 97, 101, 116Selište Gnojnice 96Semich 142Semić 246Semij 142. 293Senta 58, 59, 61, 142Seoci 142Sepaltura di Isahin 93Sertoglu, Midhat 15, 20-24, 49,

50, 53Seybt, Julius 79Seyyid Mustafa 15Siget 42Sighanska Glavdzza 137Sijavuš-paša 35-37Silahdar 39Siljanska glavica 137. 241, 290Siljev brig 137Simbracove stine 126Sinj 31, 34, 110, in, 123-130,

:132-134, 211-213, 230-236,280, 282. 283-285, 287, 288

Sivas 65, 166Sjekose 147, 250, 297Sklop 100Sklopski prelaz 100Skoplje 43, 44Slabinja 81Slana voda 122, 227, 279Slani potok 122Slankarnen 49, 50, 58Slavonija 7.35, 269Slavonski Samac 78Slubin 81, 187, 257Sluin 100Slunj 93, 96-98, 100, 193, 261,

273Slušnica 93Smederevo 47Smederevska Palanka 47

315

Smičiklas, Tade 86Sobjeski, Jan 24, 27, 28, 57Sofija 44, 45, 46Sokolović, Mehmed-paša 18Solnok 31Soko 81, 187, 257, 268Sridorich 1118Sorducz Mali 151Split 23Sporo polje 143, 246, 294Srb 43. 105, 199, 265, 266Srbi 43, 46Srbija 41Srbski klanac 105, 106Srdorik 118Srebrenica 42, 105Sredimir 149, 253, 298Sredgne Bardo 150Srednje brdo 150, 254, 299Sredozemno more 65, 110, 2HSrem 74. 167, 171, 185, 255Sremska Rača 78Sremski Karlovci '5, 15, 40, 62,

77, 152, 267Sridorik 118, 222Srkulj, Stjepan 5, 9. 10, 78, 81,

85, 89, 90, 91, 92, 93, 9,6,100-106, 107

St. Job 31St. Zorzi 137Stanić 85, 204Stanić Polje ,88Stanište 92Stanojević, Gligor 22, 24, 31, 34Stara cesta 103Stara Gabela 247, 294Stara Ostrovica 104, 198, 265Stara Stražbenica 9,0, 190. 258Stara straža 116Stari Jasenovac 80, 205, 272Stari Novi 82, 83, 84, 203, 268-

271Staro Selo 93Staze 134Stilje 139Stipurinovića okruglica 148,

252, 298Strazbena G1avizza 133Strazgna glavizza 121Stražbena glavica 133. 236, 287

316

Stražbenica 90, 190, 199, 258,266

Strmica 117Struge 85-87, 145, 271Sub ašina njiva 131, 235, 286Sućeska, Avdo 22Suha otoka 87Suhač 126. 230, 231, 282Suhanac 88Sulejman II 35, 37, 38, 4()'-:-47,

49, 53Sulejman-aga 37Sulejman-paša 29, 34, 35Sulejman Veldčanstveni 25, 26,

56 'Sulejman Zakonodavac- 19. 52Surdup 151Surmeli Ali-paša 51Suzići 90Svatski pod 149, 252, 298Sv. Đorđe 241, 290Sv. Gothard 24, 58Sv. Ilija 139Sv. Jure 137Sv. Mihovil 131, 231, 234. 285Sv. Rok 142Sveta Gora 39Sveta liga 26, 29, 41. 63Svilova glavica 116, 221, 275Svinjarica 146Szlubin 81Šabac 41Šabanović, Hazim 7, 11, 16Sadić, Cazim 9Šahin Mustafa-aga 28Šahin Mehmed-paša 54Šahdnov grob, mezar 93. 191,

260Šahinov potok 93, 260Šainovac 93Šainovići 93Šam 65, 166Šaplića ada 87, 205, 271Šarbović 270Šarčev do 102Sarčodol 102, 197Šarojević 270Saronić 129, 232, 284šarošoatak 31Šarović, Radojica 270šarvaš 31 '

Satonef 49Šebeš 67, 169Šehrizor 65, 166Šestića ada 88, 205, 271Šibenik 22Šilović 125, 229, 281Šflovića lokva 125, 229, 281Simrakove stijene 126, 230, 282Sklopski prelaz 195Škotska 66. 108, 167, 208Šktilja 141Škuljsko brdo 141, 245, 293Šlik, Leopold 62Solto 128Spanija 32, 52Špijević, Jure 222, 276Štaremherg, Gvido 41, 47, 48,

56, 59, 62Staremberg; Rudiger 57Štip 43Štratman 32Štulić 138, 242, 291Stu~Hć 100Stur1ički prelalz 100, 195, 263Švica 102Šulc 30Šuplja stijena 150Šušnjevača 127

Tadić 88Talman 78Tatar Varoš 96Tatari7·2, 75, 116Tavani 92Tavija 81Tavrln dolac 135Tekeli; Imre25, 2.7, 30, 31, 43,

46. 47Tekeli, Stefan 25Tekflirdag '7Tekirdagli, Beknl Mustafa~pa-

ša 40Temišvar 7, 50-52.54'-56, 58.

60, ·115,67,' 166. 69,170, 201,268 .

Tanedos 23Ternovi 100Teufik, M. 23Tih'aljilia 145Tisa 32,'5840, 67, 68, 77, 169-

171

Tisovac 85, 86Tisovica 85, 204, 271Titel 51, 5i:l,68Titova Korenica 103Točilo 126, 281Tokaj 30Tomić, Jovan 39, 40Topal Osmari-aga 203, 270'I'opkapija 8 I

Topolje 118. 119, 222, 223, 276,2J7

To§ić 124Trebižat 142, 145, 248, 295Trepetljikovac 103Trilj 130, 131Triljska skela 131, 234, 285Tripolis 65, 166Trobichia Giaz 293'I'rogrla 144, 247, 295Trogrlići 135Tropića jaz 244. 293Tržac 96, 97, 100, 193, 194, 262,

272, 273Tundža 54Tunis 65, 166Turci 15, 20-30. 33-35, 39, 40,

42-52, 54'-57, 59, 62, 79, 81,83, 86, 152

Turhan 28Turić 120. 224, 278Turjaci 130, 284, 285Turjak 233Turska 19, 23. ,41, 107Turski rep 151Tvrda draga 124, ,228,281

Ubovići 119, 277Udbina 103Ugarska' 25. 29, 30, 35, 41, 42,

5()'-:-52,57, 58Ugljane 13,1, 132, 235, 23,6, 286,

287Ujevdć, orin 141Ukrajina 24. 50Ulcinj 56Una 9, 41, 68. 69, 77-'-82. 84=

87, 89, 104, 171. 185-187. 204,205, 255-257, 2?()'-:-272 '

Ungvar 31 :Unjka 103Urvenica 252 i •

317

Ustić draga 124Uzunčaršili, Ismail Hakki 20,

21, 23-25, 27, 33, 34, 3&--38,40, 44, 49-57, 59, 60, 62, 63

Užičanin, Sabit 7, 185, 221, 255,275

Vagnazza 140ValentiĆ8 pod 132, 235, 286Valentin-Podi 132VaLpovo 35Valjevo 42Van 65, 166Vanjača 140, 292Varda 146, 147, 249, 250. 296Varcar Vakuf 77Vardo inferiore 138Vardo superiore 137VamiJs:pargne 120Vašvar 24VaJbikan 32Vatrenjaci 86Vego, Mrko 133VeUka Bojna 91Velika Dabrnja 88Velika Kladuša 94, 272, 273Velika obala 109, 110, U3, 210,

an, 216Ve:lika otoka 87Velika Popina 93, 105. 106·VelIka Rusava 134, 237, 288Veliki Kozjak 120Veliki Lisac 104 ,198. 199, 265Veliki lug 145Veliki Motokit 140, 243, 292Velikii Prolog 141. 142Veliki Varadin 31, 49, 50Veliki Zla1a.c 132, 235, 286Venecija 8, 11. 20, 22, 24, 40,

61, 63, 1,16. 148, 200, 212Verstov potok 91Verziperni 120, 224. 278Veterani, Fridrih 45 49, 54Vidakova glavica 116Vidića Piket 129Vidin 43, 47Vidorija 87Vidor.ijska ada 87Vijenac 1:19,277Vildenštajn, Ivan Josip 78Vilene ploče 141

318

Vilin klanac 106, 200, 266Vilina ploča 149, 252, 298Viljem III 66, 108. 167Vinac 224Vinalić 122, 279Vinarić 227Vinogradac 149, 253, 298Vinograci 149Vdnogradi 86Virovitica 29, 31Virstov potok 190, 259Visoka lokva 104, 198Vissoka Loqua 104Višegrad na Dunavu 29, 31},42,

79V~ići 145, 146, 249, 295Vitorog 103Vitrenik 135Vlaka 124, 135, 149, 238, 253,

288, 298VI~a 41, 49, 50, 57, 65, 166,

169Vodena glavica 137, 241, 291)Vodeni do 150, 254, 299Vodica 126Vodmon 59Vojač dolac 138Vojnić 130, 272Voumza 126. 230, 282Vwnik 146, 249, 296Vrana 22VraževIt .198Vr,ba 137. 139. 241, 290Vnbica 139, 242, 291V~n Most 272Vrgorac uo, ui, 136. 138-142.

144, 212, 213, 239. 240, 243,245, 289. 290, 29.2, 293

Vngorčani 140VTh planina, Vrh planine, Vrh

Platina, Vrhplanina 91, 190,259

Vrh Plješivice 103, 198, 265Vrh Rudeničkog polja 196, 263Vrhdo Donji 137Vrhpolje 85Vrilla~a 131, 235, 286Vrlsto Potok 91Vrlika IlO, 111, 118. 119. 121-

124, 212, 213, 223, 225--228,227-280

f1

Vrnograč 91-94. 191, 206, 272Vrpolje 118Vru.takI38,242Vrževit 103, 265Vučevija brda 224Vučin 35Vučine 141, 245, 293Vučja draga 130, 233, 234, 285Vučja glavica 121, 225, 279Vučja jama 253. 299Vučje brdo 120, 224, 277, 278,

295Vučje jame 150Vučji brod 145, 249, 295Vučji do 137, 290Vučković 124, 280Vukić 290Vukića dolac 241Vukov most 280Vukovar 35Vukovića most 123, 227Vulića greda 126Wien 11Začasna 185, 255Zadar 8, 20, 22Zadvarje 31, IlO, 111, 129,

132~140, 212, 213, 233, 237,238, 240. 284, 288, 289

Zadvarska ljut 135, 139, 289Zagreb 5, 19, 22Zagvozd 137, 241, 290Zahirović 84, 204, 270Zamlača 86. 87Zakišla iuo, 211Zaković, Krujica 270Zarković, Grujica 203Zalug 144Zaluško jezero 144, 248, 295Zal'lllZi144Zarglizze Summe 142

Zarković, Krujica 270Zavala 150Zavalje 103 .Zavojane 139, 242, 291Zeković, Krujica 270Zekuljić 139 .Zelenika 246Zelenikovac 142. 293Zidina 911ZLnkeisen 42, 56, 58Zobanovina 127, 231, 282Zrin 85, 86, 204, 271Zrinska, Jelena 31, 47. 49Zrinjski 25, 86Zrinski, Adam 50Zrinski, Nikola 50Zrmanja 107, li17, 267Zrnačko vrilo 125, 230, 282Zulfikar efendija 40, 41Zulkadirije 65, 166Zveč 142, 245, 246, 293ZvJjezdina 146, 147, 250, 296:lvonigrad 200, 267

Zvorndk 41, 42. 1852aba 147, 148, 252, 297Zaibljak 67, 169Zagrović 117Zarković, Grujica 270Zeljeva 103Zeljevski put 103, 198, 265Zeževica 135Zirovac 29, 89. 93Zirovnica 85, 204, 270Zitva 19, 39Zujino polje 106, 200, 266Zuljević 126Zupa 137, 239, 289Zupa - Krstatica 137Zupanj,a 78Zu.panjska ada 78, 186. 255

319

E R R A T A

stra na red. sloj i boeba. da. slOji105 -1'" . ~ Jj.,.L,a ;~1b b -45 .~

-~166 ~7 ~I ~I·r '. i169 r ~..c.;...l. j)~L,

_..< •• lO

171 3 ~~ ~t:l171 16 ff ~

r ,

172 6 ~ ~.. ~

114 8 ~..,b~~ ..

175 .3 ~.,k~~

11'.

3 1 '" 14'. :+, . ..

o. 11; 6 ~w, k~... ~75 -12 J:J;; .t,1 .:J~~\

... 178· 1 - ~.~~ ~~. .

118 8 -, ~)~\ ...:.L.).J\.-I- -

~18 1(, .J.....L,O ~ ~

118 1,7 ~..r- -L.,U.)._ tr"""'

21· 321

sira.na. rec:L .toji tr:ba. A4. dC)j~ strana. reJ sfoJi treh4 a4 ~~i·

178 48 u.l(- \I O~ ~ '19' 9 b~"pJ 6~!.,b1... <» ~

1~8 ~9~ 195 1; ~,)..J\ZCJ

~6~.). - . -

1H ..3 {).~.J 6~J 196 ~1 o~.?1 ~..(.!~I

~1~ 6 ~-1 - 19& .04 o~.}1 {)~L11

~ •• '.(1

119 . 1 " .)....-:JL. '~~L- 19" -'14 ~~";'l ,,~tkl ~.1..5': o: _ '!.J ••

1~9· lO -,J..t -,'.6' 191 11 :~ ~~:

119. 4f ~ ..L..i.o 191 18 4J1y ~.!;j .

119 19 e:~

101 ~9 ~-'.J ..,..l;J~.),

-1&'2. ,,~ ~J ~bJ 207 10 .~.i....4:.: ...

1&& .3 .JJ'. ..JJ. 'l.01 ·1' J~ jy.a

190 -10 .··.b~.}l ~..L.!~I 201 .1& j~ , . J~'190 12 ·U~..>-J.,1 O.u~JI 2.°1 18 .}.J~ .)...9~ .

I.

-192- 1 eU.. 108 o) .u~1 ~~'.AA!J> ~,

19~ ,~ uc>- 10& .flf ~I ~I

. - ":.. .. -

-19~· ' •. e -10 .~~J b..L.! !.,bI 2.0 & -1& .~.)lo .. .u .)lo,

49~· . '" ~~ J.li. 2.0g , ~, ~I.. .. - ..194 5 .u;,I 6~i»1 21' r ~!JI ~G'.-i 94'· 5 ~~ ~'. ~ 21' 8 .~.? 4~

.: .. ~...~

322 323

~toj\. t "1.DCl eh ~\oj; .si r 'lll.a.. rEd. s toj i. h~b'l ela stoj i$b-~nQ. uet.

. jJ ~ -c,21& 9 '2."''' 16 ~ ~\fi .JI? ..119 9 242 1& ~..I..~ *~~123; ~

j.,.b j.,.ik2~S ,10 ~~ ~)u.

~.J~I·

t.5..J l{J. -: . \'2.25 43 2U 1 ~ ~~tr~'11.5' "' ~L b~L

2~7 (, -.L.L ~- . .r, ~~U, . -1 W, ~ 2'18 8 ~ ~.

';~-'f ~-,.f - fF22' 1& tit; 16 ~I ~\

2,50 I~ U.-\,)L,; O~)~ 2;2 -1~ ~2.32 . '11 cb-.~c) ~~,:J .lSZ 1~ ~~~ ~~~

2b5 8 .u:.o.J~ ~J~ 2.52 11- ~.J y-,-23" -40 Y -:J-,' ~\ 2.'~ 1 ~-'-f ~-'~~ ,u. J . ~J); jjJ

23' 4 j.J; 'j..i

131 . 9 ~-'~ ~.Jj, ,

2.3.8 ' -1-1 ,O~ Jf o~.J~

13!} 2 .. ~~ yk24D' 9 ~;; ~~'t \' ~ ':

1c~" A-i~~.~

is:~.J

325324

SADRZAJ

PREDGOVOR.

PRVI DIO

UVOD.

I. OSMANSKA CAREVINA U XVII VIJl<-::KU

1. Unutrašnje stanje u Osmanskoj Carevini pred drugipohod na Beč .

2. od druge opsade Beča do svrgnuća Mehmeda IV3. Od Mehmeda IV do Mustafe II .4. Od Mustafe II do Karlovačkog mira

II. RAZGRANICENJE SA AUSTRIJOM

A. UGOVOR O MIRU SA AUSTRIJOM

B. GRANICE PREMA AUSTRIJI

1. Granice rijekom Savom .2. Granice rijekom Unom .3. Granice područja Novi .4. Granice područja Bužim5. Granice epodručja Vrnograč6. Granice područja Velika i Mala Kladuša7. Granice područja Cetin, Peći, Cazin i Tržac do Ko-

rane .8. Granice područja Tržac, Ostrožac, Bihać, Brekovica 1

Drežnik na lijevoj strani Korane .9. Granice područja Izačić i Bihać .

10. Granice područja Orašac, Lapac, Boričevac, StaraOstrovica i Kulen-Vakuf

11. Granice područja Srb .12. »Granica prema Hrvatskoj«

Strana5

15

1

W26

li

36 ,52

64

77

777981889394

96

97103

104105106

III. RAZGRANICENJE SA MLETACKOM REPUBLIKOM

A. UGOVOR O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM 108

B. GRANICE PREMA MLETACKOJ REPUBLICI 116

1. Granica od tromede na Debelom brdu do Knina2. Granični luk oko Knina .3. Granični pravac Knin-Vrlika4. Granični luk oko Vrlike .5. Granični pravac Vrlika-Sinj6. Granični luk oko Sinja .7. Granični pravac Sinj-Zadvarje8. Granični luk oko Zadvarja .9. Granični pravac Zadvarje-Vrgorac

10. Granični luk oko Vrgorca .11. Granični pravac Vrgorac-Citluk .12. Oraničnl luk oko Citluka i Gabele .13. Granični pravac Gabela-Kopita na brdu Polici14. Granični pravac Polica-morska obala.

IV. ZAKLJUCAK

SKRACENICE

IZVORI I LITERATURA

116117119121123126.129134136140142144147148

151

153

155

DRUGI DIO

I. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRU SA AUSTRIJOM 165

IJ. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMA SA AU-STRIJOM 185

III. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRU SA MLETACKOMREPUBLIKOM . 208

IV. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMA SA MLE-TACKOM REPUBLIKOM 221

V. PRIJEVOD UGOVORA O GRANICAMA SA AUSTRI-JOM . 255

VI. PRIJEVOD UGOVORA O GRANICAMA SA MLETAC-KOM REPUBLIKOM 275

NAPOMENA AlUT,ORiA. 300REGISTAR UCNIH LMENA I GEOGRAFSKIH NAZIVA 301

ERlRATA 321

Ešref Kovačević

GRANICE BOSANSKOG PASALUKAPREMA AUSTRIJI I MLETACKOJ REPUBLICI

PO ODREDBAMA KARLOVACKOG MIRA

*Izdavač:

»Svjetlost«, izdavačko preduzeće, Sarajevo

Za izdavača:Abdulah Jesen-ković

Tehnički urednik:HUmo Hadžić

Korektor:Natalija Kulić

Stampa:NIP »Oslobođenje«, Sarajevo

Za štampariju:Rasim Husić

Ova knjiga je oslobođena osnovnog pOI1eZana promet na Q&IlOVU

Mišljenja Republičkog sekretar ij ata za obrazovanje i kiulturu broj02-413/28 od 5. aprila 1973. godine.

o

__ • DANAŠNJA GRANICA SRBIH'____ = GRANICE BOS. PAŠALUKA PREMA

ODREDBAMA KARLOVACKOG MRA

•

c9(ul J'..P..4 O«OGJlvl.PJ-c.Jeu.T..RA erus UNJ.L,YL. LJJVlJTA..IVLJ

JNIIJLDUO»l.PLRIA:

eU/4U'J;.."2r?.::D,:~i.t:z!'y!-7,..,., c,;z~ro~~r.k,.:z~/Iz.'~c~.' -R.ft~rLpr ULz-~C"~,:~.L~UPJ~irCU.n..k,,~~d.urjt:!t:. eJt, 2't:r1·i.Urz.u.nz- ",'1I'/JYC71R CzL·~'·ZUJ, un •.urunl.. LnCO{.':ZrL.UrLfu:lJ;"t:fU1 ZL2 UuzZL.7ULnL J ce, ~J7iu-~7!'JU~)UJ''';' <~ 1~U"L'Jl';~yJi,T~";!L.uurt?J~t:nduue, '1iJ0':.~J/1.fi,-unu"'~ir..Lt'cu :n-,.,..;uri..L/u.:L, '7u..2! ~Jt.U TZ~i.t:/Z,nUJTZ.. leI/uni. /u.Ju~,.~.1~.skre"ez.r. ~d. t'UJn U/~NZHrriu",žU7Z.J .../\p,·i .....'~n.l~"!'pilU y;,,·&.2LiL:iz.un~ .74rnzenri.J' ~ fi--d:~uTnLuu·zu.uz.1 fiJ!'pqft:u~ : Tr..z.cuU' Zhe, uz .:vujp'~Z:dhue ~lmfuzu.u; e-t vz. L-z/1",.e, ,,,nYei'rLlt:Iu:L.z.Lt.lte~A ,.ri.;ha:~,Y~"/"UJ CfUl..2Jn.. .H.j'Jt:yihLr ;y..2.rrp uzte,- Un.,;zhl.:ll.,~e. 17Z1:1n.~nlc.ft:'n"n, tJ.,;t:UL. iU", 136 ,:/I",:~.ul'&G'lLt/~rcr.J:~,r..z.I!U4 ml:.t:,.t:-;"'pe,..n~ .•.:zne,~.. ~

). <t. s: