gastro eno kultura

7/25/2019 Gastro Eno Kultura

1/7

Turistika zajednica Istarske upanije, Upravni odjel za turizam Istarske upanije Fel.: ++385 52 452 500 Fax: ++385 52 452 811, www.istra.hr

Raskono ouvana Rimska i Bizantinska

batina Oaravajui srednjevjekovni

gradii na istarskim breuljcima Koncerti

dostojni Bekih dvorana Izobilje morskih

plodova iz istog i nezagaenog mora,

izuzetno cijenjeni tartufi, istarski prut i

divlja Tradicionalna jela iz briljivo

uvanih recepata Sofisticirana kuhinja,

besprijekorno posluena u profinjenim

restoranima, ali i tradicionalna jela u

rustikalnim konobama Nagraivana

vina Znatieljnim posjetiteljima istarska

e hrana i vinske ceste biti privlani tijekomcijele godine a posebno na proljee i jesen, kad

je priroda najizdanija.

Istarska

hrana,vino& kultura

GASTRONOMIJADananja istarska gastronomija odaje posebnu poast lokalnim,

jednostavno pripremljenim sezonskim proizvodima. Ti su

proizvodi ukusan odraz mnotva civilizacija koje su nastanjivale

ovaj poluotok stvarajui neporecivi mediteranski ugoaj.Roena i odrasla u Istri do dobi od 12 godina, Lidia Bastianich

napravila je veliki uspjeh u Americi. Sa 24 godine otvara svoj prvi

restoran Buonavia a nakon njega i Villu Secondo u Queensu.

Slijedi, 1981. godine, kultni restoran Felidia na Manhattanu

gdje, sada ve slavna Lidia, priprema jela iz svog djetinstva: jotu,

salatu od hobotnice, razna uga, fue, palentu, krafe Velika

ljubiteljica gastronomije, s pet izdanih knjiga i vlastitim TV

show-om, popularizira regionalne kuhinje, osobito onu koju nosi

iz djetinstva i koju je, na samo sebi svojstven nain, interpretiralau knjizi Lidias Italy.


2/7


MORSKISPECIJALITETI

KOLJKAI, LJUSKARI I MEKUCI

Jastozi, kampi, rakovi, jakobove kapice, kamenice, kuice i dagnje,

te hobotnice, lignje ili sipe. Pripremaju se sirovi, kuhani, na aru ilise od njih pripravljaju ukusni umaci, buzare i posluuju s riom ili

tjesteninom.

RAKOVICA

Lokalni specijalitet. Svaka daje tek aku ukusnog mesa. Istarski ribari

nekad su ih pripremali palei ih na vatri od granica vinove loze.

KAMPI

Mogu se pronai tijekom cijele godine, a najbolji su u svibnju i lipnju.

Najbolji ulov postie se za noi punog mjeseca, kada naputaju svoja

utoita u potrazi za hranom. Mogu se pronai u kanalima sjevernog

Jadrana, a posebno u oblinjem Kvarnerskom zaljevu, te se stoga

esto nazivaju Kvarnerski kampi. Uvijek dostupni u istarskim

restoranima, kampi se pripremaju na aru, na buzaru, umotani u

istarski prut, marinirani, te, kao posljednja moda, sirovi s par kapi

izvrsnog, extra-djevianskog, istarskog maslinovog ulja.

JAKOBOVE KAPICE

Obino se love pokraj slatkovodnih izvora uz zapadno istarsko

priobalje, posebno na uu rijeke Mirne, koje je nadaleko poznatopo vrhunskim jakobovim kapicama. Najbolje su zimi.

Istarsko je priobalje bogato raznim

vrstama riba, rakova i koljaka. Prema

oekivanju, od ribe se pripravljaju odline

riblje juhe, brodeti, razne friture, kuhaju

se ili peku na aru a posluuju najee

uz blitvu i kuhani krumpir. Prije riba

posluuju se razna morska predjela od

kojih su najpoznatija: rakovi, salata od

hobotnice ili riot od sipa na crno.


3/7


MORSKISPECIJALITETI

RIBA

Savreno svjei list, karpina, brancin, orada i sardela daju veliki

doprinos zdravoj istarskoj prehrani. Riba se moe pripremiti i nabrodet (u umaku s pasiranom rajicom, enjakom, bijelim vinom

te limunom), kuhana, na aru, peena s krumpirima u penici ili

pod pekom te sirova.

SARDELA

Najizvorniji predstavnik mediteranske primorske prehrane,

izuzetno ukusna i hranjiva riba, posebno je osjetljiva, te se jede

iskljuivo svjea. Ekonomian specijalitet, obino se priprema na

aru ili prenjem u ulju, friganjem, ali se moe i soliti, marinirati ili

konzervirati u maslinovom ulju. Kako sadri visok postotak omega-3masnih kiselina, neto kao divlji losos, lijenici preporuuju jesti

sardele najmanje dvaput tjedno.

Najbolji restorani s ribljom ponudom:

VALSABBIONPjeana uvala IX/26, 52100 PulaTel.: +385 (0)52 218 033

MILANStoja 4, 52100 PulaTel.: +385 (0)52 300 200

BLUVal De Lesso 9, 52210 RovinjTel.: +385 (0)52 811 265

DAMIR & ORNELLANovigrad, Zidine 5Tel.: +385 (0)52 758 134

OKNovigrad, Sv. Antona 2Tel.: +385 (0)52 757 643


4/7


SPECIJALITETIUNUTRANJOSTI

PEENJE POD PEKOM

Tradicionalni nain pripremanja hrane na ognjitu, koriten

najee u unutranjosti Istre. Obino se koristi glinena ili eljezna

zdjela te prikladno oblikovan poklopac. Zdjela se napuni mesom,

ribom ili hobotnicom zajedno s krumpirima, zainima i povrem,

pokrije poklopcem, a poklopac se prekrije arom sa ognjita. Spora

priprema hrane - koja odlikuje ovaj nain poznat jo od najstarijih

vremena - daje nam krepko jelo s izvrsnim mekanim mesom i

povrem, te predivno integriranim okusima.

TARTUF

Vrhunska istarska delicija i kljuni proizvod regionalne kulinarske

batine. Primjerci svjetskog glasa obuhvaaju ve glasoviti plemeniti

bijeli tartuf Tuber Magantum Pico, te crni Tuber Melanosporum.

Tartu se pronalaze pomou posebno dresiranih pasa a posjetiteljipustolovna duha mogu uivati u voenoj potrazi za ovim plemenitim

gomoljem. Svjei tartu mogu se pronai tijekom cijele godine, a

najbolji period za plemeniti bijeli tartuf je od rujna do prosinca.

Tartufe odlikuju aromatini, sloeni i zemljani mirisi a pripisuju im

se i afrodizijaka svojstva.

Poznati kuhari diljem Europe i SAD-a sudjeluju na Zlatnom tartufu,

sveanoj veeri koja se ovdje odrava sredinom listopada, a pokazno

traenje i sajmovi tartufa posebne su atrakcije jesenskog dijela

godine. Jednostavna priprema ukljuuje no narezane tartufe nafritajama, krumpiru, palenti ili njokima.

Najei specijaliteti unutranje Istre su:

razne gljive, kad im je sezona, te jela

od peradi, kunia, janjetine ili divljai.

Od divljai (obino: zec, fazan, srna i

divlja svinja) pripravljaju se snana

uga (umaci) koji se posluuju s fuima,

njokima ili palentom.


5/7


SPECIJALITETIUNUTRANJOSTI

DIVLJE PARUGE

proljetni specijalitet kojega sakupljaju svi, mladi i oni manje mladi.

Obino se pripremaju u fritaji s jajima, sa paletom gira volta ili u

proljetnim salatama, zajedno s kuhanim jajima.

MANETRA

Kraljica istarske ruralne gastronomije. Gusta juha s faolom

(grahom), krumpirima i nekim sezonskim povrem: koromaem,

jemom ili bobiima (mladi kukuruz), kojoj se dodaje panceta, prut

ili kost pruta. Jota je zimska verzija manetre koja se pripravlja s

kiselim kupusom ili s kiselom repom.

PRUT

S pravom poznati istarski sueni prut, ukusni specijalitet, snaniji i

mirisniji od talijanske inaice. Sukladno lokalnim obiajima, svinje

se hrane na poseban nain, a meso se sui godinu dana na buri

(hladnom sjeveroistonom vjetru). Tajni recept mjeavine zaina,

koji ukljuuje sol, papar, lovorovo lie, rumarin i ponekad enjak

(ali nikada nitrate, nitrite ili kemijski dim), generacijama se prenosi

s koljena na koljeno. Jedan istarski obiaj je narezane fete mladog

pruta popriti na maslinovom ulju te zaliti s malo malvazije.

OMBOLO

Ombolo je lagano prosuen (iskljuivo na zraku) mesni dio svinjskogkotleta.

Najbolji restorani s mesnom ponudom,glivama i drugim specijalitetimaiz unutranjosti:

SAN ROCCOUlica Srednja 2, 52474 Brtonigla

Tel.: +385 (0)52 725 000MORGANBracanija 1, 52474 BrtoniglaTel.: +385 (0)52 774 520

ZIGANTELivade 7, 52427 Livade (Oprtalj)Tel.: (0)52 664 302

MARINOKremenje 96b, 52462 Momjan (Buje)Tel.: (0)52 779 047

TOKLARIJA

Sovinjsko polje 11, 52420 BuzetTel.: (0)52 663 031


6/7


ISTARSKOVINO

VINOS najduom tradicijom vinogradarstva u Hrvatskoj, istarska vinasvakako zasluuju da ih se kua. Stari Grci i Rimljani veliali su

kvalitetu Istarskih vina. Malvaziju su ovdje donijeli Mleani u XIV

stoljeu. Za vrijeme Austrougarske monarhije, u Istri je 1875. godine

vinogradima bila zasaena povrina od 33.000 hektara.

Kao to je to bio sluaj i u mnogim europskim i amerikim vinskim

regijama, loksera je uzela danak ubrzanom napretku vinogradarskih

tehnika, ukljuujui i smanjene prinose. U Istri se trenutno obrauje

oko 5.100 hektara vinograda, od ega 70% sa bijelim groem, dokje preostalih 30% crveno. Vei dio bijelih sorti sastoji se od Malvazije

i Mukata, koji se preteno obrauju u zapadnom brdovitom dijelu.

Meu crvenim sortama prevladava teran.

MALVAZIJA

vodee istarsko vino, moemo ga usporediti s Chardonnayem, boje

koja prelazi od slamnate do zlatne. Okus podsjea na bagrem u cvatu

te se odlino sljubljuje s plodovima mora. Poevi od 70-ih godina

prologa stoljea, intenzivna istraivanja i naglasak na kvaliteti doveli

su do uvoenja blaeg preanja, fermentacije na hladno, te leanja

ili starenja u drvenim bavama. Uvoenjem strogih standarda

koji se sada moraju potivati, od vinograda pa sve do podruma,

pod jedinstvenom oznakom IQ, svjee i elegantne odlike istarske

malvazije, s pravom su zasluile i meunarodno priznanje.

MUKAT

Pojedini znalci smatraju ga najboljim meu istarskim vinima. Zlatne

boje, cvjetne arome i sloenog okusa, meu sladokuscima je visoko

cijenjen.

TERAN

veliao ga je Casanova, crvene je rubinove boje, pune vone arome i

okusa. Prirodni je dodatak mesima, snanim umacima i divljai.

Oznaka IQ pridonosi promociji istarske

regije, odnosno stvaranju istarskog

identiteta na domaem i svjetskom tritu.

Pravo uporabe znaka IQ dodjeljuje se

proizvodima i uslugama natprosjenekvalitete, proizvedenim ili pruanim

na podruju regije Istre, nastalima kao

rezultat istarske tradicije, razvojno-

istraivakog rada, inovacija i invencije.


7/7


ISTARSKOMASLINOVO ULJE

Nita nije ravno toj tenosti, ona je jednostavno neusporediva:

simbol Mediterana, zdravlja, gastronomskog uitka i napose lagodne

i spokojne starosti. Nesvakidanjeg je gorkastog okusa, izuzetnog

mirisa i sjajni zain ponajboljih jela. Najvrjednija masnoa u

ljudskoj prehrani. Sredstvo za njegu tijela, lijek kod raznih tegoba,po mnogima - eliksir ivota. Boanski plod. Tekue zlato.

to se krije iza tih nadnaravnih hvala? Ulika! Ulje! Ulje bogova i

ljudi. Ulje masline. Ulje milosra i pomazanja. Mitska i biblijska

biljka, simbol naeg sredozemnog svijeta i ivljenja, zatitni znak

Istre. Kranski obred i svetkovina: Ulinica pred Uskrs. Maslinova

granica - simbol mira. Grka mitologija eli da je maslina nastala na

sljedei nain: boica Atena bacila je, u nadmetanju sa Posejdonom,

kap vode na klisuru i tu je izrasla maslina.

Istru je kroz milenije odreivala maslina. I prva pisana svjedoanstva

vezana za na poluotok - dugujemo upravo maslini, odnosno

maslinovom ulju i to jo iz vremena starih Grka i Rimljana. Tada

je, vjerovali ili ne, istarsko ulje bilo sinonim za najbolje ulje, takve

kakvoe s kojom su se sva druga ulja usporeivala.

Danas je maslinarstvo u Istri ponovno u velikom usponu.

Raspolaemo s milijun stabala, preteito autohtonih kultivara

poput: istarske bjelice, karbonace, bue, rosinjole. Svake godine Istra

je znaajno zastupljena u jedinom svjetskom vodiu za ponajbolja

maslinova ulja: LExtravergine; stoga je proizvodnja vrhunskog

maslinovog ulja u Istri danas pitanje prestia.

Marko Valerije Marcijal (40. - 103.)

najznaajniji rimski pisac epigrama,

rodom iz panjolske, ostavio je zapisane

najljepe komplimente istarskom ulju.

Veliajui svoju Kordobu on je uskliknuo:

Uncto Corduba laetior Venafro, Histria

nec minus absoluta testa.

Kordobo, koja si rodnija od uljevitoga Venafra i

savrena koliko i ulje iz Istre

gastro eno kultura

Documents