ETNO SELO KARANAC- opina Kneevi vinogradi (4km) u Osjeko-baranjskoj upaniji; Beli Manastir (15km)- podruje se poelo naseljavati u 17. stoljeu dolaskom Nijemaca u vrijeme cara Leopolda I., a potom i Josipa I, Karla VI, Marije Terezije- zavretkom Prvog svjetskog rata, u Karanac doseljavaju Srbi iz maarske Baranje- po zavretku Drugog svjetskog rata, njemake kue naseljavaju kolonisti iz Dalmacije, Meimurja i Banije- od 1953. naseljavaju Hercegovci- od 1961 naseljavaju Srbi iz Bosne

- prvi put se spominje sredinom 14. stoljea pod imenom Karancs u darovnici Ljudevita Anuninca - status kraljevskog sela- darovnicama Matije Korivna (1468 i 1474) Karancs se spominje kao grad, a ne kao selo- turskim pohodima nastaju tri sela: Arki, Rev i Karana, da bi se po odlasku Turaka opet zvala Karacs- 1830. godine gradi se kapela koja 1878 godine postaje katolika crkva posveena sv. Donatu- vlastelin Kazmer je 1916. godine bio prisiljen prodati vlastelinstvo maarskoj agrarnoj i rentnoj banci u Budimpeti zbog financijskih potekoa- u vrijeme Dom. rata podruje je bilo pod velikosrpskom okupacijom i izloeno etnikom ienju - magnet za turiste zbog gastronomske i turistike ponude Baranje- okosnica sela je turizam, a ivi oko 1000 stanovnika- odie ugoajem davnih vremena- jahanje konja, autentino ureene sobe i kokoinjci- iskljuivo domaa hrana- 20km sjeverno od Osijeka, ispod Banovog brda i blizu PP Kopai rit i brojnih vinskih podruma- pripadao vlastelinstvu Darda- prije 1/3 su pokrivali vinogradi i ume- danas se jo uvijek uva tradicija proizvodnje vina- stare panonske kue i jedinstvena betonska cesta; tri crkve- najdulji drvored treanja

- u blizini dvorac Eugena Savojskog u Bilju, spomenik u Batini, dvorac obitelji Habsburg u Tikveu

PP KOPAKI RIT- krajnji sjeveroistok Hrvatske, nizinski dio izmeu Drave ma jugu i Dunava na istoku- utemeljen 1976- 177 km2; specijalni zooloki rezervat 80km2- ime: kapocs= kopa i ret=movarna livada- ima veliko turistiko znaenje- rezultat rada vode, kako rijeke tako i poplavnih voda- cijelo podruje ima izgled delte- zbog svog oblika i fenomena koje stvaraju rijeke ovo je jedinstven svjetski sluaj- bogata bioloka raznolikost- tijekom godine znaajno mijenja svoj izgled ovisno o plavljenju, preteito iz Dunava- najvee rastilite i mrijestilite slatkovodne ribe u Podunavlju- najvaniji ornitoloki rezervat u Hrvatskoj

- bijele vrbe, crne topole, hrast lunjak, velika utilovka, grab- som, tuka, aran, smu, jelen, srna, divlja svinja, divlja maka, jazavac, aplje, galeb, bjelobrada igra, orao tekavac, crne rode, stepski sokol, bijele aplje, divlje guske, patke njorke

- od 1993 uvren u Popis movarnih i vlanih podruja meunarodnog znaaja- 293 vrste ptica i 54 vrste sisavaca- dozvoljen portsko-rekreacijski ribolov na odreenim lokacijama

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

Gastronomija- poznate slavonske delicije- prigodna jela pri etvenim radovima, roenjima, zarukama, vjenanjima, blagdanima- obanac, riblji paprika, pilei paprika, variva od povra, kulen, unka, kobasice

Etnologija- specifina nonja gdje je tkanina preteito bijele boje- razlike od sela do sela (akovo zlatni vez)

akovaka ergela- osnovali bosansko-srijemski biskupi na posjedima u akovu koju im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239. godine, a darovnicu je 5g kasnije potvrdio kralj Bela IV- prvi pisani tragovi iz 1374 godine, povodom vjenanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom- 1506 osnovana Ergela, koja se tada sastojala od 90 arapskih konja, a izgonom Turaka (1687) uro Patai je 1706 godine obnovio ergelu- ergela bila poznata u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji- ergela je najstrija uzgojno-selekcijska ustanova u Republici Hrvatskoj. Danas Ergela akovo uva izuzetno vrijedan genetski materijal, kojim s uspjenom selekcijom popravlja populaciju konja, lipicanske pasmine. Tako vrijedan uzgojni materijal za Hrvatsku je i kulturno dobro, kojim pokazujemo svijetu da su nai prethodnici znali dugogodinjim radom na uzgoju konja sauvati i unaprijediti stanje u konjogojstvu.

OSIJEK I TVRA

Tvra je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadanje osjeke tvrave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon osloboenja od Turaka 1687. godine, kao sjedite generalata i vanu obrambenu toku jugoistonog dijela carstva.Sredinji trg u Tvri je Trg sv. Trojstva na kojemu se istiu barokne zgrade. Najznaajnija je palaa Slavonske Generalkomande, zdanje podignuto za sjedite generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat arhitekt ove graevine, ali se zna da je graena po nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724. do 1726. godine. S lijeve strane trga je zgrada Glavne strae (danas Arheoloki muzej), podignuta za tvravsku strau, i karakteristina po zvoniku s terasom s koje se pruao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smjetena zgrada Gradskog magistrata iz 1702. godine, odnosno biva gradska vijenica, a danas Muzej Slavonije.[11] Uz spomenute, cijelom Tvrom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljea, s nizovima prozora i arkadama prema dvoritu, koje su sluile kao vojarne i vojna spremita. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kua iz 18. stoljea, meu kojima se naroito istie kua Plemi (Franjevaka 5), s proeljem u motivima rokajnih koljki, u duhu rokokoa.Sredinom Trga sv. Trojstva uzdie se Kuni pil, odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije esto pogaala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729.-1730. godine Marija Ana Petra, supruga zapovjednika osjeke tvrave, o emu svjedoi natpis na postolju. Spomenik se sastoji od sredinjeg dijela s kipovima svetaca zatitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osjekom kiparu Josipu Gerupu.0U Tvri se nalaze i dvije vane sakralne graevine. upna crkva sv. Mihovila (1725.-1748.) barokna je crkva s dva zvonika graena za osjeke isusovce. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschna.[13] Druga je franjevaka crkva uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.[14] Samostan je znaajan po tome to je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije (1709.-1735.), nakon ega je tu osnovana prva visoka kola u Slavoniji - teoloki fakultet, kao i prva tiskara.[15]Gornji gradGornji grad je urbano sredite Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika - Trg Ante Starevia. Gornji je grad izgraen najveim dijelom krajem 19. i poetkom 20. stoljea, pa ga karakterizira arhitektura historicizma. Najistaknutija graevina je upna crkva sv. Petra i Pavla, graena 1894. do 1899. u neogotikom stilu, prema projektu njemakog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera.[16] U blizini je neoklasicistika Palaa upanije (1834.-1846., arhitekt N. Hild), te Hrvatsko narodno kazalite s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih graevina moe se istaknuti kapucinski samostan (1706.-10.) s crkvom sv. Jakova (1723.-27.), te manja crkva sv. Roka, kojoj je naknadno poetkom 19. stoljea dodan proelni zvonik.[17]Osjeki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom secesije. U tom je pogledu znaajna Europska avenija, reprezentativna avenija s raskonim secesijskim palaama podignutima za osjeke industrijalce i ugledne graane poetkom 20. stoljea. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je Kino Urania, djelo arhitekata Viktora Axmanna iz 1912. godine, te palaa Glavne pote iz iste godine.Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistonoj Europi.Donji gradDonji grad obuhvaa velik istoni dio Osijeka. Iako je zaet u ranije vrijeme, obiljeila ga je arhitektura 19. stoljea. Znaajna je barokna crkva Preslavnog Imena Marijina. Tu je i kua kotlara Kragujevia, lijep primjer malograanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljea. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Roka (1742.-44.) i barokni kip Blaene Djevice Marije (1757.)RetfalaNajzapadnija etvrt u gradu Osijeku. Broji oko 14.000 stanovnika i vie od 5000 kuanstava. Dan gradske etvrti je 14. rujna. Takoer se tamo i nalazi se znameniti klasicistiki dvorac obitelji Pejaevi.

KulturaOsijek je najvee kulturno sredite Slavonije.Prve kazaline predstave odravale su se u baroknom Osijeku jo u 18. stoljeu, a prva kazalina zgrada, Hrvatsko narodno kazalite, sagraena je 1866. godine.[18] HNK je i danas najznaajnija kazalina ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Djeje kazalite u Osijeku.[19]U Osijeku su dva muzeja od nacionalnog znaenja: Muzej Slavonije,[20] u zgradi biveg Gradskog magistrata u Tvri, gdje se uvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije, te nedavno otvoreni Arheoloki muzej u zgradi nekadanje Glavne strae. U jednoj od bivih tvravskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti uva Dravni arhiv u Osijeku.[21] Od drugih muzejskih ustanova, tu je Galerija likovnih umjetnosti,[22] u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. do 20. stoljea. Konjika vojarna u ulici Kamila Firingera 3 zatieno je kulturno dobro.[23]Niz manjih galerija izlae veinom suvremenu umjetnost, poput Izlobene dvorane Waldinger, Galerije L, Leonardo, Galerije umjetnina Sretne ulice, HDLU Osijek - galerija Kazamat, Galerije Pegaz, te Galerije karikatura Osijek.U gradu su dva kina, Kino Urania u povijesnoj secesijskoj zgradi, te Kino Europa.Najvea knjinica je Gradska i sveuilina knjinica Osijek.Od 2004. godine odrava se glazbeni festival Urban fest Osijek iji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a iz regije.U Osijeku se odrava Djeji glazbeni festival Zeko.

ZNAMENITOSTI

GRADSKE ZIDINE I VODENA VRATA - 1722 dovrene, ulaz u Tvru imao je 4 vrata- jedna od najveih i najmodernijih vojnih utvrda u srednjoj Europi- graena iskljuivo u baroknom stilu- danas postoji tek manji dio zidina jer su poetkom 20. stoljea sruili veinu- zidine koje su ostale prema rijeci s Vodenim vratima i kulom (vodotoranj)- graane zbog obrane od Turaka koji su grad drali pod okupacijom od 1526 do 1687- gradnju je vodio general Johann Stephan von Beckers, a vjeruje se da je tijelo zazidano u zidine- nakon zalaska sunca nisu nikome otvarali vrata, tako ni caru Josipu II koji je 1768 morao prespavati izvan zidina

GENERAL VOJARNA REKTORAT SVEUILITA

- godine 1726. na Trgu Sv. Trojstva u Tvri izgraena je monumentalna renesansno-barokna zgrada General-vojarne. - kako i samo ime kae, zgrada izgraena po nalogu velikog austro-ugarskog vojskovoe princa Eugena Savojskog, sluila je za potrebe carske vojne uprave u istonoj Hrvatskoj (Slavoniji i Srijemu). - od 1975. godine, poznata je kao Rektorat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, biskupa i utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - tradicija visokog obrazovanja u Osijeku postoji jo od 1707. godine, a danas je osjeko sveuilite sa 17 fakulteta i odjela jedno od najvanijih znanstvenih sredita u Hrvatskoj. - zanimljivo je da je zgrada General-vojarne zajedno s oblinjim kipom Sv. Trojstva prikazana na novanici od 200 hrvatskih kuna.

CRKVA SV. MIHAELA ARKANELA

- Odmah po osloboenju od Turske vlasti, krajem 17. stoljea, mnoge osjeke damije pretvorene su ponovno u katolike crkve. - Jedna od njih je i upna crkva Sv. Mihaela arkanela. - Ovu baroknu crkvu su od 1725. do 1748. godine gradili Isusovaki redovnici. - Danas s dva 47 metara visokim tornjevima dominira panoramom Tvre, a njena zvona jo i danas svakoga petka u 11 sati podsjeaju na trenutak osloboenja od Turaka 29. rujna 1687. godine. - Slika na glavnom oltaru pokazuje upravo taj dogaaj. - Zanimljivo je kako su osjeani s vremenom zaboravili pravi razlog zvonjave crkvenih zvona u 11 sati te su izmislili vlastito objanjenje. Naime, kako bi ruak petkom bio gotov do podneva, omiljene knedle poeli bi izraivati tek nakon to im sve crkve tako kau te su taj jedanaesti sat petkom prozvali knedl sat. Na trgu ispred crkve utim ciglama iscrtani su temelji nekadanje turske Kasim-paine damije, a na sredini trga stoji kip Sv. Ivana Nepomuka, zatitnika svih koji ive i rade uz vodu. Poto je Osijek esto bio izloen varljivoj udi rijeke Drave, kipovi ovoga sveca nalaze se na nekoliko mjesta u gradu.

CRKVA UZVIENJA SV. KRIA

- Franjevaki redovnici u Tvri 1732. godine grade barokni samostan i crkvu Uzvienja Sv. Kria i to na temeljima nekadanje tri bogomolje: romanike i gotike crkve te turske damije. - Glavni oltar krasi kip posveen Majci Bojoj osjekoj, koji je u 18. stoljeu pred Rkoczijevom bunom spaen iz junomaarskog svetita Marija Jud. Navodno ga tamonji Franjevci i dan danas trae natrag. - Ipak oltar najdrai Osjeanima je onaj Sv. Antuna Padovanskog. - Upravo se zato jo od 1727. godine na njegov blagdan 13. lipnja u Tvri odrava crkveno protenje, kirvaj. Na popratnom velikom sajmu moe se pronai za svakoga poneto, od igraaka do runih radova. Posebno se istiu tandovi s runo raenim svijeama te proizvodima od meda poput tradicionalnih hrvatskih medenjaka licitara uvrtenih na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne batine.

TRG SV. TROJSTVA

- Glavnim trgom u starom gradu, Tvri, dominira barokni kip Sv. Trojstva. Izgraen je 1729. godine, kao zavjetni kip Osjeana dragom Bogu da se kuga koja je prethodno poharala grad vie nikada ne vrati. - Legenda pak kae da su gradske takore pa time i kugu istrijebile simpatine ivotinjice koje su osjeani u velikom broju naselili u grad kune! Po mnogima ovaj kip je najljepi barokni spomenik u Hrvatskoj. - Slini zavjetni kipovi postoje u mnogim gradovima pa i selima u Slavoniji i Baranji te diljem nekadanjeg Austro-ugarskog carstva. - Na istonom uglu trga stoji zgrada Glavne gradske strae s tornjem-straarnicom izgraena poetkom 18.stoljea, a u njoj se danas nalazi Arheoloki odjel Muzeja Slavonije. Dijagonalno na uglu nalazi se Muzej Slavonije. - Ispred njega raste prastaro stablo ginka, ostatak nekadanjeg velikog parka. Na suprotnoj zapadnoj strani trga na uglu nalazi se Glazbena kola Franje Kuhaa. Roeni Osjeanin, Kuha je u drugoj polovini 19. stoljea postao poznat kao sakuplja slavenske glazbene narodne batine.

EUROPSKA AVENIJA

- Po secesiji, stilu vrlo popularnom u cijelom nekadanjem Austro-ugraskom carstvu, Osijek je posebno poznat. - Velianstvene gradske palae u Europskoj aveniji, danas veinom raskoni uredski prostori, graene su na samom poetku 20. stoljea u stilu tzv. beke secesije dok je najvea meu njima, Potanska palaa, izgraena u stilu maarske secesije. - U istoj ulici nalazi se i niz klasicistikih zgrada iz 19. stoljea s monumentalnom Sudbenom palaom. - Od svih kua u ovoj ulici vjerojatno je najposjeenija ona Muzeja likovnih umjetnosti. U njenom se fundusu nalazi cijelo bogatstvo umjetnikih slika i skulptura. - Neke od najzanimljivijih slika su portreti slavonskih plemikih obitelji iz 18. i 19. stoljea te romantini pejzai Slavonije i Barane djela utemeljitelja osjeke crtake kole Huga Conrada Von Htzendorfa i Adolfa Waldingera.

KON-KATEDRALA SV. PETRA I PAVLA

- Prema inicijativi biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 1894. godine zapoela je izgradnja crkve Sv. Petra i Pavla, kon-katedrale akovako-osjeke nadbiskupije. - Upravo zato ju Osjeani nazivaju jednostavno katedralom. - Nakon ruenja starije barokne crkve, dovrena je u samo etiri godine te je od 1898. godine panorama Osijeka ne zamisliva bez njezinog 90 metara visokog zvonika i danas drugog po visini u Hrvatskoj i jugoistonoj Europi. - Graena je u neo-gotikom stilu, a graditelji su bili njemaki arhitekti Franz Langenberg i Richard Jordan.- Crkva ima pet zvona. Najvee ujedno i tree po veliini u Hrvatskoj mase vie od 2,5 tone posveeno Sv. Petru i Pavlu nalazi se u glavnom tornju iznad sata. - U ratu 1991. i napadima jugoslavenske vojske katedrala je pogoena vie od stotinu puta te je u tijeku cjelovita obnova. Zanimljivo je da se u njemakom gradu Klnu nalazi neto novija crkva Srca Isusova koja je gotovo kopija osjeke katedrale.EURODOM I ALOSNA KAPELICA

- Juno od osjekog starog grada Tvre nalazi se trgovako-kulturni centar Eurodom. Ovaj stakleni neboder kojega osjeani nazivaju i tornjevima blizancima visok je 61 metar to ga nakon Hotela Osijek (62 metra) i Katedrale (90 metara) ini treom najviom zgradom u gradu i srednjedunavskoj regiji. Zgrada se nalazi na mjestu starijeg Radnikog doma, monumentalne multufunkcionalne zgrade s poekta 40-ih godina 20. stoljea za koju se sumnjalo da je graena u svrhu jaanja osjeaja pripadnosti Treem Reichu u vrijeme okupacije grada u Drugom svjetskom ratu.

VISEI MOST I SECESIJSKI ZDENAC

- Vjerojatno najei motiv na razglednicama Osijeka je sljedei: pogled na grad s lijeve dravske obale s viseim pjeakim mostom te zvonikom katedrale i staklenim tornjem hotela uz pozadini. Most Mladosti izgraen je 1980. godine, a danas je omiljen meu zaljubljenim parovima koji na njegovu ogradu stavljaju tzv. ljubavne lokote. Vjeruje se da e njihova ljubav biti sigurna sve dok je klju lokota duboko na dnu rijeke Drave. Na dijelu dravske promenade izmeu viseeg mosta i Zimske luke nalazi jo jedan simbol Osijeka, veliki secesijski zdenac, poklon grofovske obitelji Pejaevi gradu Osijeku iz 1903. godine.

UPANIJSKA ULICA

- Od glavnog gradskog trga prema jugu protee se upanijska ulica. U njoj se nalaze dvije vane institucije, zgrada upanijske skuptine poznata kao upanijska palaa izgraena u klasicistikom stilu 1842. godine, te zgrada Hrvatskog narodnog kazalita izgraena u vencecijansko-maurskom stilu 1866. godine. - Predstave u kazalitu u poetku su izvoene na Njemakom, a od 1907. na Hrvatskom jeziku. - Desno od kazalita do Drugog svjetskog rata nalazila se idovska sinagoga na to danas podsjea spomen ploa. - Tijekom etnje ulicom zanimljivo je potraiti odbjeglu topovsku kuglu. Vjerojatno sredinom 19. stoljea iz starog grada Tvre grekom je ispucana topovska kugla te se zaustavila upravo u podnoju zida upanijska palae.

CRKVA SV. JAKOVA I KAPUCINSKA ULICA (KORZO)

Na samom poetku korza, na spoju glavnog trga i Kapucinske ulice, nalazi se barokna crkva Sv. Jakova Apostola te pripadajui Kapucinski samostan graeni poetkom 18. stoljea. Iako je fasada crkve vrlo jednostavna, unutranjost je bogato ukraena freskama i slikama koje prikazuju za ono vrijeme uobiajenu sliku, sukob Kranstva i Islama. Neto dalje niz ulicu nalazi se nekadanji hotel Royal iz 1905. godine. Ova historicistika zgrada moda je najpoznatija po priama o jednome od njenih najvjernijih posjetitelja iz prve polovine 20. stoljea, razbojniku arugi. On je naime volio objedovati samo u najfinijim restoranima, a sam je sebe nazivao slavonskim Robinom Hoodom s jednom ipak bitnom razlikom svoj plijen nije rado dijelio sa siromanima.

TRG ANTE STAREVIA (GLAVNI TRG)

- Glavni trg u Gornjem gradu nosi ime dr. Ante Starevia, hrvatskog politiara iz 19. stoljea voenog idejom o hrvatskoj samostalnosti. Uz njegov spomenik, na trgu se nalazi i osjeanima vjerojatno omiljeni kip grupa graana koji predstavlja same Osjeane sa svim svojim razliitostima. - Samim trgom uz Katedralu dominiraju dvije neo-renesansne graevine, s june strane zgrada upanijskog poglavarstva poznata kao palaa Normann iz 1890. godine te na zapadnoj strani tzv. Gradska kua iz 1873. godine. - Preko puta ove zgrade, na krianju trga s Ribarskom i amakom ulicom nalazi se lijepa barokna uglovnica s kipiem slona na proelju. Postavio ju je osjeki trgovac Ivan Leipzig ne bi li privukao kupce u svoju trgovinu robom iz dalekih istonih krajeva. Mogui razlog postavljanju kipa bilo je i praznovjerje kako statua slona donosi sreu. Naime, u trgovini se mogla odigrati i vrlo popularna Ugarska lutrija. U dananje vrijeme trg je omiljeno sastajalite osjeana, od svakodnevnih prijateljskih susreta do velikih proslava meu kojima se istie proslava Nove Godine, redovito uz pjenuac, veliki vatromet i tradicionalni beki valcer.

TRG SLOBODE

- U samom sreditu grada nalazi se Trg Slobode, dio pjeake zone koja povezuje Ulicu Hrvatske Republike s korzom i glavnim trgom. - Ovdje se nalazi vjerojatno najpoznatija osjeka robna kua, popularni Supermarket otvoren davne 1967. godine. Na sjevernom spoju trga s korzom nalaze se dva spomenika. U prolazu uz Kapucinski samostan stoji kip Franje Kreme poznatog osjekog i hrvatskog skladatelja i violinista koji je u svojoj kratkoj karijeri uspio postati koncert-majstorom Bilse orkestra, pretee berlinske filharmonije. - Sljedei spomenik podignut je u sjeanje na prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tumana, utemeljitelja slobodne i demokratske hrvatske drave 1990. godine. - Na alost put razdjeljenja od komunistike Jugoslavije protekao je u ratnim okolnostima. Upravo na to podsjea trei spomenik na ovome trgu smjeten na njegovom junom dijelu. Spomenik braniteljima i rtvama Domovinskog rata za neovisnost podignut je 2005. godine. Do njega se nalazi i etvrti kip, omiljeni osjeki eta knjievnik August Cesarec.

DVORAC PEJAEVI

Poznata hrvatska plemika obitelj, grofovi Pejaevi imali su posjede po itavoj Hrvatskoj. Iz ove je obitelji potekla i prva hrvatska skladateljica Dora Pejaevi. Muki lanovi obitelji obnaali su dunost hrvatskog bana, danas bismo rekli premijera, a njihov politiki i gospodarski utjecaj irio se diljem nekadanjeg Austro-ugarskog carstva. Nakon 1945. godine, lanovi ove obitelji iz jedine preivjele naike grane bili su prisiljeni napustiti Hrvatsku pod pritiskom komunistikih vlasti. Na podruju Slavonije posjedovali su tri velika dvorca, meu kojima i ovaj u osjekoj gradskoj etvrti Retfala. Dvorac je graen na prijelazu iz 18. u 19. stoljee u barokno-klasicistikom stilu. Od poetka 20. stoljea dvorac je u vlasnitvu Drube Marijinih sestara od udotvorne medaljice, a u jednom dijelu danas se nalazi privatna klinika. Zanimljivi i ivopisni opisi dvorca i njegovih stanovnika mogu se pronai u popularnom povijesno-ljubavnom romanu Marije Juri Zagorke Vitez slavonske ravni.

CRKVA PRESLAVNA IMENA MARIJINA

Jedna od najraskonijih baroknih crkvi u Osijeku nalazi se u Donjem gradu, u blizini dravske obale. Crkva Preslavna imena Marijina izgraena je 1732. godine. U donjogradskoj upi nalaze se dva vrlo zanimljiva dijela inventara, instrument slian orguljama tzv. pozitiv iz 1674. godine, izraen u Grazu te kip Majke Boje Snijene izraen prema originalu iz austrijskog marijanskog svetita Mariazell, poklon jednoga vojnika. U blizini crkve, zapadno niz ulicu prema bolnici nalazi se kapela posveena Sv. Roku. Izgraena je 1744. godine, kao zavjet graana koji su preivjeli kugu. Uz kapelu se nalazi i barokni zavjetni kip Majci Bojoj te lijepa prizemnica s arkadama, jedna od najstarijiih graanskih kua u Osijeku.

TRG BANA JOSIPA JELAIA

Glavni trg u Donjem gradu nosi ime po najpoznatijem i omiljenijem hrvatskom banu, barunu Josipu Jelaiu. On je tijekom 19. stoljea pomogao uguiti maarsku revoluciju u sklopu Austro-ugarskog carstva ime je ujedno usporio maarska nastojanja za prevlast na podruju Hrvatske. Na jelaievom trgu nalazi se osjeko Djeje kazalite te lijepa crkvica Snijene Gospe. Izgraena je 1898. godine u neo-gotikom stilu na mjestu starije kapele. Na trgu se nalazi i neobian kip jajeta napuklog u dva dijela to simbolizira mjesto roenja Osijeka. Stari rimski grad Mursa ovdje se nalazio od 1. do 5. stoljea nakon Krista, a njegovi ostaci danas se mogu pogledati u arheolokom odjelu Muzeja Slavonije.

ATRAKCIJE

KOMPA Kada ste u Osijeku, Dravu moete prijei mostom poput elegentnog viseeg Mosta Mladosti ili kompom, skelom. Kompa je u Osijeku poela prometovati 1916. godine, a ne provozati se njom s jedne na drugu obalu rijeke bilo bi ravno posjetu Zagrebu i ne provozati se uspinjaom. Uz to, Osjeanima je kompa omiljeno prijevozno sredstvo za posjet zoolokom vrtu i lijepom parku koji ga okruuje.

ZOO VRT

Osjeki zooloki vrt osnovan je 1955. godine. Zahvaljujui lokaciji udaljenoj od gradske buke, savreno je mjesto za mirni boravak 80-ak vrsta ivotinja u kavezima i u otvorenim nastambama. U akvariju i terariju ivi jo 20-ak vrsta riba i gmazova, a ukupno u parku ivi 650 jedinki ivotinja. Uz povrinu od 11 hektara, osjeki zoo jedan je od veih parkova u srednjem podunavlju, a velika vrijednost parka je upravo u njegovoj lokaciji.

PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA I PARKOVI OKO TVRE

Kau da je Osijek najzeleniji grad u Hrvatskoj, a tu ete tvrdnju najlake provjeriti ako proeete jednim od 17 parkova. - Najvei je Perivoj kralja Tomislava izmeu Gornjeg grada i Tvre nastao jo poetkom 18. stoljea, a do njega se nalaze Park Kralja Petra Kreimira etvrtog i Park Kralja Drislava. - Razlog postojanju ovoga zelenog prstena oko stare Tvre je zapravo vrlo jednostavan. Odreeno je naime da se Gornji te Donji grad moraju pomaknuti tono kilometar daleko od gradskih zidina, a koliko je bio domet tadanjih topova. Na prostoru parkova oko Tvre nalazi se niz spomenika poput spomen ploe sa stablom lipe posaenom na obljetnicu tiruu godina Hrvatskog kraljevstva 1925., spomen ploe osloboenju Osijeka od nacistike vlasti 1945., fontana prijateljstva gradova Peuha i Osijeka izraena od poznate peuke Zsolnay keramike i Spomenik Umirui vojnik izgraen 1898. godine. - Spomenik je djelo poznatog umjetnika Roberta Frangea Mihanovia, a podsjea na poginule osjeke vojnike u velikom Austrijsko-pruskom ratu 1866. godine. - Tijekom Domovinskog rata 1991., dobio je dodatno znaenje kao spomen na poginule za hrvatsku samostalnost. - Na jugoistonom kraju Tvre nalazi se jedan od najmlaih parkova, Park Mladenaca. Tijekom 1980-ih mladi brani parovi ovdje su sadili stabla kao simbol njihove vjene ljubavi.

SAKUNTALA PARK

- U drugoj polovini 19. stoljea zasaen je po mnogima najromantiniji park u Osjeku nazvan prema kipu Sakuntale, djevojke iz indijske mitologije koja je ivjela u skladu s prirodom.

MAKAMAMA

Vjerojatno najpopularnija osjeanka bila je i do danas ostala barunica Paulina Hermann, velika dobrotvorka. Kau da nitko u potrebi od nje nije otiao praznih ruku, no ipak je najpoznatija ostala po velikoj ljubavi prema ivotinjama, posebice makama. Kada je 1925. godine u gradskoj etvrti Industrijska etvrt izgradila novu vilu gradom se odmah proulo kako s njom ivi veliki broj maaka i pasa, a prialo se da posjeduje ak i lava. Upravo zato osjeani su ju prozvali Makamamom. U sjeanje na poznatu sugraanku ispred dvorca postavljen je hrastov kip barunice okruene makama, djelo osjekog umjetnika Mate Tijardovia.

RONDEL VELIKANA

Na junom ulazu u stari grad Tvru 2006. godine podignut je na inicijativu Drube Brae Hrvatskog Zmaja tzv. Rondel velikana. U sreditu spomenika je fontana uokolo koje se nalaze biste poznatih osjeana, biskupa Josipa Jurja Strossmayera utemeljitelja Hrvatske akadamije znanosti i umjetnosti, graditelja osjeke i akovake katedrale te dvaju hrvatskih kemiara kolovanih u Osijeku Lavoslava Leopolda Ruike dobitnika Nobelove nagrade 1939. i Vladimira Preloga dobitnika Nobelove nagrade 1975.

TRAMVAJ

Dana 10. rujna 1884. u Osijeku je poeo prometovati konjski tramvaj, jedan od prvih u srednjoj i jugoistonoj Europi. Od veih gradova u regiji jedino su Be, Budimpeta, Graz i Bukuret tramvaj dobili prije Osijeka dok su ga gradovi Zagreb, Bratislava, Sofia i Beograd uveli kasnije. Unato velikim eljama da prestignu Osjeane, u Sarajevu je tramvaj zakasnio tri mjeseca. Mnogi gradovi svijeta danas ponovo uvode tramvaje u sustav javnog prijevoza, a Osijek je meu rijetkim "malim" gradovima koji se mogu pohvaliti njegovim neprekinutim postojanjem i proirenjem. Na osjekim se ulicama trenutno moe vidjeti etiri razliita modela tramvaja od kojih je najstariji onaj iz 1926. godine te slui za turistike vonje gradom. Zanimljivo je kako je prvi tramvaj iz 1884. bio crvene boje, navodno po elji cara Franje Josipa kako bi sliio bekim tramvajima. Danas su tramvaji bijelo - plavi, u gradskim bojama.

RODINA GNIJEZDA U CENTRU GRADA

Osijek je grad okruen dravskim poplavnim umama i oranicama, a gotovo na rubu grada zapoinje i podruje parka prirode Kopaki rit. Tako nije neobino u blizini samog glavnog trga vidjeti gnijezda bijelih roda. Trenutno su aktivna dva, na dvorinoj strani biveg hotela Royal i na vrhu tornjia zgrade Ipk na poetku korza. Do nedavno je aktivno bilo i gnijezdo na samoj Katedrali, a graciozne velike bijele ptice bile su zanimljiv kontrast stranim gargolijama, vodorigama.

SPOMENIK CRVENOM FII

Graani Hrvatske su 1990. na referendumu odluili iskoristiti pravo koje je pruao ustav komunistike republike Jugoslavije te je odlueno da Hrvatska nakon 45 godina ponovno postane samostalna drava s demokratskim ureenjem i slobodnim tritem. Na alost vodstvu Jugoslavenske Narodne Armije ta se ideja nije nimalo svidjela te su 1991. godine zapoeli rat protiv Hrvatske. Prije zahuktavanja rata Armija je odluila pokazati svoju snagu (radilo se o jednoj od najveih europskih vojnih sila) izlaskom tenkova na ulice Osijeka. Dana 27. lipnja 1991. za vrijeme divljanja tenkova gradskim ulicama sugraanin Branko Breki pokuao ih je zaustaviti parkirajui posred raskrija Trpimirove i Vukovarske ulice svoj auto, popularni jugoslavenski model Fiat 500 zvan Fio. Tenk ga je smrkao u komadie otetivi tako oblinji autobus.

COPACABANA I KRUNSKA UTVRDA

Svi koji su tijekom odravanja Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. godine s tugom prihvatili injenicu da su Brazil, Rio i tamonja popularna plaa Copacabana nedostino daleko, ako su posjetili Osijek mogli su odahnuti. Naime najvee i najposjeenije dravsko kupalite izgraeno 1965. nosi naziv upravo po toj poznatoj plai, od milja u skraenoj domaoj varijanti zvanoj Kopika. 1! U blizini kupalita nalazi se i neslubeno no ipak omiljeno izletite kod katakombi, smjeteno u Krunskoj utvrdi sjevernom dijelu osjeke tvrave. Ovdje je zasigurno najveselije tijekom mjeseca rujna u vrijeme odravanja omiljenih Dana prvog hrvatskog piva.

UTVRDA KOROGYVAR

Korogyvar (Korograd) srednjovjekovna tvrava (wasserburg) iz 13. stoljea, okruena veinom isuenom movarom, nalazi se nadomak Osijeku izmeu sela Ivanovac i epin. Do nje se moe lako doi biciklistikom stazom iz osjeke Industrijske etvrti ili automobilom. Ova ciglom i kamenom graena kruna utvrda dugo je bila vlasnitvo srednjovjekovnih osjekih vladara, obitelji Korogy, a od 16. stoljea i ratovima s Osmanskim carstvom stoji u ruevinama. No unato ruevnom stanju i dalje je meu lokalnim stanovnitvom omiljeno izletite, a prie i legende o skrivenom blagu baruna Trenka, o njegovoj uvarici zmijskoj djevojci i krikovima u noi koji lede krv u ilama i danas se sa strahopotovanjem prepriavaju. U jesen 2014. godine ovdje je odran srednjovjekovni sajam te viteki turnir koji e zasigurno prijei u zanimljivu tradiciju.

Biciklisti i etaiKrenete li istraivati Osijek imat ete nekoliko opcija za kretanje gradom - tramvajem, autobusom, taksijem ili kao mnogi od nas biciklom i pjeice. Osijek je ravniarski grad kao stvoren za bicikliranje, a vie od 30 km oznaenih staza omoguit e vam ne samo da se lako kreete od znamenitosti do znamenitosti ve i da s lakoom obavite sve dnevne obaveze.

Essekeri od A do WPitate se tko su Essekeri? Esseker je zapravo opisni pridjev, a sama rije dolazi od njemakog naziva za grad Esseg. Oni su rekli bismo pravi osjeani koji ovdje ne moraju nuno imati duboke korijene, dovoljno je da vole Osijek i da rade za boljitak grada.

ovjek TuljanNa sugraanin 70-godinji Duko Rude ve tri desetljea odrava zanimljivu tradiciju kupanja u Dravi na Silvestrovo. Zovemo ga od milja Tuljan jer ba poput tih vrsto graenih ivotinja kao od ale i esto kroz led odolijeva hladnoj vodi Zimske luke. Od nedavno mu se pridruio mladi sugraanin Jurica Konda.

VUKOVARPoloajVukovar je smjeten u sjeveroistonom dijelu Republike Hrvatske i sjedite je Vukovarsko-srijemske upanije. Nalazi se na granici povijesnih pokrajina istone Slavonije i zapadnog Srijema. Grad lei na vanim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava kroz vukovarsko podruje tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. Uvoenjem parobroda od sredine 19. stoljea, a danas dolaskom turistikih brodova, Vukovar je povezan s Budimpetom i Beom uzvodno i sve do Rumunjske nizvodno. Vukovarska luka vana je uvozna i izvozna postaja. Dunav je bio i ostao veza Vukovaraca s Europom i svijetom.UkratkoPodruje Vukovara oduvijek je bilo sjecite putova, mjesto dodira razliitih kultura, ali i poprite ratova. Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisua godina u kontinuitetu kroz brojne arheoloke lokalitete. Za ovaj kraj posebno je znaajna Vuedolska kultura koja je dobila ime po lokalitetu Vuedol, smjetenom pet kilometara nizvodno na Dunavu. Vuedolska golubica, pronaena 1938. godine, postala je simbol grada. Takoer, jednako veliko znaenje i vuedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom.U vukovarskom kraju nalaze se brojna arheoloka nalazita iz bronanog, starijeg i mlaeg eljeznog doba koja svjedoe o ivotu Ilira i Kelta. Rimljani su u osvajakim pohodima u posljednjim desetljeima prije Krista izbili na Dunav. Izgradili su brojna utvrenja kao granicu (limes) prema barbarskim plemenima. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unapreivanje gospodarstva: movare su isuivane i zasaeni su prvi vinogradi. Nakon propasti rimskog carstva velika seoba naroda i avarsko-slavenska ekspanzija od estog stoljea nadalje dovela je do velikih promjena. Meurijeje Dunava i Save postalo je poprite velikih sukoba i interesa monih drava tog vremena. U to vrijeme ovdje se naseljavaju Hrvati. U sauvanim dokumentima Vukovar se spominje ve poetkom 13. stoljea pod imenom Volko, Walk, Wolkow, te na kraju pod hrvatskim imenom Vukovo. Od 14. stoljea sve ee se upotrebljava pomaareni naziv Vukovar. U to vrijeme Hrvatska je bila u dravnopravnoj zajednici s Ugarskom. Vukovar, kao i susjedni Ilok, u tom razdoblju postaju uvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom meurijeju. 1231. godine, kao jedan od prvih gradova u tadanjoj dravi, Vukovar dobiva status slobodnog kraljevskog grada poveljom hercega Kolomana. U Vukovaru je tada sjedite velike Vukovske upanije, koja se protezala izmeu Dunava i Save.Nakon turske vladavine (16. i 17. stoljee) veliki dio vukovarskog podruja kupuju njemaki grofovi Eltz, koji e u naredna dva stoljea imati znaajan utjecaj na gospodarski i kulturni ivot Vukovara. U to vrijeme doseljavaju Nijemci, Maari, idovi, Rusini, Slovaci i Ukrajinci. Tako ovo hrvatsko podruje postaje vienacionalno, a Vukovar 1745. godine postaje sjedite velike Srijemske upanije. Nakon Drugog svjetskog rata Vukovar se razvio u mono sredite tekstilne i prehrambene industrije i time postao jedan od najrazvijenijih gradova bive drave, Jugoslavije. Dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara zasigurno je zaokruena barokna cjelina s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.A onda je dola 1991. godina. Poetak oruanog napada na Vukovar dogodio se 02. svibnja 1991. godine kada je u Borovu selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca. Napad na Vukovar zapoeo je 24. kolovoza 1991. godine i od tada je grad tri mjeseca bio pod opsadom. Dana 18. studenog 1991. godine Vukovar je izgubio bitku i postao je vojno okupiran. Nesrpsko stanovnitvo (oko 22 tisue ljudi) protjerano je iz grada, a vie od 6 tisua Vukovaraca odvedeno je u brojne logore u Srbiji. Mnogi od njih bili su zlostavljani, a neki od njih nikada nisu izali ivi. Grad je 1991. godine razoren. Pristup obnovi polazio je od stajalita kako gradu treba vratiti najmarkantnije toke stare ulice i trgove koji e gradu na Dunavu dati onaj njegov prepoznatljiv zapadnoeuropski, barokni tih. 1997. godine zapoeo je proces mirne reintegracije. Gradska uprava ostvarila je uvjete za povratak institucija i prognanika i od tada Vukovar svakim danom sve vie dobiva svoj nekadanji identitet. Vukovar je simbol otpora, nepobjedivosti i opstojnosti. Ujedno, Vukovar je i simbol mira kojemu hrabrost, portvovnost i veliina njegovih branitelja daju uzvieno mjesto u stvaranju samostalne Republike Hrvatske.

Dunav i VukaRijeke su oduvijek znaile ivot i od davnina ljudi su naseljavali doline velikih rijeka. Vukovar ima tu privilegiju da ima svoje dvije rijeke: Dunav i Vuku. Iako je Dunav druga najvea europska rijeka i naa poveznica Europom i svijetom, Vukovarci nita manje ne vole ni Vuku. Rije je o maloj, udljivoj rijeci gdje dolaze lokalni ribii u ljetne dane, a zimi ju Vukovarci koriste kao klizalite. Jo u 18. stoljeu Vukovar je bio znaajna rijena luka, a posljednjih godina vraa mu se to znaenje kroz dolazak velikih turistikih brodova. Ve nekoliko godina Vukovarci mogu ljeti na kupanje na rijeni otok od milja nazvan Vukovarska ada, na Dunavu. Nae rijeke bogate su ribom i pravi su raj za ribolovce. Duga je i poznata ovdje i veslaka tradicija. Stoga doite i uvjerite se u bogatstvo naih rijeka.

Povijesni barokni centar Vukovara, koji gradu daje prepoznatljivu vizuru, ire je podruje i obuhvaa Ulicu dr. Franje Tumana, u Starom Vukovaru na desnoj obali Vuke, te ulice Josipa Jurja Strossmayera i upanijsku u Novom Vukovaru na lijevoj obali Vuke. Ue sredite zatieno je kao urbana povijesna cjelina.

Sredite Starog Vukovara prepoznatljivo je po kuama s baroknim lukovima graenim u tipinom stilu marijaterezijanskog provincijskog baroka. Neko su to bile obrtnike radionice i trgovine koje su rjeito govorile o ekonomskoj moi bogatijeg sloja vukovarskog graanstva. Istodobno s prepoznatljivom baroknom izgradnjom Starog Vukovara tijekom 18. st., uz zamjetnu stilsku distinkciju, razvija se i prostor Novog Vukovara. Veina graevina u tom dijelu grada na lijevoj obali Vuke nosi oznake istog i suzdranog kasnobaroknog klasicizma. Tako zaokruena barokna cjelina do danas je ostala dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara, s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.

Diliansna pota - Zgrada je nastala u drugoj polovici 18. st. istiui se elegancijom duge kolonade stupova. U toj je zgradi bio Gradski muzej Vukovar, a nakon preseljenja zaviajnih zbirki u dvorac Eltz tu su sve do 1990. djelovale Zbirka Bauer i Galerija umjetnina. Tijekom Domovinskog rata zgrada je pretrpjela znatna oteenja. Danas obnovljena, ponovno je zablistala nekadanjom ljepotom.

Dvorac Eltz - Gradnju Dvorca poeo je 1749. godine vlasnik vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. U poetku je bio izgraen samo sredinji dio, a kasnije je Dvorac vie puta dograivan. Ve 1781. izvreno je prvo vee proirenje, a konaan izgled dobio je poetkom 20.st. po nacrtima bekog arhitekta Siedeka. Velikih je dimenzija, raskone koncepcije, obiluje bogatstvom stilskih detalja, ali zadrava skladne odnose. Ubraja se meu najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu. Od 1968. godine u Dvorcu Eltz smjeten je Gradski muzej Vukovar. Zgrada je 1991. pretrpjela strana oteenja a dvorac je u cjelini obnovljeno u sklopu projekta Savjeta Europe i Ministarstva kulture RH 'Vukovar - Vuedol - Ilok: Istraivanje - Obnova - Revitalizacija'

Kapela sv. Roka - Smjetena je u upanijskoj ulici, glavnoj ulici Novoga Vukovara. Kapela je skladno uklopljena u dvorski kompleks Eltz, iako je nastala devet godina prije Dvorca i nije njegov sastavni dio. Graena je donacijom Antuna Phra de Rosenthalla 1740. kao zavjetna (kuna) kapela i ujedno kao filijalna crkva za njemake naseljenike u tom dijelu grada. Isticala se slikom sv. Roka, sv. Sebastijana i sv. Rozalije, zatitnika od kuge, koja se nalazila na oltaru. Prvotni barokni korpus kapele u klasicistikoj je obnovi 1805. godine proiren bonim oratorijem i sakristijom i dograen je slikoviti zvonik pokriven indrom. Kasnije obnove izvedene su 1858. i 1904.g. te nakon II. svjetskog rata. Donator obnove nakon Domovinskog rata je ibensko-kninska upanija.

Bearski kri - Najstarije i najvee vukovarsko ulino raspelo dalo je naziv cijelom dijelu Starog grada - Kod bearskog kria. Raspelo je podignuto 1805. godine kao prvi kameni javni kri u gradu (stariji, iz 18.st., bili su drveni). Jo krajem 19. st. oko raspela je stajala kovana eljezna ograda unutar koje su rasla patuljasta stabla. Svojim mjerilom i rustikalnom zanatskom obradom Bearski se kri doimao kao element puke javne plastike, iako njegove klasne profilacije i uresi nose jasan klasicistiki kod. Lokalne srpske vlasti sruile su raspelo 1996.g. Ovaj spomenik velike simbolike i ambijentalne vrijednosti nuno je faksimilno rekonstruirati.

Crkva Sv. Filipa i Jakova i Franjevaki samostan - Franjevci su na vukovarskom podruju tijekom mnogih stoljea imali vrlo vanu ulogu i ostavili su neizbrisiv trag ne samo u vjerskom odgoju ve i u prosvjeti i kulturnom razvoju ovoga kraja. Franjevci borave na ovim prostorima ve u srednjovjekovnom razdoblju, kada je u Vukovskoj upaniji bilo sedam franjevakih samostana.

Posebno je vaan bio rad franjevaca u vrijeme turske vlasti, jer su cijelo vrijeme ostali sa svojim vjernicima. Neposredno nakon rata za osloboenje od Turaka franjevci se vraaju u nekadanje postojbine i osnivaju svoje rezidencije te vrlo vrijedno djeluju sve do danas.Peujski biskup Nesselrod dao je 1723. godine doputenje franjevcima da se u Vukovaru moe podii crkva i samostan. Tada zapoinje i izgradnja monumentalnog franjevakog kompleksa, najstarije i najmarkantnije graevine baroknog Vukovara. U bitnim dijelovima cjelina ovog sklopa dovrena je tijekom 13 godina gradnje, no zbog kasnijih dograivanja samostanskih katova radovi su se protegli tijekom cijelog 18. stoljea. Oko 1760. Ambrozije Jankovi radi uljene slike na crkvenom oltaru. Svoj konani oblik vukovarski je franjevaki samostan sa crkvom sv. Filipa i Jakova dobio nakon historicistike obnove i proirenja crkve od 1896. do 1897. godine, izvedene prema projektu arhitekta R. Jordana. Tada je prvotna jednobrodna barokna crkva produljena i proirena dvama bonim brodovima kapelama.Franjevaki samostan u Vukovaru bio je rasadite vjere, obrazovanja i kulture. Franjevci su bili neposredni nositelji pukog kolstva za katoliku mlade. Uprava Franjevake provincije ve je 1733. godine u vukovarskom samostanu otvorila provincijski studij filozofije koji je djelovao pedeset godina. Jedan od poznatih lektora na Franjevakom filozofskom uilitu bio je i Vukovarac fra Josip Jankovi. Zahvaljujui svom utjecaju u Rimu dobio je od pape Benedikta XIV. tijelo sv. Bone Muenika, koje je prenijeto u Vukovar i sahranjeno u franjevakoj crkvi sv. Filipa i Jakova. Od 1804.-1900. godine, s veim i manjim prekidima, u samostanu djeluje fakultet teologije.

Vrijedni su franjevci skupljali kroz stoljea razno umjetniko blago: slike, kipove, arhivalije, knjige i liturgijsko posue. Bogata i vrlo vrijedna samostanska knjinica, po svom fondu jedna od najvrednijih starih knjinica u Hrvatskoj, posjedovala je 17.000 svezaka, a u samostanskoj se riznici nalazilo bogato srebrno i pozlaeno liturgijsko posue umjetnike izrade od 16.st. pa sve do 20.st. Umjetnike slike baroknih i novijih majstora resile su oltare, zidove crkve i samostanske prostorije.

Do razaranja tijekom Domovinskog rata, kada je crkva sruena i franjevci prognani, franjevaki samostan s crkvom sv. Filipa i Jakova bio je najstariji ouvani barokni spomenik i uope najstarija vukovarska graevina. Kompleks je danas obnovljen i registriran kao spomenik kulture A kategorije. Obnova je izvedena donacijom Zagrebake upanije.Vukovarska crkva je s 58 metara duine trea najvea crkva u Hrvatskoj, iza zagrebake i akovake katedrale

Kua Lavoslava Ruike - Franjevci su na vukovarskom podruju tijekom mnogih stoljea imali vrlo vanu ulogu i ostavili su neizbrisiv trag ne samo u vjerskom odgoju ve i u prosvjeti i kulturnom razvoju ovoga kraja. Franjevci borave na ovim prostorima ve u srednjovjekovnom razdoblju, kada je u Vukovskoj upaniji bilo sedam franjevakih samostana.

Vodotoranj - Vukovarski Vodotoranj, visok 50 m i obujma 2200 prostornih metara vode, izgraen je potkraj ezdesetih godina u tadanjem gradskom perivoju i izletitu tzv. "Najpar-bai", na ulazu u vukovarsko naselje Mitnicu. Prema zapremnini i veliini bio je jedan od najveih objekata tog tipa u Europi. Sve do rata, na vrhu Vodotornja nalazio se restoran s vidikovcem na Vukovar, Dunav i okolno srijemsko vinogorje. Tijekom srpske agresije na Vukovar, Vodotoranj bio je jedna od najeih meta neprijateljskog topnitva koje mu je nanjelo vie od est stotina oteenja,a danas predstavlja simbol pobjede i novog ivota. Objekt se nee obnavljati u izvornu funkciju nego e postati Memorijalno podruje koje e podsjeati na patnje i boli koje je Vukovar proivio.

Crkva sv. Nikolaja - Parohijska pravoslavna crkva sv. Nikolaja izgraena je u periodu od 1733.-1737. s elementima provincijskog pukog baroka. Ikonostas je postavljen 1757., a rezbarije je izveo osjeki kipar Firtler. Crkva je dograivana i preureivana u vie navrata za potrebe dodatne kapele sv. Velikomueniku Georgiju, proirenog kora za srpsko pjevako drutvo Javor i sl. Posljednja znaajna preinaka datira iz 1935. godine. U tornju do kora nalazi se prostorija u kojoj se uvaju crkvene knjige i stari uredski spisi od 1732.g. nadalje.

LEGENDE

Pria o kapelici kamenog Kria

Nekada je na prostoru buduega vanoga gradskog sredita bilo javno stratite s vjealima oblinje tvrave i mjesto za protenja. Navodno je bilo i mnogo grobnih humaka koji su poravnani za gradnje eljeznike pruge prema Dalju. Tu je bilo i kameno raspelo oko kojega je naknadno, 1780. izgraena kapelica Kamenitog kria, nazvana i Kapelicom nesretnih ljubavi.Podigao ju je jedan trgovac u spomen na legendu o osjekom Romeu i Juliji, zapravo na smrt mladia kojega su panduri uhvatili u kasnim nonim satima i optuili za ubojstvo u blizini. Mladi je nijekao zloin, ali je odbio rei gdje je bio kako bi zatitio ast djevojke s kojom je proveo no. Ona je meutim prekasno sve priznala da bi sprijeila vjeanje svoga ljubljenoga mladia.Kapelici se hodoastilo sa svih strana i zabiljeeno je da se od prikupljenih milodara uzdravala prva osjeka bolnica, sadanji Dom za stare u Gradskom vrtu. ak je 1814. bio izraen i projekt kojim je kapelici trebalo dograditi i crkvenu lau, ali je bila napravljena samo eljezna ograda.

Raspelo je prije poetka radova na centru Eurodom prebaeno u restauratorsku radionicu Konzervatorskog odjela u Osijeku gdje e biti obnovljeno. U kapelici e biti restaurirani kameni kri i izvorna krabica, a postavit e se i metalna vrata te dio drvoreda koji je tu stajao prije probijanja Trpimirove ulice.

tovie, uz pomo investitora cijela e se pria o nesretnim osjekim ljubavnicima pokuati spasiti od zaborava. Valja svakako dodati da je na tom neobinom mjestu na negdanjem rubu grada 2. prosinca 1786. odrana narodna sveanost i skuptina vezana uz nastanak grada Osijeka, zapravo ujedinjenja triju gradskih naselja (Tvre, Gornjega grada i Donjega grada) u zajedniku opinu.

Legenda o Katici

Za turskog paaluka u Vukovaru ivio je ondje estiti kranin Marko Luki, te je imao u sretnome braku jedinicu Katicu.

Zamalo umre on i ena mu, te sirota Katica ostade sama kao prst. Kako je bila pobona, zavjetovala se dragoj Gospi da e ostati djevicom.

Da si pribavi svagdanji kruac, sakupljala je jagode, ljekovito bilje i korijenje u umi.

S vremenom se djevojica razvila, da je bila uvena zbog svoje ljepote u Vukovaru i okolici.

Jednoga e dana po obiaju kupiti jagode u umici kraj sela Luca. Nuto na svoj uas najednom spazi kraj sebe vukovarskog kajmakama (naelnika) Hasana, poturicu ljutu.

Ovaj je stade odmah salijetati grijenim ponudama, no naa Katica, ta vukovarska Suzana, zagrabi kao srna u bijeg. Na njenu sreu izmilie najedno iz one umice dva kranina, koji jadnicu jedva osokolie i umirie.

Postieni Hasan stade tuliti od jada i bjesnila, zagrozivi joj se, da se sutradan imade zacijelo stvoriti u spomenutoj umici, ako joj je ivot mio.

Ona dva potenjaka dovedoe svu druu Katicu do neke kolibice. Sutradan ujutru eka Hasan nestrpljivo na djevojku, ali nju ne bi sada nikakva paklena sila u Luac dopremila.

Hasan se sve pjeni od srdbe, to mu tako siguran plijen umae, te stade od vaja i oaja guliti i upati rusu bradu svoju i o paklenoj osveti razmiljati. Naloi svome sluzi Ibrahimu neka Katici, kada poe u nedjelju u crkvu, potajno podmetne njegov dragocjen prsten u dep.

Poslije slube Boje, stvori se kao iz oblaka pred drvenom crkvicom vukovarskom Hasan ljuti te zagrmi: Tko se to usudio od vas aurske tenadi ukrasti moj skupocjeni prsten; drim da e ta drskost tog lupea haka (sigurno) glave stajati!

Ibrahim, loi sluga jo loijeg gospodara, stade sada svima depove prevrtati dok konano ne nae taj kobni prsten u depu prestravljene Katice. Jao i pomagaj sada njojzi!

Svjetina se sada stade kameniti od uda: ta kako bi mogla estita Katica najedno biti podla tatica!

Hasan je smjesta dade uhititi, te je baci u tamnicu ljutu.

Kada se je sirotica osvijestila preporui se suznim oima Pomonici krana dragoj Gospi.

Hasan je ponovno u tamnici napastvovae, te joj obea bregove i planine zemaljskih uitaka, ali naa Katica nepomina kao hrid, odoljevae neprestanim zamamnim obeanjima rasputenika i prevjernika, Hasana ljutog.

Bijesan i oajan zbog njene postojanosti, dade nevinu djevojku pogubiti, te mrtvo joj mueniko tijelo baciti pred gladne pse.

Meutim, poboni vukovarski krani iskupie za skupe novce njene muenike ostatke od krvnika, te je nou u najveoj tiini ukopae ba na onome mjestu gdje je danas crkvica Svete Petke na Dobroj vodi.

Uskoro se razglasi po Vukovaru i cijeloj okolici da je na onomu mjestu, gdje je jadnica ukopana, najedno prokljuao izvor bistre i ljekovite vode, te da ondje nou neka tajanstvena svjetlost gori. Poboni krani nad njenim grobom podigoe crkvicu: i to ba nad onim izvorom koji i dandanas ondje tee.

Tijekom vremena pripadne ta crkvica pravoslavnoj crkvenoj optini, koja ju posveti 'prepodobnoj' majci Paraskevi, Sv.Petki.

Godine 1830. kopajui vinograd na Dobroj vodi, nali su ljudi ljudske kosti i temelje stare kapelice s kalvarijom. Odavle nasluuju, da je ondje neko moralo biti groblje i grobljanska crkvica.14