fitofarmacija_3_

KARENCA

- NAJKRAĆE VRIJEME KOJE MORA

PROĆI OD ZADNJE PRIMJENE SREDSTVA

ZA ZAŠTITU BILJA DO PRVE BERBE ILI

ŽETVE

OSTALE VRSTE

KARENCA

RADNA KARENCA- NAJKRAĆE VRIJEME KOJE MORA

PROĆI OD ZADNJE PRIMJENE DO ULASKA

RADNIKA U USJEV RADI OBAVLJANJA NEKIH

ZAHVATA

KARENCA ZA DOMAĆE ŽIVOTINJE-NAJKRAĆE

VRJEME KOJE MORA PROĆI OD ZADNJEG

TRETIRANJA DO PUŠTANJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

U TRETIRANI USJEV NA ISPAŠU

TOLERANCA (MDK)

- MAKSIMALNA DOPUŠTENA KOLIČINA

DJELATNE TVARI (I PROIZVODA

RAZGRADNJE TE TVARI) NEKOG

SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

(PESTICIDA) U NAMIRNICI (ILI STOČNOJ

HRANI) ILI NA NJOJ, U TRENUTKU

NJEZINA STAVLJANJE U PROMET

Sustav utvrđivanja maksimalnih dopuštenih količina MDK = TOLERANCE

CCPR/Joint FAO/WHO

No Observed Adverse 1 Effect Level- NOAEL lab. životinje- mg/kg hrane

Acceptable Daily Intake 2 ADI

lab. životinje- mg/kg težine : 100 =

Acceptable Daily Intake 3 ADI

Ljudi - mg/kg težine tijela

Nacionalni toksikolozi, nutricionisti

ADI x prosj. težina 4 hranidbeni faktor

PERMISSIBLE LEVEL 5 (mg/kg hrane)

Nacionalni fitomedicinari

Maksimalni ostatak 6 kod pravilne primjene SZB na određenoj kulturi (mg/kg hrane)

PERMITTED LEVEL 7 Niža vrijednost između 5. i 6. (mg/kg hrane)

Min. Zdravstva i MPŠVG

MAKS. DOPUŠT. KOLIČINA- 8 MDK= toleranca- zakonska vrijednost (mg/kg hrane)

Toleranca (B)

Dinamika razgradnje

SZB na biljci B

Dinamika razgradnje

SZB na biljci A

Toleranca (A)

Inicijalni reziduum (B)

Inicijalni reziduum (A)

ODREĐIVANJE KARENCE

OTROVNOST ZOOCIDA ZA DOMAĆE

ŽIVOTINJE

Većina mjera koje sprečavaju mogućnost

trovanja ljudi vrijede i za domaće životinje:

I ZA STOKU VRIJEDE TOLERANCE,

KARENCE I DRUGA OGRANIČENJA!

Najčešća trovanja domaćih životinja

2. Opasnost od trovanja hranom krmno bilje se smije

tretirati uz pridržavanje svih propisanih ograničenja

3. Opasnost od trovanja nakon ispaše u tretiranim voćnjacima karence propisane za nasade vrijede i za podnasade

1. Trovanje peradi mamcima za glodavce (u polju, okućnica, staje)

4. Voditi računa o tome da li će kukuruzinac biti korišten za stelju ili za ishranu

Rukovanje zoocidima

• ne ostavljati zoocide ili prskalice na mjestima dostupnim stoci

• ne prati, puniti ili prazniti prskalice na mjestima dostupnim stoci

SREDNJA

LETALNA DOZA

orijentacijsko

mjerilo za otrovnost

domaćih životinja

LD50

štakor 250

mačka 500

konj 300

perad 1300

OTROVNOST ZA DIVLJAČ

Otrovanja divljači se dešavaju uglavnom

uslijed nepravilne primjene, iako ima

slučajeva da i kod pravilne primjene dođe

do trovanja!

ZOOCIDE KORISTITI NA STROGO

PROPISANI NAČIN!

NAJOPASNIJI: CINKFOSFID

RODENTICIDI

VAŽNO NAČIN RASIPANJA MAMACA

VELIKA OPASNOST TRETIRANO SJEME

Današnji insekticidi nisu tako opasni kao oni dienske

sinteze, iz grupe kloriranih ugljikovodika.

Ptice mogu pojesti i insekticid hraneći se tretiranim

sjemenom.

Toksafen je bio opasan za pernatu divljač ako ga je pila

OTROVNOST ZOOCIDA ZA RIBE

a) VRSTI RIBE → pastrve su osjetljive, štuke otpornije,

šaran najotporniji

c) TEMPERATURI VODE → povišena temperatura

povećava toksičnost

b) STAROSTI I VELIČINI RIBE

Ovisi o:

d) SADRŽAJU KISIKA U VODI → manje O2 →veća otrovnost

e) SADRŽAJU MINERALNIH SOLI U VODI → povećanje

sadržaja vapna (tvrda voda) smanjuje otrovnost

f) FORMULACIJI ZOOCIDA → emulzije su toksičnije od suspenzija i prašiva

g) VRSTI ZOOCIDA → 3 grupe otrovnosti

OTROVNOST ZOOCIDA ZA PČELE

Najveća opasnost za pčele:

• organizirano masovno suzbijanje nekih štetnika

• suzbijanje štetnika blizu cvatnje

• suzbijanje štetnika u kulturama u kojima cvatu korovi

• primjena zoocida u blizini košnica

SZB poseban problem otrovnosti zoocida

(insekticida) za pčele

Veća šteta od

uništavanja pčela nego

od prodaje meda

Najveće štete

u pčelarstvu

NAČINI PRODORA I MEHANIZAM

DJELOVANJA INSEKTICIDA

Zašto je važan način prodora?

Ako poznajemo način prodora

možemo ga pojačati

Mehanizam djelovanja

važno zbog antirezistenata

Načini prodora i mehanizam djelovanja

insekticida

3 načina prodora:

1. PROBAVNI TRAKT

2. RESPIRATORNI SISTEM

3. KUTIKULA

Načini prodora i mehanizam djelovanja insekticida

1. PROBAVNI TRAKT

- djelotvornost ovisi u tom slučaju o proždrljivosti insekata

→ naročito su proždrljive ličinke zadnjih razvojnih stadija

INTENZITET ISHRANE OVISI O: 1. RAZVOJNOM STADIJU

2. TEMPERATURI

3. VRSTI HRANE

4. SOČNOSTI, STAROSTI

BILJKE


1. PROBAVNI TRAKT

VAŽNO JE DA ŽELUČANI INSEKTICIDI NE POKAZUJU

REPELENTNO DJELOVANJE

Gusjenice Euxoa izbacuju hranu (zajedno s insekticidom)

ako nadražuje

Neki kukci prebrzo izbace hranu kroz analni otvor, a neki

razgrade insekticide u neotrovne sastojke valvulu cardiaca

Resorpcija ovisi o kiselosti želučanog soka


2. RESPIRATORNI SISTEM

- kukci dišu pomoću stigmi raspoređenih po cijelom tijelu

- preko respiratornog sistema dijeluju fumiganti, ali i

insekticidi s fumigantniom djelovanjem

- tekućine smanjene napetosti površine mogu u većoj

mjeri prodrijeti kroz stigme


3. KUTIKULA

a) IZRAVNO KONTAKTNO DJELOVANJE

- kad se tretira izravno kukac

Važno

Razlikujemo:

b) REZIDUALNO KONTAKTNO DJELOVANJE

- tretira se površina po kojoj se kukac kreće

DEBLJINA I SASTAV KUTIKULE

oko 40 μm • voda • bjelančevine • hitin • lipidi

• epikutikula • eksokutikula • endokutikula


3. KUTIKULA

Smatralo se da DDT ima kontaktno djelovanje jer se topi u

lipidima, no njih ima samo na epikutikuli koja je debela

1 mm. Kroz druga 2 sloja prodire kanalima (žlijezde, dlake).

Insekticidi najčešće prodiru preko tarsusa → na njima je

kutikula tanja i prožeta je kemoreceptornim stanicama.

VEĆA DODIRNA POVRŠINA BRŽA

DJELOTVORNOST

SMANJUJU JE: - DLAKE - VOSAK (gusjenice sovica pozemljuša) - DRUGE IZLUČEVINE


3. KUTIKULA

BOLJI PRODOR postiže se formulacijama

(otapala u formulacijama)

* uljne formulacije su 4-6

puta toksičnije

KOMBINIRANO DJELOVANJE → insekticidi prodiru

uglavnom na sva 3 načina

SPINOSAD

Mehanizam djelovanja insekticida nakon prodora

u organizam

a) KLORIRANI UGLJIKOVODICI → nervni otrovi

(stimuliraju ili djeluju depresivno na CNS)

b) ORGANOFOSFORNI INSEKTICIDI → inhibiraju enzim

kolinesterazu čime se omogućuje nakupljanje acetilkolina.

Nakon nagomilavanja izaziva nekoordiniranu aktivnost,

tremor, paralizu mišića i smrt.

e) IGR → regulatori rasta i razvoja → juvenilni i antijuvenilni hormoni

Ovisi o grupi insekticida:

d) PIRETROIDI → nervni otrovi

c) KARBAMATI → inhibiraju enzim kolinesterazu

Sredstva za zaštitu bilja

Sistemici (translokacijski)

Nesistemici (kontaktni)

Selektivni Univerzalni

UNIVERZALNOST I SELEKTIVNOST

UNIVERZALNOST JE SVOJSTVO NEKOG SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA DA DJELUJE NA VELIKI BROJ NAMETNIKA (NAJČEŠĆE DJELUJE NEGATIVNO I NA NJIHOVE PRIRODNE NEPRIJATELJE);

SELEKTIVNOST JE SVOJSTVO NEKOG SREDSTVA DA ZBOG SVOG SPECIFIČNOG NAČINA PRODORA ILI MEHANIZMA DJELOVANJA SUZBIJE SAMO ODREĐENU (UŽU) GRUPU ŠTETOČINJA

PREDNOSTI UNIVERZALNIH SREDSTAVA

ISTOVREMENO DJELUJU NA VIŠE RAZLIČITIH ŠTETNIKA ČIME OMOGUĆAVAJU:

SUZBIJANJE VIŠE NAMETNIKA JEDNIM TRETIRANJEM

BEZ DODATNOG KOMBINIRANJA PRIPRAVAKA;

JEFTINIJI SU I JEDNOSTAVNIJI ZA PRIMJENU;

NEDOSTATCI UNIVERZALNIH SREDSTAVA

ISTOVREMENO DJELUJU I NA PRIRODNE NEPRIJATELJE ŠTETNIKA PA NJIHOVA UPOTREBA MOŽE DOVESTI DO: POREMETNJE PRIRODNE RAVNOTEŽE IZMEĐU

ŠTETNIKA I NJIHOVIH PRIRODNIH NEPRIJATELJA

BRŽEG RAZVOJA REZISTENTNOSTI ZBOG NEGATIVNOG DJELOVANJA NA PRIRODNE NEPRIJATELJE

PREPORUČAJU SE ZA USJEVE U KOJIMA SE INSEKTICIDI RIJETKO UPOTREBLJAVAJU

• UNIŠTAVANJE KORISNIH ORGANIZAMA, PARAZITA I PREDATORA KOJI SU KONTROLIRALI POPULACIJU ŠTETNIKA KOJI NIJE PREDSTAVLJAO PROBLEM U NASADU

POREMETNJA PRIRODNE RAVNOTEŽE (II)

• PRENAMNOŽENJE ŠTETNIKA KOJI DO TADA NIJE BIO PROBLEM JER SU GA SUZBIJALI NJEGOVI PRIRODNI NEPRIJATELJI KOJE SMO UNIŠTILI PESTICIDIMA (PRIMJER:JABUČNA KRVAVA UŠ PROBLEM KAD SE INSEKTICIDI ZA DRUGE ŠTETNIKE NE PRIMJENJUJU STRUČNO)

• DIREKTNO DJELOVANJE PESTICIDA NA STIMULIRANJE RASTA I RAZVOJA NEKIH VRSTA ŠTETNIKA

POREMETNJA PRIRODNE RAVNOTEŽE (III)

• DDT POVEĆAVA PLODNOST ŽENKI CRVENOG VOĆNOG PAUKA

• DJELOVANJE PESTICIDA NA BILJKU TAKO DA MIJENJAJU NJENA SVOJSTVA I DA BILJKA POSTAJE POGODNIJA ZA ISHRANU ŠTETNIKU- TROFOBIOZA

• MEVINFOS NA DUHANU POVEĆAVA DULJINU ŽIVOTA I FERTILITET LISNIH UŠIJU (KORISTIO SE ZA SUZBIJANJE TRIPSA)

UTJECAJ HERBICIDA

POREMETNJA PRIRODNE RAVNOTEŽE (III)

• UTJEČU NA SMANJENJE BROJNOSTI KORISNE FAUNE TLA

• UTJEČU NA POVEĆANU ŠTETNOST ZEMLJIŠNIH ŠTETNIKA

• ŠTETNICI U TLU SU POLIFAGNI, HRANE SE I KULTUROM I KOROVOM, AKO UNIŠTIMO KOROV SVI KUKCI SE KONCENTRIRAJU NA KULTURU

• ZBOG UNIŠTENJA KOROVA U POVRŠINSKOM SLOJU TLA NASTAJU NEPOVOLJNI UVJETI ZA ŽIVOT KUKCIMA U TLU

KAKO SPRIJEČITI I UBLAŽITI POREMETNJU PRIRODNE RAVNOTEŽE?

• KORISTITI SELEKTIVNE PESTICIDE KOJI DJELUJU NA MANJI BROJ ORGANIZAMA (SKUPLJI SU), PRI TOM PREDNOST DATI

• SISTEMICIMA

• INSEKTICIDIMA ŽELUČANOG DJELOVANJA

• INSEKTICIDIMA KRATKOG DJELOVANJA

• INSEKTICIDIMA MANJE OTROVNOSTI

• REGULATORIMA RASTA I RAZVOJA

• BIOLOŠKIM INSEKTICIDIMA

• IZBJEGAVATI SVAKU NEPOTREBNU UPORABU PESTICIDA

• IZBJEGAVATI PREDOZIRANJA

• IZABRATI POVOLJNIJI NAČIN PRIMJENE

• ZAJEDNO S ATRAKTANTOM

• TRETIRANJE TRAKE UMJESTO ŠIROM

• IZABRATI ONE ROKOVE KADA NEMA PRIRODNIH NEPRIJATELJA

SISTEMICI ILI ENDOTERAPEUTSKI ENTOMOCIDI

SISTEMIČNOST JE SVOJSTVO SREDSTVA DA GA BILJKE NAKON NANOŠENJA UPIJU I PROVEDU SVOJIM PROVODNIM SISTEMOM U SVE BILJNE ORGANE, TE DA GA U BILJNIM ORGANIMA SKLADIŠTE U KOLIČINI KOJA DJELUJE ENTOMOCIDNO

SISTEMICI DJELUJU SAMO NA ONE KUKCE KOJI SE HRANE BILJNIM DJELOVIMA ILI IZ NJIH SIŠU- SELEKTIVNI SU

PREDNOSTI SISTEMIKA SELEKTIVNI SU, DJELUJU SAMO NA KUKCE KOJI SIŠU NA

BILJKAMA ILI SE HRANE BILJNIM DJELOVIMA;

POŠTEĐUJU PRIRODNE NEPRIJATELJE;

DJELOVANJE MANJE OVISNO O OBORINAMA- TEŽE SE ISPIRU IZ BILJKE;

DOBRO DJELUJU NA KUKCE KOJI ŽIVE SKRIVENIM NAČINOM ŽIVOTA (KOVRČAJU LIST, PRAVE ŠIŠKE) DO KOJIH KONTAKTNI INSEKTICIDI TEŽE DOPIRU;

MJESTO PRIMJENE I MJESTO NA KOJEM DJELUJU NIJE ISTO;

PODNOSE NEŠTO LOŠIJU PRIMJENU (NIJE NUŽNO DA POKROVNOST TRETIRANIH BILJNIH DJELOVA BUDE POTPUNA JER NE DJELUJU KONTAKTNO NEGO SE RASPOREDE PO BILJCI)

NEGATIVNE STRANE SISTEMIKA

USKI SPEKTAR- ČESTO NIJE MOGUĆE JEDNIM SREDSTVOM SUZBITI VIŠE ŠTETNIKA ODJEDNOM;

OBIČNO SU SKUPLJI; NAJČEŠĆE SU OTROVNIJI OD OSTALIH

INSEKTICIDA; DUŽE SE ZADRŽAVAJU U BILJCI PA SU

KARENCE DUŽE; ZBOG NAVEDENOG OBIČNO SU

OGRANIČENJA U PRIMJENI VEĆA;

Osnovni uvjeti za miješanje sredstava za

zaštitu bilja

1. FIZIKALNO-KEMIJSKA KOMPATIBILNOST

DJELATNIH TVARI ILI FORMULACIJA

2. RAZLIČITI SPEKTAR ILI NAČIN DJELOVANJA

KOMPONENTI U CILJU PROŠIRENJA SPEKTRA

DJELOVANJA KOMBINACIJE ILI POBOLJŠANJA

DRUGIH SVOJSTAVA

3. POVOLJNI UČINCI INTERAKCIJE KOMPONENTI

4. KORIŠTENJE ISTOM METODOM APLIKACIJE

5. POTPUNO POKLAPANJE OPTIMALNOG ROKA

PRIMJENE

Posljedice inkompatibilnosti sredstava

1. NEMOGUĆNOST PRIMJENE FIZIKALNO-KEMIJSKA INKOMPATIBILNOST

2. UTJECAJ NA ORGANIZME KOJI SE SUZBIJAJU MEĐUSOBNE INTERAKCIJE 2 ILI VIŠE SZB - SINERGIZAM - POTENCIJACIJA - ANTAGONIZAM - ADIRANJE - NEZAVISAN UČINAK

3. PROMJENE DJELOVANJA NA DRUGE ORGANIZME POTENCIJACIJA ILI SMANJENJE OTROVNOSTI

4. UTJECAJ NA BILJKU FITOTOKSIČNOST, STIMULACIJA

SINERGIZAM → kombinacija 2 ili više pripravaka daje veći učinak od same učinkovitost svakog pripravka za sebe

2 + 2 = 5

POTENCIJACIJA → jedna inaktivna tvar pojačava djelovanje nekog pripravka

0 + 2 = 4

ANTAGONIZAM → kombinacija 2 ili više pripravaka daje slabiji učinak od same učinkovitosti svakog pripravka za sebe 2 + 2 = 3

ADIRANJE → djelovanje kombinacije pripravaka koje rezultira konačnim učinkom jednakim zbroju učinaka svakog pripravka 2 + 2 = 4

NEZAVISAN UČINAK → konačni učinak kombinacije pripravaka jednak je učinku najaktivnijeg pripravka

A + B + C = B

FITOTOKSIČNOST

POJAVA NEGATIVNOG DJELOVANJA SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA NA TRETIRANU BILJKU (ZA ČIJE TRETIRANJE JE NAMIJENJENO)

RAZLOZI ZBOG KOJIH DOLAZI DO

FITOTOKSIČNOSTI

DRIFT- ZANOŠENJE PRILIKOM TRETIRANJA SUSJEDNE PARCELE;

PREVELIKA DOZA, TJ. KONCENTRACIJA;

EKSTREMNO VISOKE ILI NISKE TEMPERATURE PRILIKOM TRETIRANJA;

PRIMJENA U POGREŠNO VRIJEME (OBZIROM NA FENOFAZU BILJKE);

ZAOSTATAK DRUGOG SREDSTVA (NAJČEŠĆE HERBICIDA) U PRSKALICI;

MIJEŠANJE SREDSTAVA- PRIPREMA KOKTELA

Fitotoksičnost uzrokovana bakrom

Fitotoksičnost uzrokovana insekticidom

Fitotoksičnost uzrokovana herbicidom (Diuron)

Cress-test

REZISTENTNOST - pojava postupnog snižavanja učinkovitosti nekog pesticida na određenu vrstu štetočinja

Najčešći uzroci rezistentnosti

1. Prečesta primjena sredstava za zaštitu bilja

- nepesticidne metode: PREVENTIVA KURATIVA plodored mehaničke mjere - prag tolerantnosti

2. Ponavljanje istog pripravka ili grupe pripravaka

- cross rezistentnost = fiziološka - spot rezistentnost = zemljopisna

3. Predoziranje

Mehanizam nastanka rezistentnosti

osjetljive jedinke rezistentne jedinke

Čimbenici koji uvjetuju brzinu pojave

rezistentnosti

1. Karakteristike kukca kojeg suzbijamo

-Genetska sposobnost; -Broj generacija; -Broj potomaka po generaciji -Način razmnožavanja -Pokretljivost kukca;

2. Karakteristike sredstva koje primjenjujemo

-Djelotvornost = selekcijski pritisak -Mehanizam djelovanja; -Način prodora u organizam kukca

3. Čovjek i tretirana biljka

-Broj tretiranja; -Veličina tretirane površine; -Vrsta nasada; -Metoda aplikacije; -Predoziranje

Neke mogućnosti alterniranja insekticida

A – B – A – B

A – A – B – B – A – A

A – A – B – B – C – C

AB – C – AB – C

AB – AB – C – AB

itd.

Kros rezistentnost - pojava da se djelovanjem jednog pesticida pojavljuju sojevi rezistentni ne samo na taj, već i na neke druge pesticide srodnih grupa

Rezistentnost kukaca

1. FIZIOLOŠKI UVJETOVANA REZISTENTNOST

- sposobnost organizma da putem biokemijskih procesa odoli nekom otrovu

2. MORFOLOŠKI UVJETOVANA REZISTENTNOST

- sastoji se u svojstvu nekog organizma da spriječi prodor pesticida u njega

3. PSIHOFIZIČKI UVJETOVANA REZISTENTNOST

- sastoji se u određenom ponašanju nekih individua koje dovodi do smanjenja ili izbjegavanja njihovog dodira s insekticidom

fitofarmacija_3_

Documents