fsc: Šumari odlično rade svoj posaocasopis.hrsume.hr/pdf/271.pdfće utjecaj poplava biti važniji...

BROJ 271–272 | SRPANJ–KOLOVOZ 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 271–272 | Godina XXIII. | Zagreb, srpanj–kolovoz 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

FSC: Šumari odlično rade svoj posao

Izdvajamo...

Zakup zemljištaJasen - sastanak šumara i vodaraMuljavu poharalo nevrijeme

Završio Oak protection Šumarska edukacija javnosti Pikiranje johe

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Goran Dorić, Gone with the wind | Zadnja stranica: Goran Dorić, Pred kišu

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 12. Državno natjecanje šumarskih radnika

sjekača

4 Visoka voda onemogućuje pristup jasenovim sastojinama

6 FSC inspekcija potvrdila da hrvatski šumari rade odličan posao

8 Do 2014. godine poljoprivredi i šumarstvu 17,8 milijardi kuna

11 Stupio na snagu Pravilnik o obradi i zaštiti osobnih podataka u Hrvatskim šumama

13 Nova pravila za poticaje - nema mjesta za „muljanje“

14 Nastavljena investicija Hrvatskih šuma u zeleni sektor

16 Austrijski šumari u posjeti kolegama u Požegi

18 Jedino edukacijom možemo postići zdravo društvo

19 Kako izbjeći „fake news“ o šumarstvu?

20 Smanjio se pritisak na hrast

22 Rezultati projekta od koristi i za stručnjake i za javnost

24 Ovogodišnja tema: Drveće – spomenici prirode

26 Nevjerojatan lipanjski tjedan kod LD Muljava

29 Prva međunarodna škola u šumi u UŠP Slatina

30 Tradicionalno sportsko događanje u UŠP Vinkovci

31 Šumarija Velika Gorica sudjelovala je u ekološkoj radionici za vrtićance

32 Jela u susjedstvu hrasta lužnjaka

36 Eco Trac 140 V može konkurirati i najvećim inozemnim proizvođačima

38 Umjetnost uzgoja biljaka iz vode poput Babilonskih vrtova

41 Promovirana prva monografija posvećena jarebiki

43 Forum s brojnim životnim temama

45 145 godina organiziranog šumarstva Podravine i Prigorja

47 Bijela stapčara ljevkastog klobuka

49 Vražja kandža je učinkovita, ali oprez

50 Desetljeće obnove ekosustava

52 Novi naraštaj dolazi na svijet


Najava

Krajem kolovoza u Lipovljanima će se održati 12. Držav-no natjecanje šumarskih radnika sjekača. Lipovljanske šume, toliko opjevane u Kozarčevim knjigama, ponov-no će doći u fokus javnosti, a njihove čari posjetitelji

će moći osjetiti od 23. do 25. kolovoza u velikom broju ma-nifestacija koje će se održati u organizaciji općine Lipovljani i Hrvatskih šuma.

Natjecanje koje će se održati u sklopu manifestacije Lipov-ljanski susreti predstavlja kvalifikacije za sljedeće svjetsko pr-venstvo koje će se održati u Beogradu, Srbija iduće godine. To je prilika za ponajbolje sjekače iz svih podružnica Hrvatskih šuma da pokažu svoj talent i vještine te izbore odlazak na svjetsko prvenstvo. Sjekači će se natjecati u pet tradicionalnih disciplina: okretanje vodilice, kombinirani prerez, točni prerez na podlozi, podsijecanje stabla (zasjek) i definitivni prerez sta-bla te kresanje grana, a bodovanje će biti pod budnim okom

12. Državno natjecanje šumarskih radnika sjekača

ocjenjivačkog i disciplinskog suda. Sjekačko natjecanje bit će u subotu 24. kolovoza nakon što se dan ranije izvuku brojevi za startne pozicije.

Kako je već spomenuto, natjecanje će se održati u sklopu manifestacije Lipovljanski susreti koji traju od 23. do 25. ko-lovoza. Osim bogatih kulturno-umjetničko-sportskih sadrža-ja, u subotu će se održati i okrugli stol s aktualnom temom u šumarstvu, a cijeli događaj bit će popraćen likovnim koloni-jama, prezentacijom tradicijskih obrta i sajmom rukotvorina, prezentacijom narodnih nošnji i gastronomijom nacionalnih manjina. Uz navedeno bit će održani brojni koncerti, sportski susreti te natjecanja u kuhanju.

Atrakcija neće nedostajati, stoga vas pozivamo da krajem kolovoza posjetite općinu Lipovljani, uživate u brojnim do-gađanjima i upoznate naše dečke koji će nas predstavljati na predstojećem svjetskom prvenstvu.

Tekst: Goran Vincenc

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 271–272 | SRPANJ–KOLOVOZ 2019.

Šume poljskoga jasena na području Hrvatske predstav-ljaju neizostavni segment biološke raznolikosti šumske vegetacije nizinskoga pojasa, a rasprostranjene su u poplavnim područjima Posavine, Podravine, Pokuplja i

bjelovarske zavale na približno 27.600 ha. No upravo poljski jasen, za koji smo s ponosom mogli reći da je jedna od na-ših najvrjednijih i najljepših vrsta plemenitih listača, postao najugroženija šumska vrsta ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi. Zbog toga je u pitanje dovedena njegova znanstvena, krajobrazna, zaštitna, gospodarska i druga vrijednost. Naime, svi dobni razredi jasena suše se i to rapidnom brzinom. Po-znato je da na jasenu dolazi više vrsta štetnih gljiva, ali nikada nisu zabilježene štete takvih razmjera koje bi mogle ugroziti opstanak ove vrste, barem ne do sada. Simptomi odumiranja poljskog jasena prvi su puta uočeni u Poljskoj i Litvi 1990-ih bez da se zna pravi razlog. Prije nekoliko godina gljiva Cha-lara fraxinea, koju je prvi puta opisao Kowalski 2006. godine, utvrđena je na jasenu u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, te je ustanovljeno kako je upravo ona jedan od glavnih krivaca za sušenje poljskog jasena i propadanje čita-

Radni sastanak predstavnika Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda

Visoka voda onemogućuje pristup jasenovim sastojinama

Sastojine hrasta lužnjaka i poljskog jasena Pokuplja i Posavine već su duži niz godina izložene biotskim i abiotskim promjenama koje bitno utječu na njihovu stabilnost i produktivnost, a poljski jasen trenutno je i najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj. Predstavnici Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda sastali su se kako bi razgovarali o utjecaju poplavnih voda na pomladak i obnovu sastojina te mogućim rješenjima u poboljšanju uvjeta staništa.

Aktualno

vih sastojina. Simptomi sušenja jasena epidemioloških raz-mjera zabilježeni su u mnogim zemljama Europe, primjerice u Danskoj 2005. – 2007. godine. U Hrvatskoj je stanje više nego alarmantno u podružnicama koje njime intenzivno gospoda-re – Sisku, Zagrebu, Karlovcu i Novoj Gradiški. Ova patogena gljiva u kombinaciji s genetskim obilježjima vrste, uvjetima u staništu, učincima u gospodarenju te drugim štetnim orga-nizmima uzrokuje fiziološko slabljenje stabla, „stres“ i na kraju odumiranje.

Nevjerojatno brzo sušenje poljskog jasena, koji gotovo da nestaje pred našim očima, dovelo je do hitnog okupljanja svih relevantnih šumarskih institucija, a sve kako bi se struč-njaci zajedno suočili s ovim problemom i donijeli odluku što učiniti za spas staništa, ublažavanje „stresa“ ove vrijedne vr-ste i obnovu sastojina. Početkom godine, u ožujku u Lovačkoj kući Brezovica održana je prezentacija rezultata istraživanja fitopatoloških analiza stabala poljskog jasena s područja UŠP Sisak koje su financirale Hrvatske šume d.o.o., a prezentaciju je održao prof. dr. sc. Danko Diminić u suradnji s dr. sc. Jele-nom Kranjec Orlović. U svibnju je održan radni sastanak uz

Tekst/foto: Helena JakobovićUpravitelj Šumarije Lipovljani Dinko Hace pokazuje ugroženu površinu


obilazak sastojina poljskog jasena koje se suše u Novoj Gradiš-ki, a sudjelovale su sve šumarske institucije, dok je predava-nje održao Samir Glavaš, stručni suradnik za uzgajanje šuma angažiran na praćenju sušenja poljskog jasena. O oba doga-đaja izvijestili smo u prethodnim brojevima časopisa Hrvatske šume. Odmah nakon toga, u lipnju, predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o. pozvali su u lugarnicu Opeke na području Šuma-rije Lipovljani predstavnike Hrvatskih voda d.o.o. kako bi za-jedno raspravljali o utjecaju poplavnih voda na obnovu nizin-skih šuma Pokuplja i Posavine, prvenstveno hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Direktor sektora za šumarstvo Krešimir Žagar spomenuo je na sastanku iznimno dobru suradnju Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda koja je rezultirala nedavno potpisanim Sporazumima o smanjenju štetnog djelovanja voda te preu-

Aktualno

zimanju drvnog materijala, a napomenuo je i kako je održan sastanak s generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem i kolegom Markom Veselčićem o istoj temi po-

plava u šumi. Krešimir Žagar na sastanku je pri-

sutnima kroz nekoliko fotografija pre-zentirao kako poplavne vode utječu na obnovu nizinskih šuma na područjima uz rijeke Kupu i Savu, ali i o utjecaju žive i nežive prirode koja svaka za sebe djeluje pogubno na mlade biljčice i sadnice, a sa-mim time i na mogućnost obnove sasto-jina. Do poplavljivanja šumskih predjela neminovno dolazi uslijed rasterećenja korita rijeke prilikom visokih vodostaja, no posljednjih godina taj trend poplav-ljivanja sve je učestaliji, a zadržavanje poplavne vode sve dulje što negativno utječe na stanje mladih biljaka. Direktor Žagar također je kolegama iz Hrvatskih voda približio problematiku sušenja čita-

Površina pod vodom

Rasprava na terenu

Suši se jasen, ali i hrast


Aktualno

Završio je i osamnaesti redoviti godišnji FSC® pregled Hrvatskih šuma. Soil Association tim pod vodstvom iskusnog argentinskog stručnjaka Jorge Trevina pre-gledao je ovaj put niz sastojina, zaštićenih objekata

i šumskih radilišta od Drave do obronaka Papuka i provjerio gomilu dokumentacije u Upravama Bjelovar i Koprivnica te u Šumarijama Sirač, Repaš i Đurđevac. Osim toga, obavili su veliki broj razgovora s predstavnicima lokalne samouprave te su izjave uspoređivane s izjavama djelatnika Hrvatskih šuma kako se ništa ne bi prepustilo slučaju.

Provjerene su i sve primjedbe svih zainteresiranih strana, a koje su prikupljene tijekom procesa certifikacije. Pokazalo

U srpnju Hrvatske šume d.o.o. posjetila je redovna inspekcija uglednog certifikata Forest Stewardship Council® koja je prošla dobar dio naše države. Inspektori su bili vrlo strogi i ništa nisu prepuštali slučaju, a rezultat je na kraju bio očekivan. Unatoč svim nedaćama koje su proteklih godinu dana zadesile hrvatsko šumarstvo, struka je dokazala kako hrvatski šumari itekako dobro obavljaju svoj posao.

vih kompleksa jasena i gubitka njegove tehničke vrijednosti te rekao kako uskoro predstoji sanacija i obnova staništa, od-nosno šumskog zemljišta raznim vrstama drveća zbog čega će utjecaj poplava biti važniji nego ikad prije i jedan od glav-nih faktora uspjeha obnove ovog područja.

Direktor VGO-a za srednju i donju Savu Davorin Piha u ime svojih kolega zahvalio je na pozivu na radni sastanak i na-glasio da očekuje dobru suradnju, kao i da je ona već prisutna na terenu s kolegama šumarima u Upravama šuma podružni-cama. Naglasio je da su šume prirodna retencija. Jedini način kako da se u trenutcima visokih vodostaja rasterete riječna korita i smanji pritisak na nasipe je da se voda ispusti na šum-sko područje i na taj način spriječe nizvodno eventualne kata-strofalne posljedice. Interes je i Hrvatskih voda da se retencije čim prije isprazne kako bi bile spremne primiti nove količine vode u slučaju novih prijetnji od poplava, ali i da to ovisi o visini vodostaja u koritu rijeke te brzini premještanja vodenog vala. Nakon kratke rasprave krenulo se u terenski obilazak gospodarske jedinice Josip Kozarac kako bi se vidio utjecaj poplavnih voda na stanje pomlatka. Zbog poplavne vode u nekim odsjecima gospodarske jedinice, kao i poplavljenih šumskih prometnica, nisu se mogli vidjeti poplavom najugro-ženiji lokaliteti, niti najniži tereni koje nastanjuje poljski jasen. Po povratku s terena direktor VGO Davorin Piha objasnio je koje bi kratkoročne, srednjoročne te dugoročne mjere bile moguće kod regulacije retencija u svrhu zaštite pomlatka i mladih sastojina od poplava. Kratkoročna mjera bila bi mak-simalno stavljanje postojećeg sustava i uređaja u funkciju. To prvenstveno podrazumijeva čišćenje i izmuljivanje postojeće kanalske mreže u sastojinama (tzv. kanali „sisavci“) i eventu-alno prokapanje novih kanala. Srednjoročne mjere mogle bi se realizirati u razdoblju 3 – 5 godina i bilo bi ih potrebno ugraditi u srednjoročni plan poslovanja Hrvatskih voda. Pri-mjer takve mjere je spajanje retencije Mlaka s kanalom Strug. Dugoročne mjere su iznimno skupe i predstavljaju ozbiljne i vrijedne investicije, kao što bi bila izgradnja nove ustave Tre-bež 2, a što zahtijeva izmjenu dugoročnog plana. Vrijednost takvog zahvata iznosi preko 6 milijardi kuna, a financiranje bi eventualno bilo moguće iz sredstava EU fondova. Zaključeno je kako je sastanak bio uspješan te da se ovako dobra suradnja mora nastaviti i u budućnosti.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Poplavom ugrožena sastojina

FSC certifikat

FSC inspekcija potvrdila da hrvatski šumari rade odličan posao

Janez Polanc iz Slovenije te Jorge Trevin iz Argentine

Aktualno

se još jednom da hrvatski šumari rade svoj posao savjesno i stručno te da je to djelovanje usklađeno sa standardima koje propisuje globalni Forest Stewardship Council®. Sitne nesu-kladnosti, koje je u realnom radu teško izbjeći, uklonit će se brzo i lako.

Završno izvješće održalo se sredinom srpnja u LD Peski ne-daleko od Đurđevca, a gospodin Trevin pojasnio je proceduru prisutnima. Napomenuo je kako će napisati izvješće koje se šalje recenzentima na evaluaciju, a do izrade konačnog izvje-šća Hrvatske šume mogu se žaliti na izrečene primjedbe.

U izlaganju je naglasio kako se izvješće sastoji od tri kate-gorije: prva podrazumijeva sitne primjedbe, druga uključuje manje nesukladnosti koje se trebaju ukloniti u razdoblju od godinu dana te treća kategorija koja podrazumijeva veće ne-sukladnosti koje se moraju ukloniti u roku od 3 mjeseca.

Važno je za naglasiti kako većih nesuglasnosti iz treće kategorije nije bilo, ali je bilo tri manje nesuglasnosti i dvije sitne nepravilnosti. Sve navedeno je i više nego zadovoljava-juće jer je riječ o primjedbama i nesuglasnostima na koje Hr-vatske šume ne mogu utjecati.

Kako je i sam inspektor naveo, jasni su mu problemi s osno-vama gospodarenja te da su Hrvatske šume tu nemoćne i da problem leži u tromosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode, no ipak je taj problem naveo kao manju nesuglasnost. Isto tako treba naglasiti kako će se Hrvatske šume žaliti na tu opa-sku.

Manja nesuglasnost ide i na račun tehnike privlačenja i obaranja stabala jer su uočena oštećenja na kori dubećih sta-bala.

Posljedično se nadovezuje i treća manja nesuglasnost, a odnosi se na bolju obuku radnika za rukovanje šumarskim strojevima. Na tu manju nesuglasnost nadovezuje se i prva sitna primjedba, a to je da dio kooperanata ne poznaje važ-nost FSC certifikata te ponekad, iz neznanja, ne poštuju nje-gove norme. Prema nalazu inspektora, u ugovore koji se skla-paju s podizvođačima treba ugraditi klauzulu o upoznatosti podizvođača s postulatima FSC certifikata. S ovim se u pot-punosti slažu Hrvatske šume i radit će na tome da ugovorna klauzula o poznavanju FSC certifikata postane dio prakse.

Posljednja sitna primjedba tiče se socijalnih aspekata šume i bolje informiranosti o javnim uvidima te vođenju registra li-ste poziva zainteresiranih strana.

Naime, na javnim uvidima pojavljuje se premalo zainteresi-ranih strana, stoga je potrebno povećati informiranost javno-sti te poraditi na edukaciji o važnosti događaja poput javnih uvida.

Kako je tu sitnu nepravilnost najbolje riješiti modernim tehnologijama, na prijedlog Ratka Matoševića i Branka Meštri-ća javne rasprave bi ubuduće trebalo voditi putem društvenih mreža uz poštivanje svih zakonskih regulativa.

Sveukupno gledajući, Hrvatske šume mogu biti jako zado-voljne s ovogodišnjim inspektorskim nalazom jer on potvrđu-je da se šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari odgovorno, na održiv način, a to je potvrdila i struka. Hrvatske šume d.o.o. nastavit će održavati visoke standarde u gospoda-renju šumama što će, sigurni smo, potvrditi i idući inspektor-ski nalaz koji je na redu iduće godine u isto vrijeme.

Rasprava tijekom čitanja inspekcijskog nalaza



Samo dan prije trećeg prosvjeda učenika diljem svijeta za klimu, 23. svibnja u vijećnici HGK-a održana je konferencija na temu Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti? Klimatske promjene odvijaju se sve brže, stoga se postavlja pitanje hoćemo li se moći prilagoditi novim uvjetima i kako će one utjecati na sve aspekte našeg života na Zemlji.

Aktualno

U organizaciji Zajednice za druš-tveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore i prehrambeno–farmaceutske

kompanije Podravka, u četvrtak 23. svibnja, samo dan prije trećeg prosvjeda učenika diljem svijeta za klimu, održana je konferencija na temu Klimatske pro-mjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?. U vijećnici HGK-a okupili su se glavni direktor održivog financiranja u Nordea grupi Sasja Beslik, voditelj održivog razvoja u Podravci Matija Hle-bar i redoviti profesor Geofizičkog odsjeka PMF-a Branko Grisogono kako bi zainteresiranoj javnosti pred-stavili Izvještaj o procjeni klimatskih rizi-ka za Republiku Hrvatsku te raspravljali o utjecaju klimatskih promjena u

Klimatske promjene u Hrvatskoj – utjecaj na društvo, gospodarstvo i prirodu

Do 2014. godine poljoprivredi i šumarstvu 17,8 milijardi kuna

Hrvatskoj s gospodarskog, ekonom-skog, društvenog i ekološkog aspek-ta. Prisutnima se na početku obratio potpredsjednik HGK-a za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasivši kako je događaj organiziran u sklopu nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK-COR akcele-rator, a čiji je cilj ubrzavanje promjena na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a. Odgovor na klimatske promjene 13. je po redu cilj na tom popisu održivog ra-zvoja. Članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina u uvodnom je dijelu rekla kako je ovo vrlo važna tema jer Podravka, kao društveno odgovorna kompanija, izni-mno mnogo resursa posvećuje klimat-skim promjenama, a ravnoteža u poljo-privredi ključna je za poslovanje.

Klima na Zemlji mijenja se tijekom dužih vremenskih razdoblja od kojih su najznačajnije izmjene interglacijalnih i glacijalnih razdoblja, poznatijih kao ledena doba, do kojih dolazi zbog pro-mjena u dolaznom Sunčevom zračenju na površinu Zemlje. Klimatske promje-ne u prošlosti dovodile su do nakuplja-nja i otapanja velikih ledenih pokrova na kontinentima, porasta i smanjenja razine mora te izumiranja brojnih bilj-nih i životinjskih vrsta. Današnje klimat-ske promjene najviše zabrinjavaju zbog brzine kojom se odvijaju, prema nekim procjenama čak deset puta brže no što je to bio slučaj prije 65 milijuna godina kad su prirodno nastupale. Postepeni porast ili pad temperature omogućuje biljnim i životinjskim vrstama prilagod-bu na novonastale uvjete staništa. Po-četkom industrijske revolucije, u drugoj polovici 18. stoljeća, utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan. Na globalnoj razini upotreba energije najveći je izvor emisija stakleničkih plinova uzrokova-nih ljudskom aktivnošću.

Proizvodnja i potrošnja energije izgaranjem ugljena, prirodnog plina

Tekst: Helena JakobovićFoto: HGK, Petra Večerić, internet

Učenici OŠ Ivana Cankara iz Zagreba pridružili su se prosvjedu za klimu


i naftnih derivata za proizvodnju elek-trične i toplinske energije najvažniji je izvor emisija stakleničkih plinova, a sli-jede industrija, poljoprivreda, promet i emisija stakleničkih plinova iz stambe-nih zgrada putem izgaranja goriva za grijanje prostora, potrošnje tople vode ili kuhanja.

Mjerenja u ledenom pokrovu poka-zuju da se unatrag 800.000 godina, sve do 20. stoljeća, razina CO² u atmosferi kretala između 170 i 300 dijelova na mi-lijun ppm za što se može reći da je pri-rodni raspon. S početkom industrijske revolucije, približno od 1850. godine, razina CO² počinje rasti i trenutno iznosi 400 ppm što se pripisuje ljudskoj aktiv-nosti. Ako se nastavi s trenutnim emisi-jama, udio CO² do kraja 21. stoljeća mo-gao bi doseći 1000 ppm, razinu za koju se pretpostavlja da je posljednji put do-segnuta prije 50 milijuna godina, kada je temperatura na Zemlji vjerojatno bila 10 stupnjeva viša. Također, ako ubrzo ne dođe do smanjenja emisija stakleničkih plinova, porast prosječne godišnje tem-perature na Zemlji do kraja 21. stoljeća mogao bi biti 5 do 6 stupnjeva. Iako taj porast ne zvuči mnogo, doveo bi do dramatičnih posljedica i otežanih uvjeta života na Zemlji. Već današnje tempera-ture za posljedicu imaju suše, poplave, tuče, oluje i druge vremenske ekstreme, a daljnjim porastom posljedice bi bile još snažnije i učestalije, a sav živi svijet, uključujući i onaj ljudski, sve neprilago-đeniji i ranjiviji.

Sasja Beslik iz Nordea banke, vo-deće nordijske grupe za financijske usluge i jedne od najvećih banaka u Europi, predstavio je Izvještaj o procjeni klimatskih rizika za Republiku Hrvatsku. Prema emisijama stakleničkih plinova, sektori u gospodarstvu s najznačajni-jim emisijama su energetika (71 %), industrija (12 %), poljoprivreda (11 %)

i gospodarenje otpadom (6 %). Prema izvješću, tri su ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj - po-rast prosječne temperature, smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature, i povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja. Najveći utjecaj očekuje se u sektorima poljoprivrede i energetike. Nadalje, Nordeino izvješće preciznije se bavi upravo energetikom i poljopri-vredom kojoj bi se do 2050. prinos od uzgoja kultura mogao smanjiti od 5 do 8 %. Posebno je ugrožen kukuruz, dok se prijetnja rasta cijena odnosi najviše na mlijeko, kruh, jaja i meso. Analitičari Nordee u vinarstvu preporučuju migra-ciju na sorte otpornije na topliju klimu i manje padalina. U marikulturi se javlja migracija postojećih vrsta u hladnije vode, dok se istovremeno povećava broj vrsta koje nisu karakteristične za Jadransko more i koje istiskuju domaće.

Turističkim lokalitetima na oba-li, posebice starim gradskim jezgrama koje su dio baštine UNESCO-a, prijeti podizanje razine mora. Kao jedna od opasnosti navodi se i povećanje tempe-rature, a i šumski požari, kojih smo i sami

svjedoci. Zbog ovisnosti o hidroelektra-nama, koje proizvode 48 % električne energije, suše su također problem i za sektor energetike. Potencijalni trošak je i popravak energetske infrastrukture nakon oštećenja zbog ekstremnih vre-menskih uvjeta. Klimatske promjene imat će utjecaj i na zdravlje, ne samo u kontekstu utjecaja visokih temperatu-ra, već i povećanjem broja bolesti koje prenose komarci i ptice. Izvješće donosi i preporuke za pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama ističući uklju-čivanje svih tijela i institucija te izradu analiza koje neće samo procjenjivati po-sljedice katastrofa poput požara i suša, već i predviđati potencijalne utjecaje na gospodarstvo i društvo.

Posljedice klimatskih promjena već se sada osjećaju diljem svijeta, a oče-kuje se da će u narednim desetljećima biti još intenzivnije. Sektori koji direktno ovise o stabilnim vremenskim uvjeti-ma, odnosno koji ovise o temperaturi i količini padalina, kao što su šumarstvo, poljoprivreda, energetika i turizam, naj-više su pogođeni. Zbog poplavljivanja priobalnih područja, očekuje se veliki broj izbjeglica, ljudi koji će biti prisiljeni napustiti svoje domove zbog posljedica

Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i energetiku HGK-aSasja Beslik, direktor održivih ulaganja banke Nordea

Sudionici konferencije

Aktualno

klimatskih promjena. Predviđa se da će do 2050. godine biti oko 200 milijuna „klimatskih“ izbjeglica u svijetu. Tako-đer, predviđaju se poremećaji u opskrbi energijom, prometu, globalnoj trgovini i financijama. Sve navedeno moglo bi dovesti do nestašice hrane u pojedinim dijelovima svijeta, kao i negativno utje-cati na ukupnu financijsku stabilnost pojedinih zemalja, osobito u razvoju. Nestašica vode i hrane mogla bi biti uzrok novim sukobima u pojedinim di-jelovima svijeta, moguće i onih ratnim. U Hrvatskoj se na primjerima iz turizma lako može vidjeti kako klimatske pro-mjene utječu na taj sektor.

I u šumarstvu su posljedice klimat-skih promjena osjetne. Mnoge invaziv-ne parazitske vrste „uvezene su“ iz Eu-rope i svijeta, orkanski vjetrovi i oluje, velike količine kiše u kratkom vremen-skom razdoblju i brojna sušna razdoblja utjecali su na slabljenje šumskih ekosu-stava te posljedično uzrokovali izvale, vjetrolome, ledolome i napade tih vrlo agresivnih štetnika.

Voditelj održivog razvoja Po-dravke Matija Hlebar predstavio je utjecaj klimatskih promjena na poslo-vanje Podravke te mjere koje Podrav-ka može poduzeti za ublažavanje po-sljedica poput izgradnje akumulacija za navodnjavanje, primjene antiero-zivnih mjera i osiguranja poljoprivred-ne proizvodnje.

Branko Grisogono s Geofizič-kog odjela PMF-a održao je pre-davanje na temu Klima danas i sutra – globalno i u Hrvatskoj. Naglasio je kako je trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen i na postajama u Hr-vatskoj. Stoljetni nizovi mjerenja temperature zraka upućuju na porast između 0,02 oC i 0,07 oC u deset godina. Kao i na globalnoj razini, trend porasta temperature zraka osobito je izražen u posljed-njih 50, odnosno 25 godina.

Na konferenciji je istaknuto kako su na nacionalnoj razini Republike Hrvatske pripremlje-ne dvije značajne strategije - Strategija niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. i Strategija prilagodbe klimatskim

promjenama, koja je u javnoj raspravi. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama prepoznao je važnost poljoprivrede i šumarstva, energeti-ke i turizma kao sektora u kojem će se provoditi glavnina planiranih aktivno-sti predviđenih Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Predviđena su ulaganja od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040., od čega više od polovice otpada na provedbu mjere u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma.

Na kraju, postavlja se pitanje možemo li se prilagoditi klimatskim promjenama koje se događaju tako brzo. Prilagodba podrazumijeva ocje-nu ranjivosti pojedinih područja, od-nosno predviđanje lokalnih negativ-nih učinaka klimatskih promjena na okoliš i stanovništvo te pronalaženje mjera kako bi ti učinci bili umanjeni ili izbjegnuti. Mjere primjerice podra-zumijevaju izgradnju nasipa i brana, razumno korištenje pitke vode, izgrad-nju podzemnih spremnika, regulaciju vodotokova, povećanje zelenih urba-nih površina i zelenih krovova, sadnju stabala otpornih na visoke tempera-ture, uzgoj biljaka za potrebe zaštite zemljišta od erozije itd. Svaki pojedi-nac može doprinijeti ublažavanju kli-matskih promjena i to informiranjem građana i organiziranjem predavanja na tu temu, odlaženjem na posao bi-

ciklom, korištenjem obnovljivih izvora energije, zatvaranjem slavine kada nije potrebno da voda teče ili gašenjem svjetala. Arhitekti već odavno projek-tiraju samoodržive stambene zgrade, a mladi programeri rade na brojnim apli-kacijama za pametne telefone koji bi mogli pomoći u svakodnevnom životu (aplikacija za zbrinjavanje viška hrane).

A jeste li čuli za ugljični otisak? On pokazuje koliko svatko od nas utječe na klimatske promjene, a mjeri se u tonama CO² i predstavlja ekvivalent ugljikova dioksida emitiranog od stra-ne organizacije, događaja, proizvoda ili čovjeka. Ako se radi o ugljičnom otisku pojedinca, emisije koje radi nastaju po-trošnjom energije - radom na računa-lu, vožnjom automobilom, kuhanjem, košnjom trave i sl. Te emisije smatraju se izravnim emisijama pojedinca jer su one pod našom kontrolom. Sekundar-ne su one koje su nastale korištenjem dobara ili usluga, primjerice emisije iz proizvodnje hrane. I na njih čovjek može utjecati npr. jedenjem lokalne i sezonske hrane te izbalansiranom pre-hranom. Uređaj kupljen u Kini, a koji se koristi u Hrvatskoj doprinosi ugljičnom otisku hrvatskog građana. Svačiji je ugljični otisak drugačiji. Ovisi o lokaciji, navikama i osobnim odabirima. Svatko od nas doprinosi ukupnim emisijama stakleničkih plinova odabirući način kako putujemo, hranu koju jedemo, količinu energije koju koristimo i osta-lo. Najveći ugljični otisak po čovjeku je u SAD-u. U 2014. godini prosječan sta-novnik SAD-a imao je ugljični otisak po čovjeku 20 tona CO² ekvivalenta što je 5 do 7 puta iznad globalnog prosjeka. Viši otisak imaju stanovnici razvijenih zemalja, na primjer u istoj je godini oti-sak po čovjeku u Francuskoj bio oko 6 tona, a u Keniji 0,6 tona. Postoje online kalkulatori za računanje ugljičnog oti-ska pojedinca, a jedan od njih nalazi se na stranici https://www.carbonfoot-print.com/calculator.aspx.

Dok računate svoj ugljični otisak, imajte na umu da sve mlađe i mlađe generacije djece i mladih, svjesni da su oni ti kojima ostavljamo ovaj svijet, pro-svjeduju ili planiraju izlazak na ulice u nadi da će netko čuti njihov glas i vapaj: Želimo živjeti!

Simbolični prikaz ugljičnog otiska

Aktualno


Aktualno

Uredba je stvari izmijenila iz korijena propisavši neke od najrigoroznijih kazni za njezino kršenje. Do 10 milijuna eura za prekršaje (čl. 83. st. 4) te do 20 milijuna eura za teže prekršaje (čl. 83. st. 5.) ili, ako je ta svota viša, četiri posto godišnjeg globalnog prihoda.

Iako je u studenome prošle godine stupila na snagu Politika zaštite osobnih podataka u HŠ d.o.o. kao javni dokument koji iskazuje stav Hrvatskih šuma d.o.o. o postupanju s osob-nim podatcima svojih zaposlenika, ali i ostalih ispitanika,

pojavila se potreba za izradom, odnosno izmjenom internog akta koji će postupno propisati prikupljanje, obradu i zaštitu osobnih podataka u poduzeću, odnosno izmjenama starog Pravilnika o prikupljanju i obradi osobnih podataka u HŠ d.o.o. iz 2004. godine koji po mnogo čemu nije bio u skladu kako s Uredbom (EU) 2016/679 o zaštiti osobnih podataka, tako i s drugim zakonskim i internim aktima.

Novi Pravilnik uvodi mnoge nove pojmove te detaljnije propisuje prava i obveze kako zaposlenika, tako i drugih ispi-

Zaštita osobnih podataka

tanika vezano uz zaštitu i postupanje s osobnim podatcima. Odmah da na početku razjasnimo, pojam ispitanik odnosi se na pojedinca čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizrav-no. Dakle, ne radi se o osobi koja će biti ispitana ili koja ispituje iako korijen riječi možda upućuje na to te stvara zabunu kod svih onih koji nisu semantički upoznati s Uredbom.

Zaštita osobnih podataka ili kolokvijalno GDPR (skraće-nica od engleskog naziva General Data Protection Regulation) u poslovanju poduzeća nije u biti promijenila ništa, a promi-jenila je zapravo sve. Naime zaštita osobnih podataka provo-dila se i ranije (ili se barem trebala provoditi). Zakon o zaštiti osobnih podataka propisivao je više-manje sve odredbe kao i danas uz neke manje izmjene više tehničke prirode. Pa kako onda nitko nije bio spreman za Uredbu i njezinu provedbu? Kazne, represija ili narodski lupanje po novčaniku. Starim Za-konom nisu bile propisane novčane kazne zbog čega se zašti-ta osobnih podataka provodila kada su bili u pitanju zaposle-

Tekst: Irena DevčićFoto: Helena Jakobović

Stupio na snagu Pravilnik o obradi i zaštiti osobnih podataka u Hrvatskim šumama

Sastanak na temu zaštite podataka u Direkciji Hrvatskih šuma



Aktualno

Novom Uredbom o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske postavljeni su jasni kriteriji tko može dobiti zemljište u zakup te je omogućena pravna jednakost i šansa svima kojima je zemljište zaista i potrebno. Mogućnost da netko bez jednog grla stoke ili programa korištenja šumskog zemljišta dobije isto u zakup odlazi u zaborav.

nici, no u ostalim je dijelovima malo tko mario za to. Uredba je stvari izmijenila iz korijena propisavši neke od najrigoroznijih kazni za njezino kršenje. Do 10 milijuna eura za prekršaje (čl. 83. st. 4) te do 20 milijuna eura za teže prekršaje (čl. 83. st. 5.) ili, ako je ta svota viša, četiri posto godišnjeg globalnog priho-da. Pozamašan iznos…

Zbog toga se zaštiti osobnih podataka pristupilo ovoga puta vrlo ozbiljno te je GDPR donio mnoge promjene u postu-panju s osobnim podatcima. Zaštita osobnih podataka posta-la je ili barem polako postaje način života poslovnih organiza-cija. Osim tehničkih i organizacijskih rješenja, najzahtjevnija promjena u prilagodbi GDPR-u je svakako način razmišljanja samih zaposlenika o postupanju s osobnim podatcima. Po-slovanje po načelu „od viška glava ne boli“ ili „neka se nađe“ ili „oduvijek smo tako radili“ nije dovoljno dobar argument koji bi prihvatilo bilo koje nadzorno tijelo. Takav će se način poslovanja kažnjavati. Zato novi Pravilnik propisuje znatno manji set podataka koji zaposlenik daje prilikom zapošljava-nja naravno uz napomenu kako ostali podatci koje će tijekom radnog odnosa davati poslodavcu imaju svrhu ispunjavanja prava i obveza iz radnog odnosa i/ili Kolektivnog ugovora. Drugim riječima, svako „zašto“ mora imati obrazloženi i za-konski utemeljeni „zato“. Neke države već su iskoristile svoje ovlasti izricanja kazne pa je tako portugalsko tijelo za zaštitu podataka izreklo kaznu od 400 tisuća eura bolnici koja nije zaštitila kliničke podatke pacijenata čime su oni bili dostupni neovlaštenim osobama, austrijsko tijelo kaznilo je poduzetni-ka zbog kršenja pravila o video nadzoru u visini od 4.800 eura, a njemačko je tijelo izreklo kompaniji kaznu zbog napada hakera te neovlaštenog pristupa i otkrivanja osobnih poda-taka približno 330 tisuća korisnika uključujući lozinke i e-mail adrese. Do sada je možda ipak najpoznatiji francuski slučaj u kojemu je francusko regulatorno tijelo Google-u izreklo kaznu u iznosu od 50 milijuna eura.

U Hrvatskoj će možda jedan od prvih i poznatijih sluča-jeva biti onaj KBC-a Split i osobni podatci koji su javno izne-seni o saborskoj zastupnici i njezinom zdravstvenom stanju. Naime, Upravni sud donio je presudu kojom se potvrđuje rješenje AZOP-a o povredi prava na zaštitu osobnih podataka saborske zastupnice Mosta. Ako nakon završenog postupka pred Visokim upravnim sudom ova presuda postane pravo-moćna, AZOP će imati mogućnost, sukladno članku 45. Zako-na o provedbi Opće uredbe, izreći i prvu novčanu kaznu u RH od početka primjene Opće uredbe.

Opća uredba o zaštiti podataka donosi brojne izazove koji se odnose na učinkovito upravljanje osobnim podatcima. Na svima onima koji na bilo koji način obrađuju osobne podatke velika je odgovornost da podignu razinu pravne i tehnološke zaštite pojedinca kako bi postigli zadovoljavajuće rezultate. Razmislite, kako biste htjeli da netko postupa s vašim osob-nim podatcima koje ste dali uz puno povjerenje, tako postu-pajte i s tuđim osobnim podatcima. I da, za kraj nije na od-met napomenuti kako je Pravilnikom o obradi i zaštiti osobnih podataka u HŠ d.o.o. propisano da su radnici dužni postupati s posebnom pažnjom s osobnim podatcima, a svako postu-panje koje dovede do povrede osobnih podataka predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Na sjednici održanoj 30. svibnja ove godine, Vlada je do-nijela Uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Predmet zakupa jest šumsko zemljište koje nije

privedeno namjeni određenoj šumskogospodarskim planovi-ma, a može se dati u zakup na vrijeme do 10 godina. Kako je propisano Zakonom o šumama (Narodne novine, 68/18, 115/18), zakup se može osnovati u svrhu pašarenja, odmora, rekreacije i sporta, postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi, privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije bruto površine do 15 m2. Važno je istaknuti kako se ovom Uredbom po prvi put omogućava i zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase u energetske svrhe te razvoj bioekonomije.

Novom Uredbom dokinuta je praksa one prethodne pre-ma kojoj se od 2014. godine od zakupaca nije tražilo da ima-ju program korištenja šumskog zemljišta, kao ni da imaju stoku. Broj godina na koji će se zemljište moći dobivati u za-kup za ispašu stoke i razvoj turističke djelatnosti u ruralnim krajevima udvostručen je u odnosu na prethodnu Uredbu

Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

Nova pravila za poticaje - nema mjesta za „muljanje“

Objekt u kojem se prodaju domaći proizvodi predmet je nove Uredbe

Aktualno

Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

Nova pravila za poticaje - nema mjesta za „muljanje“

s pet na deset godina. Za zakup šumskog zemljišta u svr-hu pašarenja, osim visine zakupa, uvjet za odabir najboljeg ponuđača je taj da je pravna ili fizička osoba registrirana u Upisniku poljoprivrednika te da je vlasnik ili posjednik stoke. Najveća površina šumskog zemljišta u svrhu pašarenja koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup je 3,3 ha po uvjetnom grlu. To bi značilo da zakupac za 100 krava može dobiti 330 ha šumskog zemljišta umanjenog za posjed koji je u njegovom vlasništvu i koji je upisan u ARKOD sustav zemljišta pogodnog za pašarenje.

Da bi se dosadašnji korisnici, koji nemaju ugovor o pašarenju, mogli javiti na budući natječaj, prvo moraju podmiriti dugovanja koja imaju prema Hrvatskim šumama, a po osnovi korištenja šumskog zemljišta. Podatke o broju stoke posjeduje Ministarstvo poljoprivrede jer je sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Na temelju tih podataka utvrđivat će se broj uvjetnih grla za izra-čun budućih prava. Ugovori koji su sklopljeni do 2016. godine nisu u svojim odredbama imali za obvezu posjedovanje stoke, odnosno organiziranu stočarsku proizvodnju, a nakon isteka više nisu produžavani. Komentirajući novu Uredbu, ministar poljoprivrede Tolušić naglasio je kako se više neće moći do-goditi da netko bez jednog grla stoke dobije u zakup šumsko zemljište, niti će biti moguće da se u zakup dobiju zemljišta koja uopće nisu namijenjena niti prikladna za pašarenje, a koja su služila za izvlačenje poticaja.

Kod zakupa za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophod-nji, kandidati će morati biti registrirani za obavljanje poslova proizvodnje biomase te biti upisani u Upisnik proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji. Također, morat će do-kazati da imaju ugovorenu proizvodnju i isporuku biomase. Vezano za zakup šumskog zemljišta za turističku namjenu i sportsko–rekreacijske sadržaje, iz Ministarstva poljoprivrede javili su kako je zbog razvoja selektivnih oblika turizma interes veliki u cijeloj zemlji. Naime, turizam je grana gospodarstva koja se u Hrvatskoj najbrže razvija, ali i mijenja, sve u svrhu

pružanja što raznovrsnijih, boljih i kvalitetnijih usluga. Uredba stoga predviđa niz svrha kojima se može upotpuniti turistička ponuda određene lokacije u Hrvatskoj omogućujući manjim i većim gospodarskim subjektima pružanje različitih dodatnih usluga prema zahtjevima i potrebama klijenata. Primjerice, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje se zakup kioska i štandova na kojima se može izložiti čitava pa-leta domaćih zavičajnih proizvoda, od kozmetike napravljene od ljekovitog bilja do ukusnih prehrambenih proizvoda, kao što su med i propolis, domaći mesni proizvodi ili pak sirevi napravljeni od mlijeka pašnjačkih životinja. Time se razvija i ostvaruje direktan odnos s kupcima, omogućuje jednostav-nije poslovanje, ali i promovira kvalitetna hrvatska ponuda. Dakle, jedno veže drugo.

Sva šumska zemljišta koja će biti predmet budućih natječaja izuzetno su zanimljiva. U Lici i Dalmaciji vlada ve-liki interes za pašarenjem i ostvarivanjem zakupa šumskog zemljišta u svrhu turističke djelatnosti, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske potencijalni investitori zainteresirani su za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji za rad u zelenom sektoru gospodarstva, odnosno za proizvodnju biomase. Novi natječaji bit će raspisani uskoro, nakon što se obave sve potrebne analize dosadašnjeg raspolaganja i korištenja šumskog zemljišta, a koje su u završnoj fazi. Prvi natječaji planiraju se u nadolazećim mjesecima za pašarenje, sport, odmor, rekreaciju i sl., a za uzgoj biomase natječaji će krenuti od jeseni.

Ovom Uredbom Ministarstvo poljoprivrede želi osigura-ti pravnu sigurnost i jednaku šansu svima kojima je zaista potrebno šumsko zemljište uz obvezu plaćanja minimalnih naknada. Hrvatske šume zadužene su za raspisivanje javnih poziva za zakup šumskog zemljišta, obradu budućih pristi-glih prijava te izdavanje ugovora za zakup. Također, Hrvatske šume pokrenut će naplatu za dosadašnje korištenje šumskog zemljišta svim korisnicima koji nisu imali važeće ugovore i nisu plaćali zakupninu.

Tekst: Helena JakobovićFotografije: internet

U Lici i Dalmaciji veliki je interes za zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja



Događaji

Šume u Hrvatskoj prirodno su bo-gatstvo i ekosustav koji obiluje bioraznolikošću. Ovim vrijednim resursom Hrvatske šume gos-

podare prema načelima potrajnosti i održivosti čime se osigurava opstojnost šume, odnosno prirodna ravnoteža te njeno očuvanje za buduće generacije. Šumarstvo i povezani sektori važan su kotač u razvoju ruralnih dijelova Hrvat-ske pa je sve češće ulaganje i financiranje u određene aktivnosti poput ulaganja u šumarsku infrastrukturu, konverziju de-gradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura, uspostavu i uređenje poučnih staza i vidikovaca, marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda i sl. Sve na-vedeno uvršteno je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Hrvatske šume željele su u narednom razdoblju staviti naglasak na učinkovitu upotrebu šumskog resursa te značajno povećati postotak iskorištavanja posje-čene drvne mase ulaganjem u šumarsku opremu i tehnologiju, ali uz zadržavanje temeljnog načela gospodarenja, a to je prirodna obnova šuma i njeno očuvanje za budućnost. Hrvatske šume ne samo da imaju potencijal u promicanju obnov-ljivih izvora energije s ciljem aktivnog doprinosa održivom razvoju, već i odgo-vornost u tom segmentu gospodarenja. Zbog toga je snažan poslovni iskorak ula-ganja u najsuvremeniju šumarsku teh-nologiju za pridobivanje biomase, gdje šumski otpad postaje vrijedna sirovina bez povećanja razine sječe, bio logičan pomak u poslovanju ovog trgovačkog

društva. Šumski otpad (ostatci sječe, gra-njevina, neiskoristivi dio krošnje, kora, stabla malog promjera) čini oko 25 % ukupne bruto drvne mase godišnje, a do sada se ostavljao u šumi zbog nedostatka tehnoloških rješenja. Biomasa, pogotovo ona drvna, igra ključnu ulogu među ob-novljivim izvorima energije, posebno u okruženju izdašnih potpora koje su čla-nice Europske unije, pa tako i Hrvatska, odobravale ulagačima za proizvodnju energije iz drva u energanama, tzv. koge-neracijama. Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume učinile su važan poslovni potez u odnosu prema drvnoj masi koja im je dana na upravljanje i to kroz niz no-vih investicija u šumarsku opremu i teh-nologiju, a koje su započele krajem 2018. i početkom 2019. godine nabavom dva

Nabava 8 kamiona za prijevoz drvne sječke

Nastavljena investicija Hrvatskih šuma u zeleni sektor

U prodajno-servisnom centru tvrtke Auto Hrvatska d.o.o. u Hrvatskom Leskovcu održana je svečana primopredaja 8 MAN-ovih kamiona s prikolicom s pomičnim dnom za prijevoz drvne sječke, a kojoj je nazočio i ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić. Nastavak je to ulaganja Hrvatskih šuma d.o.o. u sektor takozvane zelene energije, a koji je započet s ciljem povećanja postotka iskorištenja proizvedene drvne mase, doprinosa održivosti šumskog područja i pokretanju razvoja ruralnih područja Republike Hrvatske.

Tekst/foto: Helena Jakobović

Nova investicija Hrvatskih šuma


Događaji

tehnološki najsuvremenija samohodna iverača (stroja za usitnjavanje drvne bi-omase) na svjetskom tržištu. Njima se aktivirao potencijal šumskog otpada te osigurala nova dodana vrijednost pri-rodnog resursa. Usko vezano uz to, osi-gurani su preduvjeti za proizvodnju zele-ne energije, očuvanje okoliša, otvaranje novih radnih mjesta i ostanak stanovniš-tva u ruralnim područjima. U nastavku investicija u 2019. godini Hrvatske šume d.o.o. uložile su i u nabavu osam teglja-ča s poluprikolicama s pomičnim dnom

nizacije uz predstavnike Hrvatskih šuma nazočio je i potpredsjednik Vlade Repu-blike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je naglasio kako je nabava 8 kamiona s poluprikolicom s pomičnim dnom za prijevoz drvne sječke samo nastavak ulaganja u sektor zelene energije koje su Hrvatske šume započele s ciljem povećanja postotka iskorištenja proizvedene drvne mase i doprinosa održivosti šumskog područ-ja. Rekao je i kako je šumarstvo važan pokretač ruralnih prostora na području Republike Hrvatske te je u vezi toga do-nesena nova Uredba o zakupu šumskog zemljišta prema kojoj je po prvi puta omogućen zakup u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih vrsta kratkih op-hodnji za proizvodnju biomase za ener-getske svrhe te razvoj bioekonomije.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma istaknuo je kako će nova oprema pomo-ći u pridobivanju biomase koja će omo-gućiti proizvodnju obnovljive energije, očuvanje okoliša, ali i otvaranje novih radnih mjesta i ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

Cilj Hrvatskih šuma u budućim pla-niranjima je samostalno ili zajedno s lokalnom zajednicom i građanima raditi na uspostavi manjih sustava grijanja na šumsku biomasu u ruralnim i otočnim područjima izgradnjom ili rekonstruk-cijom komunalnih toplana i energana koje će služiti za potrebe grijanja javnih objekata - škola, vrtića, domova zdrav-lja. Nadovezujući se na to, glavni je cilj što bolje pozicioniranje u sektoru šum-ske biomase, održivo gospodarenje šumama te nastavak ulaganja u ovaj segment gospodarstva.

za prijevoz drvne sječke. Uz svaki iverač dolaze po četiri kamiona s prikoli-cama kako bi se posao organizirao na način da bude optimalan. Nave-deni strojevi nužni su za servisiranje obveza prema kogeneracijskim postrojenjima, kao i strateško opredjeljenje trgovačkog društva.

Svečana primo-predaja osam kamiona i osam poluprikolica s pomičnim dnom za prijevoz drvne sječke održana je 18. srp-nja u Hrvatskom Leskovcu. Putem javne nabave nabavljena su vozila koja slove kao „stručnjak za teške misije“. Njima će biti jednostavnije savladavati blatnjave šumske putove i strmi makadam te će našim dobro educiranim vozačima biti lakše obavljati poslove na pridobivanju drvne sječe, odnosno njenom izvože-

nju sa šumskog radilišta. Primopredaju predstavnicima Uprave Hrvatskih šuma izvršio je Mario Fabek, izvršni direktor za program gospodarskih vozila Poslovne grupe Auto Hrvatska, zaželjevši Hrvat-skim šumama d.o.o. nastavak ulaganja u kvalitetnu opremu s ciljem postizanja što boljih poslovnih uspjeha.

Svečanoj primopredaji ove napredne inovacije u segmentu šumarske meha-

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić

Zajednička fotografija

Sudionici primopredaje kamiona


Događaji

Austrijski kolege često dolaze na stručne ekskurzije na područjima kojima gospodare Hrvatske šume. Razlog tomu je dobra suradnja šumarskih institucija dvaju država, ali i činjenica da hrvatski šumari imaju veliki ugled među svojim europskim kolegama. Upravo je prirodno pomlađivanje šumskih sastojina nešto čime se imamo prilike dičiti, a to nam je potvrdio i Vladimir Čamba, glavna spona austrijskog i hrvatskog šumarstva.

Intervju Vladimir Čamba

Šumari iz austrijske Savezne države Koruške su krajem svibnja organizirali dvodnevnu stručnu ekskurziju na području UŠP Požega s temom prirodnog pomlađiva-nja hrasta kitnjaka. Na području UŠP Požega, Šumarija

Čaglin, rastu najkvalitetnije prirodne sastojine ove vrijedne vrste o kojima brinu zaposlenici Hrvatskih šuma, UŠP Pože-ga. Gosti iz Austrije imali su prilike vidjeti sve faze kitnjako-ve šume od izvrsno pomlađenih površina pa sve do visoke uzgojne šume i sjemenske sastojine. Austrijski kolege bili su jako zadovoljni viđenim jer u svojoj praksi nemaju prilike vi-djeti prirodno pomlađivanje ove vrste, stoga su im dobivene informacije dragocjene, a prema reakcijama prisutnih stručna ekskurzija bi se uskoro mogla i ponoviti.

Austrijski šumari u posjeti kolegama u Požegi

Pozdravni govor u Rasadniku Hajderovac održao je voditelj Marijan Aladrović, dok im je rukovoditelj proizvodnog odjela Milan Jurković na terenu dao osnovne informacije o šumama u sastavu UŠP Požega te o načinima gospodarenja. Osnovne informacije o Šumariji Čaglin dao je upravitelj Krunoslav Pavić.

Tijekom obilaska austrijski su kolege pod vodstvom revir-nika Vladislava Dvoračeka obišli pet točaka u GJ Južna Krndija čaglinska na kojima su mogli vidjeti sve faze prirodne obnove kitnjakovih sastojina: od mlade, izvrsno pomlađene kitnjako-ve šume preko kitnjakovih sastojina u kojima su odrađeni svi poslovi njege i čišćenja pa do pripremnog sijeka. Za kraj ih je stručna suradnica za uzgajanje Ljiljana Fliszar provela kroz sjemensku sastojinu gdje im je pojasnila radne procese. Au-


Vladimir Čamba

Obilazak uz stručno vodstvo djelatnika UŠP Požega



Događaji

strijske šumare dočekao je i Josip Dundović, prvi predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

Ekskurziju je organizirao šumarski stručnjak Vladimir Čam-ba, dugogodišnji dužnosnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i zaštite okoliša - Ministarstvu živo-ta, na molbu austrijske Poljoprivredne komore. Rođeni Đur-đevčanin prirodoslovnu gimnaziju i studij šumarstva završio je u Beču, a danas je zaposlen na mjestu voditelja Sektora za znanstvena istraživanja i edukaciju u šumarstvu. Kako često organizira stručne ekskurzije za austrijske šumare dobro je upoznat s problematikom i austrijskog i hrvatskog šumarstva, stoga smo prilikom posjeta UŠP Požega obavili kratki razgo-vor s njim. Možete li nam dati par osnovnih crtica koje obilježa-

vaju austrijsko šumarstvo? Kakav ugled uživa austrijsko šumarstvo u austrijskom društvu?

Najznačajnija obilježja austrijskog šumarstva su duga tradi-cija održivog gospodarenja šumama koja vuče korjene još iz davne Monarhije, visoki udio privatnih šuma (oko 80 %), do-bro razvijen sustav šumarskog obrazovanja i šumarske savje-todavne službe te važna uloga šumarsko-drvoprerađivačkog sektora u makroekonomskim značajkama - iza turizma na 2. mjestu. Nadalje, Austrijanci su itekako svjesni općekorisnih blagodati šuma koje predstavljaju važan čimbenik za život u alpinsko-brdskim područjima. Zaštita od lavina i bujica od presudne je važnosti za život u tim područjima, stoga može-mo reći kako austrijski šumari imaju veliki ugled u austrijskom društvu. Poznaju li austrijski šumari hrvatsko šumarstvo i

kakvo mišljenje imaju o njemu? Po čemu im je hrvatsko šumarstvo prepoznatljivo?

Mislim da poznaju poprilično, ali ne dovoljno. Mnogi po-znaju Lijepu našu već kao turisti, imamo dosta šumara-na-utičara, kao i lovaca. Svakako su slavonski hrast te vrijedne sastojine lužnjaka i kitnjaka ono što je najprepoznatljivije i što izaziva najviše oduševljenja. Te kvalitetne i vrijedne te dojmljive sastojine treba vidjeti i doživjeti. Mnogi kolege i ko-legice šumari iz Austrije poznaju slavonski hrast samo iz knji-ge. Profesor Hannes Mayer, na primjer, u svojoj čuvenoj knjizi Waldbau-Uzgoj šuma daje pregled areala širenja hrasta diljem Europe te karakterizira određena fitocenološka staništa i de-

finira ekološke parametre za uzgoj ovih vrsta. Međutim, kako bi se dobio pravi dojam o onom optimumu, potrebno je pro-studirati publikaciju Spačva profesora Dušana Klepca koju su Hrvatske šume, među ostalog, izdale i na njemačkom jeziku te vidjeti i obići taj jedinstveni dragulj šumarstva u Hrvatskoj. Osjetim da je interes za ovakvim stručnim ekskurzijama veliki te iz toga već mogu zaključiti da austrijski šumari suviše malo poznaju hrvatsko šumarstvo. Možete li povući nekakvu paralelu i usporediti au-

strijsko i hrvatsko šumarstvo?Evo, da odmah ostanem kod hrasta. Koje smo zaključke po-

vukli iz onoga što smo saznali i vidjeli na našoj ekskurziji: bitna razlika između austrijskog i hrvatskog uzgoja šuma hrasta leži u načinu pomlađivanja. Dok je u Austriji sadnja sadnica standar-dna metoda u obnovi, a sjetva žira, odnosno prirodno pomlađi-vanje više izuzetak nego pravilo, u Slavoniji je upravo obrnuto. Treba se međutim uzeti u obzir i činjenica da je hrast kao vrsta u austrijskim šumama zastupljena samo s 2 - 3 %, i to uglav-nom u istočnom dijelu Austrije, to znači u Štajerskoj i Gradišću, nešto manje i u Gornjoj Austriji. Šumari u Hrvatskoj sa zavid-nom umjetnošću, stručno i rutinski obnavljaju sastojine hrasta lužnjaka oplodnom sječom. Taj postupak pomlađivanja ovdje se primjenjuje već nekoliko stoljeća. Pravilnim prorjeđivanjem krošanja starih stabala započinje prirodno pomlađivanje.

Prednosti u odnosu na sadnju su sljedeće:• veća genetska raznolikost• neometan razvitak korijena• ne uvijek, ali često manji troškovi nego kod sadnje• manja opasnost od štete divljači• vidljivo kvalitetniji razvoj pomlađene šume. S kojim se problemima susreću austrijski šumari u

svome djelovanju? Koje izazove percipiraju kao najvažni-je u bliskoj budućnosti?

Kao u Austriji, pa tako i u Hrvatskoj skoro da više i nema vr-ste koja nije pogođena nekim abiotskim i biotskim štetnicima kao posljedica globalizacije i globalnih klimatskih promjena. To su najveći izazovi budućnosti kako za austrijske, tako i za hrvatske šumare. Za kraj, imate li kakvu preporuku za hrvatske šuma-

re kojom bi eventualno mogli poboljšati svoje gospoda-renje?

Kako smo mogli vidjeti, sada je pomlađivanje otežano jer hrast posljednjih desetljeća ne daje tako često plod kao rani-je. A i problemi s fiziološkim štetnikom hrastovom stjenicom (Corythucha arcuata) su evidentni. Ovdje bi uvelike mogle po-moći podignute sjemenske plantaže hrasta lužnjaka kako bi i u budućnosti bilo moguće osigurati pomlađivanje hrastovih šuma.

Austrijske šumare zanimali su i najmanji detalji

Pozdravni govor u Rasadniku Hajderovac


Događaji

Već tradicionalno, ukupno 167 sudionika iz 18 zemalja okupilo se početkom srpnja u Rigi, glavnom gradu Latvije, kako bi prisustvovali 14. Europskom kongresu šumarske pedagogije u organizaciji Latvijskih državnih šuma, Nacionalnog centra za obrazovanje Republike Latvije i Tehničkog sveučilišta u Rigi. Središnja tema ovogodišnjeg kongresa bila je Izgradnja mostova između šume i škola, odnosno kako povezati redovite školske programe s onima šumarske pedagogije te kako poboljšati suradnju učitelja i šumarskih edukatora.

Europski kongres šumarske pe-dagogije održava se svake godi-ne kao međunarodni forum za razmjenu informacija i iskustava

o šumarskoj pedagogiji te je mjesto susreta svih važnih sudionika iz široke mreže šumara, znanstvenika, pedago-ga, ekologa i svih ostalih dionika zain-teresiranih za edukaciju mladih o odr-živom razvoju. Ove godine održan je početkom srpnja u glavnom gradu La-tvije, Rigi, gdje se okupilo 167 sudionika iz 18 zemalja.

Zamjenik voditelja UNECE/FAO mre-že šumarskih komunikatora i direktor

14. Europski kongres šumarske pedagogije

Jedino edukacijom možemo postići zdravo društvo

Odjela za komunikaciju Latvijskih dr-žavnih šuma Tomass Kotovičs u uvod-nom je govoru naveo sve komunikacij-ske izazove s kojima se svakodnevno suočava i na nacionalnoj i na internaci-onalnoj razini. Latvija je zemlja površine nešto veće od Hrvatske (64.589 četvor-nih kilometara) koju nastanjuje 2 mili-juna stanovnika. Šumarstvo je jedna od najvažnijih gospodarskih grana i daje znatan doprinos održivom gospodar-skom razvoju zemlje s obzirom na to da su pilanski proizvodi glavni izvozni proizvodi. Šumski pokrov prostire se na 3,3 milijuna hektara, odnosno 52 %

Tekst: Ana Juričić-MusaFoto: JSC Latvia’s State Forests

površine zemlje, pri čemu je samo 0,5 % šuma prirodnog podrijetla, dok su osta-lo sađene šume. Glavne vrste drveća su bor, breza i smreka, a na svakog stanov-nika otpada 1,73 hektara šume. Latvijci su emotivno veoma vezani za šumu i u provedenim anketama svi se izjašnjava-ju kako jako vole odlazak u šumu, ali se ne mogu sjetiti kad su je zadnji puta po-sjetili. Poznato, zar ne?

Kako bi stanovništvu što bolje pri-bližili problematiku kojom se šumari bave, Latvijske su šume 2005. godine pokrenule program šumarske peda-gogije Upoznaj šumu kroz koji djeca i

Izgradnja da Vincijevog mosta

Događaji

učitelji putem brojnih aktivnosti koje se održavaju izvan učionica mogu steći nova znanja o šumi kroz vlastita osje-tila i iskustva. Dodatno, pokrenuli su portal Majka priroda (Mammadaba) koji promiče nastavu u prirodi. Štoviše, svaki školski razred ima priliku osvoji-ti Masterclass diplomu i sudjelovati u školskoj šumarskoj olimpijadi koja se odvija u Parku prirode Tervete. Cilj je šu-marske olimpijade potaknuti učitelje da u proces obrazovanja uključe i iskustva i znanja koja se mogu steći samo u šumi i prirodnom okolišu.

Za najmlađe korisnike osmislili su maskotu Pigman, borca za čišću šumu i pažljiv odnos prema okolišu. Glavna je poruka da se od šuma ne smije na-praviti svinjac, pa tako Pigman krstari šumama u posebno označenom vozilu i pozorno prati stanje čistoće šume, a čini se da to kod najmlađe populacije izazi-va pozitivne reakcije i doista ima učinka.

Kongres je otvorio direktor Nacio-nalnog centra za obrazovanje Repu-blike Latvije Guntars Catlaks predstaviv-ši novi latvijski kurikulum kojim se gradi most između škola i šume. Objasnio je taj pokušaj na temelju važnosti poveza-nosti znanja, vještina i stava. Naime, nije dovoljno imati znanje o nečemu jer nas to čini pukim promatračima ili kritičari-ma. Važno je imati i vještine koje će nam pomoći da primijenimo stečena znanja, a od presudne je važnosti pritom i naš stav koji bi ako želimo činiti pozitivne stvari, i sam trebao biti pozitivan.

Latvijski domaćini kongres su proveli kako je to već postalo uobičajeno – kao niz korisnih radionica i aktivnosti u ko-jima i pasivni sudionici nemaju mnogo izbora nego postati aktivni. Moglo se birati između radionica poput Geopro-storne tehnologije i šuma kao edukativni okoliš: primjer interdisciplinarne lekcije za 9. razred te Angažiranog šumskog škol-

skog dana – kako iskoristiti odnos mladih prema šumi, preko raznih dizajnerskih i stvaralačkih radionica s drvom i ostalim šumskim materijalom sve do radionice Kako izbjeći fake news o šumarstvu?. Za ovu je radionicu vladao veliki interes s obzirom na to da su svi sudionici potvr-dili veliki pritisak aktivističkih udruga i mnoštvo lažnih vijesti te iskrivljenih tumačenja u djelatnosti šumarstva u svojim matičnim zemljama. Nažalost, ovdje je rješenje dugotrajan proces rada i edukacija djece od rane dobi te nema čarobnog štapića kojim bi se one izbjegle.

Bavarski i slovački predstavnici iskoristili su ovu priliku da predsta-ve brošuru Doctor Forest autora Dir-

ka Schmechela izdanu zajedničkim naporima Bavarskog državnog šu-marskog instituta i Ministarske konfe-rencije o zaštiti šuma u Europi-Forest Europe growing life. Brošura obrađuje temu blagotvornog utjecaja šume na ljudsko zdravlje i nudi niz praktičnih pedagoških radionica i aktivnosti koje se mogu provoditi u šumi te dodatno naglasiti sve njezine koristi za čovje-ka. Šuma može biti mnogo toga – od dvorane za vježbanje, blagovaonice do apoteke, a posebno je u posljed-nje vrijeme popularan pojam „šumske kupke“. Ta praksa, poznata kao shinrin yoku, razvila se u Japanu tijekom 80-ih godina i danas čini temelj zdravstvene zaštite i liječenja u japanskoj medici-ni. Ideja koja se krije u srži ove prakse je vrlo jednostavna: ako osoba posjeti šumsko područje te njime opušteno hoda, doći će do umirujućeg, pomla-đujućeg i osnažujućeg učinka po nje-govo zdravlje.

Također, imamo sve više dokaza da izloženost prirodnom okolišu osigura-va optimalan razvoj djece. Nestrukturi-rana igra u šumi poboljšava motoričke sposobnosti djece, a znanstvenici su dokazali da pohađanje školskih sati na otvorenom prostoru dovodi do manje reakcije na stres u usporedbi s učenici-ma koji su iste nastavne sadržaje slušali u zatvorenim učionicama. Stoga, želimo li dobro svojoj djeci stvorimo im što više zelenih učionica! Iskustva za to nam ne nedostaje.

Pigman u akciji

Dirk Schmechel predstavlja brošuru Doctor Forest

Matematičke vježbe: mjerenje uspješnosti obnove

Kako izbjeći „fake news“ o šumarstvu?Za ovu je radionicu vladao veliki interes s obzirom na to da su svi sudionici

potvrdili veliki pritisak aktivističkih udruga te mnoštvo lažnih vijesti i iskrivlje-nih tumačenja u djelatnosti šumarstva u svojim matičnim zemljama. Nažalost, ovdje je rješenje dugotrajan proces rada i edukacija djece od rane dobi te nema čarobnog štapića kojim bi se one izbjegle.



Hrvatske šume tijekom proteklih mjeseci proizvele su i svojim klijentima isporučile veći dio ugovorenih količina te se situacija na tržištu drvom stabilizirala. Pritisak na hrast u usporedbi s proteklim godinama ipak se smanjio, no zbog ubrzanih klimatskih promjena dolazi do katastrofalnih posljedica za šumu i okoliš do te mjere da je ugrožen opstanak pojedinih vrsta drveća, ponajviše poljskog jasena.

U organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i udruge CRO-BIOM 3. i 4. lipnja održana je 16. Drvno-tehnološka konferencija na kojoj su aktivno sudjelovale i Hrvat-ske šume d.o.o. Tradicionalno sektorsko okupljanje u

Opatiji okupilo je 300 važnih drvoprerađivača, šumara, poli-tičara, predstavnika institucija, akademskih stručnjaka i broj-ne predstavnike medija. Konferenciju je u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović otvorio Vuko-varsko-srijemski župan Božo Galić. Na otvorenju konferencije predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić izjavio je da su Hrvatske šume tijekom proteklih mjeseci pro-izvele i svojim klijentima isporučile veći dio ugovorenih ko-ličina te da se situacija na tržištu drvom stabilizirala. Pritisak na hrast u usporedbi s proteklim godinama ipak se smanjio tako da su se pojavili čak i tržišni viškovi koji su ponuđeni na licitacijama te su i kupci koji nemaju ugovor bili u prilici kupiti sirovinu. Naglasio je da zbog ubrzanih klimatskih promjena dolazi do katastrofalnih posljedica za šumu i okoliš do te mje-re da je ugrožen opstanak pojedinih vrsta drveća, ponajviše poljskog jasena.

Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Voji-nić kazao je da su napokon dodana vrijednost, inovacije i nove tehnologije u fokusu drvoprerađivačkog i šumarskog sektora, što je značajan napredak u odnosu na prethodne godine kada se na skupovima prvenstveno raspravljalo o sirovini i cijenama. Pohvaljena je suradnja s Hrvatskim šu-

16. Drvno-tehnološka konferencija

Događaji

Smanjio se pritisak na hrast

mama kao glavnim partnerom jer je ostvareni dijalog urodio Pismom razumijevanja i uvođenjem reda i transparentnosti u raspodjelu sirovine.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak zahvalio je drvoprerađivačima na naporima koje ulažu kako bi ovaj sektor i u domaćem gospodarstvu postao adekvatno prepoznatljiv, a posebnu zahvalu izrazio je zbog svih ljudi koje su drvoprerađivači zaposlili i kojima isplaćuju plaće, a njih je preko 30.000. Također je poručio kako su politike dužne sluša-ti gospodarstvenike u kreiranju i provođenju zakona.

Proizvodnja energije iz drva dobiva važno mjesto u provođenju zajedničke klimatske politike EU-a. Predsjednik udruge CROBIOM Davor Zec istaknuo je kako se navedena udruga zalaže za porast upotrebe drveta kao energenta. Bio-masa može osigurati sigurnost opskrbe energijom iz obnov-ljivih izvora, ali i razvoj gospodarstva zapošljavanjem na rural-nim područjima, kazao je pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić te najavio kako ministarstvo in-tenzivno radi na podzakonskim aktima, što uključuje konzul-tacije za energetsku strategiju te uvođenje premijskog susta-va za obnovljive izvore energije do kraja ove godine. Ključna poruka konferencije provlačila se kroz sve rasprave, a glasi da država treba prepoznati drvnu industriju kao stratešku gos-podarsku granu i pomoći joj da se nesmetano razvija.

Drugi dan konferencije održana je zajednička tematska sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Odbora

Tekst: Ana Juričić – MusaFoto: Hrvatski drvni klaster

Tematska sjednica


za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Slo-venskog parlamenta na kojoj se govorilo o posljedicama i štetama uslijed prirodnih nepogoda u šumama u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji te planiranju zaštite šuma u budućnosti. U ime Hrvatskih šuma sjednici su prisustvovali predsjednik Upra-ve Krunoslav Jakupčić, član Uprave Ante Sabljić, rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc, rukovoditelj Službe za proi-zvodnju i razvoj Mladen Slunjski te direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar, koji je održao prezentaciju o utjecaju klimatskih promjena na hrvatsko šumarstvo. Nakon toga su slovenski kolege šumari prikaza-li probleme s kojima se suočavaju zbog najezde smrekovog potkornjaka nakon ledoloma 2014. godine te posljedice kata-strofalnih vjetroizvala izazvanih orkanskim jugom krajem 2017. godine.

Nakon konstruktivne rasprave zaključeno je da prirodne nepogode ne poznaju granice i da probleme izazvane kli-matskim promjenama možemo lakše riješiti međusobnim udruživanjem znanja i iskustva, kao i snažnijim uključiva-njem znanstvenih institucija. Nakon sjednice održan je i

terenski obilazak na području UŠP Delnice prilikom kojega je slovenskim kolegama prikazana sanacija odsjeka pogo-đenih vjetroizvalama te su prikazane smjernice gospodare-nja medvjedom na području delničke podružnice Hrvatskih šuma.

Član Uprave Igor Fazekaš Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić

Član Uprave Ante Sabljić (u sredini)

Obilazak pogona

Događaji



Događaji

Projekt Oak protection iznjedrio je brojne koristi, a što je najvažnije priznanje mu je odala i Europska komisija kao primjer dobre prakse i suradnje te jer podržava kohezijsku politiku Europske unije.

Rasadnik Gajić nadomak Našica bio je domaćin završ-ne konferencije zajedničkog projekta Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, UŠP Našice i Mecsekerdő Zrt. Pécs koja se održala u utorak 11. lipnja. Projekt pod nazivom Za-

štita hrasta lužnjaka u pograničnom području (Oak protection)

Završna konferencija projekta Oak protection

Rezultati projekta od koristi i za stručnjake i za javnost

ukupne vrijednosti 650 tisuća eura financiran je iz sredstava Prekograničnog programa Hrvatska – Mađarska.

Riječ je o projektu koji je za cilj imao zaštitu prirodnih lu-žnjakovih šuma kroz procese potrajnog gospodarenja uspo-stavljanjem mjernih stanica koje će davati egzaktne podatke potrebne kako bi se očuvala prirodna hrastova šuma s obje strane granice. Projektom su postavljeni digitalizirani sustavi mjernih stanica podzemnih voda s obje strane koji će poslužiti u analizi podataka o podzemnim vodama, a čime će šumarski stručnjaci dobiti bolji uvid u prirodne i klimatske faktore te će sukladno tome moći povući i konkretnije poteze na terenu. Posljedično, to će doprinijeti boljoj zaštiti prirodnih fenomena autohtonih šuma.


Konferencija održana u prostorijama Rasadnika Gajić



Događaji

Konferenciji su nazočili voditelj Uprave šuma Mecsekerdő Zrt. Pécs Keszi László, voditelj UŠP Našice Vlado Keglević, rav-nateljica Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog Sa-nja Perić te gosti suradnici iz Hrvatske i Mađarske.

Konferenciju je uvodnim riječima otvorila Nataša Rap, vo-diteljica projekta za UŠP Našice, a pozdrave je uputio i voditelj našičke podružnice Vlado Keglević naglasivši višegodišnji trud oko prikupljanja i obrade podataka zaposlenika Hrvatskih šuma te kako je konačna informacija spremna za korištenje u gospo-darstvu i razvoju šumarske znanosti. Pozvao je sve kolege da

se što je više moguće uključe u EU projekte jer su nam brojne autohtone vrste, poput hrasta, jasena i smreke, ugrožene.

Projekt Oak protection jedan je od 54 projekta odobrenih u prvom krugu financiranja Interreg Mađarska – Hrvatska. Uku-pno je bilo prijavljeno 207 projektnih prijedloga, a njih 20 za komponentu 2.2.1. Održavanje ekološkog diverziteta u preko-graničnom području. – izjavila je programska menadžerica iz odjela prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska Andrea Kakas i poželjela mnogo zajedničkih projekata te dugoročnu suradnju Uprava.

Nataša Rap Vlado Keglević Kiss Milan

Dr. sc. Ivo Pilar Marton Korda Stjepan Dekanić

Događaji

Sažetak projekta prisutnima je prezentirao Kiss Milan, voditelj projekta u Mecsekerdőu, istaknuvši kako su svi opći ciljevi iz projekta ostvareni te je izgrađen sustav monitoringa podzemnih voda mrežom meteoroloških postaja postavljenih na kritičnim mjestima. Poseban naglasak bio je na suzbijanju invazivnih vrsta o čemu je prikazan kratki video uradak. Od invazivnih vrsta najviše se govorilo o bagremu, jasenu i, na-dasve, čivitnjači kao najagresivnijoj vrsti, pogotovo na mađar-skoj strani.

Sonde su u potpunosti digitalizirane i šalju podatke svakih 30 minuta čime se stvara puno veća baza podataka od dosa-dašnje mreže piezometara do kojih je bilo potrebno dva puta tjedno fizički doći i očitati ih. Time će se uštedjeti kako na vre-menu, tako i na gorivu potrebnom za dvotjedni obilazak.

Kao rezultat projekta izrađena je mobilna aplikacija za širu javnost kojom se građani mogu informirati o invazivnim vr-stama, ali i aktivno se uključiti u njihovom suzbijanju tako da uz pomoć fotografije pošalju koordinate mjesta pronalaska neke od invazivnih vrsta te na taj način i sami pripomognu projektu.

Informacije mogu koristiti i stručnjaci pomoću metodičnog upitnika pomoću kojeg mogu doći do informacija koje ih za-nimaju.

Uslijedila su predavanja temeljena na podatcima dobi-venima za vrijeme trajanja projekta.

Prvo u nizu održao je dr. sc. Ivo Pilaš s Hrvatskog šumarskog instituta u kojem je predstavio prekogranični sustav monito-ringa podzemnih voda i WEB GIS mreže istaknuvši kako su klimatske promjene sve veći zajednički problem gdje dolazi do poremećaja u vodnom režimu koji utječe na hrast lužnjak. Naglasio je kako je u sklopu projekta aktiviran i web GIS sustav za koji je zadužen Geodetski fakultet u Zagrebu.

Uslijedilo je predavanje Martona Kordea sa Šumarskog fa-kulteta Sveučilišta u Šopronu, Mađarska na temu Zaštite šum-skih ekosustava: suzbijanje invazivnih vrsta u šumarskoj praksi. Prenio je praksu mađarskih kolega i podatke dobivene istraži-vanjem te je zaključak kako invazivne vrste ne djeluju negativ-no samo na ekosustave, već i na zdravlje (alergije) te na gos-podarstvo rekavši kako je u EU samo u 2009. godini utrošeno 12 milijardi eura na rješavanje problema invazivnih vrsta, a taj iznos progresivno raste iz godine u godinu.

O klimatskim pritiscima i mogućnostima adaptivnog gos-podarenja lužnjakovim sastojina iz primjera Šumarije Koška govorio je Stjepan Dekanić iz tvrtke Perceptives pojasnivši problematiku na primjeru jedne od šumarija koje djeluju unu-tar UŠP Našice.

Konferencija je završila s voditeljicom projekta Natašom Rap i primjenama rezultata projekta Oak protection koja je istaknu-la kako je Europska komisija odala priznanje i pohvalila projekt Oak protection kao primjer dobre prakse i suradnje te koji po-država kohezijsku politiku Europske unije. Šumari ulažu mnogo truda kako bi sačuvali ekosustave ovakvima kakvi jesu, no po-nekad izostane interes javnosti o njihovim aktivnostima. Želja je da se ovaj projekt u budućnosti nastavi u obliku suradnje i s drugim podružnicama Hrvatskih šuma u graničnom području, a bilo bi dobro uključiti i institucije koje se brinu o vodama kako bi sustav zaštite prirode bio sveobuhvatan.

Djeca i mladi iz čak 29 institucija iz čitave Hrvatske doš-li su 23. svibnja u HŠI kako bi vidjeli, čuli i okušali se u nečem novom, stekli nove spoznaje i usavršili znanja. Pristigli su iz Zagreba, Sesveta, Kravarskog, Karlovca,

Crikvenice, Vinkovaca, Otočca, Brod Moravica, Sopja, Kopriv-nice, Virovitice, Krašića, Klinča Sela i Jastrebarskog (s pripada-jućim područnim školama Cvetković, Volavje, Čeglja, Desinec i Domagović). Ove je godine događanje postalo međunarodno jer su u programu sudjelovali i studenti Biotehničkog fakulte-ta – Univerziteta u Bihaću predvođeni dekanom dr. sc. Husei-nom Vilićem. Svi su oni imali doista valjani razlog za dolazak. Znanstvenici čiji svakodnevni radni zadatci nalažu složena promišljanja uspješno su prilagodili izlaganja svakom uzra-stu zasebno. Pripremili su čak 14 radionica koje su obuhvatile sve grane šumarstva, kao i bogati program popratnih sadržaja kao što su filmske projekcije, posterska izlaganja i demonstra-cije upravljanja dronom. Velika vrijednost svih prezentacija je interaktivnost jer je to dokazano najbolji način učenja. Uz to organizatori su se pobrinuli za opušteno ozračje koje je jed-nako važno za upijanje novih znanja, a što je jedan od razloga velike posjećenosti. Osim njih samih, dobroj atmosferi dopri-nijelo je zeleno okruženje u kakvom se održavao veliki broj radionica i lijepo vrijeme.

9. Dan otvorenih vrata HŠI-a

Ovogodišnja tema drveće – spomenici prirodeDan otvorenih vrata očito je prepoznat kao korisno edukativno događanje. Iz godine u godinu sve je više mladih posjetitelja, a ove je godine došlo oko 900 djece i mladih iz cijele Hrvatske. Organiziraju ga znanstvenici Hrvatskog šumarskog instituta čije je sjedište u gradu Jastrebarsko u suradnji s lokalnim institucijama i uz podršku šumarskih institucija među kojima su i Hrvatske šume.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Ovako se mjeri stablo


Na radionici posvećenoj ovogodišnjoj temi, Drveću – spomenici prirode objašnjavalo se kako se čuvaju geni stabala koja predstavljaju prirodnu i kulturnu baštinu. Riječ je o uz-goju njihovih klonova metodom cijepljenja plemki na pripre-mljene podloge. Postupak se provodi u sklopu višegodišnjeg projekta HŠI-a, točnije Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo pod vodstvom dr. sc. Mladena Ivankovića. Neka od tih stabala zaštićena su sukladno Zakonu o zaštiti prirode, npr. gupčeva lipa. Na stara su stabla tijekom čitavog Dana otvorenih vrata podsjećale lijepe prigodne maji-ce koje su nosili domaćini, a prikazivale su drveće – spomeni-ke s ucrtanim srcima.

Radionicama je obuhvaćen čitav životni ciklus stabla te su mladi posjetitelji imali priliku čuti o važnosti poznavanja svojstava tla, medija u kojem započinje život kao nevidljiva sjemenka. Naučili su da neke vrste stabala mogu uspijevati u kiselim tlima, a neke (manji broj) u lužnatima ili neutralnima. Kako bi im u dugoročnom sjećanju ostao pojam pH vrijedno-sti, pokušavali su je odrediti pomoću indikator papira u raznim tekućinama.

Jedna je radionica bila posvećena raspoznavanju vrsta sjemena, druga procesu od prikupljanja, preko dorade pa do skladištenja, isporuke i proizvodnje sadnica, a treća pravilnoj sadnji sadnica. Još jedna radionica posvećena prikupljanju sjemena u svrhu razmnožavanja, ali i uzoraka grana u svrhu utvrđivanja prisutnosti bolesti i štetnika demonstrirana je pe-njanjem na veliko hrastovo stablo. Imala je jasnu poruku kako je za taj zadatak nužno nošenje zaštitne opreme.

Više je radionica bilo posvećeno zdravstvenom stanju stabala, odnosno šuma. Mladi su posjetitelji mogli vidjeti na koje se načine determiniraju i identificiraju uzročnici bolesti i šteta u fitopatološkom i DNA laboratoriju. Imali su se prili-ku okušati u određivanju postotka osutosti krošanja. Naučili su ponešto o odnosima gljiva i kukaca koji mogu biti anta-gonistički ili simbiotski. Naučili su da određene gljive mogu zaraziti i uništiti određene kukce, a neke vrste vektorskih ku-kaca zaraziti stablo domaćina gljivama koje prenose. Radio-nica Mali tečaj o šumskim požarima organizirana u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Grada Jastrebarsko privukla je najmlađe posjetitelje. Osobito im je bilo privlačno popeti se u vatrogasno vozilo, a jednako tako i okušati se u gađanju

mete vodom iz naprtnjače. Radionica je uključivala i teorij-sko znanje o tome što su šumski požari, kakvih vrsta ima, što i tko ih uzrokuje te kako se treba ponašati da se spriječi njihov nastanak.

Na praktičnoj radionici posvećenoj inventarizaciji šuma na-učili su koji se sve parametri stabla mjere i kako se na temelju dobivenih podataka izračuna volumen stabla.

Radionica vezana uz aktualnu problematiku ugroženosti glavnih vrsta drveća uslijed klimatskih promjena održavala se u Laboratoriju za kulturu tkiva. Tu je demonstrirana metoda proizvodnje sadnog materijala kloniranjem iz vršnih pupova. Metoda se izvodi u sterilnim uvjetima kako bi se osiguralo da je sadni materijal oslobođen štetnih organizama. Genetičari u HŠI-u provode ga s ciljem očuvanja genofonda hrasta, jasena i drugih ugroženih vrsta.

Posjetitelji su razne korisne i zanimljive informacije mogli doznati i od predstavnika gostujućih institucija: JU za upravljanje zaštićenim područjima Krapinsko–zagorske župa-nije, NP Sjeverni Velebit, Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak, DVD Jastrebarsko i Saveza izviđača Hrvatske koji je predstavio svoju veliku akciju pošumljavanja Boranka.

U sklopu Dana otvorenih vrata organiziran je natječaj likov-nih radova na temu šume za djecu vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta. Najuspješniji su radovi bili izloženi u predvorju cen-tralne zgrade, a natjecatelji nagrađeni. U skladu s ovogodiš-njom temom, djeci čiji su radovi ocijenjeni kao najuspješniji, podijeljene su sadnice klonova gupčeve lipe. Druga nagrada bile su sadnice klonova velike bukve iz jaskanskog perivoja Erdödy, a treća jedan od 50 kultivara japanskog javora iz bo-gate ponude rasadnika HŠI–a. Nagrade su uručivali ravnatelji-

ca HŠI–a dr. sc. Sanja Perić, doktorandica Anđelina Gavranović i predstavnik grada Jastrebarsko Ivan Batušić.

Dodjeli nagrada prethodilo je obraćanje prisut-nima ravnateljice HŠI-a dr. sc. Sanje Perić. Kazala je kako je cilj događanja senzibilizacija javnosti svih uzrasta koji žele saznati nešto više o šumar-stvu i djelatnostima kojima se bavi HŠI. Pozdravila je pokrovitelje i institucije koje su podržale Dan otvorenih vrata: HŠD, HKIŠDT, domaćin grad Ja-strebarsko, Turističku zajednicu grada Jastrebar-sko te predstavnike koji su aktivno sudjelovali, policijske službenike grada Jastrebarsko na čelu s načelnikom i zaposlenike Doma zdravlja Jastre-barsko. Ravnateljica je izrazila veliko zadovoljstvo postignutim.

Kakvog sve sjemena ima

Dodjela nagrada

Događaji



Događaji

Zvuči gotovo filmski ono što se događalo sredinom lipnja oko Lovačkog doma Muljava. U noći s 16. na 17. lipnja područje Petrove gore pogodilo je olujno nevrjeme koje je uzrokovalo bujice na potocima Velika i Mala Radonja koji se spajaju nizvodno od Muljave. Idućeg je dana Petrova gora proglašena Međunarodnim parkom tamnog neba da bi filmski scenarij završio proglašenjem LD Muljava jednim od 100 najboljih restorana u Hrvatskoj.

Gotovo nestvarno zvuči priča djelatnika Lovačkog doma Mu-ljava i situacije koje su prolazili sredinom lipnja kada su do-

slovno put od očaja do ponosa prošli u dva dana. Za sve je zaslužna jedna oluja, Međunarodna udruga za tamno nebo te priznanje koje je želja svakog hrvatskog ugostitelja. No, krenimo redom…

U noći sa 16. na 17. lipnja ciklona koja se formirala nad središnjom Hrvatskom istresla je sav svoj sadržaj nad Petrovom gorom uzrokujući pri tome bujice koje su dovele do naglog dizanja potoka Velika i Mala Radonja čije tokove spaja maleno umjetno jezero nekih 300 m ni-zvodno od Lovačkog doma Muljava. Bu-jice su svom silom udarile na to područje uzrokujući veliku štetu na objektima Lo-vačkoga doma i oko njega te uništava-

Muljava - od trnja do zvijezda

Nevjerojatan lipanjski tjedan kod LD Muljava

jući prometnice do neprepoznatljivosti. Potok Velika Radonja napravio je štetu na velikoj nadstrešnici koja je služila za organizaciju raznih događaja, a izme-đu ostalog stradali su podnica, ograda, stolovi i klupe, šank, drvene vrtne gar-niture, prostor za roštilj, kao i ražanj koji se pokreće snagom vode. Stradala je i statika objekta, a veliki broj inventara još uvijek se nalazi na dnu jezera iako su djelatnici veliki dio toga izvukli na suho. Hrvatske šume prijavile su ukupne štete od 1,5 milijuna kuna.

Osim restorana, stradala je i turistička infrastruktura. U potpunosti je uništena poučna staza za osobe s posebnim po-trebama Kraljev put koju je bujica do-slovno premjestila i porazbacala uzduž ceste, a stradala je i poučna staza Rimski put. Prometnica prema partizanskoj bol-

nici uništena je do neprepoznatljivosti i njome se više ne može prometovati.

Cesta prema vrhu Petrove gore gdje se nalaze ruševine Pavlinskog samosta-na, Bakićev spomenik i grob kralja Petra Svačića devastirana je te je na pojedinim dijelovima voda odnijela asfalt i dijelove ceste. Prema informacijama iz Županij-skih cesta Karlovačke županije, sanacija će biti skupa i zahtjevna.

I kada je djelatnike ujutro dočekao sav taj očaj, nada se probudila s infor-macijom koja ih je razveselila 17. lipnja, a to je da je područje Petrove gore, na-kon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode u organizaciji astronom-skog društva Beskraj, službeno progla-šeno Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne

Tekst: Goran VincencFoto: Dijana Benko, Oliver Vlajnić, Goran Vincenc

Kaos koji je uzrokovala bujica

udruge za tamno nebo - International Dark-Sky Association (IDA), što područje Petrove gore čini prvim i jedinim takvim parkom u Hrvatskoj. Veliku ulogu u pro-glašenju odigrale su i Hrvatske šume. Ova vijest itekako je važna zbog razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Proglaše-nje Međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao pri-rodnog ritma izmjene dana i noći. Petro-va gora nalazi se relativno blizu Zagreba, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utje-caj svjetlosnog onečišćenja smanjen te predstavlja odličnu priliku za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najsta-rijom znanosti na svijetu, astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popu-larnim „star partyima“, a svake se godine u kolovozu organizirano promatraju ljet-ne zvijezde padalice, popularne „Suze sv. Lovre“. Naravno, veseli to i djelatnike Mu-ljave koji će od ovakve promocije sigurno imati veliku korist.

„Ludi tjedan“ djelatnici LD Muljava zaključili su nagradom! Naime, 18. lipnja

djelatnike je obradovala vijest kako su i ove godine uvršteni u 100 najboljih re-storana u Hrvatskoj, što LD Muljava pre-ma ugledu te kvaliteti ponude i usluge svakako zaslužuje.

U organizaciji kluba Gastronaut, turi-stička zajednica svake godine organizira natjecanje na razini cijele Hrvatske, a LD Muljavi ovo je treće takvo priznanje u nizu i ukupno sedmo od kada se provodi ovo natjecanje.

Nagradu su u Rijeci od predstavnika Ministarstva turizma zaprimile Dijana

Benko i direktorica Sektora komercijal-nih poslova Ivana Mezak.

Naravno, ova nagrada bila je samo poticaj da obnova doma bude što brža. Odmah se krenulo u nabavu kamenog materijala i drvne građe te drvne galan-terije kako bi restoran mogao normalno funkcionirati. Sreća u nesreći jest što ce-sta do Muljave nije nastradala, nego tek nakon doma, što nije dovelo do pada broja gostiju. Restoran zbog dobre or-ganizacije nije bio zatvoren niti jedan jedini dan.

Poučna staza Kraljev put nakon oluje

Voditelj UŠP Karlovac Marin Svetić pregledava štete Dijana Benko i Ivana Mezak preuzele su nagradu

Događaji



Djelatnici su vrlo brzo očistili okoliš oko doma gdje je bujica nanijela velike količine mulja koji je uz veliku pomoć DVD Vojniće te JVP Karlovac očišćen u rekordnom roku. Dovezeno je i 100 kubika kamenog agregata kako bi se osiguralo tlo, putovi te narušena statika nadstrešnice. Oslobođen je i nužni dio prometnica kako bi se omogućila po-trebna prohodnost za potrebe daljnjih sanacija i tu su veliku ulogu odigrale ŽUC Karlovačke županije koji su također obećali sanirati sve putove, ali i konač-no asfaltirati cestu koja od LD Muljava vodi prema vrhu Petrove gore, što je od iznimnog značaja za cijeli kraj kako u turističkom, tako i u privrednom dijelu.

Od velike pomoći u sanaciji bila je općina Vojnić, dok je župan Karlovačke županije Damir Jelić obišao pogođeno područje i obećao pomoć kod obnove turističke infrastrukture.

Sve u svemu, sanacija okolice doma odrađena je rekordno brzo tako da su se najavljene svečanosti i proslave odr-žale bez problema.

Ostaje poraditi na turističkoj infra-strukturi bez koje nije moguće razvija-ti turizam, a kako turistički potencijal ovog područja raste, siguran sam da će se i obećanja lokalne samouprave ubrzo i realizirati.

Sanacija nadstrešnice

Lovački dom Muljava otvoren je cijelo vrijeme

Šteta je popravljena u rekordnom roku

Događaji


UŠP Slatina bila je domaćin prve međunarodne škole u šumi. Lo-vačka, kulturna i gastronomska udruga pečuško-baranjskih Hr-

vata i UŠP Slatina organizirale su petod-nevnu školu u šumi za djecu hrvatskog porijekla iz Pečuha. Ideja je bila da djeca kroz druženje sa svojim domaćinima uče i vježbaju hrvatski jezik te da steknu nova znanja o prirodi i šumama ovog područja.

Petnaestero djece u dobi od osam do dvanaest godina s dvije voditeljice smjestilo se u Planinarskom domu Jan-kovac koji im je pet dana bio baza za istraživanja, izlete i radionice.

Program te višednevne škole u šumi osmislila je rukovoditeljica Odjela za ekologiju UŠP Slatina Nataša Rap, a u realizaciju programa uključili su se upra-vitelji Šumarija Čačinci i Voćin Darko Ga-brić i Antun Rap sa svojim suradnicima.

Jutarnje smo sate provodili istražujući šume u okruženju. Na području Šumarije Čačinci u predjelu Gaj u šumi hrasta kit-njaka i običnog graba uzimali smo otiske kore i lišća. Sakupljali smo grančice, lišće i plodove koje smo kasnije upotrijebi-li na kreativnoj radionici. Da bismo što više djecu približili prirodi, pokazali smo im nekoliko zabavnih igara za koje smo koristili materijale iz okoliša.

Istraživanje okoliša nastavili smo sljedeći dan posjetom arboretumu Lisičine u Šumariji Voćin. Djeca su se upoznala s pojmovima botanički vrt i arboretum, njihovim značenjem i vri-jednosti koju imaju u očuvanju prirode i bioraznolikosti. I tu smo sakupljali ne-obične oblike listova i različite plodove pa su tako djeca vidjela različite vrste češera i naučila zašto na tlu ne možemo pronaći češer jele.

S prirodom oko Planinarskog doma Jankovac upoznali su ih djelatnici Parka

Događaji

Edukacija

Prva međunarodna Škola u šumi u UŠP Slatina

Mladi Mađari hrvatskog porijekla boravili su na području UŠP Slatina koristeći program Škole u Šumi, šuma u školi kako bi učili o prirodi i šumama vježbajući pri tome hrvatski jezik.

prirode Papuk koji su ih proveli pouč-nom stazom kroz okolnu šumu i ispod slapa Skakavac. Posjetili su i geološki spomenik prirode Rupnicu kod Voćina i razgledali neobične četverokutne i še-sterokutne stupaste stijene nastale kao posljedica stvaranja pukotina pri hlađe-nju magme na prolazu prema površini zemlje.

Šumarija Voćin organizirala im je večernje osmatranje divljači gdje su bili raspoređeni na čeke u grupama od po troje djece uz pratnju djelatnika šu-marije. Na kratkom uvodnom predava-nju djeca su mogla čuti koje vrste divlja-či ima u okruženju, koje su sve dužnosti

i obaveze lovaca u lovištu tijekom go-dine, na koji se način ponašamo u lovi-štu… U periodu od dva sata koliko su proveli na čekama pokazali su da znaju biti mirni i strpljivi pa su bili nagrađeni i velikim brojem divljači koju su vidjeli. Bilo je jelenske i srneće divljači, divljih svinja i lisica, a našao se tu i pokoji ježić.

Popodnevni sati bili su rezervirani za različite radionice. Djeca su se između ostalog upoznala s dječjom literaturom na hrvatskom jeziku vezanom uz šumu pa su tako na jednoj od radionica slu-šali priču Ivane Brlić Mažuranić Šuma Striborova. Uz pomoć voditeljica priča je prepričana na mađarskom jeziku, a za bolje razumijevanje poslužili smo se i ilustracijama koje smo prikazali na plat-nu. Na kraju su djeca svoj doživljaj priče prenijela na papir u obliku crteža likova koji su ih se najviše dojmili.

Na kreativnim radionicama koristi-li smo materijale sakupljene u prirodi i izrađivali razglednice, slike i različite ukrasne predmete. Djeca su od plasteli-na pokušala izraditi likove iz priča i živo-tinje koje su vidjeli u prirodi.

Zadnji smo dan našim malim gosti-ma dogovorili kupanje na bazenu u od-maralištu Crvenog križa u Orahovici.

Pet dana brzo je prošlo, družili smo se, zabavljali i svi ponešto naučili. Koli-ko se svidjelo djeci vidjeli smo kad su nas na rastanku pitali mogu li doći i slje-deće godine.

Tekst/foto: Nataša Rap

Učenje u prirodi kroz igru

Upoznavanje s dječjom literaturom

30 HRVATSKE ŠUME BROJ 264 | PROSINAC 2018.

Događaji

Jubilarno 20. Prvenstvo u tenisu za inženjere šumarstva i drvne tehnologije održano je tijekom 17. i 18. svibnja u sportskom centru Lenije u Vinkovcima. Organizator i glavni sponzor su Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnice Vinkovci. Nastupilo je šest žena i 46 muškaraca, većinom zaposlenih u Hrvatskim šumama, a uz njih su tradicionalno nastupili gosti iz Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Prvo mjesto po dvanaesti je puta osvojio kolega Andrija Vukadin iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Uprava šuma Podružnice Vinkovci poznata je po pre-krasnim i iznimno vrijednim šumama, ali i po njegova-nju tradicije umjetničkih i sportskih događanja. Jedno od tih događanja rezervirano je za aktivne igrače te-

nisa šumarske struke i njihove navijače. Riječ je o prvenstvu za inženjere šumarstva i drvne tehnologije neovisno o tome jesu li u radnom odnosu i u kojoj su tvrtki zaposleni, a pravo natje-canja imaju i zaposlenici Hrvatskih šuma koji nisu šumarske struke. Ovogodišnje je nadmetanje u spretnosti i brzini prote-klo u osobitom ozračju jer je dvadeseto po redu.

Prije samih natjecanja okupljene je sportaše i navijače po-zdravio upravitelj podružnice Damir Dekanić. Istaknuo je kako se ova natjecanja održavaju dugi niz godina, a veliki značaj takvih okupljanja jest kvalitetno druženje unutar struke. Pri tome je naglasio kako mu je osobito drago da druženje ima međunarodni karakter s obzirom na to da svake godine ugo-ste kolege iz Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Kazao je kako u vinkovačkoj podružnici pamte dobre godine kada je

na natjecanjima sudjelovalo preko sto igrača te kako im je cilj ponovno ostvariti toliku brojnost. Prisutne je zatim pozdravio vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić naglasivši da je upra-vo ovaj kraj centar šumarstva Hrvatske i ovog dijela Europe pa je logično da se ovakvi susreti šumara održavaju baš u Vinkov-cima. Poručio je kako je lijepo vidjeti šumare iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja koji će ovom prilikom izmijeniti iskustva i o svojoj struci porazgovarati u jednom neformal-nom druženju te izrazio nadu da će kući ponijeti lijepe uspo-mene iz Vinkovaca.

Natjecanje se odvijalo po švicarskom sustavu što znači da nema ispadanja iz turnira. U kategoriji dama prvo mjesto osvojila je Marta Blažičević iz Požege, dok je drugo mjesto osvojila Kaja Kandare iz Slovenije. Turnir gospode bio je podi-jeljen na dvije jakosne skupine. Prvo mjesto u A turniru osvojio je rukovoditelj Odsjeka za štetne organizme bilja i biljnih pro-izvoda Andrija Vukadin iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Vukadin se posebno ističe na ovim natjecanjima, a ovo mu je dvanaesto proglašenje pobjednikom turnira. Drugo mjesto osvojio je Jure Zajc iz Ogulina. U B turniru prvo mjesto osvojio je Zdravko Miklašević iz Slovenije, dok je drugo mjesto osvojio Dario Klančnik, također iz Slovenije. U kategoriji pa-rova prvo mjesto osvojili su Gordan Jelčić i Zvonimir Adžić iz Vinkovaca, dok su drugo mjesto osvojili Damir Nuić iz Požege i Zlatko Marić iz Vinkovaca. Utješni turnir ovog prvenstva osvo-jio je Gregor Danev iz Slovenije, dok je drugo mjesto osvojio Ivan Penava iz Požege.

Vinkovački šumari zaposleni u UŠP Vinkovci odlični su orga-nizatori i izvrsni domaćini što dokazuje ovaj jubilej i činjenica da se natjecatelji uvijek rado vraćaju na Lenije, točnije terene Teniskoga kluba Vinkovci.

Tekst: Marija Glavaš Foto: Ljerka Dujmić

Sudionici

Održano 20. jubilarno Prvenstvo u tenisu

Tradicionalno sportsko događanje u UŠP Vinkovci

Pobjednici turnira Andrija Vukadin i Jure Zajc

Pobjednice turnira Maja Blažević i Kaja Kandre


Događaji

VG fest

Velikogorički šumari primjer su odlične suradnje s lokalnom samoupravom i jedna od vodećih šumarija u obrazovanju najmlađih. Prije dva broja pisali smo o fantastičnom rezultatu u ekološkoj akciji Zelena čistka, a krajem svibnja šumarija je sudjelovala u ekološkoj akciji u sklopu VG festa na kojoj je sudjelovalo oko 300 djece vrtićke dobi.


Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, a u sklopu fe-stivala urbane kulture - VG festa, šumari iz Velike Gorice organizirali su jednu od ekoloških radionica za djecu predškolske dobi koja je održana u goričkom gradskom

parku pokraj Muzeja Turopolja. Ekološkoj radionici pod na-zivom Ne VGtiraj nego recikliraj odazvalo se pet subjekata te dvije samostalne umjetnice koje su održale radionice za šest dječjih vrtića s područja Velike Gorice. Teme s kojima su se go-rički vrtićanci susreli bile su gospodarenje otpadom, invazivne biljne vrste na području sliva rijeke Save, zelena optika, kako postati biolog na jedan dan te šumarska tema – najzastuplje-nije vrste drveća u šumama Turopolja, koju su zajedničkim snagama prezentirali revirnici Šumarije Velika Gorica Davorin Sila i Filip Koren. Njih dvojica su, uz sudjelovanje upravitelja

Na šumarskom štandu

Šumarija Velika Gorica sudjelovala je u ekološkoj radionici za vrtićance

šumarije Josipa Beuka, osmislili štand s info tablama lužnja-ka, kitnjaka, bukve, graba, jasena i johe te njihove rasprostra-njenosti na području Turopolja, ali i cijele Hrvatske te Europe. Djeca su mogla vidjeti i sadnice spomenutih vrsta, a kako bi im upotpunili doživljaj, šumari su od panjeva napravili male stolove i stolčice od navedenih vrsta na kojima su djeca doži-vjela godove, boju i koru. Po završetku festivala gorički šumari poklonili su po jedan komplet šumskog namještaja svakome od vrtića koji je sudjelovao na radionici.

Djeca su pokazala zavidno znanje


Uvijek nas razveseli kada prilikom posjete našim šumarijama naučimo nešto novo, a u Šumariji Ozalj ima se čemu radovati. Tu je stara zgrada u kojoj je interijer u potpunosti sačuvan, jela koja se spušta do 200 metara nadmorske visine i granica koja je veliki problem u gospodarenju šumama.

Radionica je nastala u sklopu EU projekta Pametno gos-podarenje otpadom te je okupila šest goričkih i područnih vr-tića, odnosno oko 300 predškolaraca. Mališani su bili raspore-đeni u 18 grupa koje su se rotirale svakih 10 minuta kako bi svatko od njih poslušao prezentacije vrijednih sudionika. Dje-ci su na interaktivan način predstavljene ozbiljne teme poput razvrstavanja otpada, naučili su mnogo o marljivom životu pčela u košnici, zasukali su rukave i primili se kistova i boja u li-kovnom dijelu, zaigrali lovice, upoznali se s raskošima biljnog svijeta te došli u doticaj s nekim od intrigantnih predstavni-ka carstva divljine. Svi vrtići koji su sudjelovali u radionicama izradili su haljine od plastike kojima su obukli stabla u parku kako bi ukazali na problem plastičnog otpada te probudili svijest kod građana o problemu odlaganja otpada općenito.

Unatoč kiši, odaziv vrtića bio je i više nego dobar.

Kako nam je rekla koordinatorica doga-đaja Meri Barišić, ovo je druga takva radionica, dok je prva takvog tipa organizirana prije dvije godine na Dan planeta Zemlje.

Festival urbane kul-ture VG fest organizira grad Velika Gorica u su-radnji s JU Zeleni prsten i Turističkom zajednicom Velike Gorice.

Šumski namještaj

Recikliranje otpada treba učiti od malih nogu

Haljina od plastike

Šumarija Ozalj smjestila se u sjeverozapadnom dijelu karlovačke podružnice Hrvatskih šuma. Gotovo cijelu zapadnu među šumarije tvori državna granica s Repu-blikom Slovenijom koja duboko „ulazi“ u središnji dio

tvoreći pri tome jednu od najčudnijih državnih granica na ovim prostorima. Južno je Šumarija Duga Resa, jugoistočno Šumarija Karlovac, istočno Šumarija Draganić, dok je sjeveroi-stočno Šumarija Krašić.

Ono što će vam prvo zapasti za oko prilikom posjete šu-mariji jest neobična stara zgrada šumarije izgrađena davne 1933. godine u kojoj je u potpunosti sačuvan interijer koji odražava duh vremena između dva svjetska rata. Izgradio ju je nadšumar Schlicht za grofa Thurn- Taxisa i potrebe uprav-ljanja šumama ovog područja, a za vrijeme Domovinskog rata ovdje su bile smještene Stručne službe karlovačke podružni-ce. Lamperija s hrastovom korom, drveni izrezbareni plafoni, niski štokovi vrata, starinske kaljeve peći te sitni kvadratični brijestov parket na samome ulazu daju do znanja koliko je šu-

Šumarija Ozalj, UŠP Karlovac

Jela u susjedstvu hrasta lužnjaka

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Google Earth

Upravitelj šumarije Damir Rožman

Događaji

Šumska razglednica

marstvo nekoć bilo unosan i cijenjen posao. Interijer šumarije obnovljen je i renoviran, kao i krov, no fasada je u lošem stanju i trebalo bi uložiti znatnu količinu novaca kako bi se sačuvala. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture, stoga ju je važno ob-noviti prema konzervatorskim kriterijima jer zbog svoje po-vijesne vrijednosti, jednoga dana možda posluži i u turističke svrhe.

Ozalj spada među male šumarije i ukupno zapošljava 10 djelatnika. Karakteristično je da nemaju zaposlenih sjekača, već im uslugu sječe obavljaju djelomično sjekači iz drugih šu-marija, a djelomično vanjski izvođači. Prosječni godišnji etat iznosi 13.000 kubika.

Iako nije riječ o ukupno velikoj površini i etatu, problem predstavljaju velike udaljenosti (u što smo se i sami uvjerili) jer između područja državnih šuma postoji i veliki broj privatnih šumskih parcela sa čak sedam programa gospodarenja, a u

Zgrada šumarije Ozalj

Starinski interijer Parket od brjestovine u današnje vrijeme pravi je raritet


Šumska razglednica

samo dva najveća propisan je 10-godišnji etat od 200.000 ku-bika. Preveliki je to zalogaj za samo jednog revirnika, što nam je u razgovoru potvrdio i upravitelj šumarije Damir Rožman.

Šumarija se sastoji od dvije gospodarske jedinice: Stra-žnji vrh (752,85 ha) i Sušica (1991,58 ha). Glavna vrsta drveća razumljivo je bukva, ali generalno gledajući, na području šu-marije ima iznimno veliki broj šumskih drvenastih vrsta čemu potpomažu mikroklimatski uvjeti, ali i veliki raspon nadmor-ske visine, od 100 pa do 1184 metra nad morem.

Upravo je to vidljivo u GJ Sušice, odjelu 33f veličine 6,75 ha, u kojoj možemo nabrojati više od 20 drvenastih vrsta. Riječ je o južnoj padini gdje se miješaju razni klimatski utjecaji, stoga imamo raspon od mediteranskih vrsta poput medunca i cr-noga graba, preko voćkarica trešnje, brekinje, mukinje i sl., pa sve do vrsta karakterističnih za brdska područja poput bukve, kitnjaka i gorskog javora, ali i vrsta kao što je crni jasen.

Ipak, biološki najzanimljivije je sigurno područje unutar GJ Stražnji vrh gdje se na udaljenosti zračne linije od svega 500-tinjak metara nalazi jela i hrast lužnjak. Nije riječ ni o kakvom strmom terenu koji se naglo penje u nebesa, već o području manje depresije gdje su se stvorili povoljni mikrokli-matski uvjeti za rast jele na tek nešto malo više od 200 metara nadmorske visine. Ne zna se je li ta jela nekakav relikt koji se održao zbog povoljne mikroklime ili je sađena, no ako je ovo drugo, to sigurno nije bilo u 20. i 21. stoljeću. Prije će biti da je tu još od vremena Pavlina u 17. i 18. stoljeću.

S obzirom na to da su šume zdrave i da nema većih ka-lamiteta, glavni problem šumarije u gospodarenju šumama predstavlja granica sa Slovenijom. Naime, postoje šumski predjeli koji su arbitražom nepriznatom od strane Republike Hrvatske pripali Sloveniji. Problem leži u tome što su ti dijelovi obuhvaćeni gospodarskom osnovom te je drvna masa zadu-žena i njome je potrebno gospodariti.

- Problem je i taj što slovenski šumari također imaju spor-no područje obuhvaćeno gospodarskom osnovom. To je pro-blem koji se mora riješiti bilateralno na razini države te dati jasne upute kako se ponašati do konačnog rješenja. - nagla-šava Rožman.

I doista, dovoljno je pogledati na Google Earth i vidjeti kako je granica na području Šumarije Ozalj sve samo ne jed-

nostavna. Postoje dijelovi na koji-ma se u manje od pola kilometra nekoliko puta prelazi granica što otežava život ne samo šumarima, već i lokalnom stanovništvu.

Velikih problema šumarija, ali i cijela karlovačka podružnica ima i sa županijskom tvrtkom za ceste koja je na području cijele županije postavila limitirajuće uvjete što se tiče osovinskog opterećenja. Na-ime, na većini županijskih cesta koje bi trebale biti osnovica gospo-darstva stoje oznake osovinskog opterećenja od svega nekoliko tona što je dovoljno za male kami-one, no ne i za šumarske kamione

natovarene trupcima. Šumari su već tražili izuzeće za njiho-ve kamione, no za sada to nije urodilo plodom. Kako cijenu trupca poprilično opterećuju troškovi prijevoza, jasno je da su šumari ljuti i traže da se problem što prije riješi.

Zato nema problema s JU Park prirode Žumberak i to je lije-po za čuti. Uvijek nas raduje kada dvije institucije koje brinu o prirodi i okolišu dobro surađuju. Kako se cijela GJ Sušice nalazi unutar granica Parka prirode, jasno je da suradnje mora biti.

- Suradnja je jako dobra na obostrano zadovoljstvo. Uzaja-mno se poštujemo, shvaćamo različite potrebe druge strane

Jela koja se javlja na 200 m nadmorske visine

Izvrsno pomlađeni lužnjak starosti 15 godina


i razmjenjujemo informacije koje nam trebaju u svakodnev-nom funkcioniranju. - ističe Rožman i naglašava kako bi bilo dobro kada bi sa svim institucijama imali odnose na toj razini.

Područje današnje Šumarije Ozalj u povijesti je djelo-mično pripadalo civilnom, a djelomično vojnom području Hr-vatske. U civilnome dijelu šume su bile u vlasništvu vlastelina i zemljišnih zajednica. Kneževska obitelj Thurn–Taxis kupila je 1872. godine velike posjede u Hrvatskoj, a među ostalima i Ozalj. Za upravljanje šumama u svom vlastelinstvu Zelin - Čiče – Ozalj osnovala je upraviteljstvo u Lekeniku i postavila šuma-re u Cerju, Pešćenici i Ozlju, a kasnije i u Jurjevcu te Šiljakovini. Također su postojala manja vlastelinstva Ribnik, Pokupje, Sve-tice, Jaškovo i Griče u kojima su imali zaposlene svoje lugare.

Nakon Drugog svjetskog rata vlastelinske šume su konfis-cirane, a šume zemljišnih zajednica 1947. godine proglaša-vaju se općenarodnom imovinom. To su bile šume lokalnog značaja pa je njima gospodarilo Kotarsko šumsko poduzeće u Karlovcu sve do ujedinjenja uprave nad državnim šumama 1951. Tada je cijelim područjem upravljala Šumarija Karlovac u sastavu ŠG Šamarica Zagreb, no već se 1954. formiraju če-tiri manje šumarije. Šumarija Ozalj je pod imenom Karlovac II upravljala šumama na Žumberku. Zgrada Thurn–Taxisa po-novno je dana na upravljanje šumariji 1962. godine, no 1965. se ukida šumarija koja postaje ispostava Šumarije Duga Resa, a zgrada im se ponovno oduzima. Nove promjene značajne za Šumariju Ozalj bile su 1985. kada ispostava Ozalj postaje

proizvodna jedinica u sastavu rad-ne jedinice za uzgoj i zaštitu šuma. Osnivanjem tvrtke Hrvatske šume 1991. opet se formira Šumarija Ozalj koja posluje i danas u sasta-vu UŠP Karlovac.

Šumarija Ozalj gospodari ra-znolikim i bogatim područjem koje bi u budućnosti, prema sve učestalijim trendovima, moglo predstavljati vrlo poželjno mjesto za život. Upravo bi šumarija tu mo-gla odigrati ključnu ulogu jer oču-vanje šumskog bogatstva leži u rukama šumara. Potrebno je samo da se pojedini problemi riješe na političkoj razini na dobrobit svih zainteresiranih strana.

Bodljikava žica na samoj granici

Granica Hrvatske i Slovenije na web portalu Google Earth


Šumska razglednica

Tvrtka Hittner nastupila je na jednom od najpoznatijih do-gađaja u segmentu šumarstva u Francuskoj u mjestu Les Gets. Navedeni događaj ili bolje rečeno natjecanje okuplja veliki broj profesionalaca i strastvenih šumskih stručnjaka iz cijele Francuske i susjednih zemalja (oko 30.000 posjetitelja). Tvrtka Hittner ove je godine u suradnji sa svojim poslovnim partne-rom-zastupnikom za Francusku - Groupe Bernard Maurice u sklopu već tradicionalnog i poznatog natjecanja Les Cognees demonstrirala rad svojeg najopremljenijeg modela šumskog zglobnog traktora EcoTrac 140 V, kojeg je francuski partner na-zvao LATIL. Natjecanju je pristupilo 18 profesionalnih vozača velikog broja svjetskih proizvođača skiddera:

Les Cognees, Francuska

Eco Trac 140 V može konkurirati i najvećim inozemnim proizvođačima

REDNI BROJ IME VOZAČA MODEL

TRAKTORA 1. Stephane BATO CAMOX F175 GRUE 2. Hilaire CHAUVIN CAMOX F175 GRUE 3. Romain KIENTZY HSM 904 ZLH 4. Stephan KOENIG HSM 904 ZL 5. Alexis DESHAYES HSM 904 ZL 6. Francois PERRIER CAMOX F175 7. Clement BETEMPS CAMOX F140 8. Eric MARTINI HSM 904 ZL 9. Stephane VALENTI CAMOX F17510. Guillaume TOLPHIN TCI SB610E11. Jean-Michel VALETTE CATERPILLAR 51812. Arnaud SIMOND TCI DW602E13. Simon VIGUIER TCI DW610C14. Yann MICHAUD CAMOX F14015. Michel STUDLER TCI DWC610E16. Franck GARCIA NOE NF210-4R17. Pierre SAVOLDELI NOE NF210-4R18. Gregurić JOSIP ECOTRAC 140 V - LATIL

Spremni za natjecanje

EcoTrac 140 V se odlično snašao u teškim uvjetima


Spon

zorir

ani t

ekst

Ekologija

Ovo natjecanje, jedinstveno u svijetu, uključi-valo je 18 šumskih traktora (skiddera) kojima su upravljali iskusni vozači. Cilj natjecanja bio je u najkraćem mogućem vremenu proći obilježenom stazom (poligonom) s najmanjim brojem grešaka, a prilikom čega su traktori privlačili 5 kubika drveta. Također, prilikom prolaska poligonom traktorom i trupcima nije dozvoljeno dotaknuti ogradu, po-stavljene stupiće i prirodna stabla u šumi. Nadalje, mjerilo se vrijeme prolaska poligonom koji je bio pripremljen istovjetno teškim uvjetima u šumi.

Za vrijeme prolaska poligonom zapaženo je kako Hittner skidder EcoTrac 140 V može konkuri-rati i većim inozemnim proizvođačima, tj. snažnijim skidderima. Zbog svoje manje težine, pokazalo se da je puno brži na velikim uzbrdicama na teškom terenu, dok su robusniji i snažniji skidderi imali po-teškoća (proklizavanje) i puno su sporije savladava-li uspone, a neki su morali otpustiti pola tereta kako bi prošli predmetnu dionicu.

Teren na kojem se odvijala demonstracija, tj. na-tjecanje, bio je blatnjav i raskopan. Velika količina kiše koja je pala prvi dan omogućila je da se natje-canje odvija u najtežim mogućim uvjetima, što je također pogodovalo Hittner skidderu koji se po-kazao konkurentnijim spram većih i snažnijih ino-zemnih skiddera pošto je puno brže prolazio poli-gonom, dok su inozemni snažniji skidderi privlačili nešto veću težinu trupaca.

Treba naglasiti da je veliki broj stručnjaka i po-sjetitelja bio izrazito zadovoljan performansama, mogućnostima i rezultatima što je rezultiralo i prodajom Hittner skiddera EcoTrac 140 V kupcu iz Francuske.

Uz sve navedeno, važno je pohvaliti i sposobnosti vozača gosp. Josipa Gregurića koji je zahvaljujući du-gogodišnjem iskustvu upravljao traktorom na viso-koj razini što je rezultiralo osvajanjem velikog broja nagrada, a čime je dokazano da je Hittner skidder uz kvalitetnog vozača konkurentniji traktor u odnosu na inozemne snažnije, veće i skuplje skiddere.

Kupac iz Francuske već je napravio prvu akviziciju Natjecanje je iznimno popularno

EcoTrac 140 V istaknuo se među konkurencijom

Natjecanje je pratilo 30.000 natjecatelja


Rasadničarstvo

Rasadnik Limbuš centralni je specijalizirani rasadnik za proizvodnju sadnica crne johe, koja se od 2006. godine proizvodi ekološkom hidroponskom tehnologijom. Sjetva sjemena crne johe vrši se u stiroporne kontejnere koji se stavljaju u hidropon gdje se na vodi uzgoje presadnice visine 10 – 15 cm. Pikiranje presadnica obavljeno je krajem svibnja, a ove godine plan je proizvesti 150.000 sadnica.

Crna joha (lat. Alnus glutinosa) je do 30 m visoko listo-padno drvo, rasprostranjeno na cijelom europskom kontinentu, Kavkazu, u jugozapadnoj Aziji i zapad-nom Sibiru te sjevernoj Africi. Raste u nizinskim, ali i

planinskim područjima, uz močvare, rijeke i potoke, dopirući do 1000 m nadmorske visine. Kod nas jedan je od zaštitnih znakova podravskoga šumarstva, posebno đurđevačkoga kraja i predjela Peski, a nazivaju je još i „ljepoticom nizinskih šuma“. Brzorastuća je vrsta i ima široku ekološku valenciju s obzirom na zahtjev prema toplini, vodi, tlu i svjetlu. Premda

Pikiranje crne johe u Rasadniku Limbuš

Umjetnost uzgoja biljaka iz vode poput Babilonskih vrtova

je uglavnom vrsta svjetla, dobro podnosi i zasjenu. Otporna je na tvorničku prašinu i otrovne plinove, a kao pionirska vrsta služi za osvajanje najvlažnijih nizinskih područja. Zahvaljujući upravo pionirskoj i meliorativnoj ulozi crne johe u podizanju i obnovi nizinskih šuma, ovoj se vrsti pridaje sve veći značaj. Isto tako stablo crne johe nalazi svoje mjesto u hortikulturi

Tekst/foto: Helena Jakobović

Plitice s crnom johom nalaze se u hidroponu u plasteniku

Razvijen je korjenčić pikirancu crne johe Pikiranci spremni za sadnju


Rasadničarstvo

zbog ljepote habitusa i nježnog zelenog lišća te zbog, prije spomenute, otpornosti na urbana zagađenja.

Rasadnik Limbuš bio je u sustavu Šumarije Kloštar Po-dravski na području gospodarenja koprivničke podružnice, a specijalizirao se baš za proizvodnju sadnica crne johe koju je uzdigao na zavidnu razinu. Osnovan je još 1965. godine za proizvodnju sadnica crne johe, hrasta lužnjaka, vrbe, topole i poljskog jasena tada na površini od 7,5 ha. U srpnju 2010. godine prelazi u sustav novoformirane Radne jedinice Rasad-ničarstvo Koprivnica i prostire se na ukupno 15,30 ha, od čega 11 ha proizvodne površine koje su podijeljene u 8 tabli s me-đusobno asfaltiranim putevima. Rasadnik je opremljen svom potrebnom rasadničkom infrastrukturom, rasadničarskom opremom, hladnjačom, vlastitim bunarom, akumulacijskim bazenom te aluminijskim sustavom s raspršivačima za navod-njavanje. Kapacitet rasadnika je 2,0 milijuna komada sadnica, a trenutno se u njemu nalaze sadnice hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena. Sadnice se proizvode za potrebe Hrvat-skih šuma d.o.o. i privatnih šumoposjednika.

Od osnutka rasadnika pa sve do 2005. godine sadnice crne johe su se proizvodile tehnologijom sterilizacije tla metil-bromidom. Tek je 2005. godine on zbog otrovnosti zabranjen za upotrebu pa su u rasadniku započeti pokusi s novim nači-nom proizvodnje koji je uključivao upotrebu novih preparata u skladu s FSC certifikatom. Od 2006. godine u rasadniku se crna joha proizvodi ekološkom hidroponskom tehnologijom. Sjetva sjemena crne johe vrši se u stiroporne kontejnere koji se stavljaju u hidropon gdje se na vodi uzgoje presadnice visine 10 – 15 cm. Hidroponija je zapravo umjetnost uzgoja biljaka iz vode, odnosno bez zemlje, tzv. soiless culture. Riječ hidroponija potječe od grčkih riječi hydro (voda) i ponos

(rad). Ovaj koncept uzgoja realiziran je na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji još davne 1930. godine, ali postoji od davnih vremena. Primjer su Babilonski vrtovi u kojima su biljke uz-gajane na površini vode. Ovaj način poljoprivredne proizvod-nje predstavlja jednu od stalno i vrtoglavo rastućih trendova proizvodnje u Australiji, Kanadi, SAD-u, Nizozemskoj, Maleziji, Japanu, a sve više i kod nas. Kod hidroponskog uzgoja biljke se razvijaju na površini vode, a njihovo se korijenje razvija u dinamičnoj otopini hranjivih elemenata. U proizvodnji sad-nica johe na vodi u Rasadniku Limbuš iskorištena su iskustva ovdašnjih proizvođača duhana. Naime, postoje zapisi o uz-goju duhana na području đurđevačke pukovnije već 1751. godine, a način njegove proizvodnje je hidroponska tehno-logija. Uz stalni nadzor, brigu i iskustvo više stručne suradni-ce za rasadničarstvo Mirjane Grahovac-Tremski te vješte ruke zaposlenika rasadnika proizvodnja crne johe više je nego na

Vrijedni djelatnici tijekom posla

Povišene gredice zazelenjene su nakon sadnje


40 HRVATSKE ŠUME BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019.

Rasadničarstvo

zadovoljavajućoj razini. Kako za vrijeme dok su biljke u hidro-ponu nema nikakvog tretiranja niti korištenja preparata, ovaj je uzgoj izrazito ekološki, odnosno nema onečišćenja okoliša. Uz to prednosti hidroponskog uzgoja su i smanjena pojava patogena, visoki stupanj automatizacije, visoki intenzitet pro-izvodnje, manje rada pri obradi i dezinfekciji te manja potroš-nja vode i hranjiva.

Sjeme crne johe sakuplja se u jesen, a dorađuje i čuva u Hrvatskom šumarskom institutu Jastrebarsko do početka sje-tve koja je od 5. do 15. ožujka. Sjetva se obavlja mehanizirano u stiroporne kontejnere s po 150 rupa u svakoj. Od sredine ožujka do sredine svibnja kontejneri se nalaze u hidroponu u plasteniku. Za oko 2 mjeseca sićušno sjeme naraste do visine od 10 do 15 cm i spremno je za presađivanje u tlo. Ove godine presađivanje se vršilo od 22. do 27. svibnja. Zbog loših vremenskih uvjeta, velike količine kiše i vlažnog tla, ove godi-ne rad na presađivanju bio je iznimno zahtjevan. Presadnice crne johe u pet redova pikirane su u agrotehnički pripremlje-ne povišene gredice. Sadnja se obavlja polu-mehaniziranom metodom, odnosno na priključku sjedi pet radnika i iz kon-tejnera stavljaju pojedinačno svaku presadnicu u sadilicu koja posadi na željenu dubinu. Sadilica je priključena na traktor koji ju vuče pri pužnoj brzini, potrebno je biti koncentriran kako bi sadnja bila izvršena kvalitetno. Prije sadnje gredice se moraju dobro natopiti vodom, posebno ako je sušno razdoblje, a po-slije sadnje zalijevaju se sistemom zalijevanja s raspršivačima. Borba protiv korova provodi se međurednom kultivacijom, a

korov koji preostaje uklanja se ručno plijevljenjem. Upravite-ljica radne jedinice Rasadničarstvo Koprivnica Martina Jeren Šašek uz pomoć tehnologinje Marijane Konjačić vodi brigu da se svi poslovi obave na vrijeme jer svako kašnjenje u rasadni-ku za sobom veže određene posljedice i dodatni angažman. Godišnja proizvodnja sadnica dosad je bila 300.000 komada sadnica više, a ove godine, prvi puta nakon dužeg vremena, u planu je proizvesti 150.000 komada sadnica. Uspješna i eko-loška proizvodnja sadnica crne johe u Rasadniku Limbuš već ima svoj uhodani ritam i tradiciju. Uz konstantnu brigu naših zaposlenika koji s ljubavlju i pažnjom brinu da svaki dio pro-cesa u proizvodnji ove korisne pionirske vrste - đurđevačke ljepotice bude učinjen na vrijeme, ne moramo biti zabrinuti za nastavak njene proizvodnje.

Egedalov stroj za pikiranje

Tekst/foto: Marija Glavaš


Publicistika

Prvu sveučilišnu i znanstvenu monografija na svijetu u potpu-nosti posvećenu jarebiki, ure-snoj, zavičajnoj i plemenitoj vr-

sti drveća u Republici Hrvatskoj, izdao je ove godine Šumarski fakultet Sveuči-lišta u Zagrebu. Riječ je o sveobuhvat-nom djelu jer osim aspekata koji se tiču šumarstva, obuhvaća i one kulturološ-ke. Kratke biografije prvog autora doc. dr. sc. Damira Drvodelića i suautora prof. dr. sc. Tomisava Jemrića te prof. dr. sc. Milana Oršanića tijekom sveča-ne promocije iznio je prof. dr. sc. Josip Margaletić sa Šumarskog fakulteta. Dr. sc. Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta sa sjedištem u Ja-strebarskom, govorila je kao recenzen-tica. Ukazala je na interdisciplinarnost djela i mogućnosti stjecanja teoretskih i praktično primjenjivih znanja. Umi-rovljeni profesor Šumarskog fakulteta dr. sc. Milan Glavaš iznio je prisutnima ukratko sadržaj knjige. Drugi recenzent prof. dr. sc. Martin Bobinac sa Šumar-skog fakulteta Univerziteta u Beogradu izrazio je nadu kako će monografija biti

Knjiga Jarebika: važnost, uzgoj i uporaba autora Damira Drvodelića

Promovirana prva monografija posvećena jarebiki

Prva sveučilišna i znanstvena monografija na svijetu u potpunosti posvećena jarebiki Jarebika (Sorbus aucuparia L.): važnost, uzgoj i uporaba svečano je promovirana 13. lipnja na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvi autor je doc. dr. Damir Drvodelić sa Šumarskog fakulteta, a suautori profesori dr. sc. Tomislav Jemrić s Agronomskog fakulteta i dr. sc. Milan Oršanić sa Šumarskog fakulteta. Najvažnija poruka knjige je da je jarebika malobrojna, a s obzirom na njezine brojne vrijednosti, valja ulagati u njezino očuvanje i razmnožavanje.

poticaj za uzgoj jarebike u šumskim i drugim ekosustavima.

Iz njihovih izlaganja doznaje se kako je knjiga podijeljena na 17 po-glavlja, sadrži razrađenu botaničku no-menklaturu s pripadajućim arealom iz kojeg je vidljivo da kod nas u najvećoj mjeri pridolazi u Gorskom Kotaru i na Velebitu. O svojstvima jarebike navede-no je kako ovome stablu pripada veliki ekološki, estetski, ljekoviti i prehram-beni značaj. U šumskim zajednicama kao šumska voćkarica ima nezamjenji-vu ulogu u bioraznolikosti, stabilno-sti i produktivnosti šumskih sastojina. Njezin značaj očituje se u izmjeni vrsta na staništima do čega dolazi zbog kli-matskih promjena pa je ona vrsta koja ima široku ekološku amplitudu. Zbog toga pridolazi u 21 šumskoj zajedni-ci kao značajna za prehranu životinja, među kojima neke vrste ptica plodove nalaze osobito privlačnima. Također, moguće ju je uzgajati i u gradovima jer dobro podnosi zagađenja. K tome, za urbano je šumarstvo značajna kao izra-zito estetska vrsta zbog krupnih bijelih

Tekst/foto: Marija Glavaš Doc. dr. sc. Damir Drvodelić

cvatova i kasnije sjajnocrvenih plodo-va čija se boja savršeno upotpunjuje sa zelenom bojom lišća. U šumarstvu i urbanom šumarstvu svoju ulogu ima i u poljoprivredi, tj. voćarstvu kao voć-karica koja se može plantažno uzgajati. Nažalost, kao što je više puta kazano, praktična je primjena u sva tri područja neznatna premda, kako je naglasio prvi autor, odavno postoje selekcionirane sorte i kultivari. Plodovi jarebike koriste se u spravljanju potpuno ekološke hra-ne i pića, a svoju ulogu imaju i u narod-noj medicini i suvremenoj fitofarmaciji kao lijekovi širokog spektra. Uza sve to jarebika ima kvalitetno i skupocjeno drvo. Njezina je posebnost miris koji se koristi kao orijentir slijepim i slabovid-nim osobama.

Iz navedenog je vidljivo kako je monografija namijenjena doista širo-kom krugu čitatelja. Znanstvenicima može poslužiti kao baza za daljnja istra-živanja s obzirom na to da sadrži rezul-tate istraživanja koja su započeta 2003. godine i dugi popis znanstvenih radova. Ujedno predstavlja udžbenik za studen-te Šumarskog fakulteta i Agronomskog fakulteta te srodne struke i sve ljubitelje botanike. Knjiga sadrži jasne opise na-čina razmnožavanja, njege i zaštite te popis sorata. Zato je privatni šumopo-sjednici koji žele osnivati plantaže, ali i pojedinci koji žele primjerke u vrtovima, mogu koristiti kao priručnik za uzgaja-nje. Praktične informacije nudi i trava-rima, farmaceutima i drvodjelcima, no njezina iznimna vrijednost leži u činje-nici da obuhvaća i kulturne i duhovne aspekte. Time je postignuto da u knjizi

Publicistika

svatko pronađe nešto što će ga osobito zanimati i po tome se razlikuje od većine do sada izdanih srodnih djela. Obuhvaća područja likovne kulture, glazbene kul-ture, književnosti, filatelije i grboslovlja te narodna vjerovanja i legende.

Jarebika kao glavna tema u umjet-nosti bila je uživo predstavljena kako bi se uveličala svečanost predstavljanja monografije. Čitavo je vrijeme u sali bila izložena umjetnička slika s naslovnice knjige turopoljskog akademskog sli-kara Ivice Gabrića. Prekrasna slika utje-lovljenje je umjetnosti, ali istodobno nosi i edukativne poruke jer prikazuje izgled jarebike u vrijeme plodonošenja s crvendaćem na grančici koji ima bob u kljunu. Pjesme, prevedene na hrvatski jezik, prigodno je izrecitirao poznati ve-likogorički književnik Božidar Prosenjak. Prva pjesma bila je engleska Dobre vile jarebike autorice Cicley Mary Barker. Go-vori o tome kako jarebika u engleskoj tradiciji štiti kuću od uroka te kako nje-zine plodove vole ptice. Kao i druge nje-zine pjesme, upotpunjena je njezinom neodoljivom ilustracijom dobre vile čija je odjeća bojama i oblikom posve uskla-đena s bojama i oblicima prisutnima na stablu. Barker je živjela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a najpoznatija je upra-vo po seriji ilustracija drveća i zeljastog bilja pokraj kojih se nalaze vile. Druga pjesma Mihaila Filipenka uvrstila je jare-biku u biljne simbole Rusije gdje se 31. listopada obilježava praznik Dan jarebi-ke i sjenica. Pjesmu je uglazbio Evgenij Rodigin i od tada se melodija smatra ne-odvojivom od teksta.

Kao što je istaknuto, knjiga je na-mijenjena širokom krugu, a prema ono-me što su iznijeli svi znanstvenici koji su govorili tijekom promocije, riječ je o ne-

pravedno zanemarenoj vrsti. Naglašeno je kako kod nas nije mnogo istraživana i nije joj pridavana važnost. Dokaz je popis literature na kraju knjige gdje je vidljivo više stranih izvora, no smatra se kako vrsta nije prepoznata ni u europ-skim, ni svjetskim razmjerima. Srećom, svojstva vrste su takva da se bilo tko tko je ima gdje posaditi može aktivno uklju-čiti i doprinijeti pozitivnoj promjeni. Tre-nutno nepovoljno stanje ne odnosi se samo na jarebiku, već i na druge šumske voćkarice. Godine 2015. izdana je mo-nografija posvećena oskoruši (Sorbus domestica L.), a uskoro će biti izdana tre-ća monografija iz serije posvećene šum-skim voćkaricama gdje je jedan od glav-nih ciljeva edukacija u svrhu promjene.

Do sada navedenog dotaknuo se ti-jekom govora i prvi autor doc. dr. sc. Da-mir Drvodelić, no iznio je i neka osobna iskustva stečena tijekom istraživanja i pisanja. Istaknuo je kako je tijekom dva desetljeća rada posvećenog šumskim voćkaricama upoznao prekrasne ljude i sklopio istinska prijateljstva. Tijekom te-renskog dijela rada sakupljao je plodo-

ve na zapuštenim voćnjacima i okućni-cama te istodobno prikupljao vrijedne spoznaje o kultivaciji voćkarica iz roda Sorbus. Vlasnici voćnjaka i okućnica pri-stali su čuvati i njegovati stabla te uz njegovu pomoć širiti ih sadnjom sadni-ca. Sadnice su proizvedene u rasadni-cima Šumarskog fakulteta te je doc. dr. sc. Drvodelić posebno zahvalio zaposle-nicima koji su godinama bili od velike i nezamjenjive pomoći oko maceracije plodova, vađenja sjemena iz usplođa, brojenja sjemena te uzgoja i zaštite sad-nica. Zahvalio je prisutnima na odazivu u velikom broju kakav njima, autorima, daje dodatnu motivaciju i poticaj za daljnji rad na pisanju ostalih monografi-ja iz edicije Sorbus. Upoznao je prisutne s činjenicom kako je prva osoba koja je prepoznala važnost šumskih voćkari-ca ne samo u Hrvatskoj, nego i Europi akademik prof. dr. sc. Slavko Matić, umi-rovljeni profesor Šumarskog fakulteta. O ljekovitosti plodova jarebike pred pri-sutnima je iznio vlastito svjedočanstvo o brzom oporavku osobe koja je dugo vremena imala probavne smetnje, a koja je na njegovu preporuku konzumi-rala liker i sušene plodove.

Za kraj je svim gostima pripremio ugodno iznenađenje, a oni su se rado odazvali degustaciji potpuno ekoloških likera od raznih šumskih voćkarica koje je sam izradio. Kazao je kako se nada da će one koji su ih probali iznenaditi svo-jim specifičnim okusima i potaknuti na razmišljanje kako bi svi skupa bolje ži-vjeli u ovom društvu. Izrazio je želju da svatko od nas zaštiti barem jedno stablo šumske voćkarice. Svečanost je uveličao zbor Sindikata umirovljenika Hrvatske Turopoljska zvona s nekoliko izvedbi.

Zbor Turopoljska zvona

Autori monografije


U Kölnu (Njemačka) održan je 22. Europski forum o ur-banom šumarstvu, popularno zvan EFUF (od Europe-an Forum on Urban Forestry), pod naslovom Urbane šume – pune energije (Urban forests: full of energy).

Tradicionalan je to skup koji okuplja znanstvenike i stručnjake iz prakse koji se bave različitim temama vezanima za urbane šume i stabla. Moje sudjelovanje na ovogodišnjem Forumu dio je projekta Unaprjeđenje planiranja i gospodarenjem zele-nom infrastrukturom kroz participativno mapiranje kulturnih usluga ekosustava (CULTUR-ES) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Naša istraživačka grupa posterom je prezentirala

Urbano šumarstvo

22 godine Europskog foruma o urbanom šumarstvu

Forum s brojnim životnim temama

Trodnevni skup obuhvatio je četiri važne teme o urbanom šumarstvu: šuma za zdravlje, šuma za duhovnost, šuma za učenje te šuma za suoblikovanje.

sam koncept projekta i preliminarne rezultate fokus grupa s građanima o zelenilu i šumama grada Zagreba.

Trodnevni skup obuhvatio je četiri važne teme o urbanom šumarstvu:

- šuma za zdravlje (u originalu The Healthy Forest) koja se odnosi na utjecaj urbanih šuma na zdravlje ljudi i njihov do-življaj blagostanja, kao i urbane šume kao mjesta za bavljenje sportom i rekreacijom

- šuma za duhovnost (The Spiritual Forest) koja se odnosi na ulogu urbanih šuma u kulturi, religiji, duhovnosti i um-jetnosti

Tekst/foto: Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić

Sudionici Foruma isprobavaju jedan od studentskih radova


- šuma za učenje (The Learning Forest) koja se odnosi na ulo-gu urbanih šuma kao svojevrsnih laboratorija na otvorenom u kojima se poučava o prirodi

- šuma za suoblikovanje (The Co-Designed Forest) odnosi se na upravljanje, gospodarenje i planiranje što uključuje brojne raznolike dionike.

Konferencija je održana u kampusu Njemačkog sport-skog sveučilišta, najvećeg takvog sveučilišta u Europi na kojem studira preko 6.000 studenata, tako da je ovogodišnji naslov konferencije svakako u skladu s mjestom održavanja. Koncipirana je na način da se u prvom dijelu dana održavaju prezentacije, a nakon toga slijedile su vođene ture (pješice ili biciklima) po obližnoj urbanoj šumi. Radi se o poznatom keln-skom zelenom pojasu i to njegovom vanjskom prstenu u ko-jem se također nalazi i poznata eksperimentalna ploha Keln-ski šumski laboratorij (ili Waldlabor na njemačkom) osnovana 2010. godine.

Teško je pobrojati sve teme i prezentacije koje su održane tijekom Foruma pa neću ni pokušavati. Koga zanima može posjetiti službenu stranicu konferencije (https://efuf2019.wordpress.com/) gdje je moguće pronaći sve sažetke i poste-re, kao i druge informacije o samoj konferenciji. Od prezenta-cija izdvojila bih prezentaciju dr. Joachima Bauera, zamjenika voditelja Gradskog ureda za gospodarenje krajobrazima i zele-nim površinama grada Kölna. Govorio je o kelnskom zelenom sustavu koji je započet 1920-ih godina, a pečat su mu dali arhi-tekt i urbanist Fritz Schumacher, kao i tadašnji gradonačelnik, a kasniji prvi premijer Zapadne Njemačke Konrad Adenauer.

Zanimljivo je da grad prije toga nije imao značajnu po-vršinu šuma, nakon čega se počelo sa sustavnim pošumljava-njem i otkupljivanjem šuma tako da danas u samom gradu ima 6.000 ha šuma, od čega je 4.000 u vlasništvu grada. Vanjski ze-leni prsten kompleks je šuma, livada, jezera i kanala umjetnog postanka, a važan je između ostalog i za rekreaciju lokalnog stanovništva. Ovakva dostupnost kvalitetno planiranih zele-nih površina i njihov pozitivan utjecaj na percepciju kvalitete života zasigurno je jedan od razloga što je Köln jedan od naj-brže rastućih gradova u pokrajini Sjevernoj Rajni -Vestfaliji s predviđenim rastom stanovništva od 10 % do 2030. godine. To

podrazumijeva gradnju 5.000 novih sta-nova godišnje, ali ne na štetu postojećeg sustava zelenih površina. Štoviše, planira se i njihovo povećanje. Osim vanjskog zelenog prstena, postoji još unutarnji zeleni prsten veličine oko 100 ha te ne-davno započeti treći prsten koji su me-đusobno radijalno povezani tvoreći tako zeleni sustav ili zelenu infrastrukturu grada. Köln je svakako jedan od gradova koji su primjer u smislu planiranja i gos-podarenja zelenom infrastruktorom gdje se vidi kako pametna gradska uprava doprinosi kreiranju grada i blagostanja u kojem ljudi žele živjeti i raditi.

Sljedeće na što bih se osvrnula je svakako Kelnski šumski laboratorij (Waldlabor) koji smo posjetili dva puta

tijekom konferencije. Radi se o eksperimentalnoj plohi osno-vanoj 2010. godine, a koja je podijeljena na četiri dijela. Na jednom dijelu testiraju se različite vrste vrba i topola za pro-izvodnju bioenergije, u drugom dijelu istraživači se poigra-vaju s različitim oblikovanjem prostora i kako ga ljudi doživ-ljavaju. Treći dio podijeljen je na šest cjelina pri čemu je na svakoj posađena druga vrsta drveća te služi za istraživanje prilagodbe tih vrsta na klimatske promjene. Četvrti dio pre-pušten je spontanom razvoju. No, ono što je svakako zani-mljivije je činjenica da se u tjednu kad se održavao Forum održavao i ljetni kamp za studente s različitih fakulteta, a čiji je zadatak bio na površini zasađenoj vrbama kreirati instala-cije po želji. Zahtijevalo je to mnogo grupnog rada, pokušaja i pogrešaka što je na kraju rezultiralo zanimljivim kreacijama. Iskreno, bila sam prilično skeptična oko svrhe takve vježbe, ali sam na kraju ostala fascinirana što su sve studenti bili u stanju napraviti od biljnog materijala u samo tjedan dana. Govorimo o studentima od kojih mnogi nisu u životu posje-kli stabalce, niti su se bavili pletenjem pruća, a uspjeli su u tjedan dana napraviti prilično kompleksne kreacije poput kolibe za meditaciju, vidikovca ili kabine za tuširanje na otvo-renom.

Tradicionalno se proglašava i dobitnik nagrade i prizna-nja za Najboljeg mladog urbanog šumara koje sponzoriraju MD2 Consulting Ltd. iz Ujedinjenog Kraljevstva i časopis Ur-ban Forestry & Urban Greening. Ove godine nagradu je dobio Thomas Campagnaro sa Sveučilišta u Padovi, a priznanje Ro-cco Pace s Instituta za tehnologiju iz Karlsruhea. Glavni orga-nizator ovogodišnjeg Foruma bio je Europski šumarski institut i to njegov ured u Bonnu. S obzirom na to da se radi o tradici-onalnom događaju, EFUF ima i svoju međunarodnu upravljač-ku skupinu kojom predsjedava g. Clive Davis (MD2 Consulting Ltd.), a članovi su renomirani svjetski znanstvenici i stručnjaci iz područja urbanog šumarstva. Tijekom Foruma održan je i sa-stanak ove radne skupine na kojem se raspravljalo o budućem razvoju Foruma, potencijalnim budućim mjestima održavanja i slično. Idući Forum održat će se u Manchesteru (Ujedinjeno Kraljevstvo) 19. - 22. 5. 2020. godine. Jedne godine možda i u Hrvatskoj. Zašto ne?

Djelić kelnskog vanjskog zelenog prstena

Urbano šumarstvo



Povijest

Od osnutka imovnih općina, što se smatra početkom organiziranog šumarstva u području Podravine i Prigorja, pa do današnjih dana šumarstvo tih krajeva prošlo je 145 vrlo turbulentnih godina. Unatoč svemu, šume tog područja ostale su očuvane zahvaljujući generacijama šumara koji su uspješno prebrodili sve nedaće i krize.

Krajem travnja u zgradi Šumarije Koprivnica u sklopu prve ovogodišnje sjednice Upravnog odbora Hrvat-skog šumarskog društva Zvonimir Ištvan održao je izla-ganje posvećeno 145. godišnjici organiziranog šumar-

stva u Podravini i Prigorju. Zaposlen je u Odjelu za uređivanje šuma u Upravi šuma Podružnice Koprivnica gdje je među za-poslenicima prepoznat kao najveći istraživač povijesti šumar-stva i kulturnih zbivanja na području Podravine. Za ovu je važ-nu obljetnicu sastavio kronološki popis iz kojeg je jasno vidljiv napredak šumarske struke.

Početkom moderne, detaljno razrađene organizacije šu-marstva na području Podravine i Prigorja smatra se osnivanje imovnih općina. Đurđevačka i Križevačka te još osam imovnih općina osnovano je 1871. godine kada je ukinuta Vojna kra-jina. Do njezinog konačnog razvojačenja došlo je tek 1873. godine. Zato se službenim početkom rada Đurđevačke i Križe-vačke imovne općine smatra 1874. godina koja zbog toga ima povijesno značenje za šumarstvo Podravine i Prigorja.

U razdoblju koje je prethodilo krajišnicima su dodijeljena prava u smislu izvoza leževine i sječe bukve Priopćenjem bana

Iz predavanja Zvonimira Ištvana

145 godina organiziranog šumarstva Podravine i Prigorja

Jelačića 1848. godine. Ka-snije Oktobarskom diplomom cara Franje Josipa postaju i vla-snici livada i oranica, no ne i šuma. Značajan pomak dogodio se kada je krajem 1870. godine Sabor prihvatio prijedlog Vla-de i Odbora za proračun da se u svakoj županiji imenuje jedan nadšumar u svrhu unapređenja šumarstva. Već početkom slje-deće godine donesena je službena Naredba zemaljske vlade o postavljanju na dužnost sedmorice županijskih nadšumara. Početkom lipnja ukinut je Varaždinski generalat, a osniva se Bjelovarska županija sa sjedištem u Bjelovaru i tada se imenu-je i osmi nadšumar. Ta je županija podijeljena na osam kotara od kojih su dva na području Podravine – Virjanski (Virovski) i Đurđevački. To je godina značajnih promjena jer su ukidanjem Vojne krajine uspostavljeni novi oblici vlasništva nad šumama. To su: državne šume, šume imovnih općina, šume zemljišnih zajednica, zajedničke šume, privatne šume i šume ostalih šumovlasnika. Godina 1873. donosi daljnju modernizaciju, odnosno organizaciju još sličniju današnjoj jer se Zakonom o imovnim općinama u hrvatsko–slavonskoj Vojnoj krajini formi-raju Gospodarstveni uredi i Šumarije.

Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiva

Izlaganje Zvonimira Ištvana


Nakon osnivanja imovnih općina izvršena je predaja krajiških šuma i šumskih zemljišta u vlasništvo općina prema Diobnim odlukama. Đurđevačka imovna općina službeno je osnovana 1. ožujka, a za upravitelja Gospodarstvenog ureda postavljen je Virgil Mallin koji je tu dužnost obnašao do 1885. godine. Križevačka imovna općina službeno je osnovana par mjeseci kasnije, 14. srpnja. Na dan primopredaje započinje djelovanje Gospodarstvenih ureda, oba sa sjedištem u Bje-lovaru. U sklopu Đurđevačke imovne općine djeluju šumske Uprave Bjelovar i Virje, a u sklopu Križevačke imovne općine Čazma i Sveti Ivan Žabno. Gospodarilo se na način da je na svakih 10.000 do 30.000 jutara šume dolazio jedan šumar, a na svakih 1.000 do 3.000 jutara jedan lugar.

Novi Zakon o šumama koji je stupio na snagu 1881. godine donosi bolje uređenje šuma i bolju organizaciju od dotadaš-nje. Sadrži naputke o uređenju zajedničkog uživanja šuma, iz-mjeri, procjeni i uređenju gospodarenja šuma te službovanju i gospodarenju. Zakon o stručnoj upravi i šumskom gospoda-renju u šumama pod osobitim javnim nadzorom koji je stupio na snagu u ožujku 1894. godine propisuje da se šumama gos-podari na temelju gospodarskih osnova, odnosno programa koje izrađuju osposobljeni šumarski stručnjaci. Taj princip gos-podarenja vrijedi i danas. Samo mjesec dana kasnije, u trav-nju, na snagu stupa Zakon o uređenju zemljišnih zajednica koji sadrži propise o gospodarenju šumama i korištenju prihoda. Taj je zakon od povijesne važnosti za očuvanje šumskih eko-

sustava u Hrvatskoj jer sadrži i propise o potrajnom gospodarenju.

Među šumarijama koje su u tom razdoblju radile na području Podravine, Ištvan je pojasnio kako su bi-vale prisutne po dvije šumarije istog naziva, a primjer su Šumarije Sokolovac i Pitomača. Razlika je bila u vlasništvu šuma kojima su upravljale pa su tako kra-ljevske šumarije upravljale državnim šumama, a ko-tarske onima koje su pripadale imovnim općinama. Iz podataka je razvidno da su prve osnovane kraljevske Šumarije Pitomača i Sokolovac te kotarske Šumarije Bjelovar i Virje 1874. godine. Od 1885. godine kra-ljevske šumarije bile su pod upravom Kraljevskog šumarskog ravnateljstva. Kotarske su šumarije bile u nadležnosti Gospodarstvenog ureda imovne općine. Godine 1885. osnovana je kotarska Šumarija Rača na čelu koje je bio upravitelj Aleksander Köröškényi koji je od 1884. godine pa do 1885. godine obnašao dužnost privremenog upravitelja Gospodarstvenog ureda Đurđevačke imovne općine. Do kraja 19. sto-ljeća osnovane su redom kotarske Šumarije: Đurđe-vac (1887. god.), Sokolovac (1889. god.), Koprivnica (1890. god.), Gola (1893. god.), Pitomača (1894. god.) i Grubišno Polje koje spada na područje Bilogore (1894. god.).

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Đurđevačka se imovna općina okrupnjuje posredstvom kupnje šumskih područja. Novo dodane površine pripojene su Šumarijama Đurđevac, Koprivnica i Pitomača. Re-zultat uređivanja te otkupa šuma i šumskih posjeda je povećanje Đurđevačke imovne općine za 1.230 ha.

Zakon o promjeni naziva države iz 1929. značajan je za Pre-kodravlje jer to područje prelazi pod kotar Koprivnica. Pro-mjene donosi i Zakon o šumama donesen u drugoj polovici prosinca. Stupio je na snagu tek pola godine kasnije, 1. lip-nja 1930. godine. Njime je Šumarija Gola prestala s radom, a šume su potpale pod upravu Šumarije Koprivnica. Promjena koja je bila važeća za cijelu Hrvatsku je izuzeće šuma iz nadlež-nosti Ministarstva šuma i ruda, a nastupila je 1939. osnivanjem Banovine Hrvatske.

Godine 1941. imovne općine praktički su bile pogašene, a njihova je likvidacija značila vraćanje dugova zaposlenicima i umirovljenicima. Dio zrelih sastojina prodan je na dražbama, a ophodnja je snižena sa 100 na 60 godina. Veliki problem bila je pojava šumskih šteta. Urušavanje sustava dovelo je do dugogodišnje likvidacije koja se provodi na način da se imo-vina, nakon plaćanja dugova, raspodjeljuje vlasnicima udjela. Imovne općine formalno su prestale postojati 1947. godine.

Djelovanje imovnih općina u razdoblju stabilnosti na razne je načine pozitivno utjecalo na šumski ekosustav i društvenu zajednicu, odnosno vodilo je k napretku. Provodile su organi-zirano gospodarenje šumama i šumskim zemljištima te opskr-bljivale pravoužitnike ogrjevom i građevnim drvom. Značajno je za povijest hrvatskog šumarstva da je stručno i odgovorno osoblje potrajnim gospodarenjem ostavilo kvalitetne šumske sastojine. Površine pod šumama su se povećale, a lovno gos-podarenje unaprijedilo.

Povijest

Stranica monografije Križevačka imovna općina


Paprena mliječnica (lat. Lactarius piperatus) jedna je od brojnih gljiva koje je čuveni švedski prirodnjak Carl Linne uvrstio u svoje povijesno djelo Specius Plantarum iz 1753. godine pod znanstvenim nazivom Agaricus piperatus. U rod Lactarius premjestio ju je južnoafrički mikolog Christiaan Hendrik Persoon 1797. godine. Latinski nazivi roda i vrste odgovaraju hrvatskima. Hrvatski naziv roda glasi mliječnica, a latinski Lactarius što znači proizvodnja mlijeka. Latinski naziv vrste Piperatus znači papren.

U vremenu pred Drugi svjetski rat šume imovnih općina činile su udio od 40 %, dakle najveći udio u odnosu na druge oblike vlasništva. To je jedan od razloga zašto je način gospo-darenja u njima ostavio utjecaj na današnje, moderno gospo-darenje. Državne šume imale su udio od 35 %, šume zemljišnih zajednica 10 %, privatne šume 14 %, šume grada Križevaca i Koprivnice, šume raznih župa i manastira 1 %. Za vrijeme NDH došlo je do ujedinjavanja imovnih i državnih šuma te je 1941. godine formirano Ravnateljstvo šuma u Bjelovaru.

Godine 1945. osnovano je Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske. Budući da 1947. godine i formalno prestaju posto-jati imovne općine, imovina biva proglašena narodnim teme-ljem Zakona o proglašenju imovine zemljišnih zajednica i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina. Time šume postaju dobra od saveznog, republičkog i lokalnog značaja. Te je godi-ne osnovano Šumsko gospodarstvo Garjevica, iduće 1948. go-dine šumsko poduzeće Kalnik na području Koprivnice, a 1949. godine poduzeće Garjevica na području Bjelovara i Bilogora na području Virovitice.

Godine 1950. osnivaju se velika šumska gospodarstva da bi se svega četiri godine kasnije ukinula. Osam godina kasnije osniva se Fond za unapređenje šumarstva (FUŠ). Godine 1961. ponovo se osnivaju šumska gospodarstva na području Bjelo-vara, Križevaca, Koprivnice i Daruvara. Godine 1964. osnovano je ŠPG Mojica Birta čije su djelatnosti građevinarstvo, prijevoz, mehanizacija, lovstvo, gospodarenje stambenim zgradama i zajedničke službe. Sastojalo se od 18 pogonskih jedinica od kojih je jedna djelovala u Križevcima. Početkom sedamdese-tih godina osniva se Združeno šumsko poduzeće Bjelovar. U sklopu OOUR-a koji se formiraju 1974. godine, s radom zapo-činju Pogoni za šumarstvo u Koprivnici i Đurđevcu, a šumarije postaju Radne jedinice. U sklopu ŠG Mojica Birta 1985. godi-ne formiraju se osnovne organizacije udruženog rada: OOUR za uzgajanje šuma Koprivnica i OOUR za iskorištavanje šuma Đurđevac.

Zakonom o šumama od 5. listopada 1990. godine osniva se javno poduzeće za obavljanje djelatnosti gospodarenja šuma-ma i šumskim zemljištima. Izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990. osnivaju se Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republi-ci Hrvatskoj, koje počinju s radom 1. siječnja 1991. godine. Ustrojene su na način da ih čine Direkcija, Uprave Podružnice šuma, Šumarije i pripadajuće Radne jedinice. Zakonom o šu-mama iz 2002. godine javno poduzeće preoblikovano je u tr-govačko društvo Hrvatske šume d.o.o. sa sjedištem (Direkcija) u Zagrebu.

Karta iz 1782

Paprena mliječnica mikorizna je gljiva te stvara simbiot-ske veze s listačama poput bukve. U 19. stoljeću sma-trala se lijekom protiv tuberkuloze. U novije vrijeme otkriveno je kako je njezin mliječni sok koristan u borbi

s bradavicama. Kod branja valja imati na umu ne dodirnuti oči jer izaziva žarenje.

Rasprostiranje i stanište: raste po šumama listača i mije-šanim šumama Europe i na istoku Sjeverne Amerike, puno rje-đe u šumama četinjača. Preferira dobro glinasta tla, odnosno zasjenjena mjesta s dosta vlage.

Opis: klobuk je u početku pomalo polukružnog oblika ili zvonolik, a kasnije izrazito ljevkast u središtu, promjera od 6 do 16 cm i nesimetričan. Kod mladih primjeraka rubovi klo-

Ljuti začin iz šume

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Bijela stapčara ljevkastog klobuka

Gljive naših krajeva

Ubrane za sušenje


Gljive naših krajeva

buka uvijeni su prema stručku, a kasnije se ispravljaju, za suha vremena se raspucaju. Kožica klobuka je mat, izrazito bijele boje ili može biti s blagim krem tonom, u pravilu je tamnija u središtu i svjetlija na rubovima. Glatka je ili pomalo baršuna-sta, suha na dodir. Listići su vrlo gusti, spuštaju se niz stručak, granaju se na brojne kratke listiće, u početku su bijeli, kasnije poprimaju krem ton, a u slučaju oštećenja na njima se pojav-ljuju žuto–smeđe mrlje. Meso je bijelo, gusto, no vrlo krto. U slučaju oštećenja pojavljuju se sivkaste mrlje zelenog tona i gusti, ljepljivi mliječni sok ljutog okusa po kojem je gljiva do-bila ime. Sok u kontaktu sa zrakom ne mijenja boju ili poprima blago žuti ton. Stručak je visine od 4 do 8 cm, širine od 1 do 3 cm, bijele boje, pun, vrlo solidne strukture, glatke površine na dodir, sužen na bazi. Spore su jajolike, gotovo okrugle, nerav-ne površine, otisak spora je bijele boje.

Vrijeme branja: od lipnja do studenog. Kemijski sastav: paprene mliječnice sadrže visoki udio

bjelančevina, ugljikovodika i minerala: kalija, fosfora, magne-

zija i selena. Bogate su vitaminima C, D, D2, K1, kao i nikotin-skom, pantotenskom i folijevom kiselinom. Od aminokiselina sadrži treonin, leucin, lizin, alanin te glutaminsku i asparagin-sku kiselina.

Jestivost: zbog ljutog okusa nisu osobito zanimljive glji-varima i zato ih neki ubrajaju u nejestive gljive. Najprikladnije je smjestiti ih među uvjetno jestive jer se mogu konzumirati nakon temeljite obrade. Obrada usoljavanjem iziskuje po-nešto strpljenja. Potrebno ih je tri dana namakati u hladnoj vodi i pri tome je postupno izlijevati, zatim kuhati 15 minuta pa usoliti. Druga metoda je jednostavnija, ali iziskuje još veće strpljenje. Mliječnice se nasole i ostave mjesec dana. Rezultat bi trebao biti velika hrskavost, ugodna gorčina i svjetlosmeđa boja. Mogu se sušiti i osušene mljeti u prah pa koristiti kao ljuti začin.

Ljekovitost: nije još znanstveno utvrđeno da paprena mli-ječnica ima ljekovite učinke, ali njezin kemijski sastav svakako govori u prilog tome. Prema više navoda, paprena mliječnica suzbija bakteriju koja uzrokuje tuberkulozu. Paprena mliječ-nica ublažava grčeve u listovima te zaustavlja razmnožavanje određenih vrsta tumorskih stanica. U određenoj mjeri sma-njuje razinu šećera u krvi pa je konzumiranje povoljno za di-jabetičare. Vitamin D jača kosti i poboljšava stanje kože. Vita-mini B skupine imaju važnu ulogu u staničnom metabolizmu.

Neželjene popratne pojave: ako se ne pripremi na ispra-van način, može doći do oštećenja organizma. Ne preporuču-je se osobama koje imaju tegobe s crijevima, gastritis, kao ni osobama s čirevima.

Slične gljive: runjavka Lactarius vellereus (Fr:Fr) je nejesti-va, a ima vidljivo veće razmake među listićima. Najsličnija joj je pergamentna mliječnica (Lactarius pergamenus) (L.) Pers.) koja ima duži stručak niz koji se listići ne spuštaju, vidljivo naboran klobuk i čiji mliječni sok u dodiru s kisikom iz zraka prelazi u žutu boju.

Ispušta mliječni sok

Paprena mliječnica

Ljekovito bilje

Vražja kandža(lat. Harpagophytum procumbens (Burch.) DC. ex Meisn.) biljka je koja prirodno pridolazi na jugu Afrike, a zbog iznimnih ljekovitih svojstava proširena je po Europi. Za to je zaslužan njemački liječnik Otto Heinrich Volk i zbog toga se najviše koristi u Njemačkoj. Ipak, nije ju lako uzgojiti pa većinom na europsko tržište dospijeva iz uvoza.


Zbog jedinstvenog oblika plodova vražje kandže, toč-nije jako povijenih trnova, događa se ranjavanje ži-votinja. U najgorem slučaju životinje ih ne uspijevaju ispljunuti jer su poprilično krupni pa uginu od gladi.

Ljudi u pustinji Kalahari koristili su je od pamtivijeka za tretira-nje brojnih bolesti i ublažavanje tegoba.

Pretjerano sakupljanje korijenja i gomolja za izvoz dovelo je do statusa zaštite ove vrste u Južnoafričkoj Republici, Bo-cvani i Namibiji gdje je potrebno ishoditi dozvolu za sakuplja-nje i korištenje. U Europskoj uniji potrebno je ishoditi licencu za trgovanje ovim dijelovima.

Rasprostiranje i stanište: prirodno je proširena po pu-stinji Kalahari, odnosno u državama na jugu Afrike u kojima se prostire: Južnoafričkoj Republici, Angoli, Bocvani, Zambiji, Zimbabveu, Namibiji i Mozambiku. Najradije raste na otvo-

Moćni lijek s juga Afrike

Vražja kandža je učinkovita, ali oprez

renim prostorima s pješčanim tlima. Pridolazi i na obrštenim pašnjacima te u savanama.

Opis: biljka je sukulent koja se pruža po tlu. Korijen je više-godišnja, mesnata žila srčanica koja može doseći dubinu od 2 m. Ispod srčanice razvije se desetak gomolja koji mogu doseći 25 cm dužine i debljinu od 6 cm. Oni sadrže ugljikohidrat sta-hiozu nastao fotosintezom. Nadzemno razvija jednogodišnje stabljike koje mogu narasti do 2 m u dužinu. One nose nasu-protne listove koji su nepravilnog oblika, s tri do pet režnjeva, dužine do 6,5 cm i širine 4 cm. Sivkasto-zelene su boje jer su prekriveni sićušnim, sluzavim bjeličastim stanicama. Cvjetovi su cilindrični, dužine od 5 do 6 cm, svjetloljubičasti ili ružičasti, rjeđe bijele boje s vanjske strane, a s unutarnje žuti. Plodovi su krupni, promjera čak do 15 cm i osobitog izgleda zbog tvore-vina nalik na stabljike ili grančice koje se pružaju iz središta, a koje završavaju vidljivo povijenim trnovima prema čemu je biljka i dobila ime. Sjeme je tamnosmeđe ili crne boje.

Kemijski sastav: glavne komponente su iridoidni gliko-zidi (gorak okus), fitosteroli, aromatične kiseline i flavonoidi. Smatra se da najljekovitiji učinak imaju glikozidi sadržani u gomoljima.

Ljekovitost i upotreba: znanstvene studije upućuju da vražja kandža ima svojstva analgetika, antioksidanta, antidi-jabetika, antiepileptika, antimalarika i općenito antimikrobna svojstva. Protuupalna svojstva pripisuju se prisustvu irido-idnih glikozida osobito. Domorodci je koriste za tretiranje boli nastale iz raznih razloga kao npr. one u gornjem dijelu probavnog sustava, artritisa, povišene temperature, krvnih

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Vražja kandža u cvatu


Ljekovito bilje

Desetljeće UN-a daje vremenski okvir kako bi se ubrzali i povezali postojeći okvirni sporazumi UN-a vezani uz razvoj, okoliš i klimu.

bolesti, infekcija urinarnog trakta, postporođajne boli, upala i čireva. Koriste se gomolji, a koristi se u vidu infuzija, uvaraka, tinktura, prašaka i ekstrakata.

Neželjene popratne pojave: najčešće zabilježena je pro-ljev, mogući su i mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, glavobo-lja, privid zvonjave u ušima, gubitak apetita i okusa. Zabilježe-ne su vrlo rijetke pojave alergijske reakcije kože, menstrualne tegobe i tegobe uzrokovane promjenama krvnog tlaka. Nije sasvim istraženo ima li negativan učinak na trudnice i dojilje pa je nužno da izbjegavaju vražju kandžu. Ne preporučuje se osobama koje pate zbog povišenog ili sniženog krvnog tlaka jer vražja kandža može pogoršati stanje i uz to poremetiti puls. U slučaju dijabetesa, ako se koristi istodobno s propisanim li-jekovima, može doći do prevelikog sniženja razine šećera u krvi. Trebale bi je izbjegavati osobe sa žučnim kamencima jer može povećati proizvodnju žuči. Izbjegavati je trebaju i osobe oboljele od peptičkog ulkusa jer može povećati proizvodnju želučane kiseline.

Sušeni komadi gomolja

Zreli plod

Global Landscape Forum – 2019.

Desetljeće obnove ekosustava

Tekst: Saša DanonFoto: Pilar Valbuena/Global Landscapes Forum

Više od 600 ljudi iz cijelog svijeta okupilo se na ovogodišnjem Global Landscape Forum-u (GLF) 22. i 23. lipnja u Bonnu, Njemačka. Tema ovogodišnjeg fo-ruma bila je Rights in the landscape te se bavila pravi-

ma autohtonih zajednica Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije, Oceanije te čak i Europe.

Cilj konferencije bila je održiva budućnost autohtonih za-jednica. Budućnost koja se temelji na priznavanju njihovih prava, kao i priznavanju njihove nezamjenjive uloge u borbi protiv klimatske krize. Forum se održavao usporedno s UN-FCCC-ovom konferencijom o klimatskim promjenama u Bonu (SB50) te su vođe i predstavnici stajali rame uz rame s kre-atorima politike, znanstvenicima i mladima kako bi osigurali prava 350 milijuna pripadnika svjetskih autohtonih naroda, kao i zaštitu šuma i ostalih ekosistema, koje su ujedno i njihov dom, a koje sadrže 80 posto svjetske bioraznolikosti i gotovo 300 milijardi metričkih tona ugljika (što je jednako 33 puta globalnoj emisiji energije u 2017. godini).

Tijekom foruma održani su razni paneli vezani uz prava au-tohtonih naroda te uz zaštitu okoliša. Tako je jedan od panela bio posvećen UN-ovom desetljeću obnove ekosustava (UN Decade on Ecosystem Restoration). Opća skupština UN-a 1. ožujka 2019. godine usvojila je Desetljeće obnove ekosustava kao skup globalnih nastojanja da se između 2021. i 2030. go-dine pošumi i obnovi oko 2 milijarde hektara iskrčenih i degra-diranih kopnenih i morskih ekosustava te krajolika.

Degradacija zemljišta negativno utječe na najmanje 3,2 mi-lijarde ljudi i košta više od 10 % godišnjeg globalnog bruto proizvoda zbog gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosu-stava. Zaustavljanje degradacije kopnenih i morskih ekosusta-va može osigurati više od jedne trećine ublažavanja klimatskih promjena potrebnih da se do 2030. ostane ispod 2 °C poveća-nja prosječne globalne temperature, a istodobno i očuvanje biološke raznolikosti, povećanje sigurnosti hrane i vode, kao i postizanje ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals). Desetljeće UN-a daje vremenski okvir kako bi se ubrzali


Zanimljivosti

i povezali postojeći okvirni sporazumi UN-a vezani uz razvoj, okoliš i klimu.

Jeffrey Campbell, voditelj Forest i Farm Facilitya u FAO-u, otvorio je panel. Tijekom uvodnog govora naglasio je da planet Zemlja ima mogućnost prirodnog obnavljanja, ali i mi imamo obvezu obnove degradiranih ekosustava, kao i oživljavanja kompleksnosti tih ekosustava.

- Kako bismo uspješno obnovili ekosustave, potrebno je obnoviti prava ljudi koji su najviše povezani s tim ekosustavi-ma. Potrebno je također obnoviti i ruralnu ekonomiju i iden-titet, kao i produktivnost tla. Važno je povećati svijest ljudi općenito. Ovu inicijativu potrebno je graditi na postojećim inicijativama kao što su Bonn Challenge, 20 x 20, Pariški spora-zum. - zaključio je Jeffrey Campbell.

Christiane Paulus, voditeljica Ureda za zaštitu prirode i ob-novljivu upotrebu prirodnih resursa iz njemačkog Ministarst-va okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti, naglasila je:

- Potrebno nam je hitno djelovanje na raznim područjima: zaštita prirode i bioraznolikosti, zaustavljanje klimatskih promjena, sigurnost hrane, prava autohtonih zajednica. 10 % svih emisija stakleničkih plinova dolazi od degradira-nih tla i ekosustava. U izvješću IPBES je napomenuo da je

3/4 kopnene površine promijenjeno ljudskim djelovanjem, a u zadnjih 20 godina izgubili smo stotinu miljuna hektara tropskih šuma, najviše zbog potreba za novim površinama za uzgoj stoke, naročito u Latinskoj Americi. Ove brojke se više ne može ignorirati te „Business as usual” više nije moguć. Imamo različite postojeće inicijative, a sada ih je potrebno implementirati te je UN-ovo Desetljeće obnove ekosus-tava snažan instrument kako bi se povećala svijest i dobilo podršku. Važno je uključiti lokalne ljude i zajednice te dobiti njihovu podršku. Poslije desetljeća razaranja vrijeme je za desetljeće obnove.

Susan Gardner, direktorica Ecosystem Divisiona UNEP-a, zaključila je panel riječima:

- Osjećam se optimistično jer imamo priliku implementirati različite mehanizme vezane uz zaštitu okoliša. Sve je više vlada i ljudi uvidjelo važnost prirode i ekosustava. Također je važno imati politike koje dopuštaju pristup resursima te vlasništvo i pravo na zemlju lokalnim i autohtonim zajednicama. UNEP, kao UN organizacija, poduzima mjere koje su bazirane na konkretnim i znanstveno potvrđenim informacijama kako bi se utvrdila kritična staništa, problemi i prioriteti prije nego što počne Desetljeće obnove ekosustava 2021.

Foto kutak


Naš umirovljeni kolega i dugogodišnji voditelj Lovačkog doma Muljava kod Vojnića Boris Jarmek snimio je zanimljiv prizor – mlade ptiće plavetne stjenice koja je napravila gnijezdo u starome roštilju koji nije dugo u upotrebi. Fotografije je poslao kolegi Draženu Matičiću, a on ih je proslijedio nama. Istodobno je kolega Goran Dorić, autor brojnih naslovnica časopisa Hrvatske šume, snimio vrlo rijedak prizor – sedam mačića divlje mačke na prijenosnoj čeki snimljenih u šumskom predjelu Međustrugovi u Posavini. Riječ je o plahoj životinji te se prilika za ovakve fotografije pojavi jednom u životu.

PLAVETNA SJENICA (Parus caeruleus)

Mužjak i ženka su slični, trbuh je žut, a leđa, kapa na glavi, rub krila i rep su plavi, dok oko očiju ima crni prsten. Veličine je oko 11 cm, teži do 12 grama, ras-pon krila je oko 20 cm.

Živi u bjelogoričnim šumama, parkovima, vrtovima i voć-njacima.

Zimi preživljava u miješanim jatima s drugim sjenicama.Hrani se kukcima i sjemenkama.Pretražuje grančice i stablo tipično penjućim načinom, ri-

jetko je na tlu. Zimi je na hranilicama vrlo samouvjerena, često otjera krupnu veliku sjenicu.

Može doživjeti do 5 godina.Gnijezdi se u dupljama drveća, pukotinama stijena, rado

naseljava i umjetne škrinjice - kućice za ptice.Gnijezdo gradi od mahovine i dlake.

Probuđena priroda

Novi naraštaj dolazi na svijet

Priredio: Goran Vincenc

Nese 6 do 12 jaja, a mlade hrane oba roditelja. Ima mnogo načina glasanja.

Stanarica je, ali se u jesen i zimu skiće u potrazi za hranom.


Foto kutak

DIVLJA MAČKA (Felis sylvestis)Tijelo joj je pokriveno gustom dlakom sivo-smeđe boje s

rijetkim, poprečnim tamnim (crnim) prugama. Znatno je veća i teža od domaće mačke, a osim po većim dimenzijama, mo-žemo je prepoznati po repu s crnim prstenovima i vrhom.

Divlja mačka voli guste šume s čistinama, a na svom po-dručju živi osamljeno. Noćna je životinja te vrlo oprezan i spretan lovac. Lovi miševe, krtice, vjeverice, zečeve i ptice, a može loviti i lanad (mladunčad srne).

Odrasli mužjak divlje mačke, koji je skoro duplo krupniji od ženke divlje mačke, bez ustručavanja će napasti mladu srnu ili neku drugu veću ozlijeđenu i nemoćnu životinju. Vrijeme parenja joj je od veljače do ožujka.

Iako je divlja mačka nastanila veliko zemljopisno područje, ipak se smatra veoma rijetkom i zbog toga je zakonom zašti-ćena životinja, pogotovo u Europi.

I baš zato ako u nekoj šetnji prirodom ugledate mačku s osam prstenova na repu, znajte kako ste ugledali nešto tako rijetko i dragocjeno da se možete smatrati sretnim i počašće-nim. Tiho ju otpratite pogledom jer je samo ona donijela od-luku da ju ugledate.

Aktualno


MOJ ZEKOU mojega zekanašapica je mekana.Uho mu je dugačko,srce mu je junačko.Moj zekane brkati,znaš li brke frkati?A tvoj repić kusasti,zar ti neće narasti?Ma bio i kusorep,ti si meni ipak lijep.

Zlata Kolarić -Kišur

ZEC I VJEVERICAVjeverici kusat zekoneki dan pod bukvom rek’o:Da je meni takav rep‘ko sunce bih bio lijep.Vjeverica k’o u šalizecu veli - ne budali.Za repić se brini svoj,a ne diraj repić moj.Svak’ po nešto lijepo imačim prednjači pred drugima.Duge uši tvoj su dar,a rep dugi moja stvar.

Ratko Zvrko


DV “BUKOVAC”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Nina Švec, 7 god.Odgojiteljica: Terezija ŽuljKomentar djeteta: –

DV “JOSIPDOL”Ime i prezime djeteta: Mia Pribanić (6,6 god.) i Nela Novačić (6,3 god.)Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka PavkovićKomentar djeteta: –

DV “MASLAČAK”, Krapinske TopliceIme i prezime djeteta: Eva Stanić-Jureša, 7,1 god. Odgojiteljice: Nina Ljubičić, Martina FinzirKomentar djeteta: „Moj je zec zaljubljen pa mu je sve oko njega rozo.”

Aktualno

BROJ 271–272 | SRPANJ–KOLOVOZ 2019. HRVATSKE ŠUME 55BROJ 271–272 | SRPANJ–KOLOVOZ 2019. HRVATSKE ŠUME 55

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaIme i prezime djeteta: Vanesa Radman, 6,5 god.Odgojiteljice: Andreja Gović i Ana RadolovićKomentar djeteta: „Obitelj zečića čine mama i bebe zečići. Vole se igrati lovice, a nakon toga jesti mrkvu.“

DV “DUGA RESA”Ime i prezime djeteta: Roko Malobabić, 7 god.Odgojiteljica: Edita MesićKomentar djeteta: „Zec voli mrkvu, brzo trči i puno spava! Mekan je kao snijeg!”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Petra Elena Vrhovec, 6,4 god.Odgajateljice: Fanika Vojnović i Tanja PečekKomentar djeteta: „Tata zec donio je mrkvu, a mama zečica čuvala je zečića u gnijezdu.“

DV “PLOČE”Ime i prezime djeteta: Andrija Sabo (6 god.)Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićKomentar djeteta: „Zeko živi u šumi. Dobio bi trofej kao najbolji skakač. Vidio sam ga u ZOO.”

DJEČJI VRTIĆ “VEDRI DANI”Ime i prezime djeteta: Matilda Bilić, 6,6 god.Odgojiteljice: Vesna Siročić, Leonarda StopićKomentar djeteta: „Zec jede mrkvu i salatu, a boji se lovačkih pasa, vuka i lisice.“

DV “ZAPRUĐE”Skupina „Lavande“: Mara Tereza Babić, Leo Biskup, Lo-vro Vrdoljak, Marko Primorac, Niko Rupčić, (5 -6 god.)Odgojiteljice: Diana Dimitrov, Ivona Vekić, Biserka DrempetićKomentar djeteta: –

fsc: Šumari odlično rade svoj posaocasopis.hrsume.hr/pdf/271.pdfće utjecaj poplava biti važniji...

Documents