fizičko geografske karakteristike sarajeva
DESCRIPTION
Karatak opis u priloge fizičko geografskih k-ka Sarajeva.TRANSCRIPT
UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
Haris Muratović
Mentor:
Dr. sc. Dževad Mešanović, docent.
Tuzla, Novembar, 2014.godine
FIZIČKO GEOGRAFSKE KARAKKTERISTIKE SARAJEVA
• U ovom seminarskom radu obradili smo temu fizičko-geografske karkteristike
Sarajeva. Prvi dio seminarskog rada odnosi se na geografski položaj Sarajeva. U
poglavlju geologije i geotektonike naveli smo osnovne litostratigrafske jedinice
pomenutog terena, dok se poglavlje geomorfoloških karakteristika uglavnom odnosi
na morfostrukure koje okružuju grad kao i pojedine geomorfološke objekte.
• U klimatskim karakteristikama dat je opis sarajevske mikro klime i njenih osnovnih
klimatski parametara. Za hidrografiju Sarajeva dali smo opis slivnog područija rijeke
Miljacke. Potom smo se dotakli atraktivnih turističkih motiva i mineralnih voda.
Pedološke i biogeografske karakteristike vežu se za predhodno nabrojane cjeline, i u
mnogome zavise od njih.
UVOD
GEOGRAFSKI POLOŽAJSlika. 1 Geografski polžaj Sarajeva
Izvor (http://sarajevo.co.ba/wp-content/uploads/Mapa-Kantona-Sarajevo-2009.gif)
GEOLOŠKE I GEOTEKTONSKE KARAKTERISTIKE
• U geološkoj građi srednje Bosne, u kojoj se nalazi Sarajevo, učestvuju metamorfne
i magmatske stijene, ali su zastupljeni i mezozojski krečnjaci i dolomiti.
• Ovaj dio Bosne i Hercegovine se odlikuje planinama zaobljenih vrhova i
zaravnjenih bila, čija je prosječna visina od 1000-1500 metara. Iznad njih izdižu se
vrhovi od otpornih stijena visine od 1500-2000 metara. Ove planine pripadaju
zapadnoj zoni mladih vjenačnih planina, odnosno Dinaridima.
Slika. 2 Geologija Bosne i Hercegovine
Izvor (http://visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/geografija/27-vmc/geografija/225-geologija-bosne-i-hercegovine).
Primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u
narednih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog
intenziteta do VII stepeni Merkalijeve skale.
Slika 3. Prognostička karta seizmičkog intenziteta za teritoriju BiH u narednih 100 godina
Izvor (http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/SEIZMOLOGIJA/S-seizmika.php).
GEOMORFOLOŠKE KRAKTERISTIKE• Sarajevo je okruženo planinama u vidu visoke barijere
Tabela. 1 Planine i planinski vrhovi veći od 1500 m n/v
Planine su izgrađene su od trijaskih krečnjaka i dolomita, ponegdje sa izraženim
kraškim reljefom, pa se javljaju pećine, vrtače, jame, ali i omanja kraška polja. U
višim planinskim predijelima zapažaju se i tragovi ledenog doba, a naročito na
sjevero-istočnim padinama Bjelašnice, u vidu morenskog materijala i ostataka
cirkova. Međutim Treskavica je daleko poznatija po glacijalnim tragovima, jer se na
njoj nalazi pet glacijalnih jezera, a to su: Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero.
Planina Nadmorska visina(m)
Vrh se nalazi nateritoriji općine
Treskavica 2088 Trnovo
Bjelašnica 2067 Trnovo
Trebević 1629 Sarajevo
Ozren 1534 Sarajevo
Igman 1647 Hadžići, Konjic, Kreševo
Ivan Planina 1534 Hadžići, Ilidža
Izvor (http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr9.pdf) 20.11.2014 godine
Slika. 4 Panorama sarajevskog polja
Izvor(http://en.wikipedia.org/wiki/Treskavica#mediaviewer/File:Treskavica.jpg)
Slika. 5 Veliko jezero i glavni greben Treskavice
Izvor (http://bih-x.info/wp-content/uploads/2011/12/IMG_8547.jpg).
Slika.8 Zimska sezona na Bjelašnici
Slika. 9 Planina Jahorina panorama
Izvor (http://www.resimbul.com/sonuc/bungalov/bungalov-jahorina/bungalov-jahorina-d1525e.jpg).
Slika. 10 Planina Romanija panorama
Izvor (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c2/Romanija,_krajina_II.jpg)
Sarajevo ima umjereno-kontinentalnu klimu, sa dobro izražena četiri godišnja doba,
ali i čestim pojavama temperaturne inverzije. S obzirom da je Sarajevo od Jadranskog
mora udaljeno oko 150 km bilo bi za očekivano da postoji veći uticaj maritimne
klime, međutim nije tako.
KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Srednje god. vrijednosti 2009 2010 2011 2012 2013
Pritisak/tlak zraka, mb 942,1 940,5 944,9 943,1 942,2
Temperatura zraka, C° 10,8 10,6 10,5 11,1 11,2
Relativna vlažnost zraka, % 75 70 67 64 68
Oblačnost (osmina) 5 5 4 4 5
Tabela. 2 GODIŠNJE VRIJEDNOSTI VAŽNIJIH METEOROLOŠKIH POJAVA
Izvor (http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr9.pdf) 20.11.2014 godine
Slika.11 Prognoszirane srednje temperature za mjesec novembar 2014. godine
Izvor (http://www.fhmzbih.gov.ba/podaci/klima/grafovi/temp.jpg).
Godišnje vrijednosti 2009 2010 2011 2012 2013
Apsolutna max. temperatura zraka, C° 36,1 36,8 37,9 38,3 37,7
Apsolutna min.temperatura zraka, 0C -16 -13,5 -10,3 -19 -10,9
Količina padavina, l/m² 1058 1187,1 692 928,1 931,7
Broj dana sa padavinama, > 0,1 mm 182 187 144 150 163
Broj dana sa snježnim pokrivačem, > 1 cm
63 59 63 99 50
Maksimalna visina snježnog pokrivača, cm
37 26 28 107 34
Trajanje sijanja sunca (sati) 1891,6 1669,6 2055,4 2077,7 1950
Tabela.3 GODIŠNJE VRIJEDNOSTI VAŽNIJIH METEOROLOŠKIH POJAVA
Izvor (http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr9.pdf) 20.11.2014 godine.
Područije
Srednje vrijednosti Apsolutne vrijednosti
Godiš. Temp. zraka C°
Zimska Temp. zraka C°
LjetnjaTemp. zraka C°
Godiš. sume oborina, l/m²
MaxTemp. zraka C°
Datum
MinimalnaTemp. zraka C°
Datum
Bjelašnica
1,4 -5,9 9,4 1.142 24,3 24.8.2007
-29,2 22.01.1963
Ivan Sedlo
7,6 -1,3 16,2 1.467 35,5 24.8.2007
-26,2 12.01.1995
Sarajevo 9,9 0,5 18,8 938 38,8 23.8.2007
-22 26.01.1954
Tabela.4 VAŽNIJE METEOROLOŠKE POJAVE ZABILJEŽENE U PERIODU 1951.-2013. godine.
Izvor (http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr9.pdf) 20.11.2014 godine.
HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Grad Sarajevo, kao i njegovo šire područje, veoma su bogati vodom, najviše u
obliku riječnih tokova i izvora. Kroz sam grad čitavom njegovom dužinom
protičerijeka Miljacka.
• Sarajevo je poznato i po mineralnim vodama. Tu je prije svega banja Ilidža, čije i ime to potvrđuje. Sastoji se od nekoliko izvora tople, hidrokarbonatne i sulfatne vode sa temperaturom od 58°C. Bila je poznata još u doba Rimljana.
• Vodopad Skakavac se nalazi 12 km sjeverno od Sarajeva, iznad sela Nahorevo. To je jedan od najvećih i najljepših vodopada u BiH i predstavlja pravu turističku atrakciju. Vodopad je visok 98 metara i smješten je u pejsažu izuzetne ljepote.
Slika.12 Rijeka Miljacka
Izvor (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/29/Sarajevo_Miljacka_01.jpg).
Slika.13 Vodopad Skakavc Slika.14 Vrelo Bosne
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a9/Vrelo_Bosne_2_jun-2008.JPG
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a7/Skakavac.jpg
Slika. 15 Topografska karta sarajeva
Izvor (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2f/Sarajevo_topographic_map.svg/2000px-Sarajevo_topographic_map.svg.png).
BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Vegetacija na području Sarajeva pripada srednjeevropskoj zoni. Po šumama i
livadama nalaze se formacije centralnoevropske zone, a to su : hrast, bijeli grab,
omorika, jela, bukva, bor, topola, lipa.
Kao granica mediteranske flore javlja se crni bor, munika, žestika, crveni javor.
U vertikalnom pravcu se zapažaju tri vegetaciona pojasa. Najniži dolinski
predstavlja Sarajevsko polje, slijedi potplaninski pojas do 1700 metara i na kraju
planinski pojas iznad pomenute visine.
PEDOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
• Za Sarajevsko-zeničku kotlinu, kao i za širu okolinu Sarajeva karakteristično
je više tipova zemljišta, ali se u osnovi svodi na nekoliko varijeteta smeđeg
tla. To su, prije svega smeđa tla na krečnjaku i dolomitu, kiselo smeđa tla,
lesivirano tlo. Naravno, u dolinama rijeka se javljaju aluvijalne ravni, gdje su
zastupljena aluvijalna tla sa semiglejom. Po svojstvima su veoma različita.
Sarajevo ima specifične fizičko-geografske karakteristike, posebno se to odnosi na
morfologiju terena i kilmatske uslove. Na osnovu fizičko-geografskih karakteristika
svojih planina Sarajevo je izraslo u veoma značajan zimski sportsko-rekreativni centar, a
1984. godine bilo je organizator zimskih olimpijskih igara. Pored ubrzanog razvoja ski
turizma Olimpijada je uticala na opšti razvoj turizma, tako da je Sarajevo postalo
poznato svjetskoj turističkoj javnosti. Na kraju treba naglasiti da se valorizacija
geografske, životne sredine slabo primjenjuje. Kao dokaz tome su mala ulaganja u razvoj
infrastrukturnih objekata koji su neophodni, ako se Sarajevo želi zadržati na mapi
turističkih centara.
ZAKLJUČAK
Hvala na pažnji !