glagolski oblici
DESCRIPTION
Glagolski oblici za učenike predmetne nastave i srednje školeTRANSCRIPT
Glagolski oblici
U hrvatskom jeziku postoje sljedeći glagolski oblici:
vremena: prezent, perfekt, imperfekt, aorist,pluskvamperfekt, futur prvi i futur drugi
načini (koji izriču odnos izricatelja rečeniceprema vršitelju glagolske radnje): imperativ,kondicional prvi i kondicional drugi
pridjevi (kojima se najčeše tvore složeni glagolskioblici): glagolski pridjev radni i glagolski pridjevtrpni
prilozi: glagolski prilog sadašnji i glagolski prilogprošli
neodređeni oblik: infinitiv
G.I.
Prema načinu tvorbe glagolski oblici su jednostavni i složeni.
Jednostavni se tvore nastavcima.
Složeni se sastoje od dvije ili tri riječi.
G.I.
Jednostavni glagolski oblici
INFINITIV neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje
nikakav podatak o osbi, broju, vremenu ili načinu
završava na:
a) – ti: biti, cvasti, plivati;
b) – ći: ići, peći, reći.
G.I.
PREZENTjednostavan glagolski oblik kojim izričemo
sadašnjost
tvorba:od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima
- em - jem - im - amtresem pijem radim čitam
G.I.
prezent pomoćnog glagola biti
svršeni nesvršenibudem jesam sambudeš jesi sibude jest jebudemo jesmo smobudete jeste stebudu jesu su
naglašeni nenaglašeni
G.I.
prezent pomoćnog glagola htjeti
naglašeni nenaglašeni
hoću ću
hoćeš ćeš
hoće će
hoćemo ćemo
hoćete ćete
hoće će
G.I.
AORIST
prošlo svršeno vrijeme koje izriče brze, dinamične radnje u prošlosti, ili radnje koje su se dogodile neposredno prije trenutka u kojem se o njima govori
tvorba:od svršenih glagola nastavcima-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
(dođoh, dođe, dođe, dođosmo, dođoste, dođoše)- h, -Ø, -Ø, -smo, -ste, -še
(vidjeh, vidje, vidje, vidjesmo, vidjeste, vidješe)
G.I.
aorist pomoćnih glagola
BITI
bih
bi
bi
bismo
biste
biše
HTJETI
htjedoh
htjede
htjede
htjedosmo
htjedoste
htjedoše
G.I.
IMPERFEKT
prošlo nesvršeno vrijeme koje izriče radnje koje su trajale u prošlosti
tvorba:
od nesvršenih glagola dodavanjem nastavaka
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
G.I.
vikah vikasmo
vikaše vikaste
vikaše vikahu
čujah čujasmo
čujaše čujaste
čujaše čujahu
tresijah tresijasmo
tresijaše tresijaste
tresijaše tresijahu
imperfekt pomoćnih glagola:
bijah/bjeh bijasmo/bjesmo
bijaše/bješe bijaste/bjeste
bijaše/bješe bijahu/bjehu
hoćah/htijah hoćasmo/htijasmo
hoćaše/htijaše hoćaste/htijaste
hoćaše/htijaše hoćahu/htijahu
G.I.
IMPERATIV
zapovjedni način
i jednostavni i složeni glagolski oblik
( u 3. osobi jednine koriste se složeni oblici)
nema oblik za 1. osobu jednine
tvorba: osnova + nastavci - Ø, -mo, -te;
-j, -jmo, -jte;
-i, -imo, -ite;
-ji, -jimo- jite
G.I.
1. - - - -
2. broj daj nosi piši
3. neka broji neka daju neka nose neka piše
1. brojimo dajmo nosimo pišimo
2. brojite dajte nosite pišite
3. neka broje neka daju neka nose neka pišu
(jotacija!)
pis+ji
G.I.
GLAGOLSKI PRIDJEVI
RADNI -glagolski oblik koji izriče vršitelja radnje;
tvorba: osnova + nastavci
-o, -la, -lo, -li, -le, -la jednina:
radio radila radillobio bila bilohtio htjela htjelo
množina:
radili radile radilabili bile bilahtjeli htjele htjela
TRPNI - glagolski oblik koji izriče trpitelja radnje;
tvorba: osnova + nastavci
-n, -en, -jen, -t jednina:
bacan bacana bacanodonesen donesena donesenoovijen ovijena ovijenoganut ganuta ganuto
množina:
bacani bacane bacanadoneseni donesene donesenaovijeni ovijene ovijenaganuti ganute ganuta
G.I.
GLAGOLSKI PRILOZI
SADAŠNJI – izriče radnju istovremenu radnji predikata
tvorba: 3. osoba množine prezenta nesvršenog glagola
+ nastavak -ći
(ići – idu+ći = idući)
PROŠLI – izriče radnju koja se dogodila prije radnje predikata
tvorba: infinitivna osnova svršenog glagola + nastavak
-vši ili –avši
(baciti – baci+vši = bacivši)
G.I.
Složeni glagolski obliciPERFEKTprošlo složeno vrijeme tvorba: glagolski pridjev radni i nesvršeni prezent
pomoćnog glagola biti
rekao sam bio sam htio samrekao si bio si htio sirekao je bio je htio jerekli smo bili smo htjeli smorekli ste bili ste htjeli sterekli su bili su htjeli su
G.I.
PLUSKVAMPERFEKT
pretprošlo vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti:
bio sam doveo bijah doveo
bio si doveo bijaše doveo
bili smo doveli bijasmo doveli
bili ste doveli bijaste doveli
bili su doveli bijahu doveli
bio sam bio bijah bio
bio si bio bijaše bio
bio je bio bijaše bio
bili smo bili bijasmo bili
bili ste bili bijaste bili
bili su bili bijahu bili
bio sam htio bijah htio
bio si htio bijaše htio
bio je htio bijaše htio
bili smo htjeli bijasmo htjeli
bili ste htjeli bijaste htjeli
bili su htjeli bijahu htjeli
G.I.
FUTUR PRVI
buduće vrijeme složeno od infinitiva i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti
osjetit ću ja ću osjetiti
osjetit ćeš ti ćeš osjetiti
osjetit će on će osjetiti
osjetit ćemo mi ćemo osjetiti
osjetit ćete vi ćete osjetiti
osjetit će oni će osjetiti
zaći ću ja ću zaći
zaći ćeš ti ćeš zaći
zaći će on će zaći
zaći ćemo mi ćemo zaći
zaći ćete vi ćete zaći
zaći će oni će zaći
G.I.
FUTUR DRUGI
predbuduće vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i dvovidnog prezenta pomoćnog glagola biti
budem dolazio budemo dolazili
budeš dolazio budete dolazili
bude dolazio budu dolazili
G.I.
KONDICIONAL – glagolski način kojim se izriče pogodba,
mogućnost ili želja
KONDICIONAL PRVI – tvori se od glagolskog pridjeva radnog i nenaglašenog aorista pomoćnog glagola biti:
znao bih znali bismoznao bi znali bisteznao bi znali bi
bio bih bili bismobio bi bili bistebio bi bili bi
htio bih htjeli bismohtio bi htjeli bistehtio bi htjeli bi
KONDICIONAL DRUGI – tvori se od glagolskog pridjeva radnog i kondicionala prvog pomoćnog glagola biti:
bio bih ostao bili bismo ostalibio bi ostao bili biste ostalibio bi ostao bili bi ostali
bio bih bio bili bismo bilibio bi bio bili biste bilibio bi bio bili bi bili
bio bih htio bili bismo htjelibio bi htio bili biste htjelibio bi htio bili bi htjeli
G.I.