GlasnikPrivredne komore Kantona Sarajevo

broj: 1122016.

IZ SADRŽAJA:

• Skupština Komore usvojila Godišnji obračun

• INICIJATIVE KOMORE: Očuvanje i stvaranje poreznih olakšica izvoznicima i investitorima: Dopune Nacrta Zakona o turizmu KS

• Komparativne prednosti Sarajeva kao glavnog grada

• Kako učestvovati na tržištu EU sa poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz Bosne i Hercegovine?

• Dobre prakse upravljanja rizicima vezanim za pranje novca i sprečavanje finansiranja terorizma

• Marketing metrika • Sajam srednjih tehničkih

i stručnih škola Kantona Sarajevo

• Edukacija u Komori• PRILOG: INFORMACIJA

O STANJU I PROBLEMIMA PRIVREDE U KANTONU SARAJEVO

BiH i Sarajevo među top evropskim regijama i gradovima 2016/2017,

po troškovnoj efikasnosti √

Skupština Komore usvojila Godišnji obračun

Skupš na Privredne komore Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 18.02.2016. godine jednoglasno usvojila Izvještaj Privredne komore Kantona Sarajevo o popisu sredstava, potraživanja i obaveza na dan 31.12.2015. godine i Godišnji obračun za 2015. godinu. Kako je to konstatovano na Skupš ni, Komora je tokom cijele 2015. godine vršila striktnu racionalizaciju troškova, vodeći računa o likvidnos , sa ciljem da ostvari uravnoteženost rashoda nad prihodima i izvrši sve programirane zadatke.

Razrješenja i imenovanja

Na ovoj sjednici posebna tačka su bili razrješenja, izbori i imenovanja pojedinih članova u organima Komore. Razrješenja su usljedila nakon ostvarivanja prava na penzionisanje jednog broja članova Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Skupš ne Komore. Na njihove pozicije izabrani su: g. Mehmed Mehović na funkciju predsjednika Skupš ne Komore, g. Ermin Čengić na funkciju predsjednika Upravnog odbora, g. Rijad Jahjaefendić na funkciju potpredsjednika UO, za člana UO izabran je g. Osman Delić, dok je za člana Nadzornog odbora izabrana gđa Sena Džubur. Na kraju se predsjednik Komore g. Muamer

Mahmutović obra o prisutnima i uz prigodne poklone uručio zahvalnice dosadašnjim članovima organa Komore za poseban doprinos u radu i djelovanju Komore u pravcu unapređenja privrede Kantona Sarajevo.

Zahvalnice i priznanja

Zahvalnice su dodijeljene g. Esadu Lučkinu, dosadašnjem predsjedniku Skupš ne, Miroslavu Janjiću i Mirsadu Kurtoviću, dosadašnjem predsjedniku i potpredsjedniku Upravnog odbora i Džemaludinu Đozi, članu Nadzornog odbora. Uz posebne riječi zahvale uručeno je i posebno priznanje g. Kemalu Grebi, koji je obavljao funkciju predsjednika Privredne komore Kantona Sarajevo u periodu 1995.-2015. godine i koji je dao značajan doprinos, kako u održanju Komore tako i u razvoju privrede Kantona Sarajevo i šire.

Mehmed Mehović, novoizabrani predsjednik

Skupš ne Komore

3

“Sarajevo kao glavni grad ima puno kompara vnih prednos u mnogim oblas ma privređivanja, a u posljednje vrijeme prepozna su potencijali ekonomskog razvoja, prvenstveno u drvoprerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji, građevinarstvu, IKT sektoru, turizmu, farmaceutskoj industriji i drugim sektorima.”, kazao je Muamer Mahmutović, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo. Mahmutović je rekao da je uočen pozi van trend kod ovih djelatnos , kako u proizvodnji tako i u doprinosu ukupnom izvozu Kantona Sarajevo, te da ove grane industrije otvaraju mogućnos zapošljavanja velikog broja radnika. "Probleme koje imaju privrednici kako u Kantonu Sarajevo tako i u cijeloj državi, gotovo je nemoguće pobroja . Defini vno je na prvom mjestu visoka opterećenost privrede porezima, doprinosima, raznim naknadama i taksama, za m tu su visoki stepen sive ekonomije, nelojalne konkurencije, izražena nelikvidnost, neadekvatna poli ka finansijske podrške kompanijama za podizanje konkurentnos domaće privrede, loša industrijska infrastruktura, visoke kamatne stope, nekontrolisan i prekomjeran uvoz robe, za koje postoje mogućnos sups tucije domaćim proizvodima i niz drugih problema", prokomen rao je predsjednik PKKS. On je sredinom decembra prošle godine na sjednici Skupš ne PKKS izabran za novog predsjednika Komore. Govoreći o priorite ma u radu, Mahmutović je izdvojio da će Komora i dalje insis ra na donošenju i provođenju konkretnih mjera kojima će se poboljša uvje privređivanja i zaustavi nega vni trendovi u privredi. "U tom kontekstu posebna pažnja bit će usmjerena na zagovaranje u donošenju i provođenju novih razvojnih strategija na nivou države, en teta i kantona, hitno rasterećenje privrede od raznih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje uzroka nelikvidnos i ukazivanje na ključne prepreke za brži dotok inves cija. Tu su i drugi programski zadaci, od edukacije, projekata i slično, koji će se po potrebi mijenja i prilagođava aktuelnoj privrednoj situaciji, zahtjevima članova, organa i stručnih jela Komore", naveo je.

Podsje o je da je Komora vladajućim strukturama u toku 2015. dostavila set prijedloga mjera koje se odnose na poboljšanje privrednog ambijenta i stvaranje uvjeta za brži priliv inves cija i da su predstavnici kantonalne vlas pozdravili napore koje Komora čini u tom pravcu. Ponovno su upu li i zahtjev članovima Ekonomsko-socijalnog vijeća i premijeru Vlade Kantona Sarajevo da pod hitno uključe i komore u ekonomsko-socijalni dijalog s Vladom, Sindikatom i Udruženjem poslodavaca, po uzoru na zemlje okruženja i Evropsku uniju. Mahmutović dodaje da očekuju pozi van odgovor i da ne vide razloge zbog kojih privredne komore nisu i ranije bile uključene u ESV. "Također očekujemo da nam se povjere poslovi u vezi registracije privrednih subjekata kroz „one-stop-shop“ sistem, što je praksa u većini evropskih zemalja, jer bi onda komore mogle kvalitetno i efikasno da prate te privredne subjekte kroz njihov životni ciklus, te da im pruže kvalitetnu i sveobuhvatnu uslugu tokom rasta i razvoja. Dosadašnja rješenja registracije su se pokazala spora u odnosu na trenutne potrebe privrede i tržišta", naveo je Mahmutović u razgovoru za Fenu.

Novi čelni čovjek Komore odgovara za FENA-u

Komparativne prednosti Sarajeva kao glavnog grada Komora će i dalje insis ra na donošenju i provođenju konkretnih mjera kojima će se poboljša uvje privređivanja i zaustavi nega vni trendovi u privredi

Direktna strana ulaganja postala su glavni privredni pokretač u eri globalizacije. Istraživanjem pres žnog fDi Magazina (Financial Times), Bosna i Hercegovina se našla na četvrtoj poziciji u kategoriji najboljih srednje evropskih regija za 2016/2017 prema troškovnoj efikasnos , dok se u kategoriji najboljih srednjih evropskih gradova za 2016/2017, Sarajevo, po istom kriteriju, našlo na šestoj poziciji. Ovi rezulta dodatno ohrabruju, imajući u vidu da je početkom tekuće poslovne godine u privredi Kantona Sarajevo došlo do određenih pozi vnih pomaka, čemu su uveliko doprinijeli sami privrednici, uz podršku rukovodećih ljudi u Kantonu Sarajevo, kao i podršku Komore. U sastavljanju top-liste evropskih gradova i regija budućnos , fDi Intelligence podatke prikuplja pomoću specijalizovanih online alata za direktne strane inves cije „fDi Benchmark“ i „fDi Markets“, kao i iz drugih izvora. Da bi razvrstali gradove po veličini (velike, srednje, male i mikro), u razmatranje se uzima broj stanovnika u gradovima i u neposrednoj blizini urbanih zona. Po tom osnovu, Sarajevo je svrstano u gradove srednje veličine. Podaci su prikupljeni za 480 lokacija (294

grada, 148 regija i 39 lokalnih poduzetničkih partnerstava), te posmatrani kroz pet kategorija: ekonomski potencijal, ljudski potencijal, troškovna efikasnost, infrastruktura i prijateljsko poslovno okruženje. Lokacije su bodovane maksimalno do 10 bodova za svaku kategoriju. Tu je i zasebna šesta kategorija o strategiji za privlačenje direktnih stranih ulaganja. Kada je u pitanju kategorija troškovne efikasnos , kriteriji su uključivali parametre, kao što su prosječne godišnje plaće radnika, kao i minimalna plaća, cijena zakupa poslovnog prostora po zonama, kao i industrijskog prostora. fDi Intelligence je također uzeo u obzir cijene noćenja u hotelima sa če ri i pet zvjezdica u centru grada, troškove osnivanja preduzeća, registracije imovine, za m troškove dobijanja građevinskih dozvola, cijene na e i na nih derivata i cijene električne energije. Porezi su također bili dio kriterija u kategoriji ispla vos , te su razmatrane stope direktnih i indirektnih poreza. fDi je također uzeo u razmatranje paritet kupovne moći stanovnika. Ove godine su se Bosna i Hercegovina i Sarajevo našli među top deset evropskih srednjih regija i gradova budućnos po troškovnoj efikasnos tj. ispla vos , što nam daje mo v i predstavlja obavezu da radimo još više, ne bismo li se jednog dana našli i među najboljim regionima i gradovima po ekonomskom potencijalu, kvalitetu života i drugim parametrima, koje čine poslovno okruženje boljim i privlačnijim inves torima.

Prema istraživanjima fDi magazina - Financial Times

BiH i Sarajevo među top evropskim regijama i gradovima 2016/2017, po troškovnoj efikasnostiOvi rezulta dodatno ohrabruju imajući u vidu da je početkom tekuće poslovne godine u privredi Kantona Sarajevo došlo do određenih pozi vnih pomaka, čemu su uveliko doprinijeli sami privrednici, uz podršku rukovodećih ljudi u Kantonu Sarajevo, kao i podršku Komore.

4

5

Predstavnici Privredne komore Kantona Sarajevo prisustvovali su Okruglom stolu u Bijeljini, 26. februara 2016. godine (Etno Selo „Stanišići“), kojeg je organizirala Zajednička komisija za evropske integracije oba doma Parlamentarne Skupš ne Bosne i Hercegovine, o temi: „Kako učestvova na tržištu Evropske unije sa poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz Bosne i Hercegovine?“ Ovaj skup, kojem su, pored predstavnika državnih ins tucija, prisustvovali predstavnici značajnijih ins tucija i udruženja sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine, organiziran je sa ciljem upoznavanja šire javnos o ovom veoma važnom segmentu u procesu evropskih integracija. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu u junu 2015. godine i de facto i de jure predstavlja međunarodni ugovorni odnos između dviju strana. Nakon dugih godina čekanja, pokrenu su pregovori o adaptaciji SSP-a u dijelu koji se odnosi na tadicionalnu trgovinu. Činjenica je da BiH bilježi napredak u usklađenos sa relevantnim zahtjevima

i standardima EU u oblas sigurnos hrane, veterinarstva i fitosanitarnog sektora, što omogućava proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda i krompira, a koji su prošli proces promjene, da na tržištu EU izvoze svoje termički obrađeno (UHT) mlijeko i određene mliječne proizvode, kao i krompir. Na skupu je bilo riječi i o obavezama ins tucija i subjekata u poslovanju sa hranom u procesu ispunjavanja uvjeta za izvoz proizvoda biljnog i živo njskog porijekla u EU, općim procedurama izvoza proizvoda živo njskog porijekla u EU, općim uvje ma za uvoz proizvoda živo njskog porijekla iz EU, kao i obavezama subjekata u poslovanju sa hranom. Važno je napomenu da su subjek u poslovanju sa hranom odgovorni za hranu koju proizvode, prerađuju i distribuiraju, skladište ili prodaju na domaćem i inozemnom tržištu. Propisi u BiH i EU zah jevaju da subjek u poslovanju sa hranom budu registrovani, te da ih nadležna ins tucija odobri nakon provedene detaljne procedure. Prvenstveno se to odnosi na sigurnost hrane, odgovornost, sljedivost, transparentnost, hitne mjere, prevenciju i saradnju sa nadležnim

jelima sa ciljem reduciranja rizika. U skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane („Sl. Glasnik BiH“, broj 4/13), koji je usklađen sa Uredbom (EZ) broj: 852/2004, subjek u poslovanju sa hranom su dužni uspostavi , provodi i održava stalni postupak ili postupke zasnovane na principima HACCP (Analiza rizika i kontrola kri čnih tačaka). Kako je i najavljeno, ova ak vnost je jedna u nizu i očekuje se uskoro ponovno okupljanje.

M.K.

OKRUGLI STO – OTVORENA PITANJA SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU (SSP)

Kako učestvovati na tržištu EU sa poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz Bosne i Hercegovine?

Edukacija o temi „Dobre prakse upravljanja rizicima vezanim za pranje novca i sprečavanje finansiranja terorizma“, održana 24. februara u Privrednoj komori Kantona Sarajevo, privukla je pažnju nemalog broja predstavnika finansijskog sektora koji su željeli ču nešto više o ovim izuzetno važnim pitanjima.

Cilj radionice je bio prak čnim provođenjem procjene rizika, na primjerima iz prakse, omogući polaznicima da steknu znanja i vješ ne potrebne za primjenu regula vnih zahtjeva. Predavači su bili Ibrahim Sinanović, direktor Sektora za kontrolu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma pri Agenciji za bankarstvo Federacije BiH, Damirka Mioč, diplomirani ekonomist, zaposlena u Finansijsko obavještajnom odjelu SIPA-e i Jasmin Džomba, ovlašteno lice na poslovima sprečavanja pranja novca i finansiranja teroris čkih ak vnos , zamjenik Direktora Compliance odjeljenja Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina.

Tema edukacije okupila veliki broj zainteresiranih privrednika

Dobre prakse upravljanja rizicima vezanim za pranje

novca i sprečavanje finansiranja terorizma

6

Marketing metrika Kvan ficiranje efekata marke nških ak vnos jedan je od vječi h izazova u marke ngu. Stoga je centralna tema seminara Marke ng metrika, koji je održan 16.02.2016. godine u Privrednoj komori Kantona Sarajevo bila šta mjeri i kako to mjeri prilikom ocjene efikasnos i efek vnos marke nške strategije i marke nških tak ka. Sedminar je okupio poslovne ljude koji učestvuju u marke nškim ak vnos ma za proizvode i usluge u poslovnim subjek ma. Edukaciju je vodila doc.dr. Maja Arslanagić-Kalajdžić, ak vno angažovana na implementaciji nekoliko EU projekata u mu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.Sadržaj radionice obuhva o je sljedeća pitanja:• Šta je finansijska odgovornost marke nga?• Zašto je bitna u strateškom smislu za kompaniju?• Definisanje marke ng metrike, marke nških

kompetencija firme i sposobnos osoba zaduženih za marke ng;

• Kako koris mjerljive, dostupne i potrebne podatke i pretvara ih u informacije neophodne za donošenje boljih odluka?

• Kako izračuna povrat na marke nšku inves ciju („return on marke ng investment“ - ROMI)?

• Vrste marke ng metrika i dizajniranje odgovarajućih metrika za kompaniju;

• Metrike strateškog marke nga (fokus na rast, vrednovanje kompanije i brenda, cjeloživotnu vrijednost kupca);

• Metrike opera vnog marke nga (fokus na profit i zaradu, generalne metrike, specifične metrike – oglašavanje, web metrike);

• Op mizacija marke ng miksa (uloga 4 P sa posebnim naglaskom na određivanje cijene);

Prak čni dio radionice odnosio se na pitanja: • Analiza tržišta i tržišnog potencijala; • Kalkuliranje povrata na marke nške inves cije

(ROMI); • Op mizacija (ulaganja vs. profit); • Izračun odabranih marke ng metrika;• Izrada marke nške kontrolne ploče „dashboard“.

NCOTERMS 2010 i prezentacija dokumenata po akreditivuPrivredna komora Kantona Sarajevo je 29. janu-ara 2016. godine upriličila jednodnevno pre-davanje o temi “Incoterms 2010 i prezentacija dokumenata po akredi vu”, s ciljem da zapo-slenicima, koji učestvuju u procesu nabavke i prodaje, unaprijedi znanja o značaju i sadržaju pravila Incoterms. Definisanje međusobnih prava i od-govornos ugovornih strana, na siguran i jasan način, smanjuje mogućnost različitog tumačenja obaveza i nastanak nesporazuma i problema, koji mogu da rezul raju i sudskim sporovima. Predavač je bila Jasmina Korajlić, diplo-mirana ekonomis ca, sa višegodišnjim iskust-vom u bankarstvu. Prema njenim riječima, bitno je da ugovorne strane, prilikom ugovaranja posla poznaju Incoterms pravila i njihovo značenje, što se odražava i na definisanje dokumenata koji će pra realizaciju ugovora i u konačnici bi uvjet za plaćanje, odnosno naplatu u slučaju finansijske klauzule koja predviđa akredi v kao instrument plaćanja. U tom kontekstu, u okviru seminara obrađena su i ključna pitanja vezana za prezentaciju dokume-nata po akredi vu i izbjegavanje najčešćih grešaka u tom procesu.

7

PRIMJENA SAVREMENIH KLJUČNIH METODA SELEKCIJE PRI ZAPOŠLJAVANJU

Cilj seminara:• Polaznici će steći ključna stručna znanja o

savremenim trendovim u profesionalnoj selekciji i ima mogućnost da vježbaju primjenu tehnika selekcije.

Ciljna grupa:• HRM specijalis i HR menadžeri srodnih

zanimanja,• Rukovodioci u kadrovskoj funkciji i obrazovanju,

direktori preduzeća, • Linijski rukovodioci,• Psiholozi – početnici u oblas selekcije, • Psiholozi i studen koji planiraju karijeru u HRM.

Predavač: Dr. Dobrila Vujić, HR konsultant. Aktuelnost teme - povećanje kredibiliteta procesa selekcije - uštede kompaniji • Nema poslodavca koji se nije susreo sa problemom

da pri izboru kadra svi podaci pojedinačno (na primjer: prosječna ocjena, reference, rezulta na testovima, u sak na intervjuu) ukazuju na kvalitetnog kandidata i prognozu uspjeha u radu ili rukovođenju, a da kasnije, kada su provjeravana stvarna dos gnuća, nije uslijedilo razočarenje.

• Osoba jednostavno ne posjeduje potrebnu kombinaciju ličnih karakteris ka koje vode ka uspjehu.

• Onda nastaju troškovi dodatne edukacije, treninga ili, što je još skuplje, zamjena zaposlenika.

• Dakle provjera kompetencija kandidata, može u startu eliminisa ili smanji troškove dodatnih treninga, pad produk vnos ili fluktuaciju zaposlenih.

Termin realizacije: 18. mart 2016. godine

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMAPrak čna primjena i aktuelnos kod elektronskih nabavki i elektronskih aukcija

Seminar je namijenjen osoblju koje radi po sistemu javnih nabavki, vođama mova, menadžmentu koji

kontroliše javnu nabavku, kao i osoblju zaduženom za implementaciju.

Predavači: • Đinita Fočo, uvodničar, • Hajrudin Buza, cer ficiran trener Javnih nabavki.

Metodologija rada: Interak vna komunikacija polaznik-predavač, primjeri iz prakse, tumačenje Zakona i propisa iz oblas Javnih nabavki.

Sadržaj seminara:• Aktuelnos u vezi podzakonskih akata, • Prak čna primjena i aktuelnos oko E-nabavke i

elektronska aukcija, kao novina, • Primjeri iz prakse u primjeni odredbi ZJN, sa

prijedlogom postupanja,• Pitanja i odgovori.

Termin realizacije: 23. mart 2016. godine

MJERENJE I PROCJENA NIVOA OKOLINSKE BUKE

Cilj seminara: Upozna mjerno-ispitne laboratorije sa problema kom mjerenja nivoa buke, te privrednike sa načinima i mogućnos ma ograničenja nivoa buke, kao i sa načinima poš vanja definisanih GVE.

Ciljna grupa: Mjerno-ispitne laboratorije i privredni subjek čija djelatnost emituje buku i okoliš, te svi oni koji su u obavezi ispoštova definisane GVE kroz zakonsku regula vu.

Predavači: • Miroslav Krajtamer, ekspert za akus čka mjerenja,

sa dugogodišnjim iskustvom, i autor mnogih radova iz ove oblas ,

• Mirza Hamzić, tehnički voditelj laboratorije za akus čka mjerenja.

Sadržaj seminara/obuke: • Problema ka mjerenja i procjene nivoa buke,• Načini i mogućnos mjerenja i procjene nivoa

buke,• Zakonska regula va iz oblas mjerenja buke

(uključujući i novi zakon, koji je u pripremi),• Načini ograničenja i smanjenja emisije buke u

okoliš.

SEMINARI U KOMORIDetaljnije informacije o edukacijama možete dobitiu Centru za edukaciju i informatičke poslove (telefoni: 033/250-106, 250-116 i 250-117).

8

Stečena znanja i vješ ne: Na ovom seminaru steći će se vješ ne prepoznavanja izvora buke, načini ograničavanja i poš vanja definisanih GVE za buku, te upoznavanje sa zakonskom regula vom iz ove oblas .Termin realizacije: 15. april 2016. godine

DESET STVARI KOJE MORATE ZNATI O PRODAJI

Cilj radionice: nauči kako shva prodajni proces, koja je uloga prodavca u njemu i koje su karakteris ke bitne vrhunskom prodavcu, šta je bitno u komunikaciji sa kupcem, koji je značaj prvog u ska koji kupci steknu o nama, razumje koliko je bitno da imamo pozi van stav prema faktorima prodajnog okruženja, nauči kako da efikasno komuniciramo sa kupcem (verbalno, neverbalno i putem telefona), kako da se nosimo sa »teškim« kupcima, te kako efikasno obavi prodajni razgovor s ciljem pos zanja maksimalnih rezultata. Radionica je namijenjena: direktorima prodaje, supervizorima u prodaji, prodavcima i ostalima koji se direktno ili indirektno bave prodajom.

Predavač: Miloš Todorović, diplomirani ekonomista, Centar ze ekonomiju Banja Luka. Svoje trenersko iskustvo gradio je kroz predavanja u više od 30 kompanija, među kojima je Xerox, Canon i Milka. Više od 14 godina radi kao konsultant u oblas prodaje i menadžmenta, kako u BiH tako i u zemljama regiona.

Privredna komora Kantona Sarajevo, u partnerstvu sa Općinom Ilidža Sarajevo i SA Group, u okviru Projekta „BACID fond - ak vnos vezane za transfer znanja“, poziva sve zainteresirane da prisustvuju predavanjima o temi:

„IZGRADNJA KAPACITETA ZA INVESTICIJSKE PROJEKTE U KANTONU SARAJEVO“

Predavanja će se održa 9, 10. i 11.03.2016. godine, u prostorijama Općine Ilidža Sarajevo

(Ulica Butmirska cesta 12), sa početkom u 09,00 sa .

Kako je krajnji cilj pomenutog projekta transfer znanja iz Republike Austrije, s posebnim osvrtom na poslovanje industrijskih zona, to cijenimo da će navedena predavanja koja će drža eksper iz ove oblas , sa boga m iskustvom iz domena inves cijskih projekata (od njihovog finansiranja do pripreme i implementacije), bi itekako od koris za Vas i Vašu kompaniju.

Tokom predavanja bit će obezbijeđeno koseku vno prevođenje.

Napominjemo da je učešće na predavanjima besplatno. Sve što je potrebno jeste da potvrdite svoj dolazak, najkasnije do 08. marta 2016. godine.

Kontakt osoba u Komori su: • Lejla Zečević – Selmanović, stručna

saradnica (lejlazs@pksa.com.ba, 033 250 159)

• Kemal Hadžimusić, stručni saradnik (kemalh@pksa.com.ba; 033 250 123)

Za sva dodatna pitanja i informacije molim Vas da nam se obra te.

Očekujemo Vaše prisustvo.

9

10

STATISTIKA I ANALIZE

Informacija o poslovanju privredeInformacija o privrednim kretanjima u Kantonu Sarajevo i šire sačinjena je sa namjerom da informiše svoje članove i organe Komore, kao i javnost, o ostvarenim efek ma poslovanja privrednih društava u periodu I-XI/XII 2015. godine. Informacija sadrži najznačajnije indikatore poslovanja, a cilj izrade Informacije je da se, na osnovu prezen ranih podataka, što realnije ocijeni stanje u kojem se nalazi privreda Kantona i šire. U izradi Informacije korišteni su podaci zvaničnih izvora: Zavoda za informa ku i sta s ku Kantona Sarajevo, Federalnog zavoda za sta s ku, Agencije za sta s ku BiH, Vanjskotrgovinske Komore BiH, Federalnog Zavoda za zapošljavanje, Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, Centralne Banke BiH, FIPA-e, internet baze poslovnih informacija, te podaci sa kojima Komora raspolaže i koje je prikupila, u neposrednim kontak ma, od svojih članova. Na osnovu sta s čkih podataka objavljenih od Zavoda za informa ku i sta s ku KS, Federalnog zavoda za sta s ku, Službe za zapošljavanje KS i Federalnog Zavoda za zapošljavanje te podataka Vanjskotrgovinske komore, u periodu I-XI/XII 2015. godine na području Kantona Sarajevo i Federacije BiH ostvareni su slijedeći rezulta :Industrija Fizički obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo u periodu I-XI 2015. godine manji je od obima proizvodnje iz istog perioda 2014. godine za 1,9%, dok je na nivou Federacije BiH zabilježen veći nivo obima industrijske proizvodnje za 2,2%. Posmatrano po područjima, prerađivačka industrija u Kantonu Sarajevo ostvarila je manji nivo proizvodnje za 3,5% u odnosu na I-XI 2014. godine. Istovremeno došlo je do povećanja proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom za 6,2% u odnosu na I-XI 2014. godine, dok je proizvodnja ruda i kamena manja za 77,6%. Na nivou Federacije BiH prerađivačka industrija bilježi rast obima proizvodnje od 4,3% u odnosu na I-XI 2014. godine. Pad proizvodnje zabilježen je kod djelatnos vađenja ruda i kamena od 2,2%, dok je proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom ostvarila za 0,7% manji obim proizvodnje. Od 20 grana prerađivačke industrije Kantona Sarajevo, u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na is period 2014. godine, četrnaest (14) grana zabilježilo je pad proizvodnje, dok je preostalih šest (6) grana ostvarilo veći nivo proizvodnje.

Rast proizvodnje ostvarile su slijedeće grane prerađivačke industrije:

Rast industrijske proizvodnje

Index I-XI

2015/I-XI 2014

Popravak i instaliranje mašina i opreme 179,5Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme

118,2

Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa 113,3Proizvodnja prehrambenih proizvoda 105,4Ostala prerađivačka industrija 100,9Proizvodnja odjeće 100,3

Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod slijedećih grana prerađivačke industrije:

Pad industrijske proizvodnje

Index I-XI

2015/I-XI

2014Proizvodnja koksa i rafiniranih na nih proizvoda

62,6

Proizvodnja mašina i uređaja, d.n. 63,0Proizvodnja računara, te elektroničkih i op čkih proizvoda

67,8

Proizvodnja namještaja 71,9Proizvodnja duhanskih proizvoda 79,0Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

80,0

Proizvodnja električne opreme 87,2Prerada drveta i proizvoda od drveta i pluta, osim namještaja; Proizvodnja predmeta od slame i pletarskih proizvoda

92,8

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata

96,0

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 96,7Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 98,1Proizvodnja proizvoda od gume i plas čnih masa

98,1

Proizvodnja pića 98,4Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

99,2

U okviru glavnih industrijskih grupacija u Kantonu Sarajevo, u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na is period 2014. godine, rast proizvodnje zabilježen je jedino kod energije (6,2%), dok se proizvodnja intermedijarnih proizvoda1 zadržala na istom nivou kao i godinu ranije. Ostale grupacije zabilježile su pad proizvodnje. Tako je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 5,3% a proizvodnja trajnih proizvoda za 1 Proizvodi koji se koriste kao input u proizvodnji drugih dobara/poluproizvodi (šećer, čelik, automobilski motori i sl.)

11

široku potrošnju 2 za 28,2%. Pad proizvodnje od 3% u odnosu na uporedni period 2014. godine registrovan je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju3.

Šumarstvo

U periodu januar - novembar 2015. godine, u Kantonu Sarajevo, proizvedeno je 132 hiljade m³ šumskih sor menata, što je u poređenju sa is m periodom 2014. godine više za 4,7%. Istovremeno je prodato 134 hiljada m³ šumskih sor menata, što je više za 2,3% od prodaje iz istog perioda 2014. godine. Na nivou Federacije BiH proizvedeno je 1.825 hiljada m³ šumskih sor menata, što je za 1,9% manje u odnosu na I-XI 2014. godine, dok je prodaja iznosila 1.696 hiljada m³, što predstavlja smanjenje od 2,7% u odnosu na uporedni period 2014. godine.

Građevinarstvo

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Federaciji BiH na kraju septembra 2015. godine iznosila je ukupno 538,7 miliona KM, što znači da je vrijednost izvršenih radova u odnosu na uporedni period 2014. godine veća za 9,1 miliona KM, odnosno 1,7%. U ukupnoj vrijednos građevinskih radova na zgrade odnosi se 47,9%, odnosno 257,8 miliona KM, dok se ostatak vrijednos od 52,1% ili 280,9 miliona KM odnosi na ostale građevine. Vrijednost izvršenih radova u visokogradnji veća je za 36,9% u odnosu na vrijednost iz perioda I-IX 2014. godine, dok je vrijednost izvršenih radova u niskogradnji manja za 17,7%.

Trgovina

Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) u Kantonu Sarajevo za period januar-novembar 2015. godine iznosio je 2,3 milijarde KM, što je za 4,9% više u odnosu na is period 2014. godine. Najveće učešće u prometu, prema pretežnoj djelatnos , ostvareno je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama (36,9%), potom u ostaloj trgovini na malo u specijalizovanim prodavnicama (24,3%), za m u trgovini na malo gorivima i mazivima (20,2%), trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavnicama (5,4%), ostaloj trgovini na malo izvan

2 Proizvodi čiji je vijek trajanja duži od 3 godine (automobili, kućanski aparati, namještaj, sportska oprema, igračke i sl.)3 Proizvodi koji se odmah konzumiraju i čiji vijek trajanja ne prelazi 3 godine (kozmetika, proizvodi za čišćenje, hrana, odjeća, obuća i sl.)

prodavnica (0,6%) te ostalim djelatnos ma (12,6%). Rast prometa u trgovini na malo u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na I-XI 2014. godine zabilježen je kod prodaje hljeba, peciva, tjestenina i slatkiša, električnih aparata za domaćinstvo, za m teks lnih proizvoda, odjeće i obuće, alkohola i drugih pića, željezne robe, boje i stakla, kozme ke, medicinskih proizvoda, duhana itd.

Struka

Promet u

trgovini na malo

bez PDV-a

(000 KM) -

I-XI 2014

Promet u trgovini na malo

bez PDV-a (000 KM)

- I-XI 2015

stopa rasta/pada

Hljeb, pecivo, kolači, tjestenina, bomboni i slatkiši 13.664 24.715 80,9%Ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavnicama 27.283 41.984 53,9%Električni apara za domaćinstvo, radio i TV uređaji 6.262 9.497 51,7%Teks l, odjevni predme , obuća i kožni proizvodi 184.837 249.170 34,8%Alkohol i druga pića 18.884 24.760 31,1%Željezna roba, boje, staklo i ostali građevinski materijal 74.201 93.209 25,6%Ostale živežne namirnice u specijalizovanim prodavnicama 17.158 20.776 21,1%Kozme čki i toaletni proizvodi 91.393 108.714 19,0%Apoteke, medicinski i ortopedski proizvodi 41.991 48.894 16,4%Duhanski proizvodi 97.343 113.002 16,1%Namještaj, oprema za rasvjetu i predme za domaćinstvo 31.247 33.398 6,9%Ostale nespecijalizovane prodavnice 209.053 222.688 6,5%Motorna goriva i maziva 649.902 678.815 4,4%

Istovremeno, smanjen je promet od prodaje knjiga, novina, časopisa, za m promet od prodaje proizvoda

12

nespecijalizovanih prodavnica živežnim namirnicama, te promet od prodaje izvan prodavnica.

Struka

Promet u trgovini na

malo bez PDV-a (000

KM) - I-XI 2014

Promet u trgovini na

malo bez PDV-a (000

KM) - I-XI 2015

stopa rasta/pada

Ostala trgovina na malo izvan prodavnica 13.561 13.350 -1,6%Nespecijalizovane prodavnice živežnim namirnicama 768.117 674.751 -12,2%

Knjige, novine,časopisi, papirnata roba i pisaći pribor 6.933 5.473 -21,1%

Na nivou Federacije BiH promet u trgovini na malo (bez PDV-a) u periodu I-XI 2015. godine veći je za 4,6% u odnosu na uporedni period 2014. godine.

Turizam i ugos teljstvo

U periodu I-XI 2015. godine, Kanton Sarajevo je posje lo ukupno 344.297 turista, što je za 21,5% više u odnosu na uporedni period 2014. godine. Broj stranih turista je za 22,4% veći nego lani i čini 86% ukupnog broja ostvarenih posjeta, dok ostatak od 14% čine domaći turis kojih je bilo za 16,4% više u odnosu na I-XI 2014. godine. Broj ostvarenih noćenja u Kantonu Sarajevo u periodu I-XI 2015. godine iznosio je 657.573, što je za 20,1% više u odnosu na is period 2014. godine. Strani turis su, u odnosu na 2014. godinu, ostvarili 22,9% više noćenja, a domaći 4,1% više. Prema posljednjim objavljenim podacima Turis čke Zajednice KS, koji se odnose na period I-XII 2015. godine, u protekloj godini ostvaren je pozi van trend dolazaka turista i ostvarenih noćenja. Tako je u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu došlo do rasta turis čkih posjeta za 16,4%, kao i do rasta ostvarenih noćenja za 17,2%. Na nivou Federacije BiH, u periodu I-XI 2015. godine, zabilježeno je ukupno 685.781 dolazaka i 1.373.148 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka u odnosu na uporedni period 2014. godine veći je za 26,5% a broj noćenja za 32,4%. Strani turis činili su 75% ukupnog broja posjeta i 77% ukupnog broja ostvarenih noćenja. Ostvareni promet u ugos teljstvu na području Federacije BiH za period I-IX 2015. godine iznosio

je 153,5 miliona KM, što je u poređenju sa is m periodom iz 2014. godine više za 12,8%.

Zaposlenost

Ukupan broj zaposlenih lica u Kantonu Sarajevo, prema podacima Službe za zapošljavanje KS, na kraju decembra 2015. godine iznosio je 122.155. U poređenju sa brojem zaposlenih iz decembra 2014. godine, ukupan broj zaposlenih u 2015. godini se smanjio za 2,7%, što u apsolutnom iznosu predstavlja 3.357 radnika manje. Ukupno je u privredi bilo zaposleno 61.509 osoba, što je u odnosu na decembar 2014. godine manje za 3,5%. U okviru privrede Kantona Sarajevo najveći broj zaposlenih registrovan je kod djelatnos trgovine (34,1%), za m u prerađivačkoj industriji (18,8%), prijevozu, skladištenju i vezama (16,3%), te u građevinarstvu (9,8%). Procentualno, smanjenje zaposlenih u privredi Kantona Sarajevo kretalo se od 2,2% kod djelatnos prerađivačke industrije, do 6,2%, koliko je zabilježeno u poljoprivredi i šumarstvu. U rudarstvu je zadržan is broj zaposlenih kao i u 2014. godini. Pad broja zaposlenih za 5,3% u odnosu na decembar 2014. godine zabilježen je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, vodom i gasom i u oblas građevinarstva. U trgovini se broj zaposlenih smanjio za 2,9% a u ugos teljstvu za 3,7%. Kod saobraćaja je zabilježen pad zaposlenos za 4,4%, dok se broj zaposlenih u finansijskom posredovanju smanjio za 3,6%. Istovremeno, u vanprivrednim djelatnos ma najveće smanjenje broja zaposlenih od 2,7% zabilježeno je u obrazovanju. U zdravstvu je pad broja zaposlenih iznosio 2,4% a kod javnih komunalnih, društvenih i vlas h djelatnos smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u procentu od 2,3%. Javna uprava smanjila je broj zaposlenih za 1,3% dok je u poslovanju nekretninama registrovan pad broja zaposlenih od 1,1%. Ukupno je u vanprivredi u 2015. godini bilo zaposleno 60.646 osoba, što je manje za 1,8% u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja zaposlenih u Kantonu Sarajevo privreda zapošljava 50,4% a vanprivreda 49,6%. Na nivou Federacije BiH u novembru 2015. godine, registrovano je ukupno 453.606 zaposlenih ili 1,3% više u odnosu na uporedni mjesec 2014. godine. Iz navedenih podataka može se zaključi da je u Kantonu Sarajevo i dalje prisutna tendencija pada zaposlenos , a posebno zabrinjava činjenica

13

da brže pada broj zaposlenih u privredi u odnosu na neprivredu, što samo po sebi ukazuje na stanje u kojem se privreda nalazi, a posebno kada je riječ o opterećenos privrede velikim i neopravdanim brojem zaposlenih u vanprivrednim djelatnos ma, što se vidi i iz odnosa zaposlenos između ove dvije kategorije.

Nezaposlenost

Ukupan broj nezaposlenih lica u decembru 2015. godine na području Kantona Sarajevo iznosio je 72.545, što je za 1,6% više u odnosu na decembar 2014. godine i predstavlja stopu nezaposlenos od 37,3%, što je za 0,9 procentnih poena više u odnosu na godinu ranije. Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi zabilježen je kod radnika sa srednjom stručnom spremom (22.582 ili 31,1%), za m kod nekvalifikovanih radnika (19.453 ili 26,8%), te kod kvalifikovanih radnika (19.297 ili 26,6%). Na navedene tri kadrovske strukture otpada 84,7% ukupne nezaposlenos u Kantonu Sarajevo. Rast nezaposlenos u odnosu na decembar 2014. godine zabilježen je kod SSS (4,7%), te kod VSS (13,2%). Sa druge strane najveći pad broja nezaposlenih prema kadrovskoj strukturi registrovan je kod VKV (-6,1%), slijedi PKV (-3,9%), za m VŠS (-3,2%), NKV (-3,1%), KV (-1,5%) te NSS (-1,4%). U Federaciji BiH na kraju decembra 2015. godine registrovano je 389.865 nezaposlenih lica ili 0,6% manje u odnosu na is mjesec godinu ranije.

Plaće

Prosječna neto plaća u Kantonu Sarajevo u novembru 2015. godine iznosila je 1.008 KM, što je za 1,1% manje u odnosu na novembar 2014. godine. Najveće neto plaće isplaćene su u finansijskim djelatnos ma i djelatnos ma osiguranja (1.527 KM), proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klima zacija (1.510 KM), javnoj upravi (1.374 KM), kod djelatnos informacija i komunikacija (1.200 KM), te u zdravstvu (1.115 KM). S druge strane, najniže prosječne neto-plaće zabilježene su u administra vnim i pomoćnim uslužnim djelatnos ma (445 KM), za m kod djelatnos hotelijerstva i ugos teljstva (526 KM), u oblas građevinarstva (675 KM), prerađivačke industrije (719 KM), trgovine (756 KM), te poljoprivrede i šumarstva (799 KM). Istovremeno, na nivou Federacije BiH, prosječna neto plaća iznosila je 827 KM, što je više u odnosu na novembar 2014. godine za 0,6%. Prosječna

neto-plaća u Kantonu Sarajevo veća je za 181 KM ili 21,9% u odnosu na prosjećnu neto-plaću isplaćenu u Federaciji BiH.

Cijene

Podaci Federalnog Zavoda za sta s ku pokazuju da su u 2015. godini cijene potrošačkih dobara bile u prosjeku niže za 0,7% od cijena po kojima su se ta dobra nudila u 2014. godini. Značajniji rast cijena zabilježen je kod trgovine alkoholnim pićima i duhanom (7,7%) i u obrazovanju (3,5%), dok su osnovne režije (stanovanje, struja, voda, plin), usluge komunikacija i cijene namještaja bile u prosjeku veće za 1,5%, 1,3%, odnosno 1,1%. Pad cijena registrovan je kod trgovine hranom i bezalkoholnim pićima (-0,9%), odjeće i obuće (-5,3%), kod prijevoza (-6,3%), te kod ostalih dobara i usluga (-0,1%).

XII 2015/

XI 2015

XII 2015/XII

2014

ø 2015/ø

2014UKUPNO -0,1% -1,0% -0,7%Hrana i bezalkoholna pića 0,4% -1,5% -0,9%Alkoholna pića i duhan -0,1% 6,4% 7,7%Odjeća i obuća 0,0% -6,0% -5,3%Stanovanje, voda, el.en.,plin 0,0% 1,6% 1,5%Namještaj i kućni uređaji -0,1% 0,3% 1,1%Zdravstvo 0,0% 0,3% 0,2%Prijevoz -1,2% -6,5% -6,3%Komunikacije 0,0% -0,1% 1,3%Rekreacija i kultura -0,2% -0,1% 0,1%Obrazovanje 0,0% 3,4% 3,5%Restorani i hoteli 0,0% 0,2% 0,3%Ostala dobra i usluge -0,2% 0,0% -0,1%

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u 2015. godini u prosjeku su bile više za 1% u odnosu na cijene iz 2014. godine. Rast cijena među glavnim industrijskim grupacijama zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda, osim energije (2,6%), trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,2%), te energije (0,2%), dok je pad cijena ostvaren kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,1%) i kapitalnih proizvoda (-0,2%). U okviru prerađivačke industrije najveći rast cijena zabilježen je kod djelatnos proizvodnje baznih metala (7,2%) i kod proizvođača koksa i rafiniranih na nih proizvoda (6,9%). Najveći pad cijena je zabilježen kod štampanja i umnožavanja snimljenih zapisa (-7,7%) te u proizvodnji teks la (-6,2%).Vanjska trgovina

14

Prema podacima dobijenim od Vanjskotrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede Kantona Sarajevo sa svijetom za period januar-decembar 2015. godine, u poređenju sa kretanjima u Bosni i Hercegovini i u Federaciji Bosne i Hercegovine, vidi se iz sljedećeg tabelarnog pregleda:

Izvor: Vanjskotrgovinska komora

Iz prezen ranih podataka vidljivo je da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena Kantona Sarajevo ostvarena u iznosu od 4.391 miliona KM što je za 70 miliona KM ili 1,6 % manje nego u 2014. godini i što predstavlja nešto više od četvr ne ukupne vanjskotrgovinske razmjene Federacije BiH (26,7%), odnosno 17,8% vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom. Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo i dalje su R.Hrvatska, Njemačka, Slovenija i Srbija. Ukupan izvoz Kantona Sarajevo u 2015. godini prvi put je dos gao vrijednost od milijardu KM, tačnije 1.041 miliona KM što je za 58 miliona KM ili 5,9% više u odnosu na 2014. godinu, i predstavlja 16,7% izvoza FBiH. Učešće izvoza Kantona Sarajevo u izvozu FBiH se neznatno povećalo za 0,1 procentnih poena u odnosu na 2014. godinu. U ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine Sarajevski kanton učestvuje sa 11,3% što je za 0,3 procentna poena više u odnosu na učešće iz 2014. godine. Ukupan uvoz Kantona Sarajevo u 2015. godini smanjen je za 128 miliona KM ili 3,7% u odnosu na 2014. godinu i iznosi 3.349 miliona KM. U ukupnom uvozu Federacije BiH Kanton Sarajevo učestvuje sa jednom trećinom (32,9%), što je u odnosu na

godinu ranije manje za 2,2 procentna poena, dok se učešće uvoza Kantona Sarajevo u ukupnom uvozu BiH smanjilo za 0,3 procentna poena u odnosu na 2014. godinu, te iznosi 21,7%. Za razliku od izvoznih rezultata, Kanton Sarajevo je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednos uvoza u odnosu na druge kantone/županije u Federaciji BiH, za posmatrani period.

Povećanje izvoza uz istovremeno smanjenje uvoza rezul ralo je padom deficita u Kantonu Sarajevo za 186 miliona KM ili 7,4% u odnosu na 2014. godinu. Deficit u iznosu od 2.307 miliona KM čini 58,6% ukupnog deficita Federacije BiH, što u odnosu na učešće iz 2014. godine predstavlja smanjenje za 3,7 procentnih poena, dok u ukupnom deficitu BiH Sarajevski kanton učestvuje sa 37,3% ili 0,9 procentnih poena više u odnosu na godinu ranije. Stopa pokrivenos uvoza izvozom u Kantonu Sarajevo u 2015. godini je povećana za 9,9% i iznosi 31,3%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 61,3% (povećanje za 2,7%), a u BiH stepen pokrivenos uvoza izvozom iznosi 59,8% (povećanje za 5,6%). Iz prezen ranih podataka o privrednim kretanjima u Kantonu Sarajevo za period januar-novembar/decembar 2015. godine vidimo da je u industrijskoj proizvodnji još uvijek prisutan pad proizvodnje, koji je najvećim dijelom uvjetovan trendovima u prerađivačkoj industriji koja je najveća sastavnica ukupne industrijske proizvodnje. Podaci na nivou Kantona Sarajevo pokazuju da se zaposlenost smanjuje, a nezaposlenost povećava, što ukazuje na potrebu fokusiranja vlas na značajnije s mulisanje razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, FBiH i KS (u 000 KM)

Vanjskotrgovinska razmjenaBiH FBiH Kanton Sarajevo UčešćeKS/BiH

UčešćeKS/FBiH

I-XII 2015 I-XII 2015 I-XII 2015Ukupan izvoz 9.215.983 6.241.807 1.041.779 11,3% 16,7%Ukupan uvoz 15.401.937 10.180.906 3.349.154 21,7% 32,9%Obim ukupno 24.617.920 16.422.713 4.390.933 17,8% 26,7%Saldo -6.185.954 -3.939.099 -2.307.375 37,3% 58,6%Rast/Pad: Deficit -9,7% -1,5% -7,4% Pokrivenost 59,8% 61,3% 31,1%Rast/Pad: Izvoz 3,1% 5,5% 5,9%Rast/Pad: Uvoz -2,5% 2,7% -3,7%

Rast/Pad: Ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene -0,4% 3,7% -1,6%

Porast/Smanjenje: Stepena pokrivenos 5,6% 2,7% 9,9%

15

da uposli najveći broj radnika. Pozi vna kretanja zabilježena su u turizmu gdje broj posjeta stranih i domaćih turista konstantno raste, što direktno vodi ka rastu prometa u trgovini i ugos teljstvu, ali i u saobraćaju. Također, ohrabruju saznanja da je, nakon dužeg perioda, došlo do pozi vnih pomaka u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo sa svijetom. Od početka prošle godine Sarajevski kanton bilježio je kon nuiran trend rasta izvoza, a istovremeno smanjenje uvoza, što je u konačnici rezul ralo smanjenjem deficita za 186 miliona KM na godišnjem nivou. Među m, ujedno sa rastom prometa u većini djelatnos (trgovina, ugos teljstvo, šumarstvo, saobraćaj, građevinarstvo), te rastom izvoza i smanjenjem uvoza, zaposlenost se u svim djelatnos ma realnog i javnog sektora smanjuje. Potrošnja je prevelika, proizvodnja premala a javni sektor glomazan, dok je privatni sektor preslab. Uvoz je i dalje prevelik, a izvoz premali te je, u konačnici, ekonomija Kantona Sarajevo neuravnotežena. Ukoliko bi se u Kantonu Sarajevo uravnotežila ekonomija, ojačao privatni sektor, posebno njegov dio koji se može bolje integrira sa regionalnim i svjetskim tržištem u cjelini, onda bi se mogao stvori atrak vni poslovni ambijent, koji bi privukao domaće i strane inves tore što bi rezul ralo rastom zaposlenos .

Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV72.545 9.306 825 22.582 349 367 19.297 366 19.453

Učešće % 100,0 12,8 1,1 31,1 0,5 0,5 26,6 0,5 26,8

Decembar 2015KADROVSKA STRUKTURA NEZAPOSLENIH OSOBA U KANTONU SARAJEVO*

8.224

852

21.565

354

391

19.582

381

20.066

9.306

825

22.582

349

367

19.297

366

19.453

0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

VSS

VŠS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

Broj nezaposlenih

XII 2015

XII 2014

*Podaci JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo i Zavoda za informa ku i sta s ku Kantona Sarajevo

16

IMPRESUM

GODINA 2016BROJ 112

Februar

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednik:mr. Muamer Mahmutović

Glavni i odgovorni urednik:Elvira Baždar-Kadrić

Članovi: Mubera KadrićLejla Halkić

Lektor: Elma Buljina

DTP:Privredna komora Kantona Sarajevo

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140e-mail: press@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

Besplatan primjerak

Sajam srednjih tehničkih i stručnih škola Kantona Sarajevo

Srednja škola metalskih zanimanja je ponovo inicijator održavanja Sajma srednjih tehničkih i stručnih škola Kantona Sarajevo. Cilj Sajma je iz prve ruke i na jednom mjestu pruži informacije budućim srednjoškolcima i njihovim roditeljima o obrazovnim smjerovima za koja se mogu školova u srednjim tehničkim i stručnim školama u Kantonu Sarajevo i pomoći im pri ispravnom odabiru škole za nastavak svog obrazovanja odnosno u određivanju svoje buduće profesije. U cilju kvalitetne organizacije i realizacije Sajma održan je prvi dogovorni sastanak u našoj školi 28.01.'16.g. kojem su prisustvovali predstavnici gotovo svih srednjih tehničkih i stručnih škola, kao i predstavnici Privredne komore Kantona Sarajevo, Obrtničke komore Kantona Sarajevo i predstavnici KJU „Porodično savjetovalište“. Na sastanku, osim iskazane podrške i spremnos za učešće na Sajmu, svi prisutni su jednoglasno donijeli i sljedeće zaključke:• Sajam će se održa 19. i 20.03.2016. g.;• Održat će se u prostorima Srednje škole metalskih zanimanja;• U toku mjeseca februara, pa sve do samog Sajma škole učesnice će se

predstavi u okviru jutarnjeg programa TVSA, počev od 08.02.'16.;• Bit će upućeni pozivi svim osnovnim školama u Kantonu Sarajevo da

organizovano posjete Sajam (učenici, nastavnici i roditelji učenika);• Sajam će bi tradicionalnog karaktera i svake godine održavat će se

u drugoj srednjoj školi.

U JUNU DODJELA PRIZNANJA „100 NAJVEĆIH U BOSNI I HERCEGOVINI“

Privredna štampa d.o.o. i Poslovne novine ove godine organizuju 29. izbor 100 najvećih kompanija u BiH. Panel diskusija i dodjela priznanja kompanijama koje su u 2015. godini ostvarile najbolje rezultate poslovanja održaće se 30. juna 2016. u Sarajevu, u Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori BiH, koja je i suorganizator ovog događaja.

U specijalnom izdanju Poslovnih novina “100 najvećih u BiH” na rang-listama naći će se kompanije koje su predale završne račune AFIP-u i APIF-u, a podaci će se o obradi u saradnji sa LRC Kreditnim biroom za sva pravna lica iz FBiH i RS.

Rangiranje je na bazi kategorizacije malih, srednjih i velikih preduzeća, po ukupnom prihodu, ne o dobi i izvozu. Riječ je o vodećem poslovnom skupu u BiH koji je već godinama izuzetno medijski popraćen, a ove godine za one koji neće moći prisustvova događaju najavljujemo prenos uživo (live streaming). Pozivamo Vas da budete sponzori ovoga skupa, i da se promovirate ciljnoj skupini, a ujedno i podržite ovaj događaj koji doprinosi jačanju i razvoju poslovne klime u BiH.

I ove godine uz nas su medijski partneri: Radio Federacije BiH, Oslobođenje, Fena, Capital.ba, Fokus.ba, Elta-Kabel

Više informacija o sponzorskim pake ma možete dobi na 003/461-009 ili email: marke ng@privrednastampa.ba

17

PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETU PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETU 2016. GOD. 2016. GOD.

JANUARJANUAR

FEDOBA – sajam čokolade i slatkiša Brisel, Belgija10. –

12.01. www.fedoba.com/en

HEIMTEXTIL – Najveći međunarodni stručni sajam tekstila za dom i kućanstvo i opremanje objekata

Frankfurt, Njemačka

12. – 15.01.

www.heimtextil-blog.com/en

SVISSBAU – sajam građevinarstva Bazel, Švicarska12. –

16.01. http://www.swissbau.ch

FEBRUARFEBRUAR

PAPERWORLD – Najveći međunarodni stručni sajam kancelarijskog materijala i školskog pribora, papirne galanterije

CREATIVEWORLD - međunarodni stručni sajam slikarskog i umjetničkog materijala te proizvoda za hobi program

Frankfurt, Njemačka

30. 01. - 02.02.

http://paperworld.messefrankfurt.com/frankfurt/en/besucher/willkommen.html

http://creativeworld.messefrankfurt.com/frankfurt/en/besucher/willkommen.html

HOTEL&GASTROTEH - 7. međunarodni sajam gastronomije, hotelsko ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

Zagreb, Hrvatska 18. – 21.02.

www.zv.hr/default.aspx?id=368

MARTMART

SAEM NA GRADEŽNIŠTVO - sajam građevinarstva, građevinskih materijala i mehanizacije

Skopje, Makedonija

01. – 05.03.

www.eragrupa.mk/exhibitions.aspx?exh=1&sub=Gradeznistvo&menu=6&tip=3&id=Saemi

SAJAM GAST – međunarodni sajam profesionalne hotelske i ugostiteljske opreme

Split, Hrvatska

02. – 05.03. http://gastfair.com/en/

VOHNEN – INTERIEUR – sajam za dom i dizajn interijera i eksterijera, opreme za domaćistvo i vrt

Beč,Austrija

05. – 13.-03.

www.wohnen-interieur.at/en/home/

SEJEM DOM – sve za dom, građevinska stolarija, oprema za grijanje i hlađenje, namještaj, oprema za uređenje okoliša

Ljubljana, Slovenija

08. – 13.-03.

www.sejemdom.si/za-obiskovalce/domov/

AUTOTECHNICA – sajam automobilske industrije

Brisel, Belgija

20. – 23.03. www.autotechnica.be/en

18

U Sarajevu je ovih dana održan sastanak užeg rukovodstva Privredne komore Kantona Sarajevo, Kantonalne privredne komore Tuzla i Privredne komore Bosansko-podrinjskog kantona, na kojem je razmatran novi prijedlog Zakona o porezu na dobit o kome se u komorskom sistemu vodila rasprava i tokom 2014. godine. Ocjena komorskog sistema je da će smanjenje poreznih po caja i oslobađanja iz važećeg Zakona o porezu na dobit u Federaciji BiH, kako se predviđa novim zakonskim rješenjima, direktno doves do smanjenja obima domaćih i stranih inves cija, što bi moglo ima nepovoljne efekte na implementaciju reformske agende. Kako brojni prijedlozi koji su ranije upućivani ispred komorskog sistema u Federaciji BiH nisu prihvaćeni, to je poslovni sektor, na tragu zadovoljavajućeg rješenja, utvrdio nove prijedloge u pravcu poboljšanja teksta zakona. Ono oko čega su se privredne komore Sarajeva, Tuzle, Goražda i Bihaća složile jeste da se u novom tekstu zakona obavezno treba integrisa novi član po kojem se obveznik, koji je, u godini za koju se utvrđuje porez na dobit, ostvario neto izvoz do 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa plaćanja poreza na dobit srazmjerno procentu učešća izvoza u ukupno ostvarenom prihodu, kao i da se obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit neto izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa u potpunos plaćanja poreza na dobit za tu godinu. Drugi važan prijedlog poslovnog sektora jeste

da se poreznom obvezniku koji izvrši inves ranje u

proizvodnu opremu u vrijednos preko 50% ostvarene dobi tekućeg poreznog perioda, umanjuje obaveza obračunatog poreza na dobit za 50% iznosa u godini inves ranja, odnosno da se poreznom obvezniku, koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši inves ranje u ukupnom iznosu od 20 mil. KM, s m da u prvoj godini inves ra če ri mil. KM, umanjuje obaveza obračunatog poreza na dobit za 100% iznosa u godinama inves ranja. Amandmanski prijedlozi komorskog sistema na prijedlog Zakona o porezu na dobit na tragu su rješenja, koje daje prostora kako za ubiranje javnih prihoda tako i za po canje, očuvanje i unapređenje inves cionih ak vnos i očuvanje konkurentnos domaće privrede.

Očuvanje i stvaranje poreznih olakšica izvoznicima i investitorima

Nacrt Zakona o turizmu Kantona Sarajevo Privredna komora Kantona Sarajevo, u konsultaciji sa svojim članovima, razmatrala je ponuđeni tekst Nacrta zakona o turizmu Kantona Sarajevo i upu la predlagaču niz svojih prijedloga, primjedbi i mišljenja. Jedna od novina u Zakonu i praksi, koju predlaže poslovni sektor Kantona Sarajevo, jeste da se rješenja o odobrenju za pružanje usluga turis čkog vodiča upisuju u Upisnik, kojeg bi vodila Privredna komora Kantona Sarajevo. U Upisnik se eventualno upisuju i počasni turis čki vodiči, čije svojstvo utvrđuje nadležni ministar. Praksa u EU i evropskom ekonomskom prostoru je da obuku vodiča vrše privredne komore, a da se ispi polažu pred državnim autoritetom. Privredna komora Kantona Sarajevo je registrirana za takve djelatnos i raspolaže uvje ma za neformalnu obuku, u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih i drugim zakonskim odredbama.

INICIJATIVE KOMORE

19

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO

NAJAM KANCELARIJSKOG PROSTORA U STROGOM CENTRU SARAJEVA

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO IZNAJMLJUJE POSLOVNI PROSTOR SA VIŠE KOMPLETNO OPREMLJENIH KANCELARIJA U STROGOM CENTRU SARAJEVA, IDEALAN ZA RAD PRIVREDNIH SUBJEKATA, PREDSTAVNIŠTAVA, AGENCIJA I DRUGIH PRAVNIH LICA.

ZA SVE DODATNE INFORMACIJE KONTAKT

TELEFON JE 033/250-100.ULICA LA BENEVOLENCIJA BROJ 8