ez_antena

Radioklub Pazin EZ-Lindenblad antena za 145 MHz

1 Marko Pernid, 9A8MM

EZ-Lindenblad antena za 145 MHz

Sluate radioamaterske satelite? Signal je promjenjiv?

eljeli biste odraditi pokoju vezu preko satelita, poslati

poruku packet radiom koristedi BBS na satelitu ili odraditi

vezu s astronautom na ISS-u? Nemate mogudnosti za

sustav antena s rotorom i elevatorom? Ova vam antena

moe uljepati dan!

Lindenblad antena

Lindenblad je naziv za antenu koja je istovremeno

kruno polarizirana i ima linearan dijagram zraenja. Sa

svojim najvedim pojaanjem u malim kutevima elevacije

prigodna je za rad LEO (eng. Low Earth Orbit) satelita. Zato

to je omnidirekcionalna ne treba ju usmjeravati prema

svakom satelitu posebno, ime se uklanja potreba za

rotorom i elevatorom. Ovo ini Lindenblad antenu vrlo

pogodnom za radioamatere koji povremeno rade s raznim

radioamaterskim satelitima. Ovaj tip antene se prvi put

spominje 1940. godine, u spisima tvrtke Radio Corporation

of America, pod imenom konstruktora Nilsa Lindenblada.

On je tada radio na razvoju televizijskih antena. Nils je

napravio antenu koja je imala 4 dipola, razmaknuta kruno

za oko tredinu valne duine, pomaknuti svaki za 30 od horizontalne osi. Dipoli se napajaju i fazi i s

jednakom snagom. Najvedi problem u gradnji ove antene je kako napraviti dijelitelj snage za 4 dipola

u fazi. Kako elimo dobiti 50 antenu, moramo nekako prilagoditi 75 dipole na jedan 50 napojni

kabel.

EZ Lindenblad antena

Ideja vodilja kod projektiranja EZ Lindenblad antene bila je eliminiranje svih potekoda koje

se mogu sresti kod izrade obine Lindenblad antene, a toga se prihvatio Anthony (AA2TX). Prvi

problem koji treba rijeiti je kako dobiti 50 . Kada bi se svaki dipol mogao predstaviti kao otpor od

200 oma, tada bi 4 takva dipola u paraleli dala 50 , tono ono to elimo. Ovo se moe postidi ako se

uzme RG-59, tipian 75 televizijski kabel. Forsirajudi SWR kabla da bude 200/75 ili oko 2.7:1,

moemo napraviti da svaki kabel prema dipolu izgleda kao 200 , pod uvjetom da ih napravimo

tone duine. SWR od 2.7:1 postie se tako da se dipole skrati u odnosu na njihovu stvarnu veliinu

od etvrtine valne duine. Balun za ovu potrebu moemo napraviti tako da svaki kabel provuemo

kroz feritnu jezgricu. Ostaje nam samo da odredimo tonu duinu kablova, to znalci znaju napraviti

koristedi Smithov dijagram. Za sve ostale, tu je slika.



Konstrukcija

Materijal koji nam treba su plastine cijevi za nosae, koaksijalni kabel RG-59U (ili neki drugi

75 kabel), te alumijiske cijevi ili ipke za dipole. Najprije pripremimo etiri komada RG-59U

koaksijalnog kabla duine 60 cm, te skinemo izolaciju, prema slici:

Zatim pripremimo dvije plastine cijevi duine 58,42 cm. Na njihove krajeve spajamo dipole. Duina

svakog kraja dipola je 37,3 cm. Treba nam ih 8, jer radimo 4 dipola.



Sredine obiju plastinih cijevi koje nose dipole probuimo tako da kada se kroz njih provue

vijak, svaki dipol stoji pod 30 u odnosu na horizontalnu os. Takoer, na jednoj od dviju cijevi

probuimo i dvije rupe za nosa kojim demo antenu privrstiti za stup. Najlake je koristiti standardne

U nosae, kakvi se koriste i za televizijske antene.

Kada smo ovo napravili, potrebno je vijcima privrstiti pripremljene dijelove RG-59U kabla za

dipole, i to na nain da vrudi kraj ide s donje strane vijka, a hladni s gornje, ili obrnuto. Time smo

dobili ved spomenute dionice od po 200 . Sada demo ta etiri kabla zalemiti na konektor, paralelno

jedan drugome, ime smo dobili eljenih 50 na konektoru. Ukoliko elite napraviti i balun, feritnu

jezgru treba staviti na koaksijalni kabel odmah do vijaka kojima spajamo kabel za dipole. Dijelovi

koaksijalnog kabla i plastine cijevi su podjednake duine, ime se postie i estetika antene kablovi

ne vise, nego su priljubljeni uz cijevi. Zbog ovakve konstrukcije, kroz antenu moemo propustiti

100W bez bilo kakvog otedenja. Originalni autor testirao je s 200W i nije primijetio nikakva otedenja

kao ni zagrijavanje pojedinih elemenata.

Karakteristike

SWR ove antene mjeren je MFJ-259B instrumentom, a rezultati su ovakvi:



Dijagram zraenja dobiven EZNEC raunalnim programom:

Ova je antena koritena kao pomodna antena prilikom ISS School Contacta u Pazinu (u travnju

2008. godine), prije ega je testirana u radu sa ISS-om i sluanjem drugih satelita koji odailju na 2-

metarskom podruju. Pojaanje ove antene nije kao kod Yagice, niti se od nje moe oekivati

karakteristika uparenih Helix antena upravljanih rotorom i elevatorom, ved su njene prednosti dane u

poetku ovog lanka: jednostavna antena, laka za izraditi, koja de zadovoljiti svakog radioamatera koji

se igra 2-metarskim satelitima. Postavljena na krov zgrade, daje odlian signal satelita za svo

vrijeme trajanja preleta iznad vas. Ugodan i sretan rad sa satelitima!

ez_antena

Documents