Fatemeh EshghiS perzijskog preveo Sedad Dizdarević

Uticaj Sadija Širazija na Voltairea1

UDK 821.222.1.09 Širazi 821.133.1.09 Voltair

SažetakNa Zapadu su provedena veoma opširna istraživanja o Sadi-ju Širaziju. Posebno su značajna istraživanja koja razmatraju utjecaj Sadija Širazija na Francoisa Marie Aroueta Voltairea. Voltaire spada u red najznačajnijih mislilaca prosvjetiteljstva i smatra se jednim od najvatrenijih zagovornika tolerancije i duha razumijevanja među ljudima. Njegov humanizam i za-laganje za čovjeka posebno dolaze do izražaja u njegovim djelima Zadig i Esej o univerzalnoj historiji, običajima i duhu naroda. Voltaire je upoznao Sadija posredstvom protestantskih misionara i putopisaca koji su prevodili Sadijeva djela i hvalili ga zbog ideja tolerancije i humanističkih stavova. Tokom XVIII stoljeća evropski mislioci tragali su za novim izvorima inspi-racije na Istoku kako bi pronašli uporište i nove ideje za svoje prosvjetiteljske i humanističke projekte i na taj način pobolj-šali političko i religijsko stanje u svojim društvima. Francuski prosvjetitelji nastojali su posredstvom drugih izvanevropskih kultura kritizirati slabosti i samoljublje pripadnika svojih naci-ja i obrazovanih slojeva društva. Kad je riječ o Voltaireu, Sa-dijev utjecaj je veoma očit, kako u onim djelima gdje Voltaire eksplicite govori o tom utjecaju tako i u drugim djelima gdje je taj utjecaj manje neposredan i direktan. Nisu samo Sadije-ve metafore i satire prodrle u Voltaireova djela nego i njegovi etički, religijski, politički i humanistički stavovi. Ovaj rad po-kazat će do koje je mjere Sadi Širazi utjecao na Volteira i na njegove političke, etičke, religijske i društvene stavove te kako su Sadijeve ideje i svjetonazor u određenoj mjeri inspirirali po-kret prosvjetiteljstva i humanizma u Evropi.

Ključne riječi: Sadi, Voltaire, Istok, monoteizam, pravednost, tolerancija, strpljivost

1 Radjepreuzetizčasopisa:Pažuhešname adabiyat va pažuhešha-ye tatbiqi, 2010, god.5,br.3.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

., g

od

. 5.

Tema broja: Sadi Širazi 7UvodFrancoisMarieArouet,poznatkaoVoltai-

re,rođenjeuimućnojpariskojporodici1694.godine.Većudjetinjstvupokazivaojeizvanred-nuinteligencijutakodajeveomaranoprivukaopažnjusvojihučitelja.Voltairejevjerovaodajeneophodnotransformiratiipoboljšatiljudskimoral,aliireligijskavjerovanjaipolitičkestavo-vedruštvaukojemježivio.Pisaojeorazličitimtemama,amnogenjegoveidejebilesuuistinurevolucionarnezanjegovovrijeme.NemogućejespreciznošćuustvrditikadjeIstokprivukaoVoltairea,međutim,evidentnojedanjegovin-terespremaIstokuipiscimaiztogpodručjasvevišerastekakozalaziupoznegodine.UkasnijimgodinamaVoltairespominjeIstokkakousvojimliterarnimtakoifilozofskimdjelima.Dabismoboljerazumjeliovajutjecaj,potrebnojevratitisedubljeuprošlostivrijemekadsumisliocipo-putCharles-LouisadeSecondataMontesquieuarazrađujućisvojehumanističkeidejeposegnulizainspiracijomizvanEvrope.Nekiodnjihsuseozbiljnoposvetiliistraživanjuklasičneiran-skekultureipohvalnogovorilioknjiževnomiduhovnomnaslijeđuIrana.

DrevnahumanističkakulturaIrana,kojojjeSadiudahnuonoviduh,većodrenesansenašlajesvojemjestoufrancuskojknjiževnosti.Me-đutim,njenutjecajnafrancuskuknjiževnostifrancuskemisliocepostajeprimjetaniizraženi-jitekodXVIIIstoljeća.MontesquieujesvojimPerzijskim pismimaIranpribližiozapadnomčo-vjekuitimepodstakaodrugepisceimisliocedaistražujuiiščitavajudjelairanskihpisaca.

SadijevutjecajnaVoltaireanajizraženijijeudjelimaZadig i Esej o univerzalnoj historiji, običajima i duhu naroda.Naime,ZadigspadaunajznačajnijaVoltaireovadjela,aunjemugovorioborbiizmeđudobraizla.DrugoVoltaireovodjelookojemćemoovdjegovoriti,Esej o uni-verzalnoj historiji, običajima i duhu naroda,spadaurednajznačajnijihfilozofskihdjelafrancuskihmislilacaprosvjetiteljstva.PokušatćemoistražitinakojinačinjeislamskakulturaispecifičnaSa-dijevametodapoučavanjaikritikedruštvado-šladoizražajauVoltaireovojkriticifrancuskogdruštvaireligijskeprakse.Komparativno-kon-trastivnommetodomanaliziratćemoVoltaireova

djelaiprijevodeonihSadijevihdjelakojasuutovrijemebiladostupnaVoltaireu.ToćenampokazatidokojemjerejeVoltairebioopčinjenSadijeminjegovimstavovimaoodgojuimora-lu.Voltairedovodiupitanjehumanističkesta-vovekojisuutovrijemebiliopćeprihvaćeninaZapadute,oslanjajućisenaislamskaučenjaizSadijevihdjela,nastojiriješitinekadruštvenaireligijskapitanjasvojezajednice.

Izvori putem kojih je Voltaire upoznao IstokPremaAscoliju(Voltaire1929:4),uvrije-

mekadje1748.godineVoltairejavnostipredo-čiosvojedjeloZadig,“onjevećgodinamasvojpogledusmjeravaopremaIstoku”.Odtrenutkakadje1728.godineizjavio:“Konstantipoljćepostatiprognanik”pado1776.godinekadpišedramupodnazivomMahomet,Voltairesekon-stantnopozivanaIstokicitiranekeautorestogpodručja(LettredePeterborhoroughaRichardTowne1828:84).2

NajvažnijiizvoriposredstvomkojihseVoltaireupoznaosIstokombilisuputopisikojesupisalipoznatifrancuskiputopiscikakvisuJean-Bap-tisteTavernier,FrançoisBernier,aposebnoJeanChardin(Chardin1811:1686).ChardinSadijaopisujekaofilozofa,pjesnikaietičara(Chardin1811:3).3UsvomdesetotomnomdjeluChardinnavišemjestacitiraperzijskeizvore,posebnosepozivajućinaSadija.Onje,kakosamnavodi,po-znavaoperzijskijezikiveomadobrojebioupo-znatsmjestomkojejepoezijazauzimalauper-zijskojknjiževnosti.ChardinjetvrdiodaIrancipoputDescartesasmatrajudaučenjepočinjesasumnjomidasusvidrevnifilozofiIstokabiliipjesnici.UsvomputopisupredstavljapjesničketehnikeuIranuinapominjedasuosnovnimoti-vikojisekoristeuperzijskompjesništvuzasno-vaninamoralu,filozofijiiljubavi.Kadgovoriofilozofskojietičkojpoeziji,tuističeznačajSa-dijaŠirazija.ChardinhvaliSadijainjegovadje-laimenujeDivanom (Chardin1811:126).TvrdidaSadigovoriorazličitimiskustvimaživljenja,idealumoralnogpročišćenjaipoštenjupomoćuveomajezgrovitihizrekaiposlovica.Onprevodi2 Correspodance,T.12,Nov.1728.3 Vol.V.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

, go

d. 5

.

8 Tema broja: Sadi Širazi

jedanbrojSadijevihposlovicaopravednosti,ljudskosti,velikodušnosti,savjetovanjuvladara,ponašanjuvladarapremapodanicima,prijatelj-stvu,strpljenjuiBožijemoprostu.VećinaovihposlovicapreuzetajeizĐulistana.ZnatandiopričakojeChardinprevodiodnosisenaveli-kodušnost,pokvarenostinepravdupolitičaraiministara.OnjevišeputacitiraoSadijevupri-čuukojojperzijskivladarAnushirvansavjetujesvogasinaHormozdariječima:“Narodjekori-jenstabla,avladarjenjegovodeblo.Sine,nemojnikogauznemiravatipaćešbitidrugimausrcu”(Chardin1811:90).UzSadijevepričeizĐuli-stananavodiidrugesličnepriče,kakvesupričemudrogLukmana,izaključujedajeLukman,ustvari,grčkiEzoptedasuGrcisvasvojavjero-vanjapreuzeliodljudisBliskogistoka.Chardinjebioprotestantisvjedočiojeratovimaizmeđukatolikaiprotestanatatejeveomakritičkigledaonasvojedruštvo.Drevnuisavremenucivilizaci-juIranaonuspoređujesfrancuskomkulturomizaključujedasudrevniinjemusavremeniIrancibilimnogomoralnijiiboljiodFrancuza.Char-dinjeslijedioSadijevstavpokojemjeputopi-sacisvjetskiputnikbezznanjapoputpticebezkrilaiperja,pajeproveodesetgodinauIranukakobinaučioonoštojebilomogućeutovri-jeme.NjegovputopisjeostaviovelikutjecajnapisceXVIIIstoljeća,aposebnonaHerbelotadeMolinvilleainjegovodjeloLa Bibliothèque orientale.4Molinvillevelikdiosvojeknjigepo-svećujeIranu,aposebnoSadiju.BaylePierreudjeluDictionnaire historique et critique, poziva-jućisenaputopisce,velikbrojstranicaposve-ćujeperzijskojknjiževnostiikulturi.5EngleskiputopisacHydeThomas6podutjecajemJeanaChardinasmatradazoroastrizamnijedualističkareligija.OnjesamostalnopreveoSadijevBustan naengleskijezik.VoltaireidrugievropskipiscikoristeperzijskepiscepoputSadijakakobiseobračunalistiranijomireligijskimfanatizmomsvogavremena(Hasanli2000:488).

Voltaire i njegov filozofski svjetonazorUvrijemekadprosvjetiteljstvouzimamaha

mnogizapadnimisliociposežuzaIstokomipisci-maiztogpodručjakakobipronašliuzoriuputili

kritikuvlastitomdruštvuivlastodršcimausvojimzemljama.Onisunastojaliskrenutipažnjuobra-zovanimslojevimasvogadruštvanaslabosti,za-stranjivanjaipokvarenostnavodećiimpozitivneprimjeresIstoka.NatomtraguVoltairejevišeputaodsvojihprijateljatražiodagaupoznajuskulturomIstokaidamunabaveputopiseotomdijelusvijeta.Godine1742.Voltairepiše:“DanaspostojipotrebazanovimChardinom, TavernieromiBernierom”(Voltaire1953.i1956:172).7AndréduRyer1634.godineprevodisa-žetakSadijevogĐulistananafrancuskijezik,aMontesquieuovaPerzijska pisma (1721)kasnijesuuvelikojmjerizadivilaVoltairea.

Voltairejenajvišedjelanapisaoupedesetitrećojgodiniživotakadjeinajvišebiopodutje-cajemIstoka(Voltaire1965:9).SadiŠirazijeotprilikeutimgodinamasvogaživotazapočeopisatiBustan i Đulistan.VoltairejepoputSadijamnogoputovaoividiomnogezemlje.Nijedanodnjihdvojicenijebiopolitičar,alisustalnobiliuznjih(Masse1984:123).Voltairejeveo-maranonapustioškolu,akadgajeotacupisaonaPravnifakultet,onjeodbacioučenjeipo-svetiosepisanjuknjiga.Vrlobrzosepriključiopoznatimfilozofimasvogavremena.Proživiojedugiveomaplodonosanživot.UmladostijezbogkritikevlastiifrancuskearistokratijebiozatvorenuBastilju.Izuzetnojecijeniopozna-togpiscatragedijaiztogdobaJeanaRacinea.Naime,onjezahvaljujućinjegovimdjelimaupoznaodrevniIran.UzatvoruječitaodjelaoIranuidrevnimiranskimjunacima.Puštenjeizzatvora,alijeodnjegazahtijevanodanapustizemlju.OtišaojeuEngleskugdjeseupoznaosliberalnimmišljenjemJohnaLockeaiIsaacaNewtona.NapovratkuuFrancuskupišedjelooengleskomliberalizmupodnaslovom Histo-rija Karla XII.SobziromnatodasuFrancu-skaiEngleskautovrijemereligijskiipolitičkibilenasuprotnimstranama,VoltairejemoraopotražitiutočištekodmarkizeDeChateles.Tosunjegovenajplodonosnijegodinekaddostižeintelektualnuzrelost.Tadpišeinajznačajnija4 HerbelotdeMolinville,La Bibliothèque orientale.5 BaylePierre,Dictionnaire historique et critique.6 HydeThomas, Historia religionis veterum Persarum.7 Essai sur les Moeurs,Vol.XVIII.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

., g

od

. 5.

Tema broja: Sadi Širazi 9djelakakvasuZadig, Micromega i Candide.Utovrijeme,također,postaječlanFrancuskeaka-demijenauka.Ascoli(Voltaire1929:4)navodidajeVoltairejedanaestputakoristiokaoizvorChardina,dvaputTavernieraiBerniera,pede-setputaHydeaitridesettriputaAnquetila- -Duperrona(DufrenoyM.L.1946:21).

Zadig ili sudbinaUvrijemedokjeVoltairepisaoovajfilozof-

skiromanzasigurnojebiopodutjecajemsvogteškogživotaiputovanjaSadijaŠirazija.GlavnijunakovepričeZadigpadaunemilostbabilon-skogvladara.OdlaziuEgipatgdjegazarobljavajuiodakledaljebježiuSiriju.Sadikaodaopisujeovusituacijusljedećimstihovima:

Bježao sam od ljudi u planine i dolineBoga mi nisam se družio s ljudima.Zamisli u kakvom stanju bijah tadKad moradoh trpjeti u štali neljudi jad. (Sadi1974:173)

PomišljenjugospođeRoland,Voltairejepri-likompisanjaovepričekoristioprijevodeSadije-vihdjela(Masse1984:344).OnjeutovrijemebioopčinjenIranom,Zaratustrom,sljedbenici-maZaratustre,njihovimmoralomiknjiževnošćuIstoka,aprijesvegaSadijemŠirazijem.Voltairejerazmišljaokaovećinafilozofaiprosvjetiteljasvogadoba.Biojesvjestandasusvijetomoduvi-jekvladaliljudskapohlepa,nasilje,mržnja,zloba,tiranija,diktaturajakihuodnosunaslabije,tedasuumniiučenisuzbijaniodvlastiimoćnikakakousferipolitiketakoiusferivjere.StogagajeprivukaoSadisvojimmoralnimpropovije-dimaizalaganjemzapotlačeneiobespravljeneljude.“Sadiježivioudobanepravdeinasiljatestogapozivanapoštivanjezakonaipravednostvladara”(Masse1984:344).Dabičovjekživiosretnoibezbrižno,neophodnojedaulažeogro-mantrudkakobiseoslobodiovlastitihokovaiokovadrugihljudi.Tojedovoljnozasrećusvihljudi.Dvaključnafaktorazasrećuljudisuopti-mizamineovisnost,aonisuneraskidivopove-zaniinemoguopstatijednobezdrugog.Kakojemogućeživjetislobodnoineovisno?Potreb-nojepomiritisesasudbinomibitizadovoljan

onimštonamježivotdodijelio(Hasanli,2000:481).UpravotakorazmišljaVoltaireuZadigu.OnjeutovrijemeprolaziokrozsličnostanjeduhakrozkojejeprolazioSadimnogoranije.Imaojemnogoproblemasplemićimaipoliti-čarima.NanekinačinSadijebioutočišteidu-hovnopribježišteovogbuntovnogfilozofapro-svjetiteljstva(LeMondeLiteraireN35,2002).

ZadigjefilozofskiromankojijeuFrancuskojzabranjenodmahnakonštojeizašaoizštampe.OvapričajeprviputštampanauAmsterdamubezimenapiscapodnaslovomMemnon ili ljudska mudrost.GodinukasnijeVoltairejedodaonekedijeloveiobjavioovupričuuParizu.NapočetkupričeVoltairesepredstavljakaoSadikojiovupričupoklanjaprinceziSheraai1458.godine:

“Osvjetloočiju,onemirusrca,osmirajuduša!!!Janikadnećusmoćisnagedapoljubimpraši-nuispodtvojihstopa...Ondamidopustidatipoklonimprijevodjednepričekojujenapisaosretnimudracdalekoodtugeovogasvijetailjubiteljznanjainauke.Tojeveomadubokaknjigaimnogopoučnijanegoštosetonaprvipogledčini...”(Voltaire1965:3)

VoltaireuovojfilozofskojpričineslijedisamoSadijevstilnegopreuzimainjegovepriče,mudrostiišale,kakokadgovoriovaralicamaiuskogrudnimljudimatakoikadgovoriopoli-tičkomidealizmuimoralu.Nekadtočiniprikri-venoiuzironiju,anekadopetveomaotvoreno.

Zadigjemladić,filozof,veomapošteniisti-noljubiv,kojiživiuKaldejiislijediZaratustrinaučenja.Dalekoodsvihvrstareligijskogfanatiz-maonslijedijednogaBoga.ZarsamSadinijeoživiovelikbrojpričaoiranskimšahovima,zo-roastrovskimsvećenicima,običajimaidrevnojtradiciji?Sadijeistinoljubiv,aštojeuskladusosnovnimučenjemZaratustre.ZadigjeidealnivjernikokakvomSadigovoriusvojimdjelima.Ovajistinoljubivimladićbivapogođenvelikomsmutnjomkojusumupripremilineprijatelji.

Kad bi imao stoput više razuma nego dlaka na glaviNe bi imao koristi od razuma ako te sreća ne bi poslužila.

(Sadi1974:205)

Cijelapričasenaslanjanaprethodnoci-tiraniSadijevstih.NapočetkupričeZadiga

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

, go

d. 5

.

10 Tema broja: Sadi Širazi

pogađasmutnjaukojojučestvujunekežene,zbogčegaizbjegavaženskodruštvo:

Loša žena u domu dobra čovjekaJe poput pakla na ovome svijetu.Čuvaj se lošega druga, čuvaj se,Sačuvaj nas Bože džehennemske vatre! (Sadi1974:173)

UĐulistanujevelikbrojsavjetakojiupozo-ravajunaopreznostprilikomkomuniciranjasaženama.SemirevaraZadiga8inakrajugaostav-ljaslijedećisvojestrasti.9Zadigseneuspijevaoduprijetinjezinimobmanamaipretvaranjutejenakrajunapušta.Nakonizvjesnogvremena,zahvaljujućiogromnomiskustvu,inteligencijiiuprkoszavistiiogovaranjimamnogih,Zadigpostajeministarbabilonskogvladara.Kadvla-darprimjećujenjegovuizvanrednuinteligenci-ju,postavljaganamjestopremijeravlade.Zadigdajeprilikusvimministrimadaiznosesvojami-šljenja.10Kadsudi,nečinitonaosnovuvlastitihželja,negouskladusvladajućimzakonima.Svečinikakonebinapraviogreškukojombikrivacbiooslobođenanevinčovjekkrivooptužen.SadivrločestousvojimdjelimagovoriosasanidskomvladaruAnushirvanukaosimbolupravednostiiispravnosti.PodnjegovimutjecajemevropskiprosvjetiteljioAnushirvanugovorekaoosim-bolupravdeipoštenja.Sadinavodiikraćupriču:

“VidješenekiAnushirvana,kojegsusmatralinevjernikom,usnukakouživairadujese.Kadsugapitalikakosistekaotupozicijuuraju,Anushirvanjeodgovorio:‘Premazločincimanisambioblag,anevinenisamkažnjavao.’”(Sadi1974:70)

VoltairekodSadijaposebnocijenitoštojeinsistiraonaprijateljstvu,strpljenjuitrpljenjuištojebiovelikiprotivnikzavisti.11Zadigovene-prijateljejeiritiralanjegovainteligencijailju-bavizmeđunjegaikraljiceAstarte.Nakrajugaprimoravajudanapustipoložajidabježikakobisačuvaogoliživot.12

Voltaire1728.godinepišeLa Henriade u častfrancuskogkraljaHenrijaIV.Utomdjelu

Voltairepodižespomenikpravdiiveličaonekojisupravednibezobziranapolitičkoilivjer-skouvjerenje.Neumornojepromicaotoleran-cijuisuživot,ažestokosesuprotstavljaoslabostiinestrpljivosti.Dovodiojeupitanjeispravnostpostupakakatoličkihsvećenikakojisuseboriliprotivprotestanataipozivaonatolerancijuisu-život.Uzčlanakkojijeposvetiopitanjutoleran-cije,VoltaireseuFilozofskim pismima i Zadigu ozbiljnijebaviovimpitanjem.Naime,uZadigu navodikakosusedvijeskupineuBabilonupre-piralestotinugodinaokotogadalitrebauhramulazitilijevomilidesnomnogom.Tajverbalnisporjeprerastaoufizičkesukobeiratove.Za-digjetoriješiotakoštojejednomsaobjenogeuskočiouhramitomprilikomrekaodaBogneželiratoveisukobesamodabisepotvrdioiline-giraonekinjegovpropis.13UEgiptuZadigpo-stajerobnekogEgipćanina.Tuprisustvujesva-đidvojiceljudikojisesvađajuokotoganakojinačintrebajestipiletinuodnosnodalipiletinutrebajestiuskladuspropisimavjerenjegovogvlasnikailionogakojisesnjimspori.ZadigtadgovoriuduhuSadijaŠirazija:

“ZarsvinetvrditedaslaviteOnogakojijestvorioovopile?Pazaštoseondabespotreb-noraspravljate?”(Sadi1974:274)

VoltaireposvećujevelikbrojpoglavljaovojtemiuZadigu.14Gotovosviministriidržav-nislužbenicisuzahvaćenizavišću,pohlepomidrugimporocima.Sadijenaoveljudskeslabo-stiibolestiodgovaraonasebisvojstvennačinitopretočiouveličanstvenemudrosti.Pozna-tesunjegoveizreke:“Nemojpovrijeditimravaštosjemenkunosi!”;“Sviljudisudijelovijed-nogatijela...”

SadiiVoltaireupozoravajunaopasnostiodpokvarenostiidevijantnogponašanja.Pokvare-njacikojisebojezasvojeintereseneprezajuniodkakvihzalaidjela.Zadigjenaudarupokva-renjakagdjegoddadođe.Zbogtogatrpiteškeposljedice.Svjestanjedajeizloženproblemimainapadimaneprijateljazbogsvojeiskrenostii

8 Chapitre1.9 Chapitre2.

10 Chapitre6.11 Chapitre4.

12 Chapitre8.13 Chapitre10.14 Zadig8.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

., g

od

. 5.

Tema broja: Sadi Širazi 11dobrote.Onvjerujeutolerancijuidobrotuteseupotpunostipredajesudbiniionomeštomujeonanamijenila:

Sreća i blagostanje ne ovise o truduVeć o potvrdi i blagoslovu Nebesa! (Sadi19274:149)

Umoranodputovanjaimnogobrojnihteško-ća,Zadigkonačnostižeuhram.15Tugadočeku-jepobožnjaksvijetlalica.Pobožnjakmupoka-zujeknjigukojanosinaslovSudbina.Taknjigagovoriopravdi,lijepomimoralnomponašanju,opravednomvladaru,ljudskimslabostimaira-znoraznimsmutnjama.NakontogaZadigkrećeušetnjuspobožnjakom.Međutim,pobožnjakčininekavrlopokuđenadjelakojaizazivajuču-đenjekodZadiga.Nakonštosuišlinekovrijemeizadržalisekodnekogbogataša,pobožnjakmuspaljujekuću.Kasnijepobožnjakubijadječakačijisuihrođacitoplodočekali.ZadigsebuniiprotestiranakončegasepobožnjakpretvarauanđelapoimenuJesradiobavještavagadajetosvebilasudbinaidasemoralotakodesiti.Re-kaomujedaćeonajbogataščijukućujespa-lionazgarištunaćiogromnobogatstvo,adabionajdječakkadbiodrastaoubiosvojusuprugu.Ništasenedešavabezrazlogaislučajno.ZbogtogajeSadirekao:

Kapljica kiše iz oblaka je palaKad vidje more sinje, stidjeti se stalaKo sam ja pored sinjega mora?Ja pored njega kao da nisam.Zbog toga što sebe prezreno je gledalaOd njenoga tijela postao je lijepi biser.Sunce ju je toliko uzdigloDa posta blještavi kraljevski biser. (Sadi1974:433)

VoltaireseovdjepozivanaChardinovotu-mačenjepričeolopovu.16Zadignakontogapadaurukerazbojnika.Tješisetimedaiobičnozrnopijeskaupustinjinakonizvjesnogvremenaitrp-jenjapostajeblještavidraguljukrunivladaratezaključujedasenetrebapasivnopredavatisud-bini,negodatrebabitistrpljivipodnositite-škoćekoježivotdonese.Ovajoptimističanstav

premaživotuVoltairepreuzimaodSadija.Sadivjerujedasvakičovjekusebiposjedujedobroilošetedasetrebapotruditidasesuzbijeonozloipokvarenost.

OsnovnamisaokojapraticijelupričuZadig jesteborbaizmeđudobraizla,odnosnoAhureiAhrimana.Voltaireovdjerazmatraesencijal-napitanjaljudskogpostojanja.Onnamećepita-njepostojanjadobraizlaipropitujemogućnostizbjegavanjazlainesreće.TojeupravoSadijevsvjetonazorkojiseprovlačikrozsvanjegovadjela.OdgovornatapitanjaSadijedaousti-hovimakakvisu:

Nemoj nikoga povrijeditiJer ovaj put je pun trnja. (Sadi1974:146)

Ko god utemelji neko zloSam svoj temelj ruši. (Sadi1974:77)

Sadinasebisvojstvennačinprilaziovomproblemuinudiveomazanimljivarješenja,dokVoltaire,zamišljennadproblemomzlainjego-vimposljedicama,tragazaodgovorimairje-šenjimaudrugimkulturamaikodsljedbenikadrugihreligija.

Voltairenijebiozadovoljanfrancuskimkra-ljempa1752.godineodlazinadvornjemačkogkraljaFridrihaII.Međutim,razočaraogajeiFridrihIIjerjevladaodespotski.NakontogaodlaziuŠvicarskugdjeprovodidesetgodinaživota.UtomperiodusunastalanjegovavelikadjelaMicromegas (1752),Candide (1759),Linge-nu(1767),dramaO toleranciji (1763)ifilozofskitekstoindividualnom,kolektivnomimoralnomboljitkuEsej o univerzalnoj historiji, običajima i duhu naroda (1756).

Esej o univerzalnoj historiji, običajima i duhu narodaUtjecajIstokanaVoltaireajeuovomdjelu

dalekonajočitijiinajizraženiji(Bayle1956:2).OvdjeVoltairegovorioevolucijipovijestiljud-skogmišljenja.Rijetkisuseutovrijemeusu-đivalipisatiotakosloženimtemama.Isamjesmatraodauovomdjelunijeudovoljnojmjeri

15 Chapitre18.16 Chapitre14.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

, go

d. 5

.

12 Tema broja: Sadi Širazi

obradioIstok.Ovaknjiga,ponjemu,predstavljapokušajdaserasvijetlimisaoikarakterrazliči-tihnarodakojisuzaslužnizaizgradnjusvjetskecivilizacije.Njemunijevažnodalisuseilinisudesilinekivažnidogađaji.Onoštojenjemuva-žnojesteponašanjenekihvelikihhistorijskihličnostikojesuzaslužnezaslavuinapredaksvoganaroda”(Voltaire1963:196).

Voltairejehtiopredočitistvarnuslikuvjerskihratovaizmeđukatolikaiprotestanata,hegemo-nizamkrstaškihratova,borbuzavlastkraljevaipolitičkihmoćnika.Onjenamjeravaoismijatisvojedruštvokojesehvalihumanizmomiljud-skimvrijednostimaaličijimoćniciseupogledumoralajošnisuodmakliodpredrenesansnogdobaiponašajuseonakokakosuseponašaliFrancu-zizavrijemeLujaXV.MožeserećidaVoltaireovdjenijesamoslijedioSadijevstilnegokoristiiistočnjačkepedagoškemetodekakobiuputiokri-tikutadašnjemautocentričnomiegocentričnomfrancuskomdruštvu.Ovodjelojeumnogomein-spiriranodrugimdijelomSadijevogĐulistana i mnogobrojnimsavjetimaipreporukamakojejeondavaovladarimautojknjizi(Masse1984:122).

TakoSadinajednommjestukaže:

“Kraljmoračitatiknjigekojegovoreovlada-rimaizprošlosti,atoćemudonijetinekoli-kokoristi.Prvo,slijeditćenjihovedobrepo-stupke,drugo,razmislitćeopromjenjivostiinestalnostivremenananjihovomprimjerukakoganebizavelipozicija,ljepotaimoć”(Sadi1974:74).

OvaVoltaireovaknjigapodijeljenajeudvadijela.UprvomdijeluVoltairegovoriodrevnimdržavamakakvesuIndija,Kina,EgipatiIran,audrugomdijelugovorioevropskimzemljamaodpadaRimadoLujaXIV.OvdjedoizražajadolaziVoltaireovkritičkiduh.OnstalnoporediIstokiZapad.Od1741.godinekadpišedjeloMahometpado1756.godinekadnastajenje-govodjeloEsej o univerzalnoj historiji, običaji-ma i duhu narodaVoltairejeveomamaloproši-riosvojeznanjeoIstoku.Međutim,nakontogasvepostajedrugačije.UprvomdijeluoveknjigedvacijelapoglavljaposvećenasuIranu.VoltairesenamanjesedamputareferiranaChardinovputopis(Voltaire1877-1855:198).

IstokjezaVoltairea“najvećazagonetkasvije-ta”tepredlažedaseovajbogatidiosvijetanazove“kolijevkasvihumjetnostikojejeZapadpreuzeo”(Voltaire1963:196).RazlogebavljenjaistokomVoltaireobjašnjavariječima:“Biblijajepozorni-canakojojsuseodvilisvivažnipovijesnidoga-đaji.”Potomseposvećujezoroastrizmuipodrobnoobjašnjavaovureligiju.IzvorinakojesepozivasuChardiniHayd.Zanjegajezoroastrizammono-teističkareligija,anjezinisljedbenicinavisokomstupnjukultureimorala.Samjeizdvojiodvade-setijednuzapovijedizAvesteinaveoihusvojojknjizi(Voltaire1963:255).Mnogeodtihzapo-vijedikoristiojeSadiusvojimdjelimakakvojeNasihat al-muluk:“PravedniBogjezapovjediodaseljudimasudipremadobrimililošimdjelimakojasučinili”(Voltaire1964:249).

Neće dugo živjeti vladar tiraninAl’ vječno će trajati prokletstvo na njega. (Sadi1974:135)

JednomjenekivladarrekaopobožnjakudasebojiKijametskogdana.Pobožnjakmujenatokazao:

“DanassebojUzvišenogBoga,asutrasenetrebašbojati”

(Sadi:82).

“Akotivrlinepretežugrijehe,ondajeinebouztebe.Aliakotigrijesipretežu,čuvajseKi-jametskogdana”

(Sadi:82).

“Kogoddadnezekatonjeistinskičovjek.Tojeneštoštounašojvjeriimanajvećiznačaj”

(Sadi:82).

“Bogatašiimoćniciuživajupoštovanjeza-hvaljujućiblagodatimakojesuimdate.Svedokdrugimljudimapomažu,ovablagodatćebitiuznjih”

(Sadi:94).

NajednommjestuVoltaireseeksplicitnopo-zivanasljedećeSadijevestihove:

Kad bi stotinu godina vatropoklonik vatru ložio,Samo jednom kad bi u nju pao, on bi izgorio. (Sadi:127)

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

., g

od

. 5.

Tema broja: Sadi Širazi 13Voltairejetonafrancuskipreveoovako:

Qu’un Perse ait conserve če feu sacre cent ans, le pauvre homme est brule guand il tombe de dans.

(Masse1984:309)

Ujednompismukojejeuputiodirektorubi-bliotekeVoltairepiše:

“PitatemedalipoznajemperzijskijezikkakobihprevodioSadijevadjela?Kunemsedaneznamniriječperzijskog,alisamprevodioSa-dijakaoštojeLaMotteprevodioHomera”

(Voltaire1963:249).

“Volisvojeroditeljei,akoželiš,budiuspje-šanuživotu”

(Voltaire1963:249).

Sadistalnopozivaipodstičenaljubavpre-maroditeljima

(Sadi202-220).

“Akotinekoneštodadne,budizahvalanBogu”

(Voltaire1963:249).

“Kaddobiješprilikudanekomeslužiš,zahvaliBoguibudiskroman”

(Sadi1974:536).

“Potrebnojezahvaljivatizasveblagodati”(Sadi:84).

“Posloveprepustiteonimakojisuzaslužni,jerćeurukamaonihkojiihnezaslužujupropasti”

(Voltaire1963:249).

“Nemojtevelikeposloveprepuštatiljudimabeziskustva”

(Sadi1974:75).

“Nemojlagatijertorademaloumniljudi,alipragmatičnalažmožedonijetikorist”

(Voltaire1963:249).

“Laganjejepoputnanošenjaudaraca;tragoviuvijekostaju”

(Sadi1974:84).

“Neočekujprijateljstvoodpolitičarainemojružnogledatituđuženu”

(Voltaire1963:249).

“Netrebaseoslanjatinaprijateljstvopolitičara”(Sadi:279).

“Idanjuinoćučinidobradjela,jerživotjeveomakratak”

(Voltaire:249).

“Akotražišdruštvodobrihljudi,nemojnitre-naprestajatipomagatidrugima”

(Sadi:301).

VoltairesežalinaegocentrizamitaštinuljudinaZapadu.Onsmatradajeiranskakulturana-topljenapozitivnimvrijednostimakakvesutole-rancijailijepoophođenje.Takođersmatradanijepotrebnoizučavatipovijestljudskogmišljenjaidoprinoserazličitihnacijatomemišljenju,negodatrebaisticatijedinstvoisrodnostsvihljudiipodsticatitolerancijumeđunjima.Premanje-mu,životjeveomakratakinetrebagatrošitinarazlikeinaonoštonasrazdvaja(Voltaire:L1).

Kadsereferiranapolitikuilipolitičare,Vol-taireuglavnomnavodiprimjereizantičke17po-vijestiIrana;posebnomujedragAnushirvan,ilipaknavodiprimjereizpovijestiSafavida.ČestoporedipolitikušahaAbbasasahemenidskimvla-darima(Voltaire:4II).“Pravdajebilauspostavlje-nanacijelojteritorijibezikakvogposredništva...Nijebilogradaukojemsenijeizučavalanaukaiknjiževnost”(Voltaire1963:419).

VoltairesmatradasuIranciveomaobrazo-vaniiučeniljudi.MnogoječitaogrčkeautorekojisupisalioIranuifrancuskeputopiscekojisugovoriliodiktaturiidespotizmuiranskihvla-dara.Međutim,onjesmatraodasutolažiineu-temeljeneoptužbe(Voltaire1963:784).Vjerujedasebilokojipolitičkisistemmožepromijenitiipretvoritiudiktaturuidatonevažisamozanekoposebnovrijemeilinekuposebnudinasti-ju.Francuskiputopisci,aliinekifilozofipoputMontesquieua,pišuoutjecajuklimenakarakteridiktatorskimentalitetiranskihvladara.Među-tim,Voltairetoneuzimaozbiljnoiodbacujekaoneutemeljenetvrdnje.OnsepozivanaSadijaimudrogLukmanatekaže:“Toplaklimananjihnijedjelovala,jeronisufilozofiubiti”(Voltai-re1963:247).OnjesmatraodajeIranuXVI17 T.2.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

, go

d. 5

.

14 Tema broja: Sadi Širazi

stoljećubiojednaodrijetkihzemaljablagostanjatedasemoraltamocijenijednakovisokokakosecijeniouantičkodoba.Voltairestalnoinsistiranazlatnompraviluetike:“Nemojčinitidrugomeonoštoneželišdadrugitebičini!”istalnopo-zivanameđusobnutolerancijuirazumijevanje.Onhvalimuslimanezbogmoralaionevladarekojisutokompovijestisvjedočilivisokstepenljudskosti(Voltaire:249).Voltairesmatradajestarostnekecivilizacijemogućeustvrditinaosnovunjenepoezijeinjenogjezika.TakođertvrdidajeSadipostaočuveničitanmeđuIran-cima,TurcimaiArapimaprijesvegazbogsvojemudrosti,aliizbogrimovanogipoetskogjezika(Voltaire:423).Ponjemu,evropskarimajekr-njava,arazlogtomejetajštosuFrancuziidrugievropskinarodisamoimitiraliGrkeiRimljaneinisuuspjelirazvitivlastiturimuipoeziju.Volta-ire,također,govorioEvropiXIIiXIIIstoljećaiprematomperiodujeumnogomekritičan.OnpravikomparacijuizmeđuSadija,DanteaiPe-trarcetekritizirasveonekojitvrdedaječovjeksIstokaagresivan,površaniprimitivan.Vrloče-stosamostalnoprevodiSadijevestihoveikoristiihkaoargumentzasvojetvrdnje.

UnastavkućemouporeditiVoltaireovprije-vodnekihSadijevihstihovasoriginalnimSadi-jevimstihovimaizBustana:

Bog je potpuno upoznat s onim što ne treba da se desi (Voltaire)

Njemu skriveno nije ni koliko zrno čistoSkriveno i vidljivo Njemu je isto.(Sadi)

On čuje ono što mi ne čujemo.(Voltaire)Nepostojeća stanja Njemu su znanaNeizgovorene tajne Njemu nisu tajna.(Sadi)

Vladar svih vladara ali nema potrebe da Mu se klanjamo (Voltaire)

Božanstvenost priznaju Mu sviBit mu ne poznajemo ni mi.(Sadi)

Sudija svih sudaca ali nema potrebe da negdje budu zapisani Njegovi zakoni (Voltaire)

Milostivi što plemenitost razastire i probleme rješavaStvaralac svega i poznavalac tajni.(Sadi)

Njegova moć znanja o budućnosti je odredila našu sudbinu u prsima naših majki. (Voltaire)

Zametku lijep izgled daje OnVodi prekrasne forme pruža On. (Sadi)

On čini da nas sunce obasjava izlaska do zalaska. (Voltaire)

Od istoka do zapada maglu i sunce vodiPostavlja i uspostavlja svijet na vodi. (Sadi)

On oblikuje rubin u srcu stijene. (Voltaire)On smješta rubin i tirkiz u srce kamenaCvijet rubin-boje na tirkiznim granamaSa oblaka baca kapi ka meniZametak u stomaku izvodi iz kičme. (Sadi)

Od jedne kapi čovjeka, a od druge biser je oblikovao u dubinama morskim.(Voltaire)

Od prve kapi blještavi biser praviA od druge izgled ljudski stvori.(Sadi)

U praznom i prostranom prostoru Svojim je glasom stvorio sve što postoji

I u trenutku je svojim glasom doveo svijet u postojanje.(Voltaire)

Njegova zapovijed je iz ništavila stvorila postojanjeKo može kao On iz ništavila stvoriti

postojanaje?(Sadi)

VoltaireovestihoveporedisDanteovimstiho-vimaitvrdidaDantenemaistančanukusitalenat.

Neko vrijeme smo živjeli u miruSvijet je bio obasjan sa dva sunca (Crkvaiimperija)Čovječanstvo je bez teškoća vođenoIstinske dužnosti su usmjeravale na pravceI ukazivale na sokola imperijeI potčinjenost zakonima, strpljenje i blagostA sada ono vrijeme prolazi a naši ideali se mijenjaju.Jedno sunce je potamnjeloI blještavo doba je zaboravljenoA blistavi ciljevi su nestaliPravila su nejasnaNaivnost je skrušenost janjeta ispred bijesna lavaOd blještave moći koju je stekaoPalicu i mač vladar je sazdao.(Voltaire)

VoltairesmatradaAristotelaiPetrarcutrebaporeditinaistinačintetvrdidaAristotelpripa-daingenioznimnarodimaaPetrarcaimitatori-ma.Onsmatradajenaovajnačinmogućedoćidoistine.Voltairetvrdidajeovodjelonapisaoupravoraditogakakobiporediovelikaneizra-zličitihkultura.Onsmatradasupredrasudei

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

., g

od

. 5.

Tema broja: Sadi Širazi 15pogrešnomišljenjeZapadaoIstokuposljedi-casrednjevjekovnognačinarazmišljanjakojejepreuzetoodantičkihGrka.Tajegocentrizamievropocentrizamjeporodiovišestoljetnekrsta-škeratove,inkvizicijuiunutarkršćanskesukobe.Stogapredlažedasečitajufilozofskadjelaira-zmišljaoIstokujerjeonkolijevkasvihumjetno-sti,tedasveštoZapadimapreuzeojeodIstoka(Voltaire1963:197).

ZaključakOutjecajuSadijanaVoltaireapisalisumno-

giitajutjecajjeneosporan,anajprimjetnijijekodVoltaireovogpoimanjapojmovakakvisutolerancijaisuživot.OčitojedajeVoltairene-dovoljnopoznavaoSadijaidasenjegovasa-znanjaoSadijuograničavajusamonazapadneizvore.UtovrijemeistraživačisaZapadajošnisuudovoljnojmjeripoznavaliperzijskijezikistogasupraviliogromnegreškekadjeriječoleksiciilisemanticiperzijskogjezika.Među-tim,unatočsvimnedostacimaiograničenosti-maskojimaseVoltairesuočavao,zanimljivajeposvećenostkojujepokazivaopremairanskojkulturi,prijesvegapremaSadijuŠiraziju.Po-sredstvomputopisaca,misionaraiorijentalistaVoltairejeimaoprilikudaseupoznasrazliči-timautorimasIstoka,alijenjegovuminjegovosrcenajvišeprivukaoSadi.UsvimVoltaireovimdjelimaprisutanjeSadi,nekadkrozpriče,citateilianegdote,anekadjeprisutansamoSadijevduhilipaksvjetonazor.VoltairesenadahnjivaoSadijemkadježeliopomoćisvojojzajedniciikadjenastojaoukazatinapogreške,slabostii

problemekojionemogućavajuzapadnodruštvodaidenaprijedidaljudiživeumiruitoleranciji.

Sadijevutjecajjenajvišeizraženudvanaj-značajnijaVoltaireovadjela,atosuZadig i Esej o univerzalnoj historiji, običajima i duhu naroda.UZadiguVoltairegovoriostrpljenju,podnošenjuteškoćaiBožijojmudrosti.Sadi-jevhumanističkiduhjeutovrijemenadah-njivaoevropskemisliocekojisugradilijednunovuvizijučovjekaihumanističkihidealazabudućnost.Voltaireovodrugodjelojeustvaridjelokojegovoriopovijestiljudskogmišlje-njaiznačajnimdogađajimauhistorijičovje-čanstva.Ovodjelojedubokoumnimanaliza-makarakteraimentalitetarazličitihskupinaljudiljudskojzajednicidarovaloveomavrijed-nasaznanjaispoznaje.VoltairetupredstavljaIstokzapadnomegocentričkomisamodostat-nomumunajedandrugačijiiveomatolerantannačin.IakosuvećrenesansnipisciRabelaisiMontaigneoIstokupočelipisatinadrugačijinačin,načinnakojiseVoltaireodnosiopremaSadijuinjegovimdjelimapredstavljanovinuuEvropiizapadnomsvijetu.Voltairejeprijesvegadjelovaonabližnjurodbinuiporodicu.NjegovasestrajetakođernapisalanekepričepodutjecajemSadija(Hadidi1994:92).SadijeutjecaonasvefrancuskefilozofeXVIIiXVIIIstoljeća.ZbogtogajeDenisDiderotusvojojmonumentalnojEnciklopedijiposvetioreferencuSadijevomĐulistanu.NaovajnačinsuiranskipiscipoputSadija,Khayama,Atta-ra,Rumijaidrugihpostalipoznatievropskimpiscima,pjesnicima,filozofimaiistraživačimaXIXstoljeća(Hasanli2000:460-610).

Bayle,P.(1697) Dictionnaire historique et critique.Rotterdame:Vol.4,N.2.

Bouvat,L.(1921) Essai sur les rapports de la Perse avec l ’Europe, de

Chardin,J.(1811) Les voyages du chevalier en Perse et autres lieux de

Chaybani,J.(1971) Les voyages en Perse et la Pensée française du XVIII

Dufrenoy,M.(1946)L’Orient romanesque en Fran-ce (1704-1789).

Hadidi,J.(1994)Az Sadi ta Aragon,Teheran:Mar-kaz-enašr-eDanešgahi.

Hasanli,K.(2000)Selsele-ye muy-e dust,Teheran: Entešarat-eHaftOurang.

Hazard,P.(1935) La crise de la conscience européenne (1680-1715). Paris:Boivin.

HerbelotdeMolinville.B.(1697) Bibliothèque orien-tale ou Dictionnaire

Hyde,T.(1700) Historia religionis veterum Persarum.Oxonii.

Literatura

Živ

a B

ašt

ina

, br.

16

, go

d. 5

.

16 Tema broja: Sadi Širazi

KamaliSarvestani,K.(1958)Sadišenasi,Širaz:Mo-assese-yefarhangipažuheši.

l ’antiquité au commencement du XIXème.siècle.Revue du Monde Musulman,

Le Monde littéraire,N°35,Avril2002.Masse,H.(1984)Tahqiq darbare-ye Sadi,Prev.Go-

lamHoseinYusefiiMohammadHasanMahdaviArdabili,Teheran:Entešarat-eTus.

Sadi,M.(1974) Kolliyat-e Sadi,Teheran:Matbu-at-eElmi.

Voltaire,F.A.(1963) Essai sur les moeurs. Introduction par Pomeau. Paris:Edition

Voltaire,F.A.(1964) Dictionnaire philosophique. Paris:GarnierFlammarion.

Voltaire,F.A.(1965) Zadig ou la destinée, introduction par Saulnier, Paris:Droz.

Voltaire,F.A.(1877-1885) OEuvres complètes, Paris:Moland-Buchot,Vol.59.

Voltaire,F.A.(1929) Zadig, édition critique par G. Ascoli. Paris:Hachette.

Voltaire,F.A.(1953-1965)Correspondance, Genève:éditionBesterman.

Voltaire,F.A.(1960) Romans et Contes, Paris:Edi-tionGarnier.

AbstractThe Influence of Sa‘di Shirazi on Voltaire

Fatemeh Eshgahi

Extensive research has been conducted in the West about Sa‘di Shirazi. The research of the influence of Sa‘di Shirazi on Francois Marie Arouet Voltaire is particularly important. Vol-taire ranks among the most significant intellectuals of Enlightenment and is considered to be one of the most ardent advocates of tolerance and spirit of understanding among people. His humanism and advocating for man are especially prominent in his works Zadig and An Essay on Universal History, the Manners and Spirit of Nations. Voltaire became acquainted with Sa‘di through protestant missionaries and travel writers who translated Sa‘di’s works and praised him for his ideas of tolerance and humanistic views. During the 18 century, European intellectuals searched for new sources of inspiration in the East in order to find bases and new ideas for their enlightening and humanistic projects and to improve politi-cal and religious situation in their societies. Through other non-European cultures, French enlighteners tried to criticize weaknesses and self-love of the members of their own nations and educated classes of society. With regard to Voltaire, Sa‘di’s influence on him is evi-dent both in the works in which Voltaire explicitly discusses Sa‘di’s influence on him, and in other works in which that influence is indirect. Not only did Sa‘di’s metaphors and sat-ires penetrate Voltaire’s works, but also Sa‘di’s ethical, religious, political and humanistic views. The paper will present the extent to which Sa‘di Shirazi influenced Voltaire and his political, ethical, religious and social views and how Sa‘di’s ideas and worldview inspired the movement of Enlightenment and humanism in Europe.

Keywords: Sa‘di, Voltaire, East, monotheism, righteousness, tolerance, patience

Prva stranica uvoda u Golestan napisana 1585. godine. Čuva se u Bratislavi.