HRVATSKA MREŽA ZDRAVIH GRADOVA

EVALUACIJA POSTIGNUĆA PROJEKTA RIJEKA – ZDRAVI GRAD OD 1996. DO 2003. GODINE

Rijeka, lipanj 2004.

1. UVOD

Nulta točka u povijesti postojanja projekta «Rijeka – zdravi grad» je 1990. godina u kojoj je Skupština grada usvajanjem deklaracije Rijeka – zdravi grad i formalno iskazala političku podršku projektu Zdravih gradova Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. U periodu od 1990. do 1995. godine aktivnosti projekta Zdravi grad uglavnom su bile determinirane zbivanjima u širem okruženju – ratom i poraćem, te okrenute zbrinjavanju izbjeglih i prognanih, i pomaganju socijalno najpotrebitijih.

Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke je 1995.

godine pokrenuo izradu Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje koristeći metodu RAP-a (Brze procjene zdravstvenih potreba stanovnika). Na prijedlog projektnog tima odabrano je sedamdesetak panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja travnja 1996. godine prikupljeno je pedesetak eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti indirektni pokazatelji zdravlja za grad Rijeku. Sredinom lipnja 1996. godine bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a.

Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 28. i 29. lipnja 1996. godine. Prisustvovalo mu je pedesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, novinara, poduzetnika, kulturnih djelatnika i dr.), lokalne uprave (Grada i Gradskih četvrti) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba i dr.).

Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Rijeci. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista, odnosno postignut konsenzus oko pet prioritetnih područja budućeg rada projekta "Rijeka - Zdravi grad": održivi razvitak, unapređenje zaštite okoliša, podrška osobama s invaliditetom, kvaliteta života starih te unapređenje zdravlja djece i mladih.

Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se

opredijelili za rad u jednoj od pet tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Rijeka - Zdravi grad". Konferencija je završila javnom prezentacijom dvodnevnog rada, na kojoj je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad".

U rujnu 1997. godine dvadesetak predstavnika tematskih grupa projekta «Rijeka – zdravi grad» ponovo je okupljeno na evaluacijskoj radionici na temu: «Jedna godina iza – iskustva u radu projekta Zdravi grad». Temeljem njihovih prijedloga tematske su grupe građana nadopunjene novim članovima i 1998. godine oformljen je ured projekta «Rijeka – zdravi grad» s profesionalnim voditeljem. U jesen 1998. godine Europski je ured Svjetske zdravstvene organizacije pozitivno riješio molbu Grada Rijeke za sudjelovanjem u radu III faze projekta Zdravi grad Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. do 2003. godine.

Osim predanog rada na projektu Zdravi grad lokalno i nacionalno, u periodu od 1998. do 2003. godine, Grad Rijeka je kao uzoran domaćin poslovnog sastanka Europske mreže zdravih gradova u rujnu 2002. godine potvrdio svoj ugled i međunarodno.

2. CILJEVI U sklopu evaluacijskih napora vezanih uz zatvaranje treće i otpočinjanje

četvrte faze Europskog projekta Zdravih gradova SZO, Grad Rijeka je početkom 2003. godine, preko svog projektnog ureda Rijeka – zdravi grad, inicirao provođenje sveobuhvatne evaluacije postignuća projekta u periodu od 1996. do 2003. godine. Cilj evaluacijskog procesa bio je: 1. ocijeniti napredak u: povećanju svijesti o zdravlju i potrebi za uvođenjem promjena unutar gradske

politike odnosno uprave, povećanju svijesti o zdravlju i uključivanju zajednice/građana u provedbu projekta umrežavanju, intersektorskoj suradnji unapređenju zdravlja i kvalitete života ciljanih grupa odnosno realizaciji podprojekata

2. analizirati dosadašnja iskustva s ciljem jačanja i širenja projekta (procjena potreba u zajednici, planiranje, organizacija, provedba, nadzor)

3. redefinirati prioritete 4. razviti novi petogodišnji plan za zdravlje.

3. OPIS EVALUACIJSKOG PROCESA

Tijekom evaluacijskih radionica, održanih u sklopu Motovunske ljetne škole 2002. i 2003. godine koordinatori projekata Zdravi grad definirali su svoja očekivanja od projekta te uobličili pokazatelje kojima će se gradovi služiti u procesu evaluacije postignuća. U suradnji s Dr.Danijelom Lazarić-Zec, Gđom.Sonjom Grozić-Živolić i Mr.sc.Irenom Deže-Starčević, te drugim članicama tematske grupe za evaluaciju Hrvatske mreže zdravih gradova predloženu su metodologiju nadopunili i operativno razradili Prof.dr.Silvije Vuletić i Dr.sc.Selma Šogorić, javno zdravstveni stručnjaci Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Za potrebe analize procesa (promjena) te zdravlja i kvalitete života u zajednici, pokazatelji su prikupljani kvantitativnom i kvalitativnom metodologijom iz nekoliko izvora:

1. Praćene su promjene (u vremenu) unutar 14 kvantitativnih pokazatelja definiranih RAP-om,

2. prikupljana su razmišljanja i zapažanja predstavnika građana, struke, uprave i politike uključenih u rad projekta u periodu između 1996. i 2003. godine, metodom rada u fokus grupama, te

3. analizirani programski dokumenti (zapisnici, izvještaji) i odluke gradske uprave.

Podaci su prikupljani od ožujka do lipnja 2003. godine. U lipnju su održani

sastanci (fokus grupe) s predstavnicima gradske uprave, struke i civilnog sektora. Prikupljeni pokazatelji prezentirani su javnosti na Konsenzus konferenciji održanoj 18. lipnja 2003. godine u prostorima Poglavarstva Grada Rijeke. Na temelju spoznaja dobivenih tijekom evaluacijskog procesa sudionici Konferencije su trebali (re)definirati prioritete, odnosno omeđiti područje budućeg djelovanja projekta Rijeka – zdravi grad.

Krajnji proizvodi evaluacijskog procesa i Konsenzus konferencije za grad Rijeku bili bi (revidirana) Gradska slika zdravlja, (redefinirani) prioriteti u unapređenju zdravlja i kvalitete života u gradu Rijeci te «otvoren» proces oblikovanja Gradskog razvojnog plana za zdravlje, za period 2003. – 2007. godine.

4. POSTUPCI I REZULTATI

4.1. Kvantitativni pokazatelji zdravlja i kvalitete

života u gradu Rijeci: (kvantitativni pokazatelji definirani RAP-om)

1. Demografska struktura zajednice - broj, dob, spol Prema popisu stanovništva iz 1991. godine grad Rijeka imao je 164 075 stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine 144 043 stanovnika ili 12,2% manje. Smanjilo se učešće u populaciji stanovništva do 14 godina s 18,1% u 1991. godini na 13,3% u 2001. godini. Istovremeno je poraslo učešće starijih od 65 godina u općoj populaciji sa 15,7% u 1991. na 22,5% u 2001. godini. U ukupnom broju stanovnika ima 10% više žena. Od 1991. godine do danas postoji trend smanjenja udjela djece (od 0 do 14. godina) i porast udjela starijih od 65 godina u općoj populaciji. Prosječna starost iznosi 40.47 godina, a koeficijent starosti je 16,74. Demografska tranzicija posljednjih desetljeća učinila je da stanovništvo grada Rijeke poprima sve više obilježja «starog» stanovništva.

Slika 1. Demografska kretanja u gradu Rijeci prema popisima stanovništva 1991. i 2001. godine 2. Pismenost i obrazovanje Kvalifikacijska struktura stanovnika grada Rijeke bitno je unaprijeđena u posljednjih desetak godina. Bez školske spreme je prema popisu iz 1991. godine bilo 1,25% stanovnika dok je 2001. zabilježeno 1.1%. Osnovnu školu je prema popisu iz 1991. godine imalo 22,5%, a 2001. godine 25,6% stanovnika. Srednjoškolsku spremu imalo je 1991. godine 44,7%, a 2001. godine 53,7% stanovnika. Visoku ili višu školsku spremu imalo je 15,1% stanovnika 1991. i 17,5% stanovnika 2001.godine.

0

20

40

60

80

100

1991 2001

broj stanovnika -indeks%0-14 g.%65+ g.

Slika 2. Obrazovni status građana Rijeke prema popisima stanovništva iz 1991. i 2001. godine 3. Radni status (zaposleni, nezaposleni, umirovljenici) Prema podacima Ureda za statistiku Primorsko-goranske županije broj zaposlenih u gradu Rijeci smanjen je sa 42 910 u prosincu 1998. godine na 40 173 krajem 2002. godine tj. za 6,4%. Zaposleno je, uključujući i tzv. privatni sektor, oko 50 000 osoba ili 35% stanovnika grada Rijeke. Broj nezaposlenih je u prosincu 1998. godine iznosio 13 883 osobe i povećan je do kraja 2002. godine na 14 093. Trend porasta broja nezaposlenih je zaustavljen 2001. godine s tendencijom smanjivanja u posljednjih godinu dana. Nezaposleno je 9,7% radno aktivnog stanovništva. Broj umirovljenika povećan je sa 36 842 u 1998. godini na 38 795 korisnika mirovine u 2002. godini. 24 565 stanovnika korisnici su starosne mirovine, 7 237 invalidske i 6 993 obiteljske mirovine. Broj umirovljenika je od 1990. godine bio u stalnom porastu, ali se od 2000. godine zaustavio na oko 38 800 što čini 27% stanovnika grada Rijeke.

Slika 3. Broj nezaposlenih građana Rijeke u mjesecu prosincu od 1996-2002.godine 4. Migracijski tokovi Prema podacima Regionalnog ureda za prognane i izbjeglice Rijeka u lipnju 1996. godine bilo je 1 602 prognane i 5 799 izbjeglih osoba, dok je krajem 2002. godine taj broj značajno smanjen na 177 prognanih i 374 izbjeglih osoba.

0

10

20

30

40

50

60

1991 2001

bez školske spremezavršena osnovna školazavršena srednja školaviša i visoka stručna sprema

05000

1000015000200002500030000350004000045000

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

broj nezaposlenihbroj zaposlenihbroj umirovljenika

5. Domaćinstva (prosječan broj članova, samačka domaćinstva) Prema podacima popisa stanovništva iz 1991. godine prosječan broj članova domaćinstva bio je 2,8 dok je 2001. godine bio 2,7. Prema popisu 1991. godine broj samačkih domaćinstava u Rijeci bio je 11 597. U 2001. godini prema popisu u gradu Rijeci bilo je 12 006 samačkih domaćinstava. 6. Obitelji (sklopljeni i razvedeni brakovi) Na 100 sklopljenih brakova 1990. godine razvedeno je 36 brakova. 1991. godina drži neslavni rekord sa 59 razvedenih na 100 sklopljenih brakova. 1992. godine na 100 sklopljenih bilo je 37 razvedenih brakova, a od 1993. do 1999. godine postoji trend smanjivanja do 29 razvedenih na 100 sklopljenih brakova. 2000. godine sa 35 razvedenih na 100 sklopljenih brakova ponovo počinje porast stope divocijaliteta.

Slika 4. Stopa divorcijaliteta u gradu Rijeci od 1996-2002.godine 7. Socioekonomski status (prosječna plaća, mirovina, korisnici socijalne pomoći) Prosječna neto plaća povećana je od 2 706 kuna u 1998. godini na 3 846 kuna u 2002. godini ili za 42,1%. Prosječna mirovina povećana je od 1 437 kuna u 1998. godini na 2 122 kune u 2002. godini ili za 47,7%. 50% umirovljenika ima mirovinu veću od 2.000,00 kuna. Od 1998. godine, novim zakonom o socijalnoj skrbi, uveden je novi oblik pomoći za uzdržavanje koji je tada koristilo 1 852 osoba da bi krajem 2002. godine broj korisnika bio povećan na 2 101 korisnika. 8. Dinamika - rađanje/umiranje Natalitet je 1991. godine iznosio 7,7‰ (1 272 živorođena), a mortalitet 8,9‰ (1 439 umrla). U 2001. godini natalitet je iznosio 7,7‰ (1 043 živorođenih), a mortalitet 10,89‰ (1 556 umrlih). Od 1996. godine Rijeka bilježi konstantan pad broja živorođene djece i porast mortaliteta što je u skladu s promijenjenom dobnom strukturom stanovništva.

05

10152025303540

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

stopa divorcijaliteta

Slika . Broj živorođenih i umrlih u gradu Rijeci od 1996. do 2002. godine 9. Vodeći uzroci smrti i trendovi, mortalitet dojenčadi Prema izvještajima Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije pet vodećih uzroka smrti u gradu Rijeci u 1996. godine bili su kardiovaskularne bolesti (42,8% od ukupno umrlih), novotvorine (27%), starost i nedovoljno definirana stanja (8,4%), bolesti dišnih organa (5,2%) i ozljede i trovanja (5,1%). 2002. godine je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 49,2% (od ukupno umrlih) i od novotvorina 25,88%. Na treće su mjesto došle ozljede i trovanja sa 5,93%, a na četvrto sa 4,84% starost i nedovoljno definirana stanja. Smanjio se postotak umrlih od bolesti dišnih organa (3,95%) i povećao postotak umrlih od bolesti probavnog sustava (3,95%).

Slika . Vodeći uzroci smrti u gradu Rijeci 1996. i 2002. godine Jedan od najčešće korištenih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva i učinkovitosti zdravstvene zaštite je mortalitet dojenčadi. On bilježi stalni trend opadanja tako da je 1998 iznosio 9,4‰, a 2001. godine 4,5‰. Međutim 2002. godine opet iznosi 11,5‰ što je posljedica malog broja vitalnih događaja kod kojih svaki “incident” dovodi do velikog skoka u stopi.

0200400600800

10001200140016001800

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

broj živorođenihbroj umrlih

0

10

20

30

40

50

1996 2002

kardiovaskularne bolestinovotvorinesimptomi, znakovibolesti dišnih organaozljede i trovanja

02468

101214

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

mortalitet dojenčadiLinear (mortalitet dojenčadi)

Slika . Mortalitet dojenčadi u gradu Rijeci od 1996.-2002. godine 10. i 11. Broj novooboljelih od tbc i AIDS-a i trendovi Od 1987. do 1995. godine otkriveno je 19 HIV+ osoba. Od toga broja 13 muškaraca i 6 žena. Broj oboljelih bio je 12 (9 muškaraca i 3 žene), a umrlih 6 (5 muškaraca i 1 žena). Prema podacima Registra u razdoblju od 1987. do 2001. godine 53 osobe su bile inficirane virusom HIV-a (HIV+, bolesni i umrli) na području županije (37 muškaraca i 16 žena), od toga 40 u gradu Rijeci. U istom vremenskom periodu 18 je osoba umrlo od AIDS-a (14 muškaraca i 4 žene). Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije broj novooboljelih od AIDS-a od 1998. (7 osoba), 2001. (3 osobe), 2002. (1 osoba) bilježi trend smanjivanja.

Slika . Novooboljeli od AIDS-a u gradu Rijeci od 1996.-2002. godine Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije broj novooboljelih od TBC-a također bilježi trend smanjivanja od 78 osoba (1998.) do 63 (2002.).

Slika . Novooboljeli od tuberkuloze u gradu Rijeci od 1996.-2002. godine 12. Ovisnosti - na metadonskoj terapiji, registrirani u MUP-u Prema podacima Centra za prevenciju i liječenje ovisnosti pri Domu zdravlja Rijeka 1996. godine registrirana su 182 ovisnika (o heroinu i eksperimentatora). 2002. godine registrirano je 1 516 ovisnika što govori u prilog porastu broja ovisnika, ali i većoj učinkovitosti (u otkrivanju novih) službe koja se tim problemom bavi. Posebno je

0

10

20

30

40

50

60

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

broj novooboljelih

01234567

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

novooboljeli od AIDS-a

zabrinjavajući trend porasta broja umrlih od predoziranja od 2 smrti 1998. do 8 2002. godine.

Slika . Broj registriranih ovisnika i eksperimentatora u gradu Rijeci od 1996.-2002. godine 13. Nasilje - Prema podacima Županijskog državnog odvjetništva Rijeka broj krivičnih djela koje su počinile punoljetne ali i maloljetne osobe je u periodu od 1998. do 2002. u trajnom porastu. Opći i gospodarski kriminalitet se u periodu 2002. na 2003. smanjio, ali se povećao broj kaznenih djela zlouporabe opojnih droga i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika.

Slika . Broj krivičnih djela u gradu Rijeci od 1996.-2002. godine 14. Prometne nezgode – broj nezgoda, broj poginulih

050

100150200250300350400

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

UKUPNO

0

50100

150

200

250300

350

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

punoljetne osobemaloljetne osobeUkupno

Prema podacima Županijskog zavoda za javno zdravstvo broj prometnih nezgoda (samo s materijalnom štetom ali i onih s nastradalim osobama) je u periodu od 1996. do 2000. godine u stalnom porastu. Broj ozlijeđenih u prometnim nezgodama je rastao od 999 (1996.) do 1 331 (2000.), a broj poginulih oscilira od godine do godine između 48 (1997) do 22 (2000.).

Slika . Broj prometnih nezgoda s nastradalim osobama u gradu Rijeci od 1996.-2002. godine

0

200

400

600

800

1000

1200

140019

96.

1997

1998

1999

2000

2001

2002

nezgode s poginulima

nezgode s ozljeđenima

3.2. Kvalitativni pokazatelji zdravlja i kvalitete života u gradu Rijeci: 3.2.1. FOKUS GRUPE:

Pripreme za sastanke fokus grupa počele su već u proljeće 2003. godine prikupljanjem pokazatelja o radu projekta Zdravi grad te sastavljanjem izvješća o radu tematskih grupa građana. Članovi (svih pet) tematskih grupa su uz pomoć Mr.sc. Irene Deže-Starčević, voditeljice ureda projekta Rijeka – zdravi grad priredili sažeta izvješća o radu koja su u pisanoj formi podijeljena svim sudionicima panela (fokus grupa). Od 16. do 17. lipnja 2003. godine održani su sastanci tri fokus grupe - predstavnika građanske inicijative, struke te gradske uprave i politike. Osim pripadnosti jednoj od navedenih podskupina, kriterij odabira sudionika bio je i njihov prethodni (panelisti iz 1996. godine) ili sadašnji (panelisti iz 2002. godine) angažman u projektu Rijeka - zdravi grad. Rad svake fokus grupe trajao je u prosjeku dva sata. Razgovor je bio tonski zabilježen i prijepisom prenesen u elektronski medij.

Moderatorica rada fokus grupa bila je Mr.sc. Irena Deže Starčević, voditeljica Ureda projekta Rijeka – zdravi grad. Radionicama su, u svojstvu nezavisnih evaluatora, prisustvovale gđa.Sonja Grozić Živolić, psiholog, Dr. Danijela Lazarić – Zec, voditeljica tematske grupe za evaluacju HMZG i Dr.sc. Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova. Transkript tonskog zapisa i vođenje zabilješki bili su povjereni gđici. Tamari Čekadi, dipl.oec. i gđici. Davorki Trgovec, administrativnoj tajnici Hrvatske mreže zdravih gradova.

U uvodu radionice objašnjena je svrha sastanka i metoda rada, te je ukratko predstavljen izvještaj o radu projekta Rijeka-zdravi grad. Sudionici fokus grupe prvo su se međusobno upoznali predstavljajući se imenom i prezimenom, funkcijom prije i sada, te pojasnili svoju povezanost s projektom Rijeka - zdravi grad. Vodeći izazov rada fokus grupe bio je dobiti što potpunije odgovore sudionika na slijedeća pitanja:

1. Što ste očekivali da će se dogodit (u vašoj sredini) kao rezultat projekta Zdravi

grad – Rijeka? (koja ste očekivanja imali na početku?) 2. Što se od očekivanog dogodilo, a što ne? Što mislite zašto? (identifikacija

slabosti i problema!) 3. Što mislite da je ostvareno, a nije se očekivalo? (dodatna vrijednost projekta,

neočekivana dobit, snaga projekta!) 4. Kako ocjenjujete postignuća rada tematskih grupa? (isticanje najboljeg u

sklopu rada tematskih grupa – «produkti» zdravog grada) 5. Što procjenjujete kao vodeće izazove projekta Zdravi grad – Rijeka?

(redefiniranje prioriteta) 6. Kako unaprijediti učinkovitost projekta u slijedećoj fazi? (savjet kako prebroditi

slabosti i ojačati snage) Sudionici panela bili su :

1. prve fokus grupe «GRAĐANI» - predstavnici društava invalida, klubova starijih osoba, humanitarnih organizacija, mjesnih odbora, dječjih vrtića i komunalnih poduzeća,

2. druge fokus grupe «STRUKA» - predstavnici profesionalnih skupina uključenih u projekt Rijeka – zdravi grad: liječnici, socijalni radnici (Centar za socijalnu skrb, Centar ''Slava Raškaj'', Dom za starije i nemoćne osobe, Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Županije Primorsko-goranske), pedagozi i nastavnici (Škola za primijenjenu umjetnost, Dom mladih, OŠ ''Fran Franković'', Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo), novinari (Novi list) i turistički djelatnici (TZ Grada Rijeke),

3. treće fokus grupe «POLITIČARI» - predstavnici političkih stranaka, gradski vijećnici i pročelnici odjela gradske uprave.

Od ukupno 53 pozvana panelista odazvalo se njih 28 (0,53). U radu fokus

grupa sudjelovala je 21 osoba dok je sedam, spriječenih, poštom dostavilo svoj pisani odgovor na postavljena pitanja. U sve tri fokus grupe polovinu nazočnih činili su sudionici RAP-a iz 1996. godine, a polovinu predstavnici Interesnih grupa građana iz 2003. godine.

Po završetku rada fokus grupa evaluatori su objedinili zabilješke te im pridodali transkript tonskog zapisa. Primjenom metode analize slobodnog teksta iz objedinjenog pisanog materijala izvučeni su najilustrativniji dijelovi odgovora panelista sve tri fokus grupe. ANALIZA USPJEHA I NEUSPJEHA U PROCESU PROVOĐENJA PROJEKTA RIJEKA – zdravi grad fragmenti iz odgovora panelista, sve tri fokus grupe 1. Očekivanja - Okupljanje svih osoba koje su vezane na osobe s invaliditetom; od samih predstavnika invalida do stručnih osoba. Širenje građanske svijesti i podizanje nivoa senzibiliteta građana prema osobama s invaliditetom. Sukladno tome popratne akcije bez prevelike materijalne potpore, konkretne projekte koji bi podizali kvalitetu življenja osoba s invaliditetom. - Očekivanja su bila usmjerena prema: podizanju svijesti građana da mogu samostalnim inicijativama mijenjati stereotipe, put ka zdravom gradu, koji čuva svoje prirodne resurse (voda, zrak, more, šume..), promoviranje zdravih stilova življenja, prevencija bolesti, čuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja, podizanje standarda osoba s invaliditetom, iskorjenjivanje siromaštva, te uključivanje većeg broja građana u programe koji promiču opće dobro. - Da će se segment kulturnog djelovanja podignuti na viši nivo.

- Veći odaziv građana i njihovo aktivno učešće unutar projekta. - Očekivanje je bilo da će se unaprijediti zdravlje i kvaliteta života starijih osoba, postići bolja informiranost društva i lokalne zajednice o potrebama starijih osoba i aktivno uključiti starije osobe u intergeneracijske i međugeneracijske aktivnosti i u tome smo na neki način uspjeli. - Očekivanja su se odnosila na mogućnost dolaska u kontakt sa osobama koje rade na problematici zaštite okoliša, te pronalaženju potpore u realizaciji vlastitih projekata. - Očekivala sam da će se povećati senzibilitet odraslih za probleme mladih; prvenstveno za slobodno vrijeme djece i mladih. Ponuditi im opcije kako na što kvalitetniji način provoditi to vrijeme. Osim toga povećati informiranost mladih o tim mogućnostima. Treba mladima dati mogućnost da progovore o svojim problemima istovremeno dati im mogućnost da sami nešto i učine za rješavanje tih problema. - Očekivala sam da se u poratnim uvjetima, nakon ugasle suradnje različitih društvenih djelatnosti (zdravstvo, školstvo, socijalna skrb..) pokrene proces njihovog djelotvornog povezivanja, koji bi rezultirao kolektivnom orijentacijom prema zdravlju u najširem smislu, umjesto naglašavanja problema da će se raditi na traženju rješenja. - Očekivala sam adekvatnije komunikacije (šire, dostupnije, otvorenije...) struke i građana. Mogućnost fokusiranja problematike (od strane civilne zajednice) i osmišljavanje točne, pametne informacije sa činjenicama koje mogu utjecati na most spoznaje o fokusiranim temama i time dovesti do rušenja predrasuda, neznanja, ''lažnih'' činjenica.'' - Očekivala sam prvenstveno podizanje ekološke svijesti kod šire javnosti svih dobnih skupina, s ciljem razumijevanja velikog utjecaja tog segmenta na zdravlje. Očekivala sam da će se poboljšati: život i zdravlje sugrađana (fizičko i mentalno), povećati ekološka svijest sugrađana, a posebno da će se unaprijediti menadžment u gospodarskim subjektima – zagađivačima (ugradnja eko – ventila, održivi razvitak (Ina, Silosi), olakšati svakodnevni život osoba s invaliditetom, a posebno djece s posebnim potrebama (barijere), kroz podršku i pomoć zdravih sugrađana, smanjiti broj ovisnika posebno među mladima, da će se djeci grada omogućiti siguran i zdrav život (dječja igrališta, parkovi, udruge, ustanove) da će se zaštititi sve one kojima je pomoć potrebna po pitanju zlostavljanja. - Očekivao sam da će projekt biti u stanju ostvariti veći utjecaj na one grupe koji rješavaju probleme nakon što su uočeni (gradska uprava, policija, komunalni redarstvenici) međutim tu sam malo razočaran. - Uključivanjem u projekt očekivala sam prvenstveno akcije čišćenja okoliša, te edukaciju učenika o važnosti očuvanja prirode međutim, nisam imala dovoljno informacija o samom projektu. - Osnovno očekivanje se odnosilo na mogućnost da Rijeka zdravi grad objedini i međusobno koordinira postojeće volontere pojedince i skupine građana u svojim pojedinačnim nastojanjima i doprinese racionalizaciji utroška svih resursa, tako da u konačnici svi budu bolji.

2. Dogodilo se od očekivanog - Smatram da je projekt svakako imao uspjeh, no problem je što taj uspjeh ne možemo mjeriti u kilogramima niti metrima, jer nam je to najvažnije. Moja očekivanja su u najvećoj mjeri ispunjena, puno je učinjeno na buđenju svijesti građana pogotovo naglasak stavljam na populacije studenata i djece. Vrijednost je u postavljanju pod odgovornost pojedinca da sve što radi ima utjecaj odnosno posljedicu, a ja sam kao pojedinac odgovoran za posljedicu. Smatram da su građani osvješćeni da je ono što danas činimo dobro za njihovu djecu, i to je najvažnije. Grad Rijeka je specifičan grad, vjerojatno bi naše buduće generacije rekle da se nešto moglo drugačije i bolje učiniti. I zato projekt Zdravi grad, u kontekstu onoga što možemo učiniti u ovoj situaciji u kojoj jesmo, pomaže da učinimo najviše što se može. Svakako moramo nastaviti podupirati rad ovoga projekta i učiniti da on zaista saživi u ovome gradu. - Izrasla je svijest o ponosu da je to naš grad i da je to moj grad te da sam ja odgovoran za moj grad, a kada se počnem ponositi mojim gradom to je uspjeh. - Projekt je postigao da su ljudi, iako ne u širokoj populaciji, počeli mijenjati određene životne navike i stavove. - U svijesti ljudi iznikla je potreba očuvanja prirodne sredine u kojoj djeluju (voda, zrak, zbrinjavanje opasnog otpada). - Projekt je postao prepoznatljiv u gradu po nizu hvalevrijednih aktivnosti. Pokrenut je niz akcija koje su ostavile traga u svijesti građana. - Podizanje svijesti građana je zadovoljavajuće. Veliki broj osoba koji je vezan uz osobe s invaliditetom je uključen u interesnu grupu. Projekti i akcije su doprinijeli kvaliteti življenja samih invalida. - Proveden je RAP, utvrđeni su prioriteti i radi se po njima u sklopu malih i velikih projekata, većinom uz pomoć volontera - Mislim da je prva etapa – fokusiranje- učinjena. Dio tema je prepoznat. - Projekt je od postavljenih ciljeva zadovoljio u svim osnovnim zahtjevima: Neposredni korisnici u lokalnoj zajednici su ga kreirali i sudjelovali, čime je do izražaja došla specifičnost ove lokalne zajednice i njene potrebe; akcije su imale svoj logični redoslijed po utvrđenom prioritetu – nadopunjuju se; mobilizirani su unutarnji i vanjski resursi u lokalnoj zajednici kroz zajedničku aktivnost raznovrsnih faktora s područja brige o starijima, kooperacijom i planiranjem i s drugim interesnim grupama, naročito djecom i mladima. - Nastalo je povezivanje udruga unutar interesnih grupa građana. Kroz Rijeka zdravi grad omogućena je javnost djelovanja raznih udruga bez obzira o kakvom tipu se radi. - Sudjelovanjem u projektu uvidjela sam složenost i veličinu cijelog projekta, tako da su moja očekivanja sva izvršena, a spoznala sam i puno širu djelatnost kroz razne akcije u koje sam bila uključena. - Ono što ocjenjujem da se dogodilo možda čak i iznad očekivanja je stupanj informiranosti. Informacije o radu projekta Rijeka zdravi grad su svagdje prisutne, postoje materijali, letci, oglasi, plakati, dakle informacije stalno idu. - Od očekivanog smo dobili sigurnost, tako da smo praktički naše djelovanje sproveli kroz kulturu življenja, obrađivanje zdrave prehrane pa sve do proučavanja pučke medicine kao i ostalih alternativnih grana kao što su meditacije, radioestezija, bioenergija itd.

- Od očekivanog se najviše učinilo na pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom, formirano je gradsko vijeće mladih Zdravi grad, formirane su interesne skupine, medijska pokrivenost je vrlo dobra, mnogi socijalni programi u gradu Rijeci su obuhvaćeni projektom, formirane su razne radionice za invalidne osobe (likovne posebno), postoji sufinanciranje programa za djecu s posebnim potrebama u vrtićima i školama, nastala je forma Viva Sv. Kuzam (mentalno zdravlje), formirane su i otpočele s djelovanjem nove udruge kojima se pridružuje mnogo volontera, unapređeno je stanje okoliša ekologija – plin, kanalizacija, voda, čistoća. - Uspjeli smo postići međugeneracijsko druženje u lokalnoj zajednici, tj. povezivanje naših najstarijih i najmlađih sugrađana što je u početku bio veliki bauk, uz suradnju sa voditeljicom ureda Rijeka zdravi grad. - Proširen je i tiskan Vodič za starije osobe kojim smo starijim osobama omogućili da sve potrebne informacije dobiju iz samoga vodiča, da ne moraju lutati. - Tiskali smo Plakat - Poštujte naše godine. Znamo koliko se stariji sugrađani voze autobusima i kolika im je prepreka to što se mladi jednostavno ne žele ustati pa smo plakate postavili po autobusima da bi mladim glavama natpis bio na vidiku i da kada ga pročitaju osjećaju da se moraju dići starijim osobama. - Ostvaren je odaziv mladih i starijih u provođenju (ekoloških) akcija. - Likovne radionice, u trajanju od šest dana na Svetom Kuzmu – atelje na otvorenom, obogatile su kulturnu ponudu grada te osmislile slobodno vrijeme učenika koji su bili nagrađeni za najbolje radove. - Istražilo se kako mladi provode slobodno vrijeme, tj. vrijeme poslije škole. Formiralo se Učeničko vijeće, gdje mladi progovaraju o svojim problemima. 3. Problemi - Najveći problem je u unutarnjoj motivaciji samih članova interesne grupe, pitanje je kako ih motivirati za daljnji kontinuirani rad, da sami ''nose'' ideje i realizaciju bez vanjskih nametanja. - Ono što nije funkcioniralo planirano, bio je rad grupe s neposrednim voditeljem (osamostaljivanje grupe), već se aktivnosti odvijaju u praktičnoj suradnji s voditeljem Ureda "Rijeka - Zdravi grad". - Problem je kontinuitet članova. - Dominiraju oscilacije i osjeća se zamor. Česte nemogućnosti da se projektom pokrenute ideje do kraja realiziraju najviše uzrokuju smanjenje poleta i rezignaciju. - Najveći problem je međusobno djelovanje različitih udruga. Treba postojati informacijski centar kako bi se udruge mogle povezivati i predstavljati. - U održivom razvitku sam gledao što bi mene kao građanina u Rijeci najviše smetalo – promet – međutim zbog konfiguracije grada Rijeke to se ne može srediti ali ima puno sitnih stvari koje bi se dale riješiti da to malo bolje ide. Slaba komunikacija s komunalnim redarstvenicima. Banalne stvari koje bi se trebale riješiti poput otklanjanja grane sa semafora koje se ne mogu riješiti. Slaba komunikacija građana i komunalnih redarstvenika - Vjerujem da je jedan od razloga oscilacija u projektu to što nije bilo volje rukovoditelja različitih djelatnosti da se njihov rad učini transparentnijim. Djelomično nije niti sam projekt dovoljno transparentan, tj. nije se uspio nametnuti kao pokretačka snaga.

- Ideje, zaključci i prijedlozi tematskih grupa trebali bi biti prepoznati i ugrađeni u redovne programe lokalne zajednice. - Ono što se nije očekivalo je da grad Rijeka izravno relativno malo materijalno doprinosi – barem je takav dojam u javnosti; te da su se od ranije samodovoljno organizirale udruge s vlastitim izvorima financiranja (koje su u projekt slabo ili nikako uključene). - Veliki broj građana ne sudjeluje i ne zna što je to ''Zdravi grad''. Još uvijek ima puno neriješenih problema na kojima bi trebalo poraditi. - Uspjeh bi možda bio i veći da je projekt agresivnije i češće prezentiran. - Smatram da je komunikacija do krajnjih korisnika bila nedovoljno prepoznatljiva i učinkovita (nezainteresiranost?!); načini pružanja informacije možda nisu pravi? - Možda bi se sama škola trebala ograničiti na manji broj projekata koje bi mogla kvalitetno odraditi i po tome postati prepoznatljiva, te biti podrška ostalima koji se samo povremeno i ''površno'' uključuju u projekt. Pri tome mislim na projekte usmjerene na očuvanje životne sredine i okoliša koje i sam provodim kao biolog. - Nedostatak financijskih sredstava koja sprječavaju realizaciju kvalitetnih projekata. Ima krasnih ideja za projekte kao što je i Botanički vrt u gradu Rijeci, ali zbog nedostatka financijske potpore nismo u mogućnosti to realizirati do kraja. - Ono što nam fali je agresivnost i novci. 4. Dodatna vrijednost projekta… - Vrijednost ovog projekta je u tome da se problemi pojedinih grupacija ljudi prezentiraju na kvalitetni način. - Najviše mi se sviđa metoda projekta RIJEKA ZDRAVI GRAD. - Dobivanje financijske potpore na kraju godine udrugama koje se kvalitetno iskažu svojim radom tijekom godine. - Ostvarena je afirmacija grada Rijeke kao sredine koja odskače po nizu naprednih rješenja na unapređenju zdravlja različitih segmenata društva u cjelini. - Prilikom prezentacije svakog većeg projekta razgovara se o izbjegavanju mogućeg zagađenja i poduzimaju se zaštitne mjere. Svi naraštaji znaju o zdravoj ishrani i već se kod najmlađih razvija svijest o izbjegavanju ''loše'', nezdrave hrane, koju nastojimo svesti na najmanju mjeru – načela Zdravog grada koriste se i u marketingu. - Najbolje u radu tematskih grupa je organizacija zajedničkih akcija u kojima se nadopunjuju aktivnosti više tematskih grupa. - Tematske grupe jako dobro funkcioniraju kao tim ljudi i na taj način je postignuta motivacija ljudi ka većem angažmanu. - Najbolji je ljudski faktor i mogućnost da se izađe iz faze rezignacije i zastoja i ponovno pokrene aktivnost. - Nisam očekivala toliki entuzijazam i spremnost na sve predložene akcije mnogobrojnih volontera, kao ni da će tolike akcije postati gotovo tradicionalan način obilježavanja pojedinih eko datuma. - Iznenadio me dodatni interes građana što se moglo i vidjeti na Izložbi biljaka što nam je već tradicija unazad osamnaest godina na ovim prostorima. Uz podršku projekta Rijeka zdravi grad izašli smo na sam Korzo i predstavili se kao udruga široj javnosti.

Uz isticanje najboljeg u sklopu tematskih grupa - Postignut je znatan napredak u očuvanju i zaštiti okoliša, nastoji se olakšati život osobama s invaliditetom, te dostojanstven život ljudi tzv. ''treće dobi''.'' - Ostvarene akcije od arhitektonskih barijera, parkirališnih mjesta, telefonskih govornica... iz čega je vidljiva spremnost ljudi da ''uskoče'' i pomognu u realizaciji, a nisu članovi grupe. - Grupa je jako dobro radila pogotovo na rješavanju arhitektonskih barijera i okruglih stolova na temu problema osoba s invaliditetom. - Osnovane su razne radionice za invalide od kojih ističem likovne radionice koje se sastoje od dvije grupe od njih jedna je i u našim prostorijama gdje su uključene i druge udruge. - Ostvareno je to da mladi participiraju kroz svoj parlament, širi se mreža zdravih gradova na našem području. - Ono što mislim da je ostvareno, a nije se očekivalo je Učeničko vijeće i njegov doprinos. - Postupno jačanje interesa mladih za aktivnu participaciju ne samo u projektu, već i u potrebi za sudjelovanje u civilnom društvu i u prostoru koji im je projekt otvorio za taj vid aktivnosti. - Osim što je projekt obogatio kulturnu ponudu Sv.Kuzma i grada Rijeke, doprinio je velikim interesom šireg građanstva za sam projekt. - Postignuti su projekti koji se odnose na unapređivanje kvalitete starijih osoba: kroz izradu Vodiča za starije osobe, kroz preventivne preglede, Halo pomoć.... Također je mnogo napravljeno na unapređivanju zdravlja djece i mladih, te se projekti svakim danom sve više proširuju. - Dodatna je vrijednost projekta izuzetno dobro prihvaćena kontinuirana akcija "Most generacija", teritorijalno podijeljena na šest punktova u lokalnoj zajednici, koja ima najveću vrijednost u povezivanju, socijaliziranju i smanjivanju izolacije starijih preko aktivnosti s djecom iz osnovnih škola i udruga. - Organizacija matuRIjade, kao i ekološki projekti od recikliranog materijala kojima se pokušavaju stvoriti kulturne vrijednost grada Rijeke.

5. Redefiniranje prioriteta

- Vodeći izazov projekta po mom mišljenju je i dalje djelotvorno povezivanje svih zainteresiranih za rješavanje nekog određenog problema, razvijanje uzajamnog povjerenja i suradnje. - Najvažnije je redefinirati odnos projekta i politike odnosno omogućiti njeno aktivnije uključivanje (ne samo formalno i ponekad promidžbeno). - Vodeći izazov projekta Zdravi grad – Rijeka je po meni postići sa svojim volonterima i širom građanskom javnosti promjenu u samoj politici zdravlja (u lokalnoj samoupravi). - Kako vodeće izazove projekta procjenjujem da bi se trebao nastaviti rad grupa i poboljšati komunikaciju sa gradskim službama. - Vodeći izazovi su rad na ustrajnosti tematskih grupa, odnosno da one budu određene i prepoznatljive kao takve. Bit je da se ne osipaju.

- Projekt Rijeka – zdravi grad biti će živ toliko dugo dok god prima pozitivne informacije iz okolnih sistema, a kada prestane puniti sam sebe on će odumrijeti. - Vodeći izazov je upravo uključivanje samih građana u projekt. - Treba nastaviti sa započetim projektima, ali i obnavljati već provedene projekte, tj. produbiti iste. Npr. osim informacije o tome što utječe na zdravlje dati građanima izbor da sami nešto direktno učine za svoje zdravlje. - Postignuća rada tematskih grupa, kao i sam projekt odupiru se trendu vremena "radi samo ono što se isplati", bez obzira na posljedice, a poruka projekta je "za ono što sada radiš si odgovoran! To treba biti jedan proces koji traje i na kojem bi trebao ustrajati. Kao vodeće izazove projekta procjenjujem da treba staviti naglasak na odaziv škola odnosno populacije djece. - Vodeći izazovi projekta su edukacija, agresivnije prezentiranje projekta, očuvanje postojećeg uz daljnje unapređenje, te vizija budućnosti u urbanističkom, ekonomskom i humanom razvoju grada. - Vodeći izazovi projekta su edukacija mladih, veće uključivanje mladih, iskazivanje povjerenja i važnosti mladima, te mogućnost osmišljenog okupljanja u njihovo slobodno vrijeme. - Vodeći izazov projekta je uključivanje u rad te sudjelovanje u akcijama sve mlađe populacije, odnosno učenika, te njihova edukacija u smislu ekološke osviještenosti kroz što se ostvaruje sigurnost projekta sutra. - Najveći prioritet trebao bi biti očuvanje prirodne sredine. Načine proizvodnje i tehnologiju trebalo bi podrediti tom načelu. S tim u svezi treba nastojati da nam profit ne bude primaran kod odlučivanja. - Pitanje ekologije je vrlo bitno, i gdje se sa njom zapelo. - Treba raditi na širenju senzibiliteta građana za osobe s invaliditetom, na jačanju angažmana samih članova grupe, te provođenju konkretnih projekata. - Vodeći je izazov pratiti potrebe ljudi starije dobi, prepoznati zajedničke probleme i razvijati vlastite snage i solidarnost pri njihovom rješenju kroz programe za starije osobe, poticati starije stanovništvo i starije sugrađane na uključivanje u projekte. - Poboljšati i humanizirati proces starenja. - Vodeći su izazovi projekata u području brige za starije; senzibiliziranje i informiranje društva o problematici depopulacije, starenja stanovništva i pratećim problemima; razvijati inicijative putem kojih će stanovništvo prepoznati zajedničke probleme i razvijati vlastite snage i solidarnost na njihovu rješavanju (planiranje socijalnih akcija usmjereno na razvoj zajednice i programa za starije osobe, naročito poticanje integracije starijih u društvo). - Po mom mišljenju na prvom mjestu treba biti Obitelj i društvo jer sve kreće od tih korijena. Obitelj nema dovoljno vremena ni sredstava da bi posvetila veću kvalitetu zdravlja svom djetetu, a na drugo mjesto stavio bi školu. - Najvažniji problem za mene je droga i pitanje ekologije u gradu Rijeci. - Važna je borba protiv ovisnosti, ekologija (uvođenje eko rente), sigurnost sugrađana, obitelj, nezaposlenost. 6. Kako unaprijediti učinkovitost projekta

- U sljedećoj fazi potrebno je decentralizirati aktivnosti do nivoa kućnog savjeta, pojedine škole te uvesti natjecanje među njima.

- Učinkovitost projekta treba podići jer bez djelovanja bi mnogo toga što je učinjeno pomalo propalo uzalud. Naglasak staviti na pojedince – osobe koje će kao motori motivacijom djelovati unutar sredine gdje se nalaze. Za uspjeh je potrebna dobra pokrivenost osoba koje će biti veza između baze i glave djelovanja. Doprinos svakog pojedinca je vrlo bitan za ostvarivanje projekta. - Pokušati uočiti nove ljude (naročito mlade) te ponekad postaviti stupnjevane ciljeve, jer mislim da bi na taj način ostvarivanje cilja, potaklo i pozitivno utjecalo na česte (već umorne) sudionike projekta. - Jačanjem unutarnje motivacije članova interesne grupe. - Učinkovitost projekta bit će bolja, ako svi faktori u projektu budu neposredno motivirani, ako mogu artikulirati svoja mišljenja i potrebe te kroz integraciju i participaciju starijih ljudi u zajednici ostvariti humanu socijalnu okolinu. Osnovna tehnika u radu mora biti konsenzus u suradnji s organima lokalne vlasti. - Što više koristiti medijski prostor uz odabrane ilustracije i dovoljno agresivnosti, ali da to ne bude kampanjski rad. - Pojavljivanje u medijima te obrađivanje na popularan način tema ''Zdravog grada''. - Treba postojati informacijski centar kako bi se udruge mogle povezivati i predstavljati. - Treba se izboriti da rad interesnih grupa Rijeka zdravi grad bude utjecajnija u odlukama grada Rijeke. Imam dojam da je u startu Grad Rijeka mislilo da će financiranje projekta preuzeti netko drugi. Vidi se da oni koji su bili dobro izorganizirani imaju neke svoje izvore i da su samozadovoljni svojim radom i nekako su se malo povukli iz ove naše sredine. Treba ponovo privući takve organizacije i udruge da se ponovno uključe u rad i da opet objedinimo sva nastojanja. - Veća suradnja među Odjelima Gradske uprave. - Bolja podrška od strane Grada Rijeke kao institucije. - Treba uključiti sve političke strukture Grada i Županije, raditi na što boljoj propagandi i poslušati građane što oni vide dobrim, a što lošim kako bi se udovoljilo njihovim prijedlozima. - Učinkovitost projekta treba unaprijediti: lobiranjem na nacionalnoj razini radi daljnje decentralizacije: sustav školstva prilagoditi potrebama zajednice, osnovati više socijalnih ustanova, posebno treba obratiti pažnju na zdravstvenu zaštitu, treba osigurati više financijskih sredstava za projekt u cjelini i za istaknute pojedince koji su uključeni u projekt Zdravi grad. - Potrebno je postići da mladi rade za mlade, promoviranje rada kroz manifestacije na Korzu i drugim javnim mjestima (koncerti za mlade popraćeni promoviranjem sadržaja i aktivnosti projekta Zdravi grad, oživljavanje mjesnih odbora kao mjesta okupljanja građana...). Ne natjecanje već potpora dobrim primjerima...'' - Mislim da bi trebalo nastaviti rad na projektima, osigurati financijske donatore te nastaviti rad na edukaciji predškolske i školske djece u svim domenama. Bitno je nastaviti ono što se nije realiziralo što se tiče udruge invalida stavljam naglasak na lakšu dostupnost javnim ustanovama te njihovu kretnju po svojim ulicama itd. - Edukacija je po mom mišljenju jedna od osnovnih djelatnosti odnosno prioriteta djelovanja jer pogotovo mladih jer na njima leži naša budućnost već u samom odnosu prema starijim osobama, osobama s invaliditetom.

3.3. Praćenje procesa PROMJENE informacije prikupljene iz programskih dokumenata (Smjernice Poglavarstva Grada Rijeke), izvještaja o radu gradske uprave, izvještaja o radu tematskih grupa građana i izvještaja koordinatorice projekta i voditeljice ureda projekta Rijeka – zdravi grad

PROMJENE U RADU GRADSKE UPRAVE

A) pokazatelji vezani uz rad gradske uprave 1. Postojanje Gradskog plana za zdravlje - osim Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje iz 1996. godine, Odjel gradske uprave za zdravstvo (ponaosob u sklopu Smjernica Odjela gradske uprave) i Gradsko poglavarstvo (u sklopu Smjernica poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu, među strateškim međunarodnim projektima grada Rijeke) navodi Projekt Rijeka – zdravi grad i uz plan rada daje eksplicitnu podršku procesu pristupanja Rijeke IV fazi Europskog projekta zdravih gradova. U istom dokumentu, Smjernicama poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu, u okviru uvodnog djela značajan se prostor daje analizi i ocjeni ekonomskog i socijalnog okruženja, te socijalnoj slici grada (demografski trendovi, umirovljenici, zaposleni, nezaposleni, troškovi života, korisnici socijalne skrbi i korisnici socijalnog programa grada Rijeke). 2. Uvažavanje stavova i zahtjeva upućenih od strane (interesnih grupa) Zdravog grada te njihovo uvrštavanje u program rada Gradske uprave i proračun grada - Gradsko poglavarstvo, u sklopu Smjernica poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu, među strateškim međunarodnim projektima grada Rijeke navodi Projekt Rijeka – zdravi grad i iznosi plan rada tematskih grupa. U okviru poglavlja - Smjernice financijskog djela proračuna grada Rijeke za 2004. godinu, Raspodjela prihoda prema odluci grada Rijeke (dakle ne radi zakonskih propisa nego kao vlastita gradska, dodatna obaveza) isti dokument određuje da će «minimalno 5% ukupnih izvornih prihoda proračuna biti dodijeljeno socijalnom programu». Stavka zdravi grad pojavljuje se u okviru Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb. 3. Broj i % udruga u gradu koje financira grad – Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb sufinancira 58 udruga, Odjel za kulturu 50 udruga, Odjel za šport i tehničku kulturu 150 športskih udruga i 48 udruga tehničke kulture, odjel za urbanizam 10 udruga. Okvirni broj udruga koje sufinancira grad Rijeka za provođenje ciljanih projekata je oko 310. Za 2003. godinu je financijsku potporu dobilo 306 nevladinih udruga. 4. Da li prilikom rješavanja pojedinih pitanja Gradska uprava traži mišljenje i prijedloge (interesnih grupa) Zdravog grada, i da li uvažava te prijedloge – u sklopu Smjernica poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu, među strateškim međunarodnim projektima grada Rijeke, pod naslovom Rijeka – zdravi grad iznosi se plan rada svake od tematskih grupa (održivi razvitak, unapređivanje zaštite okoliša, podrška osobama s invaliditetom, unapređivanje kvalitete života starijih osoba, unapređivanje zdravlja djece i mladih) koji je donesen na temelju prijedloga članova tematskih grupa. 5. Da li postoji komunikacija – suradnja s projektom – grad Rijeka sufinancira određeni broj udruga koje sudjeluju u projektu Zdravi grad. To su posebno udruge

koje okupljaju osobe s urođenim ili stečenim invaliditetom i neke od udruga koje se bave zaštitom okoliša. 98% udruga koje putem natječaja ostvaruju financijsku potporu Odjela djeluju samostalno i autonomno i samo neke od njih pri prezentaciji koriste i promotivne materijale projekta Rijeka – zdravi grad. 6. Kada Gradska uprava uvodi promjene (organizacijske i funkcionalne) da li rezultiraju boljom komunikacijom i suradnjom sa Zdravim gradom – Ured projekta Zdravi grad osnovan je 1998. godine. Unutar Smjernica Poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu projektu se daje važnost strateškog projekta te je vidljivo da postoji proces konzultacije. 7. Opredjeljenje gradske uprave u odnosu na zdravlje (u cjelini, u najširem smislu) je više nego evidentno i dade se iščitati kroz prihvaćanje Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje te iz Smjernica rada Poglavarstva Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2001. – 2005. godine i iz smjernica za svaku od mandatnih godina. 7.1. Sjednice Gradskog vijeća na kojima se raspravlja o ZG općenito: broj sjednica - 2; specifično: broj točaka - 2 7.2. Izdvajanje resursa Gradske uprave za ZG

- financijskih – raste od 140.000 kuna izdvojenih 1999. na preko 200.000 kuna izdvojenih 2003. godine (plus sponzorska sredstva)

- materijalnih (prostor, oprema...) –opremljeni ured projekta nalazi se u sklopu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, grad osigurava sredstva za plaću voditeljice ureda te materijalne troškove ureda

- ljudskih: kontakt osoba – pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Gđa. Ankica Perhat je koordinatorica projekta Rijeka - zdravi grad, a gradonačelnik Mr.sc. Vojko Obersnel je politički odgovorna osoba za projekt, jedna je, stalno zaposlena osoba, isključivo na poslovima voditelja ureda projekta zdravi grad, prema potrebi na projektu su angažirani i drugi djelatnici odjela (izrada izvještaja) i vanjski suradnici (npr. prevoditelji, grafički urednici, izdavači)

7.3. Prisustvovanje predstavnika Gradske uprave na akcijama i skupovima Zdravog grada Pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Gospođa Ankica Perhat, dipl.eoc., koja je ujedno i koordinatorica projekta Rijeka - zdrav grad redovito prisustvuje aktivnostima projekta, kao i gradonačelnik Mr.sc. Vojko Obersnel (u okviru raspoloživog slobodnog vremena). Prisutni su na sjednicama Gradskog vijeća učenika, akcijama čišćenja, tribinama zdravog grada i slično.

B) pokazatelji uključenosti nacionalno i međunarodno – voditeljica ureda projekta i koordinatorica projekta Rijeka - Zdravi grad redovito su prisutne na svim događanjima Hrvatske mreže zdravih gradova (tečaj: Zdravlje u zajednici, Sajam zdravlja, Motovunska ljetna škola, Poslovni sastanci) i u aktivnosti nacionalne mreže uključuju (ovisno o temi) i druge djelatnike gradske uprave i predstavnike tematskih grupa građana. Predstavnici projekta Rijeka – zdravi grad sudjeluju u radu skoro svih tematskih grupa HMZG, a posebno (kao koordinirajući grad) vode grupu oko invalida, (kao su-koordinatori) grupu oko starih, djece i mladih (Gradska vijeća mladih), evaluacije i održivog razvoja. Na nacionalnoj razini projekt Rijeka – zdravi grad razvio je odličnu suradnju sa Zagrebom, Porečom, Rovinjom, Pulom i Makarskom, a međunarodno s Mostarom, Trebinjem, Sarajevom i Novim Sadom. Projektni je tim vrlo aktivan i u okviru Europske mreže zdravih gradova, radi ćega je odabran za

domaćina Poslovnog sastanka europske mreže Zdravih gradova (rujan 2002.). Grad Rijeka je ponosan na svoj projekt i članstvo u Europskoj mreži zdravih gradova što iskazuje i korštenjem loga zdravog grada u svom promotivnom materijalu. Npr. protokolarni pokloni Grada Rijeke uključuju poklanjanje riječke jabuke, simbola Zdravog grada drugim partnerima Gradske uprave, logotip zdravog grada otisnut je na svim tiskanim materijalima koje izdaje Grad Rijeka i komunalna društva čiji je Grad osnivač (Turistička zajednica, Centar za tehničku kulturu), informacije o projektu nalaze se na web stranicama Grada, snjimljena je video kazeta o projektu (na hrvatskom i engleskom jeziku), izdan CD i od 1998. izlazi Glasilo Rijeka – zdravi grad. C) pokazatelji vezani uz projekt Zdravi grad - u lipnju 1996. godine proveden je RAP-a, putem kojeg su participativno procijenjene potrebe, odabirani prioriteti, te donesen gradski plan za zdravlje. U lipnju 2003., prije velike izvještajne skupštine, održane su evaluacijske radionice sa sudionicima u projektu od 1996. do 2003. godine. - u okviru projekta djeluje pet tematskih, intersektorskih grupa: za održivi razvitak, unapređenje zaštite okoliša, unapređivanje zdravlja djece i mladih, podršku osobama s invaliditetom i unapređivanje kvalitete života starijih osoba. Unutar tematskih grupa građana provode se brojni jedno i više godišnji programi aktivnosti (tj. pod-projekti). - broj uključenih udruga, institucija, gospodarskih subjekata i gradskih odjela je impresivan (preko osamdeset subjekata na gradskoj razini). Uz Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb kao centralnog gradskog projektnog ureda, uključeni su i slijedeći odjeli: Odjel gradske uprave za komunalni sustav, Odjel gradske uprave za poduzetništvo, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo, Odjel gradske uprave za kulturu i Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu. Od institucija uključeni su: institucije za predškolski odgoj, 11 od 24 osnovnih škola, 8 od 20 srednjih škola, tri Fakulteta (medicinski, filozofski, i stomatološki), Dom mladih, Centar za socijalnu skrb, Centri za osobe s dodatnim potrebama, Dom starih i klubovi za društvenu brigu o starijim osobama, Dom zdravlja, Turistička zajednica grada, komunalna društva – Čistoća, Vodovod i kanalizacija, Autotrolej, Rijeka – Promet, Parkovi Plus i 38 aktivnih udruga građana direktno kroz projekt zdravi grad. Logotip projekta Rijeka – zdravi grad otisnut je na svim tiskanim materijalima koje izdaje Grad Rijeka i komunalna društva čiji je Grad osnivač. Medijska pokrivenost projekta je dobra, a svaka od aktivnosti posebno je pračena kroz lokalni dnevni tisak, TV postaju i radio, te časopis projektnog ureda Zdravi grad – Rijeka koji izlazi dva do četiri puta godišnje u nakladi od 300 do 400 komada od 1998. nadalje. - broj programa i aktivnosti – po interesnim grupama: 1. održivi razvitak - tiskani materijali: letak «Održivi razvitak», letak «Čemu služe mjesni odbori»,

Sjetveni kalendar za 2001. godinu, katalog učeničkih radova na temu održivi razvitak; akcije: organizirana predavanja po mjesnim odborima te anketiranje građana na temu održivog razvoja;

- projekti: radionice kipara i učenika Škole za primijenjenu umjetnost Rijeka na temu održivi razvitak kao podrška projektu Forma Viva Sv.Kuzam (suradnja s

odjelom gradske uprave za kulturu), izložba radova na temu: Vizija mladih u održivom razvitku grada, uređivanje zidnih površina grada (pothodnik) – učenici Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci;

- projekti suradnje: «Eko poljoprivreda» i «Eko vrtovi Grada Rijeke» ciklus predavanja u suradnji s udrugom Eko Liburnija, obilježavanje Dana eko hrane (7.10.) u suradnji s udrugom Eko Liburnija; pokroviteljstvo projekta Rijeka – zdravi grad nad državnim natjecanjem škola za primijenjenu umjetnost i dizajn i škola koje obrazuju kadrove u nekom od umjetničkih programa (travanj, 2004)

2. unapređenje zaštite okoliša - tiskani materijali: letak «Zeleni telefon», letak «Naša zemlja – naša budućnost –

spasimo je», eko knjižica «Zdravi okoliš – zdravi grad», ekološko-edukativna knjižica «Što ne smije u kantu za otpad» (suradnja s Jadran Galenskim laboratorijem), brošura i letak «Eko otoci» (suradnja s komunalnim društvom Čistoća);

- akcije: obilježavanje eko datuma - Svjetski dan ekologije, Svjetski dan voda, Dan planete Zemlje, Dan zaštite okoliša, Dan zaštite ozona, Riječki dan bez automobila (suradnja s Odjelom gradske uprave za tehničku kulturu i sport), Međunarodna noć šišmiša, Zaštita čistih planina, Dan pješačenja, Dan jabuka, Dan biološke raznolikosti; akcije: Naša zemlja - naša budućnost - spasimo je, Slušajmo zemlju, radionice: Kako reciklirati stari papir, akcija dijeljenja lončanica stanarima centra grada: Zašto nema cvijeća na vašim prozorima? (projekt nastavlja Turistička zajednica i Odjel gradske uprave za poduzetništvo);

- projekti: Biomonitoring praćenja kakvoće vodotoka koji provode učenici osnovnih škola, Obilježavanje stabala u riječkim parkovima, Zeleni telefon, Kvizovi znanja na temu ekologije, Tematska sjednica Gradskog vijeća učenika posvećena Danu zaštite okoliša, Sakupljanje starog papira i starih lijekova povodom Dana planete Zemlje, Čuvajte naše nebo – budi ozonu prijatelj, obilježavanje Dana zaštite ozona, 1+1 riba u Riječini, projekt poribljavanja Riječine, spašavanje ribe pri pražnjenju akumulacijskog jezera Valić, proučavanje vodenih staništa, posjeti onečišćenim priobalnim izvorima u gradu Rijeci – Mlaka (INA rafinerija nafte Rijeka u suradnji s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo), Kućni ljubimci i okoliš, Briga o kućnim ljubimcima (uključena Veterinarska stanica grada Rijeke), Pošumljavanje parka Sv.Križ, Kretanjem do zdravlja; projekti suradnje: Organizirane posjete učenika riječkoj Zvjezdarnici Sv.Križ (suradnja s Odjelom gradske uprave za tehničku kulturu i sport), Predstavljanje grada Rijeke na Sjeverno-jadranskom sajmu, Sudjelovanje na Međunarodnom sajmu zdravog života Biovital, sudjelovanje na Sajmu zdravlja u Osijeku i Vinkovcima, Izložba - Jestivo samoniklo bilje, Izložba – zaštićeno bilje našeg kraja; radionice: «Tko želi biti milijunaš?», «Eko otoci», «Što s baterijama?».

3. djeca i mladi – tiskani materijali: letak «Prava djeteta», letak «Upozorenja u borbi protiv ovisnosti

o pušenju», letak: «AIDS što je to?», serija letaka sa savjetima mladima (studentima) «Strah od ispita», «Moj odnos prema alkoholu», «Odlazak od kuće», «Opće preporuke za uspješnije polaganje pismenih ispita», letak «Dojenje», knjiga namijenjena djeci branitelja oboljelih od PTSP-a: «Zašto je tata takav?»;

– akcije: Obilježavanja dana djeteta, okrugli stol: Promicanje dojenja, MatuRijada, proslava osmaša Opraštamo se od osnovne škole;

– projekti: Pomoć pri učenju djeci poginulih hrvatskih branitelja, Osmišljavanje kvalitetnog slobodnog vremena, Mladi za mlade s posebnim potrebama, Mladi za mlade u promicanju zdravlja (projekt borbe protiv ovisnosti), Gradsko vijeće učenika Zdravi grad, predavanja i radionice «Biti i ostati nepušač!», Glas mladih za zdravlje, Odstupajuće ponašanje mladih i kvalitetno osmišljavanje slobodnog vremena (u suradnji s Domom mladih i Centrom za socijalnu skrb), pilot istraživanje Utjecaj provođenja projekta Zdravi grad na moju obitelj;

– projekti suradnje: Škola informatike u suradnji s Multimedijalnim centrom, snimanje CD-a s kompozicijom «Rijeka – zdravi grad» u suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke

4. briga o starijim osobama – tiskani materijali: vodič za starije osobe, vodič za starije osobe (prošireno

izdanje), letak «Tjelesna aktivnost – temelj zdravog života»; – akcije: mjerenja tlaka, šećera u krvi, zdravstveni savjeti...; – projekti transgeneracijske komunikacije: Most generacija, Poštujte naše godine,

Kretanjem do zdravlja; – projekti suradnje: prilagođene cijene umirovljenicima u suradnji s Gospodarskom

komorom, Savjetovalište za umirovljenike, znanstveno istraživački projekt: Potrebe i zadovoljstvo životom starijih osoba, Life – line projekt

5.podrška osobama s invaliditetom – tiskani materijali: letak «Down sindrom», knjižica «Kako prepoznati, što poduzeti i

kada zatražiti liječničku pomoć», Vodič kroz Udruge, Telefonski imenik – informacije za osobe s invaliditetom, knjižica «Sestrinska skrb u zajednici, patronažna zdravstvena zaštita», Vodič – drugo prošireno izdanje;

– akcije: Obilježavanje Međunarodnog dana invalida, Izložbe radova, posjete institucijama i udrugama koje okupljaju osobe s stečenim ili urođenim invaliditetom, Anketiranje članova udruga vezano uz prioritetne potrebe osoba s invaliditetom, Aukcija slika za pomoć osobama oboljelim od AIDS-a, Organizirano izdavanje osobnih dokumenata (suradnja s MUP-om Rijeka i Udrugom osoba s invaliditetom);

– projekti: Rijeka zdravi grad – Rijeka Grad zdravih, Obilježavanje parkirnih mjesta za invalide u gradu, Prilagodba telefonskih govornica osobama u invalidskim kolicima, Stomatološka preventiva kod djece s posebnim potrebama, inicijativa za izgradnju sanitarnog čvora u sklopu svetišta Majke Božje Trsatske, Obilježavanje pristupačnosti osobama s invaliditetom u planu grada Rijeke, istraživanje stavova djece i učenika prema osobama u invalidskim kolicima «Ja imam takvog prijatelja – moj prijatelj u invalidskim kolicima», prezentacija udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom «Otvorimo vrata Udruge – Dobro došli», tribine za roditelje djece s invaliditetom, likovna terapija osoba s invaliditetom, organizacija slobodnog vremena osoba s invaliditetom, Otklonimo barijere, Festival stvaralaštva osoba s invaliditetom

- broj sudionika / korisnika programa je cca stotinu i pedeset aktivno uključenih volontera, a ovisno o programu ciljana grupa (korisnika) su djeca, mladi, stari, invalidi i članovi obitelji, odnosno šire desetci tisuća građana Grada Rijeke.

- programski “proizvodi” su 24 različite brošure i letci među kojima su i dvije knjige, 26 grupa akcija koje se provode svake godine (s različitim sadržajima), 28 projekata /programa koji aktivno uključuju različite subjekte, 15 anketa, 7 istraživanja i 4 radionice. PROMJENE - U SVIJESTI I UKLJUČIVANJU GRAĐANA A) pokazatelji - ukupni broj sudionika u projektu je oko 250 osoba, oko 50 po svakoj interesnoj grupi građana. U projekt su osim građanske inicijative uključeni i djelatnici uprave i gradskih institucija. Kroz projektne aktivnosti uključeno je barem 2.500 ljudi. - mišljenje raznih skupina građana (starih, djece i mladih) dobiva se putem anketa, a promjene u svijesti i stavovima prikupljaju se kroz istraživanja.

3.4. Konsenzus konferencija Prikupljeni pokazatelji prezentirani su javnosti na Konsenzus konferenciji

održanoj 18. lipnja 2003. godine u prostorima Poglavarstva Grada Rijeke. Na konferenciji je okupljeno pedesetak sudionika predstavnika aktualne politike, struke i građanske inicijative. Prvo je gđa. Irena Deže Starčević, voditeljica Ureda projekta, prisutne informirala o aktivnostima projekta Rijeka – zdravi grad. Nakon toga ih je koordinatorica projekta gospođa Ankica Perhat, pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, izvjestila o promjenama u zdravlju građana Rijeke (definiranim grupom kvantitativnih pokazatelja zdravlja). Nakon što je gospođa Sonja Grozić-Živolić prikazala rezultate rada fokus grupa (razmišljanja panelista) otvorena je slobodna rasprava. Prisutni su bili pozvani da tijekom rasprave komentiraju prezentirane rezultate, iznesu svoje prijedloge za unapređenje rada te redefiniraju prioritete. Razmišljanja i komentari sudionika konsenzus konferencije nisu se razlikovala od (već opisanih zapažanja panelista, članova fokus grupa.

Zaključak sudionika konferencije bio je da “je prva etapa – fokusiranje – učinjena.” Prioriteti su prepoznati (i ostaju isti). “vodeći izazov projekta je i dalje djelotvorno povezivanja svih zainteresiranih za rješavanje nekog određenog problema, te razvijanje uzajamnog povjerenja i suradnje.” Nije potrebno redefinirati prioritete nego “odnos projekta i politike”. Treba “očuvati postojeće uz daljnje unapređivanje, te nuđenje vizije budućnosti u urbanističkom, ekonomskom i humanom razvoju grada”, treba “nastaviti rad grupa, više uključiti same građane u projekt, nastaviti sa započetim projektima, ali i obnavljati (i produbiti) već provedene!, “osim informacija o tome što utječe na zdravlje dati građanima izbor da sami nešto direktno učine za svoje zdravlje”. Vodeći izazovi projekta su “edukacija i veće uključivanje mladih, očuvanje prirodne sredine, širenje senzibiliteta građana za osobe s invaliditetom, poticanje uključivanja građana u projekt te razvijanje solidarnosti. Važni su izazovi i borba protiv ovisnosti, ekologija, sigurnost sugrađana, obitelj i nezaposlenost, a adresirati ih se može kroz planirane socijalne akcije usmjerene na razvoj zajednice”.

OČEKIVANO (fokus grupe) OSTVARENO (fokus grupe, dokumenti…) ostvariti mogućnost fokusiranja problematike od strane civilne zajednice (participativno određivanje prioriteta) uz ostvarivanje većeg utjecaj na grupe koje rješavaju probleme nakon što su uočeni

fokusiranje problematike od strane civilne zajednice (participativno određivanje prioriteta) uz ostvarivanje većeg utjecaja na grupe koje rješavaju probleme nakon što su uočeni

- fokusiranje problematike (od strane civilne zajednice) - proveden RAP, utvrđeni prioriteti i radi se na njima, - neposredni korisnici u lokalnoj zajednici kreirali projekt i sudjelovali, izražaj specifičnosti lokalne zajednice i njene potrebe

- utjecaj na grupe koji rješavaju probleme nakon što su uočeni (gradska uprava, policija, komunalni redarstvenici)

intersektorsko okupljanje, suradnja i koordinacija intersektorsko okupljanje - objediniti i međusobno koordinirati postojeće volontere, pojedince i skupine građana i doprinijeti racionalizaciji utroška svih resursa. - okupljanje osoba koje rade na istoj problematici, potpora u realizaciji projekata

- mobilizirani unutarnji i vanjski resursi u lokalnoj zajednici, zajednička aktivnost raznovrsnih faktora, kooperacija i planiranje. - povezivanje udruga unutar interesnih grupa građana - Zdravi grad, u sadašnjoj situaciji, pomaže da učinimo najviše što možemo.

djelotvorno povezivanje društvenih djelatnosti bolja komunikacija struke i građana formirane interesne skupine širenje građanske svijesti širenje građanske svijesti -podizanje svijesti građana o mogućnosti samostalnih inicijativa i njihovo veće uključivanje u programe

- buđenje svijesti građana pogotovo studenata i djece, građani osvješćeni da činimo dobro za njihovu djecu, - izrasla svijest o ponosu i odgovornosti za svoj grad - Projekt postao prepoznatljiv u gradu. - formirane i otpočele s radom nove udruge i mnogo volontera

- podizanje ekološke svijesti kod svih uzrasta, razumijevanja utjecaja na zdravlje i put ka zdravom gradu koji čuva prirodne resurse

- u svijesti ljudi iznikla potreba očuvanja prirodne sredine u kojoj djeluju (voda, zrak, zbrinjavanje opasnog otpada).

- promoviranje zdravih stilova života, prevencija bolesti, čuvanje zdravlja

- ljudi, iako ne u širokoj populaciji, počeli mijenjati određene životne navike i stavove.

- osmišljavanje informacije sa činjenicama s ciljem povećanja spoznaje i rušenja predrasuda, neznanja, ''lažnih'' činjenica.''

- informacije o radu projekta svagdje prisutne, postoje razni materijali - medijska pokrivenost vrlo dobra

akcije, konkretni projekti akcije, konkretne projekte - osobe s invaliditetom: okupljanje svih osoba vezanih uz osobe s invaliditetom, širenje svijesti i senzibiliteta građana prema osobama s invaliditetom, akcije i projekti za unapređenje kvalitete života, olakšati svakodnevni život osoba s invaliditetom, a posebno djece s posebnim potrebama (barijere), kroz podršku i pomoć zdravih sugrađana

- veliki broj osoba uključen u interesnu grupu invalida. Projekti i akcije doprinijeli kvaliteti življenja samih invalida. - najviše učinjeno na pomoći osobama s invaliditetom, formirane razne radionice za invalidne osobe (likovne posebno), sufinanciranje programa za djecu s posebnim potrebama u vrtićima i školama,

- stare osobe: unaprijediti zdravlje i kvalitetu života starih, postići bolja informiranost zajednice o njihovim potrebama, aktivno uključivanje starih u međugeneracijske aktivnosti

- međugeneracijsko druženje u lokalnoj zajednici, - proširen i tiskan Vodič za starije osobe. - tiskan Plakat – Poštujte naše godine (u autobusima mladi ne žele ustati starima) i plakati postavljeni po autobusima

- mladi: povećati senzibilitet odraslih za probleme mladih, ponudu i informiranost mladih o programima za slobodno vrijeme, mogućnost artikulacije potreba i aktivnog učešća mladih u rješavanju, smanjiti broj ovisnika, omogućiti siguran i zdrav život (dječja igrališta, parkovi, udruge, ustanove), zaštita od zlostavljanja.

- istraživanje kako mladi provode slobodno vrijeme, - formirano Učeničko vijeće, na kojem mladi progovaraju o svojim problemima.

- unaprijediti menadžment u gospodarskim subjektima – zagađivačima (ugradnja eko – ventila, održivi razvitak (Ina, Silosi)

- unapređeno stanje okoliša ekologija – plin, kanalizacija, voda, čistoća.

akcije čišćenja okoliša, edukacija učenika o važnosti očuvanja prirode

- ostvaren odaziv mladih i starijih u provođenju (ekoloških) akcija.

iskorjenjivanje siromaštva - mnogi socijalni programi obuhvaćeni projektom, podizanje kulturnog djelovanja - likovne radionice na Svetom Kuzmu – atelje na otvorenom,

obogatile kulturnu ponudu grada te osmislile slobodno vrijeme učenika koji su bili nagrađeni za najbolje radove.

- od očekivanog smo dobili sigurnost, tako da smo praktički naše djelovanje sproveli kroz kulturu življenja, obrađivanje zdrave prehrane pa sve do proučavanja pučke medicine kao i ostalih alternativnih grana kao što su meditacije, radioestezija, bioenergija itd.

DODATNA VRIJEDNOST - problemi pojedinih grupacija ljudi prezentirani na kvalitetni način. - metoda projekta RIJEKA ZDRAVI GRAD. - financijska potpora na kraju godine udrugama koje se kvalitetno iskažu svojim radom tijekom godine. - ostvarena afirmacija grada Rijeke kao sredine koja odskače po nizu naprednih rješenja na unapređenju zdravlja različitih segmenata i društva u cjelini. - prilikom prezentacije svakog većeg projekta razgovara se o izbjegavanju mogućeg zagađenja i poduzimaju zaštitne mjere. - svi naraštaji znaju o zdravoj prehrani i već se kod najmlađih razvija svijest o izbjegavanju ''loše'', nezdrave hrane, koju nastojimo svesti na najmanju mjeru, - načela Zdravog grada koriste se i u marketingu. - organizacija zajedničkih akcija u kojima se nadopunjuju aktivnosti više tematskih grupa. - timski rad koji motivira ljude za još veći angažman - mogućnost da se izađe iz rezignacije i zastoja i ponovno pokrene aktivnost. - entuzijazam i spremnost na sve predložene akcije mnogobrojnih volontera, akcije postale tradicionalan način obilježavanja pojedinih eko datuma. - veliki interes građana za pojedine aktvinosti.

PROBLEMI PRIJEDLOZI -kako motivirati članove interesne grupe za daljnji kontinuirani rad, da sami ''nose'' ideje i realizaciju bez vanjskih nametanja. - kontinuitet članova. - dominiraju oscilacije i osjeća se zamor, nemogućnosti realizacije pokrenutih ideja uzrokuju smanjenje poleta i rezignaciju. - rad grupe s neposrednim voditeljem (osamostaljivanje grupe) nije ostvareno, već se aktivnosti odvijaju u praktičnoj suradnji s voditeljem Ureda "Rijeka - Zdravi grad".

- jačanje unutarnje motivacije članova interesne grupe. - neposredna motivacija članova, slobodna artikulacija mišljenja i potreba, integracija i participacija starijih ljudi u zajednici, ostvariti humanu socijalnu okolinu, - konsenzus osnovna tehnika u radu u suradnji s organima lokalne vlasti. - podići učinkovitost projekta, naglasak na pojedince – osobe koje će motivacijom djelovati unutar sredine gdje se nalaze, dobra pokrivenost osoba koje će biti veza između baze i glave djelovanja, doprinos svakog pojedinca je vrlo bitan za ostvarivanje projekta. - uočiti nove ljude (naročito mlade) te postaviti stupnjevane ciljeve, jer bi na taj način ostvarivanje ciljeva potaklo i pozitivno utjecalo na česte (već umorne) sudionike projekta.

- decentralizirati aktivnosti do nivoa kućnog savjeta, pojedine škole te uvesti natjecanje među njima. - poslušati građane što oni vide dobrim, a što lošim kako bi se udovoljilo njihovim prijedlozima. - lobiranjem na nacionalnoj razini radi daljnje decentralizacije

- netransparentan rad rukovoditelja različitih djelatnosti - djelomična netransparentnost projekta tj. nije se uspio

nametnuti kao pokretačka snaga. - nedovoljno prepoznatljiva i učinkovita (nezainteresiranost?!)

komunikacija do krajnjih korisnika; načini pružanja informacije možda nisu pravi?

- Veliki broj građana ne sudjeluje i ne zna što je to ''Zdravi grad''.

- više koristiti medijski prostor uz odabrane ilustracije i dovoljno agresivnosti, ali da to ne bude kampanjski rad. - u medijima obraditi na popularan način temu ''Zdravog grada''. - projekt agresivnije i češće prezentirati - raditi na što boljoj propagandi

- međusobno djelovanje različitih udruga. - informacijski centar kako bi se udruge mogle povezivati i

- samodovoljno organizirane udruge s vlastitim izvorima financiranja (koje su u projekt slabo ili nikako uključene).

predstavljati. - ponovo privući organizacije i udruge da se ponovno uključe u rad i da opet objedinimo sva nastojanja.

- grad Rijeka izravno relativno malo materijalno doprinosi – barem je takav dojam u javnosti; - nedostatak financijskih sredstava sprječava realizaciju kvalitetnih projekata.

- treba osigurati više financijskih sredstava za projekt u cjelini i za istaknute pojedince koji su uključeni u projekt Zdravi grad. - osigurati financijske donatore

- ideje, zaključke i prijedloge tematskih grupa ugraditi u redovne programe i odluke lokalne zajednice - grada. - veća suradnja među Odjelima Gradske uprave. - bolja podrška od strane Grada Rijeke kao institucije. - uključiti sve političke strukture Grada i Županije

- slaba komunikacija građana s komunalnim redarstvenicima - da mladi rade za mlade, promoviranje rada kroz manifestacije

na Korzu i drugim javnim mjestima (koncerti za mlade popraćeni promoviranjem sadržaja i aktivnosti projekta Zdravi grad, oživljavanje mjesnih odbora kao mjesta okupljanja građana...) - ne natjecanje već potpora dobrim primjerima...' - nastaviti rad na edukaciji predškolske i školske djece u svim domenama. - lakša dostupnost javnim ustanovama za invalide te njihovo kretanje po svim ulicama itd. - sustav školstva prilagoditi potrebama zajednice, osnovati više socijalnih ustanova, posebnu pažnju zdravstvenoj zaštiti, - edukacija mladih u odnosu prema starijim osobama, osobama s invaliditetom. - škole ograničiti na manji broj projekata zaštite okoliša koje bi mogle kvalitetno odraditi i po tome postati prepoznatljive, te biti podrška ostalima koji se samo povremeno i ''površno'' uključuju u projekt.

4. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI 1. Očekivanja Analizirajući razmišljanja sudionika u projektu, kako «veterana» (iz 1996.) tako i «svježih snaga» (iz 2003.), prikupljenih kroz rad fokus grupa, vidi se da su njihova očekivanja od projekta išla u istom smjeru: a) ostvariti mogućnost fokusiranja problematike od strane civilne zajednice (participativno određivanje prioriteta) uz ostvarivanje većeg utjecaj na grupe koje rješavaju probleme nakon što su uočeni (gradska uprava, policija, komunalni redarstvenici); b) intersektorsko okupljanje osoba koje su profesionalno ili osobno vezane uz problematiku kvalitete života (osoba s invaliditetom, starih, djece i mladih) od samih predstavnika invalida (starih, mladih) do stručnih osoba; adekvatnija komunikacija (šire, dostupnije, otvorenije...) struke i građana; suradnja da se pokrene proces djelotvornog povezivanja različitih društvenih djelatnosti (zdravstvo, školstvo, socijalna skrb..); mogućnost da Rijeka zdravi grad objedini i međusobno koordinira postojeće volontere pojedince i skupine građana u svojim pojedinačnim nastojanjima i doprinese racionalizaciji utroška svih resursa, tako da u konačnici svi budu bolji; c) širenje građanske svijesti, podizanje nivoa senzibiliteta građana prema osobama s invaliditetom, potrebama starih ili mladih, podizanje ekološke svijesti, uključivanje većeg broja građana u programe koji promiču opće dobro; d) akcije, konkretne projekte koji bi podizali kvalitetu življenja osoba s invaliditetom, starih, mladih uz mogućnost da pri tome i sami nešto učine za rješavanje svojih problema (jačanje), povećana informiranost mladih, starih, invalida o mogućnostima, pronalaženju potpore u realizaciji vlastitih projekata. Poštujući mišljenje sudionika evaluacijskog procesa analizu postignuća u projektu Rijeka – zdravi grad proveli smo kroz četriri (od njih markirana) podrućja za mjerenja uspjeha. 2. Što se od očekivanog dogodilo a) Fokusiranje problematike od strane civilne zajednice (participativno određivanje prioriteta) uz ostvarivanje većeg utjecaj na grupe koje rješavaju probleme nakon što su uočeni. Fokus grupe - Proveden je RAP, utvrđeni su prioriteti i radi se po njima u sklopu malih i velikih projekata, većinom uz pomoć volontera. Projekt je od postavljenih ciljeva zadovoljio u svim osnovnim zahtjevima: neposredni korisnici u lokalnoj zajednici su ga kreirali i sudjelovali, čime je do izražaja došla specifičnost ove lokalne zajednice i njene potrebe; akcije su imale svoj logični redoslijed po utvrđenom prioritetu – nadopunjuju se; mobilizirani su unutarnji i vanjski resursi u lokalnoj zajednici kroz zajedničku aktivnost raznovrsnih faktora s područja brige o starijima, kooperacijom i planiranjem i s drugim interesnim grupama, naročito djecom i mladima. Dokumenti Gradskog poglavarstva - osim Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje iz 1996. godine, Odjel gradske uprave za zdravstvo (ponaosob u sklopu Smjernica Odjela gradske uprave) i Gradsko poglavarstvo (u sklopu Smjernica

poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu, među strateškim međunarodnim projektima grada Rijeke) navodi Projekt Rijeka – zdravi grad i iznosi plan rada svake od tematskih grupa (održivi razvitak, unapređivanje zaštite okoliša, podrška osobama s invaliditetom, unapređivanje kvalitete života starijih osoba, unapređivanje zdravlja djece i mladih) koji je donesen na temelju prijedloga članova tematskih grupa. U istom dokumentu, Smjernicama poglavarstva grada Rijeke za 2004. godinu, u okviru uvodnog djela značajan se prostor daje analizi i ocjeni ekonomskog i socijalnog okruženja, te socijalnoj slici grada (demografski trendovi, umirovljenici, zaposleni, nezaposleni, troškovi života, korisnici socijalne skrbi i korisnici socijalnog programa grada Rijeke). U okviru poglavlja - Smjernice financijskog djela proračuna grada Rijeke za 2004. godinu, Raspodjela prihoda prema odluci grada Rijeke (dakle ne radi zakonskih propisa nego kao vlastita gradska, dodatna obaveza) isti dokument određuje da će «minimalno 5% ukupnih izvornih prihoda proračuna biti dodijeljeno socijalnom programu». Stavka zdravi grad pojavljuje se u okviru Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb. Za projekt se (unutar Ureda) izdvaja preko 200.000 kuna (rast od 140.000 kuna izdvojenih 1999. na preko 200.000 kuna izdvojenih 2003. godine). Kroz Smjernice rada Poglavarstva Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2001. – 2005. godine te iz smjernica za svaku od mandatnih godina više je nego evidentno opredjeljenje gradske uprave u odnosu na zdravlje (u cjelini u najšierm smislu). Od 1998. godine Projektni ured djeluje u sklopu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, s jednim djelatnikom zaposlenim isključivo na poslovima voditelja ureda projekta. Prema potrebi na projektu su angažirani i drugi djelatnici odjela (izrada izvještaja) i vanjski suradnici (npr. prevoditelji, grafički urednici, izdavači). Projekt uživa punu podršku pročelnice Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Gđe. Ankice Perhat, koja je ujedno i koordinatorica projekta Rijeka - zdravi grad, te gradonačelnika Mr.sc. Vojka Obersnela koji je politički odgovorna osoba za projekt. Gradsko vijeće je na dvije sjednice raspravlja o projektu Zdravi grad. Riječki projektni tim je involviran u sve aktivnosti nacionalne mreže, kao koordinirajući grad vodi grupu oko invalida, kao su-koordinator grupu oko starih, djece i mladih (Gradska vijeća mladih), evaluacije i održivog razvoja. Odlično surađuje s desetak drugih gradova na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Bio je domaćin Prvog poslovng sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova (1996.) i poslovnog sastanka Europske mreže zdravih gradova (2002.). Grad Rijeka je ponosan na svoj projekt i članstvo u Europskoj mreži zdravih gradova što iskazuje i korštenjem loga zdravog grada u svom promotivnom materijalu. Npr. protokolarni pokloni Grada Rijeke uključuju poklanjanje riječke jabuke, simbola Zdravog grada drugim partnerima Gradske uprave, logotip zdravog grada otisnut je na svim tiskanim materijalima koje izdaje Grad Rijeka i komunalna društva čiji je Grad osnivač (Turistička zajednica, Centar za tehničku kulturu), informacije o projektu nalaze se na web stranicama Grada, snjimljena je video kazeta o projektu (na hrvatskom i engleskom jeziku), izdan CD i od 1998. izlazi Glasilo Rijeka – zdravi grad. b) intersektorsko okupljanje, suradnja, koordinacija Dokumenti Gradskog poglavarstva i projektnog ureda - Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb sufinancira 58 udruga, Odjel za kulturu 50 udruga, Odjel za šport i tehničku kulturu 150 športskih udruga i 48 udruga tehničke kulture, odjel za urbanizam 10 udruga. Okvirni broj udruga koje sufinancira grad Rijeka za provođenje

ciljanih projekata je oko 310. Za 2003. godinu je financijsku potporu dobilo 306 nevladinih udruga. U projekt je direktno uključeno više od 80 pravnih subjekata - udruga, institucija, gospodarskih subjekata i gradskih odjela. Uz Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb kao centralnog gradskog projektnog ureda, uključeni su: Odjel gradske uprave za komunalni sustav, Odjel gradske uprave za poduzetništvo, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo, Odjel gradske uprave za kulturu i Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu. Od institucija uključene su: institucije za predškolski odgoj, 11 od 24 osnovnih škola, 8 od 20 srednjih škola, tri Fakulteta (medicinski, filozofski, i stomatološki), Dom mladih, Centar za socijalnu skrb, Centri za osobe s dodatnim potrebama, Dom starih i klubovi za društvenu brigu o starijim osobama, Dom zdravlja, Turistička zajednica grada, komunalna društva – Čistoća, Vodovod i kanalizacija, Autotrolej, Rijeka – Promet, Parkovi Plus i 38 aktivnih udruga građana (direktno kroz projekt zdravi grad). Dokumenti Gradskog poglavarstva i projektnog ureda - ukupni broj sudionika u projektu je oko 250 osoba, oko 50 po svakoj interesnoj grupi građana. U projekt su osim građanske inicijative uključeni i djelatnici uprave i gradskih institucija. Kroz projekte aktrivnosti uključeno je barem 2.500 ljudi. Fokus grupe - Najbolje u radu tematskih grupa je organizacija zajedničkih akcija u kojima se nadopunjuju aktivnosti više tematskih grupa. Tematske grupe jako dobro funkcioniraju kao tim ljudi i na taj način je postignuta motivacija ljudi ka većem angažmanu. Najbolji je ljudski faktor i mogućnost da s izađe iz faze rezignacije i zastoja i ponovno pokrene aktivnost. Nastalo je povezivanje udruga unutar interesnih grupa građana. Kroz Rijeka zdravi grad omogućena je javnost djelovanja raznih udruga. c) širenje građanske svijesti Fokus grupe - Vrijednost projekta je u postavljanju odgovornosti pojedinca da sve što radi ima posljedicu, i da je kao pojedinac odgovoran za posljedicu. Građani su osvješćeni da je ono što danas činimo dobro za njihovu djecu. Projekt Zdravi grad, u kontekstu onoga što možemo učiniti u ovoj situaciji u kojoj jesmo, pomaže da učinimo najviše što se može. Kroz rad u projektu je izrasla svijest o ponosu da je to naš grad i da sam ja odgovoran za moj grad. Podizanje svijesti građana je zadovoljavajuće (odnos prema invalidima i starima), uspjeli smo postići međugeneracijsko druženje u lokalnoj zajednici, tj. povezivanje naših najstarijih i najmlađih sugrađana, u svijesti ljudi iznikla je potreba očuvanja prirodne sredine (voda, zrak, zbrinjavanje opasnog otpada). Fokus grupe - Postignuća rada tematskih grupa, kao i sam projekt odupiru se trendu vremena "radi samo ono što se isplati", bez obzira na posljedice, a poruka projekta je "za ono što sada radiš si i odgovoran!» Dokumenti projektnog ureda - Mišljenje raznih skupina građana (starih, djece i mladih) dobiva se putem anketa, a promjene u svijesti i stavovima prikupljaju se kroz istraživanja. Fokus grupe - Ostvarene su akcije od uklanjanja arhitektonskih barijera, obilježavanja parkirališnih mjesta za invalide, spuštanja telefonskih govornica... iz čega je vidljiva spremnost ljudi da ''uskoče'' i pomognu u realizaciji, a nisu članovi grupe, održani su okrugli stolovi na temu problema osoba s invaliditetom, osnovane radionice za invalide gdje su uključene i druge udruge

Dodatna je vrijednost projekta izuzetno dobro prihvaćena kontinuirana akcija "Most generacija", teritorijalno podijeljena na šest punktova u lokalnoj zajednici, koja ima najveću vrijednost u povezivanju, socijaliziranju i smanjivanju izolacije starijih preko aktivnosti s djecom iz osnovnih škola i udruga. Nisam očekivala toliki entuzijazam i spremnost na sve predložene akcije mnogobrojnih volontera, kao ni da će tolike akcije postati gotovo tradicionalan način obilježavanja pojedinih eko datuma. Iznenadio me dodatni interes građana što se moglo i vidjeti na Izložbi biljaka. Uz podršku projekta Rijeka zdravi grad izašli smo na sam Korzo i predstavili se kao udruga široj javnosti. Fokus grupe - Ostvarena je afirmacija grada Rijeke kao sredine koja odskače po nizu naprednih rješenja na unapređenju zdravlja različitih segmenata populacije i društva u cjelini. Prilikom prezentacije svakog većeg projekta razgovara se o izbjegavanju mogućeg zagađenja i poduzimaju se zaštitne mjere. Svi naraštaji znaju o zdravoj ishrani i već se kod najmlađih razvija svijest o izbjegavanju ''loše'', nezdrave hrane, koju nastojimo svesti na najmanju mjeru – načela Zdravog grada koriste se i u marketingu. d) akcije, konkretni projekti koji bi podizali kvalitetu življenja Fokus grupe - Projekt je postao prepoznatljiv u gradu po nizu hvalevrijednih aktivnosti, najviše se učinilo na pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom, formirano je gradsko vijeće mladih Zdravi grad, formirane su interesne skupine, medijska pokrivenost je vrlo dobra, mnogi socijalni programi u gradu Rijeci su obuhvaćeni projektom, formirane su razne radionice za invalidne osobe (likovne posebno), postoji sufinanciranje programa za djecu s posebnim potrebama u vrtićima i školama, nastala je forma Viva Sv. Kuzam (mentalno zdravlje), formirane su i otpočele s djelovanjem nove udruge kojima se pridružuje mnogo volontera, unapređeno je stanje okoliša ekologija – plin, kanalizacija, voda, čistoća. Vrijednost ovog projekta je u tome da se problemi pojedinih grupacija ljudi prezentiraju na kvalitetni način. Najviše mi se sviđa metoda projekta RIJEKA ZDRAVI GRAD. Dokumenti projektnog ureda - 24 različite brošure i letci među kojima su i dvije knjige, 26 grupa akcija koje se provode svake godine (s različitim sadržajima), 28 projekata /programa koji aktivno uključuju različite subjekte, 15 anketa, 7 istraživanja i 4 radionice.

C. PROMJENE – u zdravlju ili kvaliteti života pojedinih ciljanih populacijskih grupa

OČEKIVANO (ciljevi interesnih

grupa- RAP) OSTVARENO (fokus grupe, projekti,

objektivni pokazatelji) - održivi razvitak tiskani materijali: letak «Održivi razvitak», Sjetveni

kalendar za 2001. godinu, projekti suradnje: pokroviteljstvo projekta Rijeka – zdravi grad nad državnim natjecanjem škola za primijenjenu umjetnost i dizajn i škola koje obrazuju kadrove u nekom od umjetničkih programa (travanj, 2004)

- cilj: unaprijediti odnose između grada i okolice te kvalitete života

«Eko poljoprivreda» i «Eko vrtovi Grada Rijeke» ciklus predavanja u suradnji s udrugom Eko Liburnija, obilježavanje Dana eko hrane (7.10.) u suradnji s udrugom Eko Liburnija;

- aktivnosti: osnovati nezavisni informacijski centar zdravog urbanog planiranja

akcije: organizirana predavanja po mjesnim odborima te anketiranje građana na temu održivog razvoja; letak «Čemu služe mjesni odbori»,

- iseliti industriju (R.Benčić, V.Lenac, MGK, INA) u industrijsku zonu, tehnička opremljenost i sigurnost silosa

- turizam – Trsat, turistički vlak, spilja na Zametu, turistički brod, rekreacijske zone i šetalište (the waterfront? i lungomare), kazalište na otvorenom, akvarijum, suveniri, ručni obrti

- promet – unaprijeđenje javnog prijevoza, izgradnja garaža, centar grada – pješačka zona

- urediti trgove (Žabica, Trg bana Jelačića), Putničku obalu i Korzo, unaprijediti stambene četvrti

uređivanje zidnih površina grada (pothodnik) – učenici Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci; katalog učeničkih radova na temu održivi razvitak; projekti: radionice kipara i učenika Škole za primijenjenu umjetnost Rijeka na temu održivi razvitak kao podrška projektu Forma Viva Sv.Kuzam (suradnja s odjelom gradske uprave za kulturu), izložba radova na temu: Vizija mladih u održivom razvitku grada,

- unapređenje zdravlja djece i mladih

- cilj: otvoriti centar zdravog grada za mlade u duši

- mladi za mlade u suradnji s ekspertima: radionice (sport, ekologija, novine, informatika…), umjetničke radionice, tribine, telefon za mlade, samozaštitne i suzaštitne grupe

projekti suradnje: Škola informatike u suradnji s Multimedijalnim centrom, snimanje CD-a s kompozicijom «Rijeka – zdravi grad» u suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke, Pomoć pri učenju djeci poginulih hrvatskih branitelja, Osmišljavanje kvalitetnog slobodnog vremena, Mladi za mlade s posebnim potrebama, Mladi za mlade u promicanju zdravlja (projekt borbe protiv ovisnosti), Gradsko vijeće učenika Zdravi grad, predavanja i radionice «Biti i ostati nepušač!», Glas mladih za zdravlje, Odstupajuće ponašanje mladih i kvalitetno osmišljavanje slobodnog vremena (u suradnji s Domom mladih i Centrom za socijalnu skrb), pilot istraživanje Utjecaj provođenja projekta Zdravi grad na moju obitelj; Obilježavanja dana djeteta, okrugli stol: Promicanje dojenja, MatuRijada, proslava osmaša Opraštamo se od osnovne škole; tiskani materijali: letak «Prava djeteta», letak «Upozorenja u borbi protiv ovisnosti o pušenju», letak: «AIDS što je to?», serija letaka sa savjetima mladima (studentima) «Strah od ispita», «Moj odnos prema alkoholu», «Odlazak od kuće», «Opće preporuke za uspješnije polaganje pismenih ispita», letak «Dojenje», knjiga namijenjena djeci branitelja oboljelih od PTSP-a: «Zašto je tata takav?»;

- aktivnosti za učitelje, roditelje i mlade - razvoj osobnih vještina za zdravlje (komunikacija, prevencija stresa..)

- škola za roditelje

- suportivna grupa za osobe s invaliditetom

- projekti: Rijeka zdravi grad – Rijeka Grad zdravih,

- stvoriti bazu podataka o osobama s invaliditetom

Anketiranje članova udruga vezano uz prioritetne potrebe osoba s invaliditetom,

- stvaranje institucijske i izvaninstitucijske mreže za fizički i mentalno hendikepirane osobe

- iznaći rješenja za neophodne institucije

- povećati svijest javnosti Aukcija slika za pomoć osobama oboljelim od AIDS-a, Izložbe radova, posjete institucijama i udrugama koje okupljaju osobe s stečenim ili urođenim invaliditetom, Obilježavanje Međunarodnog dana invalida, Festival stvaralaštva

osoba s invaliditetom, prezentacija udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom «Otvorimo vrata Udruge – Dobro došli», istraživanje stavova djece i učenika prema osobama u invalidskim kolicima «Ja imam takvog prijatelja – moj prijatelj u invalidskim kolicima»,

- ukloniti arhitektonske barijere Otklonimo barijere, Obilježavanje parkirnih mjesta za invalide u gradu, Prilagodba telefonskih govornica osobama u invalidskim kolicima, Stomatološka preventiva kod djece s posebnim potrebama, inicijativa za izgradnju sanitarnog čvora u sklopu svetišta Majke Božje Trsatske, Obilježavanje pristupačnosti osobama s invaliditetom u planu grada Rijeke, Organizirano izdavanje osobnih dokumenata (suradnja s MUP-om Rijeka i Udrugom osoba s invaliditetom);

- socijalizacija, oblici samopomoći likovna terapija osoba s invaliditetom, organizacija slobodnog vremena osoba s invaliditetom, tribine za roditelje djece s invaliditetom, letak «Down sindrom», knjižica «Kako prepoznati, što poduzeti i kada zatražiti liječničku pomoć», Vodič kroz Udruge, Telefonski imenik – informacije za osobe s invaliditetom, knjižica «Sestrinska skrb u zajednici, patronažna zdravstvena zaštita», Vodič – drugo prošireno izdanje;

- unapređenje okoliša- naša Rječina

1+1 riba u Riječini, projekt poribljavanja Riječine, spašavanje ribe pri pražnjenju akumulacijskog jezera Valić,

- zaštititi i spasiti šume i prirodne resurse i stvoriti ekopark

Obilježavanje stabala u riječkim parkovima, Pošumljavanje parka Sv.Križ,

- povećati svijest javnosti tiskani materijali: letak «Zeleni telefon», letak «Naša zemlja – naša budućnost – spasimo je», eko knjižica «Zdravi okoliš – zdravi grad», ekološko-edukativna knjižica «Što ne smije u kantu za otpad» (suradnja s Jadran Galenskim laboratorijem), brošura i letak «Eko otoci» (suradnja s komunalnim društvom Čistoća); projekti: Zeleni telefon, Tematska sjednica Gradskog vijeća učenika posvećena Danu zaštite okoliša, Čuvajte naše nebo – budi ozonu prijatelj, obilježavanje Dana zaštite ozona, Predstavljanje grada Rijeke na Sjeverno-jadranskom sajmu, Sudjelovanje na Međunarodnom sajmu zdravog života Biovital, sudjelovanje na Sajmu zdravlja u Osijeku i Vinkovcima, Izložba - Jestivo samoniklo bilje, Izložba – zaštićeno bilje našeg kraja; akcije: obilježavanje eko datuma - Svjetski dan ekologije, Svjetski dan voda, Dan planete Zemlje, Dan

zaštite okoliša, Dan zaštite ozona, Riječki dan bez automobila (suradnja s Odjelom gradske uprave za tehničku kulturu i sport), Međunarodna noć šišmiša, Zaštita čistih planina, Dan pješačenja, Dan jabuka, Dan biološke raznolikosti; akcije: Naša zemlja - naša budućnost - spasimo je, Slušajmo zemlju,

- akcije čišćenja, tečajevi, edukacija

radionice: Kako reciklirati stari papir, akcija dijeljenja lončanica stanarima centra grada: Zašto nema cvijeća na vašim prozorima? (projekt nastavlja Turistička zajednica i Odjel gradske uprave za poduzetništvo); posjeti onečišćenim priobalnim izvorima u gradu Rijeci – Mlaka (INA rafinerija nafte Rijeka u suradnji s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo), Kretanjem do zdravlja; projekti suradnje: Organizirane posjete učenika riječkoj Zvjezdarnici Sv.Križ (suradnja s Odjelom gradske uprave za tehničku kulturu i sport), radionice: «Tko želi biti milijunaš?», «Eko otoci», «Što s baterijama?». Kvizovi znanja na temu ekologije, Sakupljanje starog papira i starih lijekova povodom Dana planete Zemlje,

- pješačke zone, klupe i stolovi, bungalovi i druge

- azil za napuštene životinje Kućni ljubimci i okoliš, Briga o kućnim ljubimcima (uključena Veterinarska stanica grada Rijeke),

- epidemiološka istraživanja utjecaja na zdravlje

Biomonitoring praćenja kakvoće vodotoka koji provode učenici osnovnih škola, proučavanje vodenih staništa,

- stare osobe projekti transgeneracijske komunikacije: Most generacija, Poštujte naše godine,

- procijeniti potrebe starih – stanovanje, ekologija, zdravstvena zaštita, kultura, prijevoz i domovi za stare

znanstveno istraživački projekt: Potrebe i zadovoljstvo životom starijih osoba

- suport klubovima umirovljenika prilagođene cijene umirovljenicima u suradnji s Gospodarskom komorom, Savjetovalište za umirovljenike,

- povećati svijest o utjecaju pozitivnih navika na starenje

vodič za starije osobe, vodič za starije osobe (prošireno izdanje), letak «Tjelesna aktivnost – temelj zdravog života»; akcije mjerenja tlaka, šećera u krvi, zdravstveni savjeti...; Kretanjem do zdravlja;

- inicirati i implementirati programe institucijske i izvan institucijske skrbi za stare

Life – line projekt

3. Prijedlozi za unapređenje Fokus grupe - Najveći problem je u unutarnjoj motivaciji samih članova interesne grupe, pitanje je kako ih motivirati za daljnji kontinuirani rad, da sami ''nose'' ideje i realizaciju. Problem je kontinuitet članova, dominiraju oscilacije i osjeća se zamor. Česte nemogućnosti da se projektom pokrenute ideje do kraja realiziraju najviše uzrokuju smanjenje poleta i rezignaciju. Nedostatak financijskih sredstava koja sprječavaju realizaciju kvalitetnih projekata. Ima krasnih ideja za projekte kao što je i Botanički vrt u gradu Rijeci, ali zbog nedostatka financijske potpore nismo u mogućnosti to realizirati do kraja Ono što nam fali je agresivnost i novci. Veliki broj građana ne sudjeluje i ne zna što je to ''Zdravi grad''. Smatram da je komunikacija do krajnjih korisnika bila nedovoljno prepoznatljiva i učinkovita (nezainteresiranost?!); načini pružanja informacije možda nisu pravi? Dokumenti projektnog ureda – u provedbi projekta postoje problemi vezani uz suradnju, komunikaciju, financiranje i gratifikaciju rada volontera. Najveći problem je međusobno djelovanje različitih udruga. Treba postojati informacijski centar kako bi se udruge mogle povezivati i predstavljati. Ono što se nije očekivalo je da se grad Rijeka izravno relativno malo materijalno doprinosi – barem je takav dojam u javnosti; te da su se od ranije samodovoljno organizirale udruge s vlastitim izvorima financiranja (koje su u projekt slabo ili nikako uključene). Dokumenti projektnog ureda - 98% udruga koje putem natječaja ostvaruju financijsku potporu Odjela djeluju samostalno i autonomno i samo neke od njih pri prezentaciji koriste i promotivne materijale projekta Rijeka – zdravi grad. Projekti su korišteni bez autorizacije i navedenog izvornika (projekta Rijeka – zdravi grad). Fokus grupe - Slaba komunikacija s komunalnim redarstvenicima. Slaba komunikacija građana i rukovoditelja različitih djelatnosti. Ideje, zaključci i prijedlozi tematskih grupa trebali bi biti prepoznati i ugrađeni u redovne programe lokalne zajednice. Sam projekt nije se uspio nametnuti kao pokretačka snaga. Fokus grupe - Učinkovitost projekta treba podići jer bez djelovanja bi mnogo toga što je učinjeno pomalo propalo uzalud. Naglasak staviti na pojedince – osobe koje će kao motori motivacijom djelovati unutar sredine gdje se nalaze. Za uspjeh je potrebna dobra pokrivenost osoba koje će biti veza između baze i glave djelovanja. Pokušati uočiti nove ljude (naročito mlade) te postaviti stupnjevane ciljeve, jer bi se na taj način potaklo ostvarivanje cilja i pozitivno utjecalo na često (već umorne) sudionike projekta. Jačanjem unutarnje motivacije članova interesne grupe. Učinkovitost projekta bit će bolja, ako svi faktori u projektu budu neposredno motivirani, ako mogu artikulirati svoja mišljenja i potrebe te kroz participaciju u zajednici ostvariti humanu socijalnu okolinu. Osnovna tehnika u radu mora biti konsenzus u suradnji s organima lokalne vlasti. U sljedećoj fazi potrebno je decentralizirati aktivnosti do nivoa kućnog savjeta i škole. Treba se izboriti da rad interesnih grupa RIJEKA ZDRAVI GRAD bude utjecajnija u odlukama grada Rijeke. Imam dojam da je u startu Grad Rijeka mislilo da će financiranje projekta preuzeti netko drugi. Vidi se da oni koji su bili dobro izorganizirani imaju neke svoje izvore i da su samozadovoljni svojim radom i nekako su se malo povukli iz ove naše sredine. Treba ponovo privući takove organizacije i udruge da se ponovno uključe u rad i da opet objedinimo sva nastojanja. Veća suradnja među Odjelima Gradske uprave.

Bolja podrška od strane Grada Rijeke kao institucije. Treba uključiti sve političke strukture Grada i Županije, raditi na što boljoj propagandi i poslušati građane što oni vide dobrim, a što lošim kako bi se udovoljilo njihovim prijedlozima. Učinkovitost projekta treba unaprijediti: lobiranjem na nacionalnoj razini radi daljnje decentralizacije: sustav školstva prilagoditi potrebama zajednice, osnovati više socijalnih ustanova, posebno treba obratiti pažnju na zdravstvenu zaštitu, treba osigurati više financijskih sredstava za projekt u cjelini i za istaknute pojedince koji su uključeni u projekt Zdravi grad. Trebalo bi nastaviti rad na projektima, osigurati financijske donatore te nastaviti rad na edukaciji predškolske i školske djece u svim domenama. Bitno je nastaviti ono što se nije realiziralo. Što više koristiti medijski prostor uz odabrane ilustracije i dovoljno agresivnosti, ali da to ne bude kampanjski rad. Pojavljivanje u medijima te obrađivanje na popularan način tema ''Zdravog grada'', promoviranje rada kroz manifestacije na Korzu i drugim javnim mjestima (koncerti za mlade popraćeni promoviranjem sadržaja i aktivnosti projekta Zdravi grad, oživljavanje mjesnih odbora kao mjesta okupljanja građana...). Ne natjecanje već potpora dobrim primjerima...'' Treba postojati informacijski centar kako bi se udruge mogle povezivati i predstavljati.

Završna razmišljanja voditeljice evaluacijskog procesa

Cilj evaluacijskog procesa bio je: 1. ocijeniti napredak u povećanju svijesti o zdravlju unutar gradske politike odnosno uprave,2. ocijeniti napredak u povećanju svijesti o zdravlju građana i vidjeti kolika je uključenost zajednice u provedbu projekta, 3. ocijeniti napredak u umrežavanju i intersektorskoj suradnji te 4. unapređenju zdravlja i kvalitete života ciljanih grupa. Na temelju informacija prikupljenih iz sva tri izvora tijekom evaluacijskog procesa utvrdili smo slijedeće: 1.Razina političke podrške projektu koja se dade iščitati iz Smjernica rada Poglavarstva Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2001. - 2005. godine, iz smjernica za svaku od mandatnih godina te iz Smjernica rada Odjela gradske uprave je impresivna i jedinstvena među Hrvatskim zdravim gradovima. Vrlo kvalitetna analiza ekonomskog i socijalnog okruženja te socijalna slika grada prikazana je u okviru uvodnog djela Smjernica rada Poglavarstva Grada Rijeke za 2004. godinu što govori u prilog visoke razine socijalne osjetljivosti gradske politike te razumijevanja koncepta “političke odgovornosti” za zdravlje. U smjernicama rada svaki od Odjela gradske uprave dotiče se direktno ili indirektno (razvoja) zdravlja. Nažalost čini se da svi ovi dokumenti ostaju zatvoreni u dosta uskom krugu sudionika procesa političkog odlučivanja jer tematske grupe građana (mišljenja fokus grupa) nemaju spoznaju o tome koliko važnosti gradska politika i uprava pridaju upravo zdravlju. 2. Iako se unutar fokus grupa moglo čuti i kritičkih zapažanja (kao npr. da veliki broj građana ne sudjeluje i ne zna što je to “Zdravi grad”), dominantno je zadovoljstvo sudionika postignućima projekta u smislu povećanja svijesti o zdravlju (osobne odgovornosti za učinjeno ili propušteno, ekološke osviještenosti, povećanog senzibiliteta prema starima i invalidima, potrebama mladih) i uključivanju građana u

provedbu projekta (“neposredni korisnici u lokalnoj zajednici su ga kreirali i sudjelovali”). Obuhvat kroz projektne aktivnosti je vrlo dobar (barem 2.500 ljudi godišnje) no još mu nedostaje potpunija “decentralizacija” aktivnosti i izravniji kanal komuniciranja s građanima (tzv. “ulični” ured ili informacijski centar zdravog grada). 3. Umrežavanje i intersektorska suradnja predstavljaju najveći izazov Riječkog projekta zdravi grad. I panelisti i projektni ured među preprekama najčešće spominju upravo suradnju – suradnju između odjela gradske uprave, gradske uprave i građana, nevladinih udruga i projekta, te nevladinih udruga međusobno. No panelisti navode i primjere odlične suradnje između više tematskih grupa kao npr. u provođenju projekta međugeneracijske solidarnosti. “Mobilizirani su unutarnji i vanjski resursi u lokalnoj zajednici. Kroz zajedničku aktivnost raznovrsnih faktora s područja brige o starijima, kooperacijom i planiranjem i s drugim interesnim grupama, naročito djecom i mladima ostvareni su odlični rezultati.” U projekt je direktno uključeno više od 80 pravnih subjekata – udruga, institucija, gospodarskih subjekata i gradskih odjela, i njihovo umrežavanje predstavlja velik izazov. Pažljivo čitajući zapažanja kako panelista tako i djelatnika projektnog ureda stječe se dojam da u Rijeci zapravo postoje dva projekta zdravi grad: projekt Gradskog poglavarstva i projekt tematskih grupa građana. Osnivanjem koordinacijskog tijela koje bi okupljalo pročelnike (djelatnike gradske uprave) i voditelje tematskih grupa građana (predstavnike struke i građanskog sektora) povezala bi se i bolje koordinirala nastojanja koja i tako idu u istom smjeru. Suradnju bi značajno unaprijedilo i definiranje “pravila igre” tj. artikulirana međusobna očekivanja. Između ostalog suradnja se može i formalizirati tako da se na primjer uvede obaveza da institucije u vlasništvu grada, ali i udruge koje dobivaju potporu grada (prostor ili novac, direktno ili kroz natječaj za javne potrebe) preuzmu obavezu suradnje s projektom zdravi grad, promoviraju njegovu filozofiju i koriste logotip. Intersektorsku suradnju može se i financijski stimulirati uvođenjem u gradski budžet nezavisne (ne vezane uz Odjel za zdravstvo) stavke zdravog grada na koju mogu za sredstva aplicirati svi odjeli gradske uprave sa (nužno zajedničkim) razvojnim projektima. Intersektorska se suradnja može unaprijediti i zajedničkom edukacijom (po modelu learning by doing – edukacija za zajednički rad na projektu) kroz koju projektni partneri spoznaju prednosti suradnje i timskog rada. 4. Niz je navoda panelista koji govore o pod-projektnim aktivnostima zahvaljujući kojima je unaprijeđeno zdravlje i povećana kvaliteta života ciljanih grupa (posebno mladih, starih, invalida). Promjene u zdravlju i kvaliteti života vide se i kroz kvantitativne pokazatelje. Jedno od najznačajnijih obilježja projekta Rijeka – zdravi grad je kontinuitet. U razdoblju od 1990. do 2004. godine sve su gradske administracije uvažavale zdravlje kao vrijednost, i u programima razvoja grada poštovale kako ekološku (plinifikacija, zaštita vodocrpilišta, izgradnja kolektora na Delti, uklanjanje arhitektonskih barijera) tako i ekonomsku (poduzetnički inkubator, Agencija za razvoj poduzetništva) i socijalnu komponentu (socijalni program Grada Rijeke). Vjerojatno se i promjene u mortalitetnoj statistici (smanjenje postotka umrlih od bolesti dišnih puteva) mogu djelomično pripisati unapređenju kvalitete zraka, bolja kvalifikacijska struktura stanovnika naporima sustava obrazovanja, zaustavljanje trenda porasta broja nezaposlenih intervencijama u gradsko poglavarstvo. Svehrvatski trend

porasta učešća starijih od 65 godina u općoj populaciji prisutan je i u gradu Rijeci. Razlika je u tome što je on u Rijeci na vrijeme uočen i adresiran, jednako kao i briga o mladima. Na temelju informacija prikupljenih tijekom evaluacijskog procesa, prikazanih u prethodnom tekstu, može se utvrditi da je projekt Rijeka – zdravi grad ostvario rezultate u svim “područjima mjerenja”. Kako sudionici Konsenzus konferencije nisu imali potrebu redefinirati prioritete projekta Rijeka – zdravi grad projekt će se , i u slijedećem petogodišnjem razdoblju, baviti problemom održivog razvitka, unapređivanjem zaštite okoliša, podrškom osobama s invaliditetom, unapređivanjem kvalitete života starijih osoba, te unapređivanjem zdravlja djece i mladih. Rezultati evaluacijskog procesa i Konsenzus konferencije bit će podloga za izradu Gradskog razvojnog plana za zdravlje, za razdoblje 2003. – 2007. godine. Izvještaj napisale: Dr.sc. Selma Šogorić, dr. med., voditeljica evaluacijskog procesa Sonja Grozić – Živolić. psiholog Mr.sc. Danijela Lazarić – Zec. dr. med. Mr.sc.Irena Deže-Starčević, psiholog