SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA RUERA BOKOVIA MOSTAR

SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA RUERA BOKOVIA MOSTAR

MATURSKI RADMODERNI TIPOVI TV ZASLONA

Profsor : Vedran Bukovac Uenik : Gabrijel Deli

Mostar , oujak,2015.

SADRAJ32 . PLAZMA

42.2. Prednosti i nedostatci

53 . KAKO TV PLAZMA RADI

73.1. Utjecaj na okoli

73.2. Povijesne injenice

74. LCD

84.1. Princip rada

95 . OPENITO O HDTV TEHNOLOGIJI

106 . PLAZMA , LED ILI LCD TELEVIZOR

116.1. Kontrast , boje , prikaz crne

116.2. to je bitno neovisno o tehnologiji

126.3. Korisna oprema . Internet , media player , WI-FI

126.4. Radni vijek LCD ekrana

137 . ZAKLJUAK

148 . LITERATURA

1 . UVODTehnoloki razvoj televizora unazad nekoliko godina je bri nego ikada; svake godine svjedoimo barem jednom novom pojmu, koji je ako je vjerovati marketingaima neophodan ak i za gledanje dnevnika.Televizija(gr.tele= daleko +lat.visio= gledanje,hrv.dalekovidnica), skraenoTV, openiti je naziv za skup tehnologija koje omoguuju snimanje, emitiranje i prijem pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraenih zvukom. Rije televizija moe oznaavati osim cijelog televizijskog sustava i televizijski prijemnik (obino ga zovemotelevizor), tetelevizijsku tvrtku(HRT,RTLiNova TVsu primjeri tv tvrtki koje imaju dravnu koncesiju za emitiranje u Hrvatskoj).Svi se slau: OLED je nasljednik i plazma i LCD tehnologije jer objedinjuje sve njihove dobre osobine, bez nedostataka. No, veliki napredak koji ostvaruju plazma i LCD njihov suivot ini sve izglednijim.U ovom radu opisati emo kako su se TV zasloni razvijali kroz povijest te opisati najmodernije tipove zaslona.

2 . PLAZMA

Plazma ekran(engl. plasma display panel PDP) je vrsta plosnatog ekrana koja je tipina za plazmu TV. Naziv plazma dolazi od grae svakog piksela (toke) koja je u bitifluorescentna cijev. U stvarnosti plazma TV ima par milijuna takvih malih fluorescentnih cijevi. Fluorescentna cijev je svjetlosni izvor u kojem se vidljiva svjetlost dobiva na fluorescentnom sloju pobuenimultraljubiastim zraenjemkoje nastaje elektrinim izbojem u smjesi ivine pare i plemenitih plinova. Svaki piksel zapravo sadri tri elije koje imaju tri razliite primarne boje i kombinacijom napona signala moe se postii razliita boja koju vidimo na ekranu. Plazmu ekran ne bi trebalo mijeati sa ekranom od tekuih kristala iliLCD(engl. liquid crystal display), koji koristi sasvim drukiju tehnologiju. LCD TV koristi zapravo jedno ili dva velika fluorescentna svjetla kao pozadinsko svijetlo, koje osvjetljava crvenu, zelenu ili plavu boju na prednjem dijelu LCD ekrana.2.1. Glavne osobine

Plazma TV ima vrlo svijetli ekran (1000luksaili vie), ima irok raspon boja i proizvodi se u velikom rasponu veliina, sve do dijagonale 3.75 m. Ona nudi bolji prikaz crne boje i samim time bolji kontrast. Osim toga, plazma TV nudi bolji prikaz boja, zbog injenice da boje dobivate direktno iz izvora, isijavanjem iz fluorescentnih piksela, dok recimo LCD TV ekrani dobivaju boje filtriranjem bijelog svijetla, koje je kombinacija svih boja. Crna boja kod LCD TV-a se dobiva blokiranjem bijele svijetlosti. Plazma TV koristi vie snage od klasinog TV ekrana sa staklenom katodnom cijevi ili LCD ekrana. Proizvoai najnovije generacije plazma TV procjenjuju da vijek trajanja je 100 000 radnih sati, nakon koje e boje biti upola svjetlije nego u poetku, a to znai oko 27 godina sa 10 sati rada svaki dan. Plazma TV se izrauje sa prednjim staklom koje reflektira vie svijetla nego LCD ekrani. Trenutano, zbog ekonomske isplativosti, plazma TV se izrauje s najmanjom dijagonalom 80 cm (32 ina).2.2. Prednosti i nedostatci

Prednosti su :

Plazma tehnologija ima nedvojbeno postignut krajnje visok stupanj kontrasta, omjer najtamnije crne boje naspram najsvjetlijoj bijeloj boji, koji se moe usporediti jedino sa organskim LED tehnologijama Plazma TV se moe gledati iz vrlo irokog kuta (pomak lijevo i desno od sredinje osi na ekranu) bez znaajnijih gubitaka u boji ili kontrastu i to zahvaljujui injenici kako emitira svijetlo izravno iz svake elije ekrana ili piksela Prednosti plazme TV e doi do izraaja u tamnijim prostorijama i prilikom gledanja filmova.

Plazma TV ima vrijeme odziva doslovno trenutano. Najbri pokret izgleda svje i ist. Plosnati ekran je uzak i nije tako glomazan kao klasine TV sa staklenom katodnom cijevi

Moe se montirati i na ziduNedostatci su :

Zapeena slika je najvei nedostatak plazma TV, pogotovo u njenim poecima. Ova pojava moe nastati ako se na ekranu, due vrijeme, prikazuje neka statina slika, pa se slika upee i moe se vidjeti silueta i nakon promjene slike. Novije generacije su smanjile tu pojavu, ali se preporuuje lagano uhodavanje plazma TV u prvih 200-tinjak radnih sati, tako da se kontrast i svjetlina snizi ispod 50% i izbjegava se due gledanje programa sa statinim crnim crtama Prednja staklena povrina jako reflektira svjetlo. Novije generacije ugrauju filtere da se smanji bljetavilo

Ranije generacije su imale problem sa podrhtavanjem slike

Ranije generacije su imale problem sa fluorescentnim materijalom koji nije imao dugi vijek trajanja

Za razliku od LCD ili organskih LED ekrana, plazma TV ima izraenije tanke crte izmeu pojedinih elija ili piksela (engl. screen-door effect)

Uglavnom plazma TV se ne izrauje sa manjom dijagonalom od 80 cm (32 ina)

Neto su tee od LCD ekrana

Troe vie elektrine energije od LCD ekrana Ne radi tako dobro na velikim nadmorskim visinama, koje moe uzrokovati zujanje. Proizvoai trebaju oznaiti osobine rada na velikim nadmorskim visinama. Oni koji sluaju radio na kratkim valovima, mogu osjetiti ometanje u radu plazma TV3 . KAKO TV PLAZMA RADIPlazma ekran je ustvari mrea par milijuna malih fluorescentnih cijevi, smjetenih izmeu dvije staklene ploe.Fluorescentna cijevje svjetlosni izvor u kojem se vidljiva svjetlost dobiva nafluorescentnom slojupobuenimultraljubiastim zraenjemkoje nastaje elektrinim izbojem u smjesi ivine pare i plemenitih plinova, obinoneon,ksenonili drugi.

Slika 1. Presjek kroz plazmu

Dugake trake elektriki vodljivih elektroda takoer se nalaze izmeu dvije staklene ploe. Elektrode sa adresama se nalaze ispred zadnjeg stakla, koje je obino mutno. Prozirne pokazne elektrode se nalaze iza prednjeg stakla. Elektrode su odvojene od stakla sa izolirajuim zatitnim slojem. Upravljaki krugovi stvaraju napon u elektrodama, stvarajui razliku napona izmeu prednje i stranje elektrode. Ako je razlika napona dovoljna, ona pobudi atome plemenitog plina u fluorescentnim cijevima, koji postajuionizirani, stvarajui takoplazmu mjeavinu atoma, slobodnih elektrona i iona. Sudari slobodnih elektrona u plazmi sa atomima inertnog plina stvaraju emisiju svjetla. Kod jednobojnih ekrana, plemeniti plin je obino neon, koji daje karakteristino naranasto svijetlo. Kada su elektroni plemenitog plina jednom izbijeni, treba samo mali napon da bi se odrao protok struje izmeu elektroda. Mala koliina duika se dodaje neonu da bi se poveala histereza plina.Kod plazma TV u boji, pozadina svake fluorescentne cijevi je prekriven sa slojem fluorescentne tvari. Fotoni sa ultraljubiastim zraenjem pobuuju fluorescentnu tvar, koja zatim emitira vidljivo svjetlo sa bojom koja je karakteristina za tu fluorescentnu tvar. Princip rada se moe usporediti sa fluoroscentnim cijevima i sa neonskim cijevima koje koriste fluoroscentne premaze u boji. Svaki piksel ili toka je napravljena od tri odvojene elije, koje imaju fluorescentnu tvar koja emitira crvenu, zelenu i plavu boju. Te tri boje se mijeaju zajedno, da bi dali konanu boju piksela. Plazma TV koristi impulsnu (engl. pulse-width modulation) modulaciju za dobivanje boje, mijenjajui impulse elektrine struje koji prolaze kroz razliite elije, tisuu puta u sekundi. Upravljaki sistem moe mijenjati intenzitet svake boje u pikselu, stvarajui milijune kombinacija crvene, zelene ili plave boje. Plazma TV koristi iste fluorescentne tvari kao klasina televizija sa staklenom katodnom cijevi, koja je poznata po vjernom prikazu boja.3.1. Utjecaj na okoliDuini trifluorid, kemijske formule NF3, se smatra veoma jakimstaklenikim plinom, i on se koristi za vrijeme proizvodnje plazma TV, koji tako doprinosiklimatskim promjenama.Plazma TV ima poveanu potronju elektrine energije, u odnosu na ostale ekrane, posebno jer se koriste sve vie s poveanim dimenzijama.3.2. Povijesne injenicePrincip rada plazma TV je prvi opisao maarski fiziar Kalman Tihanyi 1936 godine. Jednobojni plazma ekran ponovno je osmislio 1964. godine, na Sveuilitu Illinois, Donald Bitzer, H. Gene Slottow i Robert Willson, za PLATO raunalni sistem.1983 godine je IBM uveo jednobojni naranasti ekran za model IBM 3270. Godine1992.Fujitsuje prikazao prvi plazma ekran u boji. U prvoj polovici 2008 godine, prodaja TV ekrana je bila 22,1 milijun klasinih TV sa staklenom katodnom cijevi, 21,1 milijun sa LCD ekranom, te 2,8 milijuna sa plazma ekranom.

4. LCDLCD(engl.liquid crystal display) jeekrantemeljen natehnologijitekuih kristala. Danas se najee koriste u LCD monitorima u obliku aktivnih TFT LCD ekrana. TFT LCD ekran sastavljen je od odreenog brojapiksela, koji su poredani ispred nekogsvjetlosnogizvora (danas najeeLED-ice, a donedavno CCFL cijevi). Troi relativno maloelektrine energije, te zauzima malo prostora. Tekue kristale otkrio je jo1888. godineaustrijskibotaniarF. Reintzer, kada je prouavao tvar po imenucholesteryl benzoate. Taljenjem te tvari dobio je mutnutekuinukoja se hlaenjem bistrila i na kraju jekristalizirala. Meutim, tek je1968. godine pronaena tvar koja je na sobnoj temperaturiimala ove karakteristike.4.1. Princip radaSvakatoka(engl. piksel) LCD-a obino se sastoji od slojamolekulaporedanih izmeu dvije prozirneelektrodei dvafiltera-polarizatora ije su osi polarizacije okomite jedna na drugu. Kada izmeu polarizirajuih filtera ne bi bilo tekueg kristala,svjetlostproputenu kroz prvi filter, drugi (okomiti filter) bi apsorbirao.Povrina elektroda koje dodiruju tekui kristal obraena je na takav nain da orijentira molekule tekueg kristala u odreenom smjeru. To obino ukljuuje nanoenje tankog slojapolimeratrljanjem u svim smjerovima npr. tkaninom. Smjer orijentacije tekuih kristala je definiran smjerom trljanja. Elektrode su nainjene od transparentnog propusnog materijala zvanogIndij Kositar Oksid. Prije pojave elektrinog polja, orijentacija molekula tekueg kristala odreena je orijentacijom povrina elektroda. U zakrenutom nematinom ureaju (v.en:Twisted nematic field effect), zbog okomite orijentacije dvaju elektroda, molekule se orijentiraju uspiralnustrukturu.

Slika 2. Presjek LCD-a

To smanjuje rotaciju polarizacije odbijene (reflektirane) svjetlosti i ureaj izgledasivo. Ukoliko se stvori dovoljno visoknapon, molekule tekueg kristala u sreditu sloja gotovo se posve ispravljaju i polarizacija ne zakree odbijenu svjetlost . Svjetlost e dakle veinom biti polarizirana okomito na drugi filter i stoga apsorbirana, te e toka izgledati crno. Upravljanjem naponom koji prolazi kroz sloj tekueg kristala svake od toaka, utjee se na koliinu proputene svjetlosti - dakle na svjetlinu toke (tonovi sive).Kod LCD-ova u boji, svaka se toka (piksel) sastoji od tri manje toke (podpiksela), koji su dodatnim filtrima obojanicrveno, zeleno i plavo. Svakim od spomenutih podpiksela upravlja se zasebno, a njihova rezultirajua kombinacija je ton jedne boje.5 . OPENITO O HDTV TEHNOLOGIJI

HDTV odnosno High Definition Television je tehnologija koja nudi kvalitetu slike i zvuka znaajno vee kvalitete u odnosu na tradicionalne tehnologije prikaza slike i zvuka (PAL, NTSC, SECAM,). Iako je u samom poetku bio emitiran u Europi i Japanu u analognom formatu, danas se HDTV signal alje iskljuivo u digitalnom obliku. HD tehnologija je prvi puta predstavljena u SAD-u u 90.-tim godinama 20. stoljea od strane grupe elektronikih kompanija zvanih Digital HDTV Grand Alliance.HDTV nudi daleko veu kvalitetu slike u odnosu na standardne televizore. S obzirom da je rezolucija vea, slika je otrija, manje mutna i u cjelini blia stvarnosti. HD nudi i glae pokrete, detaljnije i ivlje boje, a tu je i vrlo visoka kvaliteta viekanalnog zvuka koji ini iskustvo gledanja jo boljim.HDTV nudi dvije kvalitete signala: 720 i 1080 su osnovne oznake, a njima se dodaje ili slovo i ili slovo pto oznaava kakav je nain iscrtavanja slike (i = interlaced - iscrtava se svaka druga linija, a onda ostale linije; p = progressive - linija po linija se iscrtava). 720 i 1080 predstavljaju visinu slike, a irina iznosi 1280, odnosno 1920 piksela). Broj sliica u sekundi (eng. FPS) se katkad navede pokraj oznake, npr. 720p60 to oznaava rezoluciju 1280720, progresivan nain iscrtavanja slike i 60 sliica u sekundi. Ako se ne spomene broj sliica, onda raunajte da se radi o 50 ili 60 za 720p rezoluciju, dok za 1080 su danas esti 1080p24, 1080p25 ili 1080p30 koji e u budunosti biti zamijenjeni formatima 1080p50 i 1080p60.Ako je poznata rezolucija DVD-a koja iznosi 720576 odnosno 720480 piksela, onda je jasno da HD nudi vie puta vie informacija pri iscrtavanju slike, s obzirom da je njegova vertikalna rezolucija u sluaju 720p standarda jednaka horizontalnoj rezoluciji DVD-a. Drugim rijeima, irina slike DVD-a je jednaka visini slike kod slabijeg HD standarda.HDTV tehnologija polako prodire u kuanstva diljem svijeta, a procjenjuje se da oko 24 milijuna kuanstava u SAD-u posjeduje HD Ready TV prijemnik. Ipak, samo pola ove brojke moe uistinu uivati u HD signalu jer ne posjeduje kabelski ili satelitski HD tjuner. Situacija se stalno poboljava s obzirom na sve veu ponudu HD TV prijemnika, satelitskih prijemnika, a koliina HD materijala je isto tako u stalnom porastu.

6 . PLAZMA , LED ILI LCD TELEVIZOR

Zahvaljujui razvoju LCD televizora danas razlike vie nisu oite jo s ulaza u trgovinu, te obje tehnologije nude dobru kvalitetu slike. Ipak, razlike i danas postoje.Da ponovimo:LED televizori ne postoje to su obini LCD ureaji s neobinim osvjetljenjem ekrana. Umjesto fluorescentnih CCFL lampi, koriste LED diode. No, to ne znai da nisu zanimljivi, naprotiv. Troe manje struje, omoguavaju iri spektar boja (RGB LED osvjetljenje), i bitno bolji kontrast no to ve ovisi o tipu implementacije.Razlikujemo jeftinijiEDGE LED(LED diode smjetene po rubovima televizora), te praviDirect LED,gdje su diode smjetene iza LCD matrice. EDGE LED televizori su prije svega super tanki: Sony i Samsung rade ureaje debljine od 9.9 mm navie, to je tanje od veina slika s okvirom. No, osim manje potronje struje u odnosu na klasine LCD televizore cca 40%, tu njihove prednosti u odnosu na CCFL ureaje prestaju. tovie: EDGE LED televizori imaju problema s homogenou slike, tj. svjetlosnim mrljama koje iritiraju.Plazma televizori imaju specifine nedostatke. Plazmu moete zapriti; ostane li vam Playstation upaljen preko vikenda, trajno ete je otetiti. No to je rijetkost, u normalnoj upotrebi vie smeta retencija slike, tj. kratkotrajno zadravanje statinih kadrova. Recimo, kada odgledate film s logom programa i prebacite na drugi program, logo e jo jedno vrijeme biti (slabo) vidljiv. Panasonicove plazme su najotpornije na zapravanje slike i retenciju. Samsung i LG plazme su prilino podlone retenciji, to moe ivcirati.Plazma ima tamniju sliku, posebice u svijetlim kadrovima: velika bijela povrina na plazmi uvijek izgleda sivo.6.1. Kontrast , boje , prikaz crnePrikaz boja ovisi od televizora do televizora bitno vie nego o tehnologiji. Velika je prednost ima li televizor THX certifikat za kvaliTetu slike: to znai da su mu boje i kontrast optimalno tvorniki podeeni. Donedavno su plazme imale bolju crnu, no danas su tehnologije izjednaene. Jeftinije plazme imaju jako lou (blijedu) sliku gledate li ih po danu uz mnogo svjetla. U tom sluaju LCD je bolji izbor zbog vee svjetline slike, no neki modeli i danas imaju lo prikaz crne po noi. Moemo sumirati po klasama: Jeftini televizori plazma pobjeuje po noi, po danu je LCD bitno bolji izbor. Srednja klasa LCD je i dalje bolji po danu, po noi blaga prednost plazmama.

Visoka klasa LCD je i dalje bolji po danu, po noi su ak i bolji Direct LED televizori.

Panasonicove plazme su dobar primjer: do serije G su slabi po danu, G je solidan, a serija V i VT su najbolje plazme na tritu, i po danu i po noi, te su se jedine pribliile LCD televizorima. Direct LED televizori mogu prikazati savrenu crnu, ali uz ponekad vidljive artefakte u obliku halo efekta (svjetlija crna oko tamnih rubova kadra).6.2. to je bitno neovisno o tehnologijiNeovisno o tehnologiji, moemo ustvrditi da danas Samsung, Sony i Panasonic imaju najbolje procesore slike, slijedi LG, Philips, Sharp, Toshiba, Sharp. LG je ove godine napravio izvrstan posao; stariji modeli su imali vidljivo loije procesore slike.Dobar procesor slike prepoznat ete po istoj slici bez smetnji, te prije svega otrini prikaza klasinog TV programa. Gledate li Blu-ray filmove svi TV-i izgledaju dobro, s malim razlikama. Ono to najvie zbunjuje korisnike su oznake 100 Hz, 200 Hz, 400 Hz (LCD TV) te100 Hz i 600 Hz na plazmama. Pa dakle da pojasnimo to to uope znai : 100, 200 i 400 Hz LCD ovisi o implementaciji proizvoaa, no u sutini radi se procesoru slike koju izraunava i ubacuje jedan ili dva kadra u originalni zapis. Na taj nain sve kretnje i kadrovi postaju iznimno glatki, a brzina odziva se udvostruuje. LCD bez 100 Hz procesora vidljivo mrlja sliku u brzim kadrovima, koji su uz to i trzavi.

100 Hz plazma nema veze sa 100 Hz procesorima iz LCD-a, radi se o brzini osvjeavanja kao kod CRT televizora, to slui samo tome da smanji titranje slike. 100 Hz plazma i dalje ima trzavu sliku, ako nema procesor za zaglaivanje (Panasonic IFC; Sony MotionFlow itd)

600 Hz subfield drive plazma marketinka brojka, nebitna za gledatelja. Govori o brzini rada plazminih podpiksela. Starije plazme su imale 480 Hz i to nitko nije reklamirao Ipak, to je koristan podatak jer oznaava plazma televizor novije generacije, koji ima bolju sliku, savrenu brzinu odziva i troi oko treinu manje struje od prethodne generacije.

6.3. Korisna oprema . Internet , media player , WI-FISrednja i via klasa televizora dobro je opremljena; moete se spojiti na Internet WiFi ili klasinom mreom, gledati YouTube filmove, streamati video s raunala putem mree, surfati na pravim web stranicama te gledati HD DivX i MKV filmove s naim titlovima preko USB sticka direktno na televizoru (dodue, ne na svim modelima)Najnoviji feature: Samsung u Smart TV seriji (D5500, D600o, D7000, D8000 i D9000) nudi i Samsung Apps, mogunost downloada programa kao na smartphone ureajima. LG nudi slinu uslugu, no jo nije u funkciji.6.4. Radni vijek LCD ekranaKod LCD televizora, radni vijek je blizu 60000 sati (oko 6 godina neprekidnog rada). Neki proizvoai tvrde da njihovi LCD televizori imaju radni vijek do 80000 sati, meutim to se odnosi samo ako su neprekidno koriteni u sobi sa savrenim i nepromjenjivim mikroklimatskim uvjetima. Naravno, potpuno je nerealno oekivati da e televizor biti koriten u tako savrenim uvjetima.

Najvanija stvar kod vijeka trajanja LCD televizora je sljedee: Radni vijek LCD televizora je u stvari radni vijek pozadinskog osvjetljenja njihovih LCD ekrana. Lampe koje se koriste za pozadinsko osvjetljenje se ne mogu mijenjati pa kad njihova svjetlost izblijedi i izgubi originalnu boju, to se moe smatrati krajem tog televizora.

Kod skupljih televizora poznatih marki kao to su Sharp, Toshiba, JVC, Sony i slini, vijek trajanja ekrana je dui nego kod slabo poznatih proizvoaa. Njihove lampe e due vremena emitirati pravu svjetlost.

Vaan faktor koji utie na radni vijek vaeg televizora je i podeavanje kontrasta. Prevelik kontrast dovodi do breg starenja lampi jer moraju raditi jae da bi odravale visok intenzitet svjetlosti. Kontrast zbog toga treba podesiti prema svjetlosnim uvjetima u sobi gdje gledate televizor. Ako je u sobi tamno to zahtjeva smanjenje kontrasta. Kada je u sobi dosta svijetlo tada kontrast treba malo pojaati.

Zanimljivost: navodno je Sharp jedini proizvoa LCD ekrana kod kojih se lampe mogu mijenjati. To je definitivno neto to treba uzeti u obzir jer zamjenom tih lampi kod starog televizora moete postii da slika ponovo postigne prvobitna kvaliteta. Pre nabavke televizora ipak se treba raspitati kod servisera vre li ovu vrstu popravci i za koje tono modele.

7 . ZAKLJUAK

Iz priloenog teksta moemo zakljuiti da TV zasloni takoer prate ubrzani rast tehnologije kojemu smo svi svjedoci.Nismo mogli ni slutiti da e nas tehnologija te njen razvoj u ovolikoj mjeri iz dana u dan iznenaivati.

S obzirom na velik broj dobrih osobina, dok je nedostatke pravilnom upotrebom mogu svesti na zanemarivu mjeru, LCD zasloni imaju vrlo iroku primjenu. Dosta se ulae u usavravanje i razvoj novih tehnologija, te se stalno pojavljuju sve kvalitetniji zasloni. Zbog velikog porasta potranje, poveani su proizvodni kapaciteti i cijene zaslona su u stalnom padu, to opet dovodi do sve ire primjene.

Kada bi gledali daleko u budunost, pretpostavljam da bi postojala suelja koja projiciraju sliku u oko, a upravljanje bi se vodilo putem mentalne kontrole to moda danas izgleda nemogue, ali tako su razmiljali i ljudi prije nas koji su unosili promjene razmiljali su vjerojatno na slian nain. 8 . LITERATURA

1 . http://hr.wikipedia.org/wiki/Plazma_TV2 . http://www.bug.hr/forum/topic/lcd-plazma-televizori/lcd-tv-plazma-vodic-odabir-kupovinu/48433.aspx3 . http://www.videomajstor.com/hardver-televizor4 . Majdandi, N., Primjena raunala, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1996.5 . Baksa, M., BUG specijalno izdanje, SysPrint, Zagreb, 2003.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Plazma_TV

http://www.bug.hr/forum/topic/lcd-plazma-televizori/lcd-tv-plazma-vodic-odabir-kupovinu/48433.aspx

http://www.videomajstor.com/hardver-televizor

PAGE 1