EuropskE

Andorru la Vellu, Bruxelles, Helsinki, Pariz ili Varšavu – sve te gradove povezuje jedno: to su prijestolnice europskih zemalja. Neke od njih, poput Atene i Rima, bile su još u starome vijeku metropole i smatraju se kolijevkom zapadne civilizacije. Lon-don, Pariz i Moskva razvili su se tek potkraj srednjega vijeka kao središta država, a danas su sa svojih desetak milijuna stanovnika pravi svjetski gradovi, dok ih u stopu prate nešto mlađe prijestolnice poput Berlina i Madrida.Ali i srednje velike europske prijestolnice – poput Stockhol-ma, Helsinkija, Rige u Skandinaviji i na Baltiku, Dublina, Bruxellesa, Lisabona u zapadnoj Europi, Beča, Praga, Bu-dimpešte u srednjoj Europi, Bukurešta, Sofije, Kijeva u ju-goistočnoj i istočnoj Europi – imaju što ponuditi kad je riječ o arhitekturi, kulturi i urbanizmu. U državama nekadašnje Istočne Europe, koje su nedavno stekle neovisnost, gradovi poput Bratislave, Ljubljane i Podgorice tek su u novije vrije-me izrasli u svoju novu ulogu prijestolnice. Glavni gradovi u državicama poput Vaduza ili Vallette osvajaju sasvim po-sebnim šarmom.Krenite na put kroz fascinantne europske prijestolnice i do-živite jedinstvo u raznolikosti i raznolikost u jedinstvu.

EuropskE prijEstolnicE

Eur

ops

kE

prij

Esto

lnic

E

www.mozaik-knjiga.hr

ISBN 978-953-14-0692-5297,00 kn

prijEstolnicE

EUROPSKE PRIJESTOLNICE

Stockholm je švedska prijestolnica i rezidencija kraljevskoga para. Kao prvi švedski namjesnik, kralj Adolf Fredrik 1754. uselio se u dvorac (Kungliga slottet) koji je s oko 600 prostorija jedna od najvećih rezidencija na svijetu.

EUROPSKE PRIJESTOLNICE

Toranj na mostu u Maloj Strani zatvara praški najpoznatiji most, Karlov most. Gotička vrata s tornjem sagrađena su 1464. U pozadini se uzdiže praški dvorac Hradčany s katedralom sv. Vida.

O OVOJ KNJIZI

Europske prijestolnice raznolike su kao i kontinent. Atena i Rim nekoć su bile kolijevke naše zapadne kulture, a dva i pol tisuć-ljeća poslije još se možemo diviti grandioznim svjedočanstvima antike u grčkoj i talijanskoj prijestolnici. Pariz i London zadiv-ljuju sjajem starih kraljevstava i bogatstvom kolonijalnih sila jednako kao i svojim suvremenim pulsirajućim životom. Što je zajedničko gradovima poput Berlina i Madrida? To su relativno mlade prijestolnice – Berlin je osjetno mlađi – koje privlače ljude iz cijeloga svijeta posebno izraženim noćnim životom. Osim toga obje, a to pak dijele s mnogo drugih prijestolnica, obiluju muzejima i umjetničkim zbirkama svjetskoga ranga. Prag, jedan od najstarijih i najvećih gradova u srednjoj Europi, nekoć nazivan »Zlatnim gradom«, još i danas sjaji velikim arhi-tektonskim bogatstvom. U Beču i Budimpešti posjetitelj još uvijek može doživjeti ugodnu atmosferu stare »k. u. k. monar-hije« (Kaiserlich und Königlich; carski i kraljevski – povijesni pojam koji se odnosio na Austro-Ugarsku od 1867. do 1918.) koja je nekoć vladala polovicom Europe. Švedska metropola Stockholm širi se na mnoštvu otoka u Baltičko more, dok se Valletta, prijestolnica Malte koja se nalazi iza snažnih zidina srednjovjekovnih utvrda iz križarskog doba, uzdiže visoko iznad plava blistava Sredozemnog mora. Na njegovoj jadranskoj oba-li nalazi se Balkanski poluotok s gradovima poput Skopja i Pod-gorice, koji su tek nakon raspada Jugoslavije dobili status naci-onalnih prijestolnica. Metropole poput Kišinjeva, glavnoga grada Moldavije, ili Tirane, glavnoga grada nekoć odrezanog međaša na Jadranu – Albanije, danas se bore za titulu europskih prijestolnica u svijesti ljudi.

Nečuveno mnoštvo ovih glavnih gradova zrcali kulturnu i geografsku raznolikost maloga kontinenta Europe s poviješću punom dramatičnih događaja. Putovanje kroz 47 europske pri-jestolnice, što ga nudi ovo bogato ilustrirano izdanje, omogu-ćuje nam da doživimo jedinstvo u mnogostrukosti i mnogostru-kost u jedinstvu.

Forum Romanum bio je središte antičkoga Rima. Danas ruševine carskih monumentalnih građevina svjedoče o prolaznosti svjetovne vlasti; slavoluk Septimija Severa, Saturnov i Vespazijanov hram ispred barokne crkve sv. Luke i Martina.

SADRŽAJ

Europske prijestolnice 8Reykjavik 10Oslo 12Kopenhagen 16Stockholm 22Helsinki 28Tallinn 32Riga 36Vilnius 40Dublin 44London 48Amsterdam / Haag 56Bruxelles 62Luxembourg 68Pariz 70Monaco 78Berlin 80Bern 88Vaduz 92Beč 94Prag 102Bratislava 108Varšava 112Minsk 118Moskva 122Kijev 130Lisabon 134Madrid 140Andorra la Vella 148Rim 150Vatikan 158San Marino 164Ljubljana 166Zagreb 170Sarajevo 174Podgorica 178Beograd 180Priština 184Tirana 186Skopje 188Atena 190Budimpešta 196Bukurešt 202Kišinjev 208Sofija 210Valletta 214Nicosia 216Ankara 218

Podaci i činjenice 222Europa iz svemira 224Europa – jučer, danas i sutra 226Kazalo 238

Dijalog tradicije i moderne: London nije jedini grad u kojem jedno uz drugo skladno žive staro i novo. Katedrala sv. Pavla i neboder koji je projektirao Norman Foster, a koji Londončani od milja zovu »Gherkin« (»Krastavac«), daju obilježje silueti britanske prijestolnice.

EUROPSKE PRIJESTOLNICE

REYKJAVIKReykjavik znači »dimni zaljev«. To su ime, navodno, Vikinzi dali prirodnoj luci kad su se oko 870. godine prvi put iskrcali na otoku, ploveći na izvi-đanja. Utemeljili su naseobinu, naj-stariju na Islandu, no trebalo je proći cijelo tisućljeće da bi iz nje nastao pravi grad. Prvi bojažljiv zamah za-bilježen je krajem 18. stoljeća, kad je danski kralj, kolonijalni gospodar

otoka, odobrio mjestu trgovačka pra-va i proglasio ga sjedištem biskupije. Postupno se Reykjavik, koji se nalazi na jugozapadnoj obali atlantskog oto-ka, razvijao u gospodarsko, kulturno i političko središte. Odatle se vodila i dugotrajna borba za državnu neovi-snost. Republika Island proglašena je tek 1944., a Reykjavik je time i služ-beno postao glavni grad. Sa 120 000

stanovnika, to je premoćno najveći grad u državi. Svaki treći Islanđanin živi u metropoli. Grad ima zračnu luku i luku za velike brodove, visoke škole, kazalište, muzeje, po slovne ulice i četvrti za zabavu, a tu i tamo dogodi se i kakav slabiji potres! Naime, otok ne može ni u glavnome gradu zanije-kati svoje vulkansko podrijetlo. Živi se u prirodi, a iz nemirne zemlje izlaze

Hallgrímova crkva i spremnik tople vode Perlan

Slikom grada dominira poput snijega bijela Hallgrímskirkja, monumental-na građevina na brežuljku. To je re-mek-djelo istaknutoga islandskog arhitekta G. Samúelssona (1887. – 1950.) koji je obilježio moderni Rey-kjavik. Od projekta (1937.) do konač-nog zavr šetka radova (1986.) pro tekla su desetljeća, a grandiozne koncertne orgulje ugrađene su tek 1992. godine. Razumljivo je da je neobična arhitektura uzbudila duho-ve, no svijetla prostrana unutrašnjost razuvjerila je i najveće skeptike. Cr-

kveni toranj (74 m) nije samo naj-viša građevina u Reyk jav iku već pruža i najljepši pogled. Druga je građevi-na koja privlači pozornost Perlan, spremnik tople vo-de s golemom sta-klenom kupolom, pušten u pogon 1992. godine. Per-lan povezuje este-tiku s praktičnom korišću jer odatle se grad opskrblju-je toplom vodom. Zimi se zagrijavaju čak i ulice i pločni-

ci, tako da se ne mora čistiti snijeg. Geotermalna energija ubraja se me-đu najvažnija islandska prirodna bla-ga. Pet golemih spremnika u Perlanu sadržavaju milijune litara prirodne vrele vode (85 °C). Kao turistička atrakcija, u Perlanu je izgrađen šesti, golemi suhi spremnik u kojem je smješten mali Muzej legendi. Uz to, ondje se nalaze fantastične terase, restoran koji se okreće i s kojeg se pruža panoramski pogled te umjetni gejzir, a u kupoli se može vidjeti i igra svjetla.

Impozantna staklena kupola Perlana (gore). Hallgrímskirkja je najveća cr-kva na otoku, a ispred nje stoji kip islandskog istraživača Leifa Erikssona (desno).

Islandski glavni grad, najsjevernija prijestolnica na svijetu, odlikuje se lijepim položajem u zaljevu Faxaflóiju. Sliku mlade otočne metropole obilježavaju vulkanska priroda i suvremena arhitektura.

10 EUROPSKE PRIJESTOLNICE ISLAND

dim i pare. Vikinzi su sjaj no pogodili kada su ovome sasvim posebnom mjestu dali ime »dimni zaljev«.

Za Ivanjske noći svijetlo je kao danju. Islandski glavni grad Reykjavik – u pozadini se uzdiže 914 metara visoko brdo Esja – nalazi se samo 270 km južnije od sjeverne polarnice.

Usred grada nalazi se jezero Tjörnin, na čijim se obalama uzdiže vijećnica (1992.). Na početku putovanja Islan-dom dobro je pogledati predvorje vi-jećnice. Ondje se nalazi golema re-ljefna karta otoka.

Građanske i radničke kuće, poslovne kuće, kolibe od treseta i konjušnica – muzej na otvorenome u dijelu grada Árbær vraća posjetitelja u Reykjavik 19. stoljeća.

U udobnim toplicama, Plava laguna (»Blue Lagoon«), geotermalnoj mor-skoj vodi (37 – 39 °C) ne treba kemija jer se sama prirodno čisti.

Gradsko jezero Tjörnin

Muzej na otvorenome Árbæjarsafn

Termalno kupalište i Plava laguna

ISLAND EUROPSKE PRIJESTOLNICE 11

OSLOVeć na prvi pogled ta metropola za-divljuje položajem između plavog fjorda Osla (Oslofjorda) i zelenih brda Oslomarke. Ljudi su ovdje sportski aktivni, najradije u prostranom peri-voju Frogneru. Mnogobrojni studenti pridonose mladenačkom ozračju tisuć- godišnjega grada čija je srednjovje-kovna jezgra do temelja stradala u velikom požaru 1624. godine. Danski

kralj, koji je vladao i Norveškom, dao je ponovno izgraditi Oslo kao »Kristi-aniju«. Tek nakon stjecanja neovisno-sti (1905.), grad je 1925. ponovno dobio svoje prvotno ime. Nema mno-go povijesnih spomenika graditelj-stva, ali zato norveška metropola obiluje zanimljivim muzejima. Vikinški brodovi i legendarni polarni brod »Fram« imaju vlastite muzeje, isto kao

i veliki slikar Edvard Munch te skijaški sport. Bogata Nacionalna galerija po-svećena je umjetnosti, arhitekturi i dizajnu. Muzej na otvorenome prika-zuje život u staroj Norveškoj. Oslo je najljepši između svibnja i rujna kada su dani dugi, a temperature ugodne.

Glavni grad i sjedište Kraljevine Nor-veške, kulturno i gospodarsko sredi-šte zemlje, pruža stanovnicima, kojih ima 500 000, visoku kvalitetu života, a njihovim gostima obilje zabave.

12 EUROPSKE PRIJESTOLNICE NORVEŠKA

Spektakularna arhitektura: Nova opera iz 2008. (lijevo). U kupnju se ide na obalu Karla Johana koja vodi do kraljevskog dvorca (desno). U monu-mentalnoj vijećnici (1931. – 1950.), simbolu norveške neovisnosti, svake se godine dodjeljuje Nobelova nagra-da za mir (dolje).

NORVEŠKA EUROPSKE PRIJESTOLNICE 13

OSLO

Tvrđava Akershus

Na poluotoku, na istočnoj strani Oslo -fjorda, nalazi se renesansna tvrđava Akershus čiji nastanak seže u vrijeme oko 1300. godine. Veliki kompleks s glavnim i sporednim zgradama te perivojem ubraja se među najposje-ćenije znamenitosti grada. U kripti dvorske crkve nalazi se kraljevska

grob nica. Na njemačku okupaciju za vrijeme Drugoga svjetskog rata i na norveški otpor podsjećaju spomenik norveškim do mo ljubima te Muzej domovinske fronte, smješten u zgradi koja je zaštićeni spo menik kulture na zemljištu tvrđave.

Park Vigeland

Atrakcija norveškoga glavnog grada – i za stanovnike i za turiste – park je skulptura Vigeland kojim si je Gu-stav Vigeland (1869. – 1943.), zaci-jelo najistaknutiji norveški kipar, podigao spomenik. Likovi u ovom neobičnome muzeju naturalističke umjetnosti na otvorenome nastali su uglavnom između 1924. i 1943. Sam Vigeland aranžirao je impozantne skupine figura: 58 figura od bronce stoji na mostu koji vodi prema 17

metara visokom granitnom stupu, oblikovanom od kamenih ljudskih tijela i monumentalnih figura. Park Vige land dio je perivoja Frognera, najvećega perivoja u Oslu, u sklopu kojega se nalaze i sportski stadion, teniski tereni i kupalište. Ovaj golemi park u prirodi (30 ha), sa svojim idi-ličnim zakucima i romantičnim šetni-cama, skupinama stabala i tratinama na kojima se može ležati, uređen je u 19. stoljeću oko povijesnog imanja Frognera, a od 1904. otvoren je za javnost. U pomno restauriranim zgra-dama nekadašnjega poljoprivrednog imanja (18. stoljeće) smješten je Mu-zej gradske povijesti.

Granitne figure oko »ljudskoga stupa« u parku Vigelandu (gore). Ovaj jedinstveni park skulptura posjećuje milijun ljudi na godinu (desno). Otvoren je 24 sata na dan, a ulaz je besplatan.

14 EUROPSKE PRIJESTOLNICE NORVEŠKA

Divno smješten renesansni dvorac Akershus (lijevo). Jedinstvena blaga Muzeja vikinških brodova (desno): u golemim grobnicama otkriveni su brodovi koji su služili za prijevoz poglavara u carstvo mrtvih.

Najistaknutiji je norveški umjetnik slikar Edvard Munch (1863. – 1944.). Muzej Edvarda Muncha u Oslu ima najveću zbirku slika, crteža i grafika na svijetu. Glavne su atrakcije »Ma-donna« i »Krik« (gore). Druga verzija ove slavne slike može se vidjeti u Nacionalnoj galeriji.

Legendarna skakaonica na brdu Holmenkollenu kod Osla zamijenjena je novom, vrlo modernom. U skijaškom muzeju u Holmenkollenu može se razgledati kako se nekoć skijalo.

Edvard Munch

Holmenkollen

15

IZVAN SREDIŠTA

Muzej vikinških brodova

Najbolje očuvani vikinški brodovi na svijetu (9. st.) i vrijedni predmeti iz grobova mogu se razgledati u Viking-skipshusetu. Zanimljiva je i doku-mentacija arheologa koji su se dali u potragu za vikinškim naseobinama u »Vinlandu« (Americi).

NORVEŠKA EUROPSKE PRIJESTOLNICE

16

Povijest Kopenhagena počinje u 11. stoljeću kada je bio samo ribarsko selo. Danas je grad moderna metro­pola, a unatrag mnogo stoljeća i kraljevska rezidencija. Danski parla­ment (Folketinget) zasjeda u jednom od starih kraljevskih dvoraca. Kopen­hagen je sjedište Europskog ureda za okoliš. Kao važan lučki grad, na mje­stu susreta srednje Europe i sjeverni­

jih zemalja, Kopenhagen ima veliko značenje. Grad se nalazi na istoku otoka Sjæ l­landa i na susjednom otoku Amage­ru. Kao gospodarsko i kulturno sre­dište Danske, on je sa svojih milijun stanovnika i najveći grad u zemlji. Na širem području Kopenhagena živi više od milijun i pol ljudi, što je više od četvrtine stanovnika Danske. Sliku

grada obilježavaju mnogobrojne po­vijesne građevine, ali bogato je za­stupljena i zanimljiva suvremena arhi­tektura. Kopenhagen je 1996. godine bio kulturna prijestolnica Europe. Opuštena atmosfera i veseli ljudi – to

je Kopenhagen. Kako bi drukčije i bi-lo kada već slavna »Mala sirena« po-zdravlja s mora, a kraljevska obitelj živi sasvim blizu uz narod, bezbrižno kao malokoja druga.

KOPENHAGEN

EUROPSKE PRIJESTOLNICE DANSKA

Šareni zabati u Nyhavnu, nekoć beznačajnom lučkom kanalu, a sada već dugo najpoznatijoj zabavnoj četvrti u gradu (lijevo). Nasuprot tomu, simbol Kopenhagena, »Mala sirena« Edvarda Eriksena, koja na ulazu u luku čeka svoga princa, doima se prilično melankolično (dolje).

17DANSKA EUROPSKE PRIJESTOLNICE

Dvorac Rosenborg stoji idilično u jednom od najpopularnijih parkova u Kopenhagenu (desno). Raskošni prostori u unutrašnjosti opremljeni su dragocje-nim zlatnim i srebrnim ukrasima, golemim skulpturama lavova i vrijednim zidnim sagovima (gore).

KOPENHAGEN

Dvorac Amalienborg, crkva sv. Fridrika

Dvorac Amalienborg, kopenhaška rezidencija danske vladarske kuće i sjedište prijestolonasljednika, naj­istaknutija je građevina iz doba ro­kokoa u zemlji. Nastajala je od 1750. prema zamisli danskoga graditelja Nicolaia Eigtveda. Amalien borg nije

jedna zgra da, već cjelina od četiri odvojene gradske palače koje su poredane oko velikoga trga. Iza to­ga krije se namjera kralja Fridrika V. da modernizira svoju prijestolnicu stvaranjem suvremeno oblikovanog dijela grada u francuskome stilu. Trg s četiri palače bio je odabran kao njegovo reprezentativno središte. Jedan od širokih bulevara, uz koje

se nalaze palače i koji se račvaju na četiri strane od središnjega trga, vodi ravno prema sto metara uda­ljenoj crkvi sv. Fridrika. Ova građe­vina, koju je također projektirao Nicolai Eigtved, bila je prvotno za­mišljena kao dio kraljevskoga kon­cepta obnove, no završena je tek mnogo kasnije. Fridrik nije zamislio Amalienborg

kao kraljevski dvorac. Štoviše, četiri palače trebale su služiti utjecajnim plemićkim obiteljima koje su i finan­cirale gradnju. Kralj je ustrajao sa­mo na tome da budu izvedene pre­ma planovima njegova dvorskog arhitekta. Kada je 1794. kraljevsko sjedište, dvorac Christiansborg, stradalo u požaru, Fridrikov naslje d ­ nik, kralj Kristijan VII., odmah se

Dvorac Rosenborg Kralj Kristijan IV. upravljao je od 1588. do 1648. sudbinom Danske. U tom dugom razdoblju potaknuo je živu graditeljsku djelatnost. Posebno mu je zanimljiv bio dvorac Rosenborg, koji je dao podići kao ljetnu reziden­ciju ispred gradskih vrata. Prvotno je ondje stajala malena ladanjska kuća,

sagrađena 1607., koja je kralju služila za odmor. Već nekoliko godina posli­je Kristijan je odlučio izgraditi rezi­denciju. Radovi su započeli 1613. na sjevernom krilu budućega dvorca i sustavno su se nastavljali. Tako je dvorac postupno rastao pod vod­stvom graditelja Hansa van Steen­winckela i Bertela Langea. Kralj je stalno mijenjao želje i predodžbe pa na kraju nije sve sasvim idealno pri­stajalo jedno uz drugo. Upravo zbog toga nastala je zanimljiva i prirodna građevina koju vole nazivati »dvor­cem iz bajke«. Dvorac Rosenborg danas je muzej. U raskošno opremlje­nim prostorima mogu se razgledati dojmljive dragocjenosti, od golemih srebrnih lavova preko vrijednog por­culana sve do danskih kraljevskih dragulja.

18 EUROPSKE PRIJESTOLNICE DANSKA

Pogled s dvorskoga trga na crkvu sv. Fridrika (Mramorna crkva). Temeljni kamen 1749. godine osobno je posta-vio Fridrik V. Zbog krize u državnoj blagajni radovi su se ipak oduljili, a poslije su sasvim zaustavljeni. Crkva je završena prema prerađenom konceptu tek 1894. godine.

19

AMALIENBORG, ROSENBORG

preselio u Amalienborg koji je time postao rezidencija danske kraljevske obitelji, što je ostao sve do danas.

DANSKA EUROPSKE PRIJESTOLNICE

KOPENHAGEN

Christiansborg i burza

Nekadašnji kraljevski dvorac, sa 90 metara visokim tornjem i jasnim si­metričnim linijama, zrači otmjenošću koja odgovara njegovu značenju za Kopenhagen i Dansku. Dvorac Chri­stiansborg ima burnu, više od 800 godina dugu povijest. U srednjemu vijeku stajao je tu prvi kopenhaški dvorac na čijem je mjestu kralj Kristi­jan VI. u 18. stoljeću podigao dvorac u rokoko stilu. Taj je dvorac stradao u vatrenoj stihiji koja je Kristijana VII. potaknula na to da se preseli u Ama­lienborg. Od 1806. do 1828. dvorac je obnovljen u klasicističkom stilu, no izgorio je još jedanput 1884. godine. Današnja zgrada nastajala je od 1903., a od 1918. sjedište je dansko­ga parlamenta. Dijelovi dvorca, koji obuhvaća više od 600 prostorija, ko­riste se i kao muzej u kojem se mogu razgledati kraljevske kočije. U dvori­štu se još treniraju konji kraljevske obitelji. I nekadašnja burza robe na­stala je na poticaj Kristijana IV., kralja koji je volio graditi i koji je time trajno obilježio sliku grada Kopenhagena. Renesansna građevina sa svojim slavnim »tornjem sa zmajevim re­pom«, podizana od 1619. do 1640., stoji neposredno uz nekadašnji kra­ljevski dvorac Christiansborg, na otoku s dvorcem (Slotsholmenu). Burza je projektirana kao namjenska građevina za trgovinu robom iz pre­komorskih zemalja. Neovisno o to­me, građevina je morala odgovarati i katkad ekstravagantnim kraljevim željama. Primjerice, nije smjela biti previsoka kako ne bi zatvarala po­gled iz susjedne palače. Na gospo­darskom planu burza nije donijela željeni uspjeh te je nekoliko godina nakon otvaranja prodana nekom po­duzetniku. Sredinom 19. stoljeća u ovu se građevinu uselila trgovačka burza koja je ovdje gotovo sto godi­na zadržala pogon za proizvodnju parketa. Danas je stara burza sjedi­šte trgovačke komore.

20

Tivoli

Kad je 1843. godine zabavni park Tivoli otvorio svoja vrata, već je pr­voga dana počela prava navala po­sjetilaca. Park je do danas i za doma­će stanovnike ostao nezaobilazna točka u životu grada. Uz golemi ko­tač i mnogobrojne mogućnosti za vratolomne vožnje, nude se i sasvim

posebne atrakcije poput poznatog kazališta pantomime ili staromodnog vrtuljka, kakav se još jedva gdje mo­že vidjeti. Za razliku od drugih par­kova te vrste, u parku Tivoliju uglav­nom potpuno nedostaje uobičajena jaka rasvjeta. Umjesto nje, navečer tisuće svjetiljaka decentno osvjetlja­vaju teren.

EUROPSKE PRIJESTOLNICE DANSKA

Pokraj burze s dojmljivim tornjem (desno, gore) nalazi se dvorac Christi-ansborg s raskošno opremljenim interijerom (desno).

U Tivoliju se slavi sve što se može slaviti, od svadbi i rođendana do poslovnih obljetnica. Čak je i kraljica Margareta II. na svoj 60. rođendan bila ovdje. Dok parkom »lete« vrtuljci, na ulazu posjetitelje pozdravlja kip pisca bajki, Hansa Christiana Andersena (sasvim lijevo).

Gliptoteka

Kada je 1884. godine dvorac Christi­ansborg izgorio, uništena je i većina slika koje su se ondje čuvale. Tragi­čan događaj bio je za Carla Jacobse­na, vlasnika velike pivovare Carls­berg, povod da svoju golemu pri­vatnu zbirku umjetnina daruje gradu Kopenhagenu i tako udari temelj mu­zeju. Jacobsen nije bio samo kolekci­onar i me cena, koji je usto aktivno podupirao i druge projekte, već je istodobno bio i veliki poklonik mün­chenske gliptoteke. Zato je novi mu­zej dobio ime »Ny Carlsberg Glypto­tek« (Nova gliptoteka Carlsberg). Današnja muzejska zgrada otvorena je 1897. i u njoj se čuva najveća zbir­ka antičke umjetnosti u ovom dijelu Europe. Kada je 1996. Kopenhagen bio europska prijestolnica kulture, u muzej je stigla velika zbirka francu­skih ekspresionista, uključujući djela Toulouse­Lautreca, Gauguina i mno­gih drugih.

Vijećnica

Ova crvena građevina od pečene opeke, podizana od 1892. do 1905., nalazi se na Bulevaru H. C. Anderse­na u središtu grada, točno preko puta Tivolija. Vijećnički trg, s vodoskokom sa zmajem (lijevo) iz 1904. godine, poslovno je središte kopenhaškog života i omiljeno sastajalište. Trg ukrašavaju kip Hansa Christiana An­dersena, pisca bajki i pjesnika, te stup s dva brončana puhača u lur. Sama vijećnica izgrađena je u stilu talijanske renesanse s nazupčanim vijencem i kutnim tornjevima na kro­vu. Pročelje ukrašavaju mnogobrojne skulpture, među njima i pozlaćena figura kopenhaškog utemeljitelja gra­da, biskupa Absalona. Toranj vijećni­ce sa svojih je 113 metara najviši ta­kav toranj u zemlji. U njemu se nalazi astronomski svjetski sat Jensa Olsena koji se sastoji od više od 15 000 po­jedinačnih dijelova i na kojemu se od 1955. može očitati vrijeme u bilo ko­jem mjestu na svijetu.

21

TIVOLI, CHRISTIANSBORG, BURZA, GLIPTOTEKA, VIJEĆNICA

DANSKA EUROPSKE PRIJESTOLNICE

EuropskE

Andorru la Vellu, Bruxelles, Helsinki, Pariz ili Varšavu – sve te gradove povezuje jedno: to su prijestolnice europskih zemalja. Neke od njih, poput Atene i Rima, bile su još u starome vijeku metropole i smatraju se kolijevkom zapadne civilizacije. Lon-don, Pariz i Moskva razvili su se tek potkraj srednjega vijeka kao središta država, a danas su sa svojih desetak milijuna stanovnika pravi svjetski gradovi, dok ih u stopu prate nešto mlađe prijestolnice poput Berlina i Madrida.Ali i srednje velike europske prijestolnice – poput Stockhol-ma, Helsinkija, Rige u Skandinaviji i na Baltiku, Dublina, Bruxellesa, Lisabona u zapadnoj Europi, Beča, Praga, Bu-dimpešte u srednjoj Europi, Bukurešta, Sofije, Kijeva u ju-goistočnoj i istočnoj Europi – imaju što ponuditi kad je riječ o arhitekturi, kulturi i urbanizmu. U državama nekadašnje Istočne Europe, koje su nedavno stekle neovisnost, gradovi poput Bratislave, Ljubljane i Podgorice tek su u novije vrije-me izrasli u svoju novu ulogu prijestolnice. Glavni gradovi u državicama poput Vaduza ili Vallette osvajaju sasvim po-sebnim šarmom.Krenite na put kroz fascinantne europske prijestolnice i do-živite jedinstvo u raznolikosti i raznolikost u jedinstvu.

EuropskE prijEstolnicE

Eur

ops

kE

prij

Esto

lnic

Ewww.mozaik-knjiga.hr

ISBN 978-953-14-0692-5297,00 kn

prijEstolnicE