glavni i izvedbeni projekt - senj.hr · pdf fileŽeljko kraljić dipl.ing.građ. ured...

Željko Kraljić dipl.ing.građ. Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva u Senju

Samostalno obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja

53270 Senj, S.S.Kranjčevića 4 tel/fax +00385 53 885285 [email protected]

knjiga 1 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 datum izrade: listopad/2012 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 –GIP/AGP

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

vrsta projekta: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

-Arhitektonski projekt -Građevinski projekt -Projekt instalacija vodovoda i kanalizacije

investitor: GRAD SENJ

53270 Senj Obala Dr. Franje Tuđmana 2

građevina: GRADNJA PLAŽE I ŠETNICE OD ŠKVERA

DO TREĆE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 lokacija građevine: k.č.br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034

k.o.Senj

projektant arhitektonskog projekta: Petar Ljubić dipl.ing.arh.

projektant građevinskog projekta

i instalacija vodovoda i kanalizacije: Željko Kraljić dipl.ing.građ.

glavni projektant:

Željko Kraljić dipl.ing.građ.


list 2 od 108

sadržaj NASLOVNA STRANA SADRŽAJ A. OPĆI DIO A1.POPIS KNJIGA A2.ISPRAVE A3.LOKACIJSKA DOZVOLA B. ARHITEKTONSKI PROJEKT B1. tehnički dio / opis 1. MJERE ZAŠTITE

PRIKAZ PRIMJENJENIH ZAKONA, PROPISA I STANDARDA PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU MJERA ZAŠTITE NA RADU

PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE 3. UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAĐEVINE I PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE 4. UREĐENJE KRAJOBRAZA 5. TEHNIČKI OPIS


list 3 od 108

B2. nacrtni dio B2.1. PLAŽA I ŠETNICA 1. SHEMATSKI PRIKAZ NAMJERAVANIH ZAHVATA M 1 : 1000 2. IZVOD IZ KOPIJE KATASTARSKOG PLANA M 1 : 1000 3. URIS U KOPIJU KATASTARSKOG PLANA M 1 : 1000 4. URIS U PGP M 1 : 1000 5. PREGLEDNA SIT.PLAŽE I ŠETNICE NA ŠKVERU M 1 : 250 6. UZDUŽNI PRESJEK ŠETNICE M 1:1000/10 7. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL 04 M 1 : 100 8. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL 05 M 1 : 50 9. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL 06 M 1 : 50 10. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL 07 M 1 : 50 11. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL 08 M 1 : 50 12. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL 09 M 1 : 50 13. UZDUŽNI PRESJEK RAMPE M 1 : 150 14. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL r1-r3 M 1 : 50 15. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL r4-r5 M 1 : 50 16. KARAKTERISTIČNI PRESJEK PROFIL r6-r7 M 1 : 50 17. POZICIJA ZA KIOSK UGOSTITELJSKE NAMJENE M 1 : 100 B2.2. OBJEKTI > JAVNI SANITARNI ČVOR 1. TLOCRT TEMELJA M 1 : 50 2. TLOCRT JAVNOG SANITARNOG ČVORA M 1 : 50 3. TLOCRT KROVNIH PLOHA M 1 : 50 4. PRESJEK „a-a“ M 1 : 50 5. POGLED NA FASADE M 1 : 50 B2.3. detalji: OBJEKTI

> JAVNI SANITARNI ČVOR

1. POD NA TERENU M 1 : 10 2. KOSI POLUMONTAŽNI FERT KROV M 1 : 10 3. VANJSKI ZIDOVI M 1 : 10 4. VANJSKI AB SERKLAŽI I NADVOJI M 1 : 10 5. PROZORI M 1 : 10 6. VRATA M 1 : 10 B2.4. sh.prikaz stolarije: OBJEKTI

> JAVNI SANITARNI ČVOR

1. TL.PRIZEMLJA – SH.PRIKAZ STOLARIJE M 1 : 50 2. SHEMATSKI PRIKAZ STOLARIJE POZ 01 M 1 : 25 3. SHEMATSKI PRIKAZ STOLARIJE POZ 02 M 1 : 25 4. SHEMATSKI PRIKAZ STOLARIJE POZ 03 M 1 : 25


list 4 od 108

C. GRAĐEVINSKI PROJEKT C1. tehnički dio 1. GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ 2. PRORAČUN MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI 3. ISKAZ ARMATURE C2. nacrtni dio C2.1. PLAŽA I ŠETNICA 1. MJERODAVNI PRESJEK / POPREČNI PROFIL 08 M 1 : 50 C2.2. OBJEKTI > JAVNI SANITARNI ČVOR 1. TLOCRT TEMELJA -prikaz statičkih pozicija M 1 : 50 2. TLOCRT PRIZEMLJA-prikaz statičkih pozicija M 1 : 50 D. PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE D1. tehnički dio

1. PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA

ZA PRIMJENU MJERA ZAŠTITE NA RADU

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE 3. TEHNIČKI OPIS 4. HIDRAULIČKI PRORAČUN CJEVOVODA

D2. nacrtni dio

D2.1. PLAŽA I ŠETNICA

1. PREGLEDNA SITUACIJA- INST. VODOVODA M 1 : 500 2. PREGLEDNA SITUACIJA- INST. KANALIZACIJE M 1 : 500 3. PREGLEDNA SITUACIJA- INST. HIDRANTSKOG VODA M 1 : 500

D2.2. OBJEKTI > JAVNI SANITARNI ČVOR

1. INSTALACIJE VODOVODA -TLOCRT PRIZEMLJA M 1 : 50 2. INSTALACIJE KANALIZACIJE -TLOCRT PRIZEMLJA M 1 : 50

glavni projektant: Željko Kraljić dipl.ing.građ.


list 5 od 108

zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 datum izrade: listopad/2012 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 –AGP/GIP vrsta projekta: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT





DO TREĆE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 lokacija građevine: k.č.br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj projektanti: Petar Ljubić dipl.ing.arh.

Željko Kraljić dipl.ing.građ. suradnici: Zoran Miškulin dipl.ing.građ. Sanja Tomljanović ing.građ. glavni projektant: Željko Kraljić dipl.ing.građ.

A. OPĆI DIO


list 6 od 108

A1. popis knjiga broj knjige: knjiga 1 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 –AGP/GIP naslov knjige: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

- Arh. građevinski projekt izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4

broj knjige: knjiga 2 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 2012-126/3A-09 naslov knjige: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

– Elektrotehnički projekt izrađivač: DS-ELING d.o.o. Rijeka broj knjige: knjiga 3 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 -TROŠK naslov knjige: TROŠKOVNIK -PRORAČUN TROŠKOVA izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4 broj knjige: knjiga 4 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 -ZNR naslov knjige: ELABORAT ZAŠTITE NA RADU izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4 broj knjige: knjiga 5 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 -PPZ naslov knjige: ELABORAT PROTUPOŽARNE ZAŠTITE izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4

glavni projektant: Željko Kraljić dipl.ing.građ.


list 7 od 108








A2. isprave


list 8 od 108

Temeljem članka 180. stavak 3.

Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

za izradu Glavnog i Izvedbenog projekta:




DO TREĆE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 lokacija građevine: k.č.br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj

imenuje se:

GLAVNI PROJEKTANT

Željko Kraljić dipl.ing.građ. Upisan u Imenik ovlaštenih inženjara građevinarstva “Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu”, klasa UP/I-360-01/00-01/2906, ur.broj 314-01-00-2, u Zagrebu 16.09.2000.

S danom upisa 14.07.2000., pod rednim brojem 2906, stekao je pravo na samostalno obavljanje djelatnosti u okviru strukovnog naziva ”ovlašteni inženjer građevinarstva” i pripadajuće mu pravo na obavljanje strukovnih zadataka ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Poslovno sjedište Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva za samostalno obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora gradnje je u Senju, S.S.Kranjčevića 4.

Matični broj Ureda je 80000916.

U Senju, 02. prosinca 2011.

Investitor:

_________________________________ GRAD SENJ


list 9 od 108

Temeljem članka 179.stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i

gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te Ugovora o poslovnoj suradnji ovog Ureda

i ING-PROJECT d.o.o. Otočac od 01.01.2007. na izradi Glavnog i Izvedbenog projekta:

investitor: GRAD SENJ 53270 Senj Obala Dr. Franje Tuđmana 2



izdaje se:

RJEŠENJE

kojim se imenuje

PROJEKTANT ARHITEKTONSKOG DIJELA GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA

PETAR LJUBIĆ dipl.ing.arh.

ovlašteni arhitekt

ING-PROJECT d.o.o. Otočac 53220 Otočac

Kneza Branimira 13

Ovo rješenje vrijedi do svršetka projektiranja ili do pisanog opoziva.

U Senju, 02. prosinca 2011.

Ured ovlaštenog inženjera

građevinarstva



list 10 od 108

Temeljem članka 180. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

daje se slijedeća:

IZJAVA GLAVNOG PROJEKTANTA

O CJELOVITOSTI I MEĐUSOBNOJ USKLAĐENOSTI PROJEKATA

kojom se potvrđuje da su projekti:

broj knjige: knjiga 1 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 –AGP/GIP naslov knjige: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

- Arh. građevinski projekt izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4

broj knjige: knjiga 2 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 2012-126/3A-09 naslov knjige: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

– Elektrotehnički projekt izrađivač: DS-ELING d.o.o. Rijeka broj knjige: knjiga 3 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 -TROŠK naslov knjige: TROŠKOVNIK -PRORAČUN TROŠKOVA izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4 broj knjige: knjiga 4 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 -ZNR naslov knjige: ELABORAT ZAŠTITE NA RADU izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4 broj knjige: knjiga 5 zajednička oznaka: 460-02/12-3A-09 oznaka projekta: 460-02/12-3A-09 -PPZ naslov knjige: ELABORAT PROTUPOŽARNE ZAŠTITE izrađivač: UOIG, Senj, S.S. Kranjčevića 4

projekti su međusobno usklađeni u svim svojim djelovima primjenjeni su propisi kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika

primjenjena su tehnička rješenja koja u cjelosti udovoljavaju zahtjevima kojima će građevina uz redovito održavanje i primjerenu uporabu, a u predviđenom roku trajanja, zadovoljiti sve bitne zahtjeve

projekti su izrađeni prema važećim zakonima, propisima, tehničkim normativima i standardima koji se odnose na predmetnu građevinu.

U Senju, 15. listopada 2012. glavni projektant:



list 11 od 108








U smislu članka 179. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te članka 3. Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti Glavnog i Idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa ovlašteni arhitekt Petar Ljubić dipl.ing.arh. upisan u Imenik ovlaštenih arhitekata “Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu”, klasa UP/I-350-07/91-01/289, ur.broj 314-01-99-1, u Zagrebu 19.07.1999., s danom upisa 02.11.1998., pod rednim brojem 472, daje slijedeću:

IZJAVU

O USKLAĐENOSTI GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

Ovaj projekt je usklađen sa:

odredbama Zakona iz područja prostornog uređenja i gradnje odredbama Zakona iz područja cestogradnje i prometa odredbama Zakona iz područja zaštite voda zaštite okoliša i sanitarne zaštite

odredbama Zakona iz područja zaštite na radu odredbama Zakona iz područja zaštite od požara

U zasebnom poglavlju projekta prikazani su zakoni, propisi, tehnički normativi i standardi sa čijim odredbama je projekt usklađen i koji se moraju primjenjivati.

U Senju, 15. listopada 2012.

projektant: Petar Ljubić dipl.ing.arh.


list 12 od 108








U smislu članka 179. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te članka 3. Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti Glavnog i Idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa ovlašteni inženjer građevinarstva Željko Kraljić dipl.ing.građ. upisan u Imenik ovlaštenih inženjara građevinarstva “Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu”, klasa UP/I-360-01/00-01/2906, ur.broj 314-01-00-2, u Zagrebu 16.09.2000., s danom upisa 14.07.2000., pod rednim brojem 2906, daje slijedeću:

IZJAVU

O USKLAĐENOSTI GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

Ovaj projekt je usklađen s:

odredbama Zakona iz područja prostornog uređenja i gradnje odredbama Zakona iz područja cestogradnje i prometa odredbama Zakona iz područja zaštite voda zaštite okoliša i sanitarne zaštite

odredbama Zakona iz područja zaštite na radu odredbama Zakona iz područja zaštite od požara

U zasebnom poglavlju projekta prikazani su zakoni, propisi, tehnički normativi i standardi sa čijim odredbama je projekt usklađen i koji se moraju primjenjivati.


projektant: Željko Kraljić dipl.ing.građ.


list 13 od 108








Temeljem članka 93. stavka 4. Zakona o zaštiti na radu (NN broj 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09)

daje se slijedeća:

IZJAVA

O PRIMJENI TEHNIČKIH RJEŠENJA ZAŠTITE NA RADU

kojom se potvrđuje da su tehnička rješenja u projektu:

izrađena u skladu s propisima i pravilima zaštite na radu, te da projekt sadrži potrebna tehnička rješenja za otklanjanje svih opasnosti koje proizlaze iz procesa rada tijekom gradnje i uporabe građevine

u zasebnom poglavlju projekta dat je prikaz svih tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite na radu.




list 14 od 108








Temeljem članka 25. Zakona o zaštiti od požara (NN broj 92/10), te odredbi Pravilnika o zaštiti od požara

daje se slijedeća:

ISPRAVA

O PRIMJENI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

kojom se potvrđuje da su tehnička rješenja u projektu:

izrađena u skladu s propisima i pravilima zaštite od požara, te da projekt sadrži potrebna tehnička rješenja za otklanjanje svih opasnosti od izbijanja požara koje proizlaze iz procesa rada tijekom gradnje i uporabe građevine

u zasebnom poglavlju projekta dat je prikaz svih tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite od požara.



Ured ovlaštenog inženjera

građevinarstva u Senju: Željko Kraljić dipl.ing.građ.


list 15 od 108








A3. lokacijska dozvola


list 16 od 108








B. ARHITEKTONSKI PROJEKT


list 17 od 108








B1. tehnički dio / opis


list 18 od 108








B1.1. MJERE ZAŠTITE

PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA

PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU MJERA ZAŠTITE NA RADU

PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA

ZA PRIMJENU MJERA ZAŠTITE OD POŽARA


list 19 od 108

PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA KOJI SE MORAJU PRIMJENJIVATI I KOJIMA GRAĐEVINA MORA ZADOVOLJAVATI U UPORABI Gradnja

Zakon o prostornom uređenju i gradnji Narodne novine 76/07, pdf, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. listopada 2007. godine, osim članka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Narodne novine 69/09, 128/10.

Pravilnik o nostrifikaciji projekata Narodne novine 98/99 i 29/03

Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i nadzornika Narodne novine 2/00

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata Narodne novine 2/00 i 89/00

Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika Narodne novine 6/00

Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije Narodne novine 9/00, 99/02

Pravilnik o kontroli projekata Narodne novine 89/00

Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste Narodne novine 53/02

Pravilnik o tehničkom pregledu građevine Narodne novine 108/04

Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Narodne novine 79/05, 155/05, 74/06

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti Narodne novine 151/05, 61/07

Tehnički propis za prozore i vrata Narodne novine 69/06 Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehničkog propisa za prozore i vrata

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja Narodne novine 89/06, 139/06 Ovaj Pravilnik primjenjuje se na postupke davanja i oduzimanja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja započete prema odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine 175/03, 100/04) do stupanja na snagu Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 152/08)

Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama Narodne novine 117/07, 25/08, 69/10

Tehnički propis za zidane konstrukcije Narodne novine 01/07

Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada Narodne novine 03/07


list 20 od 108

Tehnički propis za dimnjake u građevinama Narodne novine 03/07

Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu Narodne novine 116/07, 56/11

Tehnički propis za drvene konstrukcije Narodne novine 121/07, 58/09, 125/10

Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva Narodne novine 24/08, 141/09, 23/11, 129/11

Zakon o građevnim proizvodima Narodne novine 86/08

Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama Narodne novine 87/08, 33/10

Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode Narodne novine br 103/08

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda Narodne novine 103/08, 147/09, 87/10, 129/11

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada Narodne novine 110/08

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Narodne novine 110/08, 89/09

Tehnički propis za čelične konstrukcije Narodne novine 112/08, 125/10, 73/12 Ovaj Propis je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine osim odredbe Priloga »H«, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upućuje taj Prilog.

Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda Narodne novine 113/08

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada Narodne novine 113/08, 89/09

Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji Narodne novine 152/08,49/11

Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12

Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja Narodne novine 43/09

Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima Narodne novine 45/09

Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona Narodne novine 119/09, 125/10 Ovaj Propis stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine osim odredbe Priloga »E«, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upućuje taj Prilog.


list 21 od 108

Tehnički propis za betonske konstrukcije Narodne novine 139/09, 14/10, 125/10 Ovaj propis stupio je na snagu 28. studenog 2009. godine, osim odredbe Priloga »I«, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upućuje taj Prilog.

Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije Narodne novine 5/10

Tehnički propis o građevnim proizvodima Narodne novine 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada Narodne novine 36/10, 135/11

Pravilnik o produženju razdoblja stručnog usavršavanja znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva Narodne novine 87/10, 23/11

Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada Narodne novine 90/10, 111/10, 55/12

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Narodne novine 86/12

Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru Narodne novine 98/12

Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu Narodne novine 47/12

Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta Narodne novine 47/12

Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku građevinskog inspektora Narodne novine 47/12

Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku urbanističkog inspektora Narodne novine 47/12

Prostorno uređenje

Zakon o prostornom uređenju i gradnji Narodne novine 76/07, pdf, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. listopada 2007., osim članka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora – redakcijski pročišćeni tekst Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04

Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu Narodne novine 116/07, 56/11

Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji Narodne novine 152/08, 49/11 Vidi članak 76. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine 124/09)


list 22 od 108

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Narodne novine 118/09

Energetska učinkovitost

Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru Narodne novine 69/12

Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina Narodne novine 81/12

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada Narodne novine 81/12

Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada Narodne novine 81/12

Komunalno gospodarstvo

Zakon o komunalnom gospodarstvu Narodne novine 26/03 (pročišćeni tekst), 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11

Podatak o prosječnim troškovima gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj Narodne novine 59/10

Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa Narodne novine 136/06, 135/10, 14/11, 55/12

Stanovanje

Zakon o najmu stanova Narodne novine 91/96 Odluka USRH (ukinute odredbe čl.21 st.2, čl.31, st.2.,podst.3.,čl.39. i čl.40. st.2) Narodne novine 48/98 i 66/98 (ispr.)

Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine Narodne novine 40/97, 117/05

Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Narodne novine 43/92-pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 11/97 - Odluka USRH, 68/98

Uredba o načinu utvrđivanja cijene stana i garaže Narodne novine 35/92, 72/92, 83/93, 110/93 - Odluka USRH

Odluka o zabrani dodjele stanarskih prava Narodne novine 104/95

Pravilnik (o visini naknade koju vlasnik stana i poslovnog prostora kao posebnog dijela zgrade plaća za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja u stambenoj zgradi i za troškove upravljanja stambenom zgradom) Narodne novine 10/96

Uredba o održavanju zgrada Narodne novine 64/97

Odluka o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine Narodne novine 120/00


list 23 od 108

Uredba o produljenju roka iz članka 8. stavka 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Narodne novine 94/01,78/02

Zakon o društveno poticanoj stanogradnji Narodne novine 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12

Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje Narodne novine 106/04, 25/06, 121/11

Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade Narodne novine 22/06

Podatak o etalonskoj cijeni građenja Narodne novine 100/12

Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Narodne novine 31/11

Pravilnik o utvrđivanju uvjeta za ostvarivanje prava na jamstvo Republike Hrvatske za otplatu kamata na stambene kredite Narodne novine 38/11

Naputak o načinu rada Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u provedbi Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Narodne novine 38/11

Normizacija

Zakon o normizaciji Narodne novine, br. 163/03

Obvezni odnosi u graditeljstvu

Zakon o obveznim odnosima Narodne novine, br. 35/05 i 41/08

Upravno postupanje i uredsko poslovanje

Zakon o općem upravnom postupku Narodne novine, br. 47/09

Uredba o uredskom poslovanju Narodne novine, br. 7/09

Akreditacija, mjeriteljstvo, opća sigurnost i sukladnost proizvoda

Zakon o akreditaciji Narodne novine, br. 158/03 i 75/09

Zakon o mjeriteljstvu Narodne novine, br. 163/03 i 194/03-ispravak, 111/07

Zakon o općoj sigurnosti proizvoda Narodne novine, br. 30/09 i 139/10

Zakon o građevnim proizvodima Narodne novine 86/08

Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti Narodne novine, br. 20/10

Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode Narodne novine br 103/08

Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda Narodne novine, br. 113/08


list 24 od 108

Tehnički propis o građevnim proizvodima Narodne novine, br. 33/10, 87/10, 146/10, 81/11 i 100/11

HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kakvoćom Ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i označavanje građevnih proizvoda

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda Narodne novine, br. 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11

Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu oznake „C“ i „CE“ Narodne novine, br. 18/11

HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kvalitetom – Zahtjevi Bitni zahtjevi, nesmetan pristup i kretanje u građevinama i ostali uvjeti

Tehnički propis za betonske konstrukcije Narodne novine, br. 139/09, 14/10 i 125/10

Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona Narodne novine, br. 119/09 i 125/10

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Narodne novine, br. 110/08 i 89/09

Tehnički propis za zidane konstrukcije Narodne novine, br. 01/07

Tehnički propis za drvene konstrukcije Narodne novine, br. 121/07, 58/09 i 125/10

Tehnički propis za dimnjake u građevinama Narodne novine, br. 03/07

Tehnički propis za čelične konstrukcije Narodne novine, br. 112/08 i 125/10

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Narodne novine, br. 151/05, 61/07

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Narodne novine, br. 16/07 i 124/10 (stupanjem na snagu Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08) prestaje važiti članak 101., članci 103. do 109., članak 111. i članak 117. ovog Zakona)

Priznata tehnička pravila

Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Službeni list, br. 21/90

Drugi zakoni

Zakon o cestama Narodne novine, br. 84/11

Zakon o vodama Narodne novine, br. 153/09 i 130/11

Zaštita od požara

Zakon o zaštiti od požara Narodne novine, br. 92/10


list 25 od 108

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Narodne novine, br. 108/95 i 56/10.

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe Narodne novine, br. 35/94, 55/94 - ispravak i 142/03

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja Narodne novine, br. 146/05.

Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata Narodne novine, br. 100/99

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara Narodne novine, br. 8/06.

Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari Narodne novine, br. 26/09, 41/09-ispravak i 66/10

Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima Narodne novine, br. 93/08

Pravilnik o provjeri tehničkih rješenja iz zaštite od požara predviđenih u glavnom projektu Narodne novine, br. 88/11

Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja Narodne novine, br. 141/11

Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara Narodne novine, br. 141/11


Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara Službeni list, br. 7/84

Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica Službeni list, br. 10/90 i 52/90

Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva Službeni list, br. 57/85

Zaštita na radu

Zakon o zaštiti na radu Narodne novine, br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09

Zakon o Državnom inspektoratu Narodne novine, br. 116/08, 123/08 i 49/11

Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore Narodne novine, br. 6/84

Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima Narodne novine, br. 51/08

Pravilnik o sigurnosnim znakovima Narodne novine, br. 29/05

Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava Narodne novine, br. 39/06

Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Narodne novine, br. 5/84

Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima Narodne novine, br. 47/02(od 15.08.2009 prestaju se primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u vezi dizala; danom


list 26 od 108

stupanja na snagu Pravilnika o sigurnosti strojeva (NN 28/2011) prestaju se primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u vezi strojeva koji su obuhvaćeni navedenim Pravilnikom)

Pravilnik o sigurnosti strojeva Narodne novine, br. 28/11

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme Narodne novine br. 21/08

Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu Narodne novine br. 46/08

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom Narodne novine br. 116/10 i 124/10


Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu Službeni list, br. 42/68 i 45/68

Zaštita od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja i drugi zahtjevi higijene, zdravlja i zaštite okoliša

Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Narodne novine, br. 28/10

Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja Narodne novine, br. 91/10

Zakon o zaštiti okoliša Narodne novine, br. 110/07

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš Narodne novine, br. 64/08 i 67/09

Zakon o zaštiti od buke Narodne novine, br. 30/09

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave(stupanjem na snagu Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08) prestaju se primjenjivati odredbe članka 12. ovog Pravilnika) Narodne novine, br. 145/04

Zaštita i očuvanje kulturnih dobara

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 – ispravak, 87/09, 88/10 i 61/11 (izvan snage su odredbe članka 62. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na rekonstrukciju, sanaciju i adaptaciju kulturnog dobra i na građenje na području na kojemu se nalazi kulturno dobro, odredbe članka 62. stavka 3. te članka 63. ovog Zakona)

Betonske i zidane konstrukcije





list 27 od 108

niz HRN ENV 1991 Eurokod 1 - Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije

niz HRN ENV 1992 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija niz HRN ENV 1996 Eurokod 6 - Projektiranje zidanih konstrukcija niz HRN ENV 1997 Eurokod 7 - Geotehničko projektiranje niz HRN ENV 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres

Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa Sl. list 55/83

Čelične konstrukcije

Tehnički propis za čelične konstrukcije Narodne novine, br. 112/08 i 125/10

HRN EN 1990 Eurokod 0 - Osnove projektiranja niz HRN EN 1991 Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije niz HRN EN 1993 Eurokod 3 - Projektiranje čeličnih konstrukcija niz HRN EN 1997 Eurokod 7 - Geotehničko projektiranje niz HRN EN 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres


Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija Službeni list, br. 26/88

Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima Službeni list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 (dana 29.02.2008 prestaje važiti u dijelu u kojem se odnosi na zidane konstrukcije)

Pravilnik o Privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima Službeni list, br. 39/64

Tehnički propisi za djelovanje vjetra na nosive čelične konstrukcije Službeni list, br. 41/64

Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije Službeni list, br. 61/86

Tehnički propisi za jednostavne konstrukcije zgrada kod nosivih čeličnih konstrukcija Službeni list, br. 6/65

Tehnički propisi za lake čelične građevine kod nosivih čeličnih konstrukcija Službeni list,br. 6/65

Pravilnik o tehničkom normativima za određivanje veličine opterećenja mostova(Službeni list, br. 1/91)

HRN U.C7.121/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Korisna opterećenja stambenih i javnih zgrada,

HRN U.C7.122/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Određivanje korisnog opterećenja stropova u proizvodnim pogonima i skladištima,

HRN U.C7.123/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Vlastita težina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladištenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju,

HRN U.E7.010. Nosive čelične konstrukcije od općih konstrukcijskih čelika. Izbor osnovnog materijala,


list 28 od 108

HRN U.E7.081. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovikonstantnog jednodjelnog presjeka,

HRN U.E7.086. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Određivanje duljine izvijanja štapova,

HRN U.E7.091. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog višedjelnog presjeka.

HRN U.E7.096. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Štapovi izloženi pritisku i savijanju.

HRN U.E7.101. i HRN U.E7.101/1. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Bočno izvijanje nosača,

HRN U.E7.106. Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Pritisnuti štapovi s elastičnim poprečnim osloncima,

HRN U.E7.111. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost okvirnih nosača,

HRN U.E7.116. Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost lučnih nosača,

HRN U.E7.121. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Proračun izbočivanja limova,

HRN U.E7.131. Ležišta i zglobovi nosivih čeličnih konstrukcija, HRN U.E7.140. Spojevi s vijcima visoke klase čvrstoće kod nosivih čeličnih konstrukcija Tehnički uvjeti,

HRN U.E7.145. i HRN U.E7.145/I/91. Nosive čelične konstrukcije spojene zakovicama i vijcima.

Zgrade



Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Narodne novine, br. 110/08 i 89/09

Tehnički propis za prozore i vrata Narodne novine, br. 69/06


Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama Narodne novine, br. 87/08 i 33/10

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Narodne novine, br. 151/05 , 61/07

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada Narodne novine, br. 36/10 i 135/11

niz HRN EN 1991 Eurokod 1 - Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije

niz HRN EN 1992 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija niz HRN EN 1996 Eurokod 6 - Projektiranje zidanih konstrukcija niz HRN EN 1997 Eurokod 7 - Geotehničko projektiranje niz HRN EN 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres

HRN EN ISO 13790:2008 Energijska svojstva zgrada - Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora (EN ISO 13790:2008)


list 29 od 108

Zakon o zaštiti od buke Narodne novine, br. 30/09

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave Narodne novine, br. 145/04 (stupanjem na snagu Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, NN 46/08, prestaju se primjenjivati odredbe članka 12.ovog Pravilnika)

Pravilnik o sigurnosti dizala Narodne novine, br. 58/10 Priznata tehnička pravila

Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu (osim dijelova koji se ne primjenjuju temeljem odredbi Tehničkog propisa za prozore i vrata) Službeni list, br. 21/90

Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa Službeni list, br. 55/83

HRN U.J6.001/82 - Akustika u građevinarstvu. Termini i definicije.

HRN U.J6.151/82 - Akustika u građevinarstvu. Standardne vrijednosti za ocjenu zvučne izolacije.

HRN U.J6.201/89 - Akustika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada.

HRN U.F2.010/78 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih radova.

HRN U.F2.011/77 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje keramičarskih radova.

HRN U.F2.012/78 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje ličilačkih radova.

HRN U.F2.016/77 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje parketarskih radova.

HRN U.FS.017/78 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje radova pri polaganju podnih podloga.

HRN U.F2.024/80 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti izvođenja izolacijskih radova na ravnim krovovima.

HRN U.F3.050/78 - Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje teracerskih radova.

HRN U.F7.010/68 - Prirodni kamen. Tehnički uvjeti za oblaganje kamenim pločama.


list 30 od 108


Tehnička rješenja primjenjena u ovom projektu detaljno su predočena u knjizi 4 – Elaborat zaštite na radu, koja je sastavni dio ovog glavnog i izvedbenog projekta.

Izvoditelj radova tijekom gradnje, te korisnik građevine nakon završetka gradnje, dužni su se u cjelosti pridržavati navedenih propisa kako bi osigurali propisane mjere zaštite. OSNOVNI ZAHTJEVI Građevina je projektirana tako da zadovoljava osnovne preduvjete za ispunjavanje propisa i zahtjeva pravila zaštite na radu i to primjerice:

opskrbljena je zaštitnim napravama, osigurana je od udara električne struje, spriječena su izvorišta i mogući očekivani nastanak požara ili eksplozije, osigurane su potrebne radne površine i radni prostor, osigurani su potrebni putovi za prolaze, prijenose, prijevoze i za eventualnu najbržu potrebitu evakuaciju korisnika, osigurana je mogućnost održavanja čistoće, te potrebna temperatura i vlažnost zraka, osigurana su potrebna rasvjetna mjesta naročito u radnim prostorima, ograničena je buka na visinu dozvoljene za namjenu građevine, osigurana je od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, te su osigurani prostori za osobnu higijenu korisnika.

Sve funkcionalne grupe i pojedinačni prostori Građevine projektirani su na način da zadovoljavaju propise i potrebe korisnika, odnosno veće su od minimalno dozvoljenih uvjeta i dimenzija za funkciju kojoj su namjenjene te osiguravaju boravak, kretanje i zadovoljenje ostalih potreba na siguran i korisniku primjeren način.

Za vrijeme gradnje potrebno je provoditi sve propisane mjere zaštite na radu, a naročito koje se odnose na:

organizaciju i uređenje gradilišta organizaciju skladišnog prostora organizaciju i lokaciju privremene građevine za smještaj radnika

organizaciju transporta materijala, alata, strojeva i opreme

organizaciju pružanja prve pomoći ispravnost sredstava za rad ispravnost i pravilan način uporabe osobnih zaštitnih sredstava radnika, primjerice zaštitne kacige, radno odjelo, zaštitne rukavice, radne cipele, opasača za radove na visini i slično

sanaciju okoliša građevine Kontrolu provedbe navedenih mjera zaštite na radu provode

odgovorne osobe Izvoditelja i Investitora, te ovlašteni predstavnici nadležnih državnih uprava.


list 31 od 108

PREDVIĐEN BROJ KORISNIKA PROSTORA

Prostor je namijenjen prvenstveno obalnoj šetnici (lungo mare) i plaži, a kao takav predviđen je za javno korištenje.

Uz ovu djelatnost moguće je razvijati i ostale komplemetarne djelatnosti prvenstveno turističko-ugostiteljskih kapaciteta, trgovine, sporta, rekreacije, zabave, te kulture, informativno-receptivne djelatnosti te razne druge usluge u funkciji turističke ponude na plažama. ČIMBENICI ERGONOMSKE PRILAGODBE OBJEKTA

Cijelom dužinom šetnice od stacionaže 3A (0+085,00) do stacionaže 09 (0+254,05 m1), dakle u dužini od 169,05 m1 omogućeno je kretanje osobama smanjene pokretljivosti. Za iste je pristup omogućen preko kolnog ulaza na Škveru.

Apsolutna kota nivelete šetnice je nepromjenjiva i iznosi +1,70 m1aps.

Pristup u more osobama smanjene pokretljivosti omogućen je novoplaniranom rampom širine 1,50m, nagiba 5,0%, između profila 4 i 5.

RADNI POSTUPCI KOJI IMAJU UTJECAJA NA STANJE U OKOLIŠU

Na plaži i šetnici, kao i u objektima na plaži nema proizvodnje, niti štetnih postupaka i aktivnosti koji imaju posebnog utjecaja na okoliš, te se pri zbrinjavanju kućnog otpada primjenjuju uobičajeni postupci za postupanje kućnim otpadom.

Odvoz kućnog otpada rješavat će se u skladu s uvjetima koje propisuje nadležno komunalno poduzeće, postavljenjem odgovarajućeg broja kanti za smeće, odnosno kontejnera.

Pored objekata na plaži i duž cijele plaže i šetnice predviđen je odgovarajući uređen prostor za smještaj naprava za prikupljanje otpada, koji ograđen i natkriven, te lako dostupan s najbliže komunikacije kojom prometuju službena vozila za odvoz smeća.


list 32 od 108

PRIKAZ TEH. RJEŠENJA ZA PRIMJENU MJERA ZAŠTITE OD POŽARA ANALIZA GRAĐEVINE I OSNOVNI ZAHTJEVI

Tehnička rješenja primjenjena u ovom projektu detaljno su

predočena u knjizi 5 – Elaborat protupožarne zaštite, koja je sastavni dio ovog Glavnog i Izvedbenog projekta.

Građevina je locirana na k.č.br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj.

Građevina se sastoji od plaže i šetnice ukupne netto

površine 560,24 m2, kao i dvije građevine od kojih je jedan javni sanitarni čvor ukupne netto površine 19,95 m2 a drugi je montažni kiosk tlocrtne površine 4,00m * 3,00m = 12,00 m2 sa terasom od 30,00 m2 ugostiteljske namjene. Sveukupno isti zauzima tlocrtnu površinu od 42,00 m2.

Građevina ima kolni prilaz koji omogućava dolazak vatrogasnih vozila pristupnom cestom čija je širina veća od 3,00 m', te operativni rad vatrogasnih vozila (za objekte na plaži > javni sanitarni čvor po dužoj strani građevine). Građevina je projektirana tako da su poduzete sve mjere za otklanjanje uzroka požara, sprečavanje mogućeg nastajanja i širenja, za otkrivanje, dojavu i gašenje istog.

Primjenjena tehnička rješenja razrađena ovim projektom u cjelosti osiguravaju potpunu primjenu pravila zaštite od požara, kako bi se svim sudionicima u gradnji i korisnicima, osigurali uvjeti rada bez opasnosti po zdravlje i život.

Kontrolu provedbe mjera zaštite od požara provode odgovorne osobe Izvoditelja i Investitora, te ovlašteni predstavnici nadležnih državnih uprava.

Grijanje objekata na plaži se ne planira. Vanjski zidovi Građevine su otporni prema požaru najmanje

120 minuta, dok unutarnji zidovi imaju otpornost prema požaru najmanje 30 minuta, za objekte na plaži >javni sanitarni čvor.

Fasada je obrađena materijalom koj nije goriv, odnosno ne prenosi vatru za objekte na plaži >javni sanitarni čvor.

MOGUĆA IZVORIŠTA I OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŽARA

Kod Građevine koja je predmet ovog elaborata uzroci požara mogu biti udar groma, neispravnost elektro i energetske instalacije, greške u primjenjenom građevinskom materijalu i opremi te nemar i namjerno izazivanje požara.

Primjenom građevinskih materijala i opreme odgovarajuće kakvoće u skladu sa rješenjima u ovom projektu, te redovitim održavanjem Građevine, požarna opasnost neće prelaziti uobičajeni rizik za građevine niske gradnje.


list 33 od 108

KONCEPCIJA ZAŠTITE OD POŽARA ZA OBJEKTE NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR

Ukoliko dođe do inicijalnog požara važno je što prije i što efikasnije dojaviti nastanak najbližoj vatrogasnoj postaji, pokušati sanirati izvorište, te suzbiti njegovo širenje.

U svim djelovima Građevine moguće je odvođenje dima i topline koji nastaju pri požaru prirodnom ventilacijom preko unutarnjih otvora i otvora na fasadi.

Izlazni put evakuacije vodi do izlaza iz građevine (do sigurnog prostora unutar građevine). Jednostavan je, dobro osvijetljen, zračan i bez slijepih krajeva, a dužina puta evakuacije do sigurnog prostora iznosi manje od 50 m. Svi predviđeni otvori kao i oblik prostorija na Građevini dovoljne su širine i visine te nadmašuju potrebe broja korisnika, dok su ulazi-izlazi tako postavljeni da sa niti jednog mjesta nema više od 15 m1 do izlaza na otvoreni prostor. Za planirani broj korisnika predviđeni putovi za evakuaciju i izlazi iz građevine će omogućiti brzu i uspješnu evakuaciju.

S obzirom na namjenu i veličinu Građevine predviđena je izrada vanjske hidrantske mreže i postavljanje nadzemnih hidranata UZDUŽ PLAŽE I ŠETNICE pa se isti mogu koristiti i za objekte na plaži >javni sanitarni čvor.

Požar je klase A, B i C

Klasa A - požar nastao gorenjem zapaljivih čvrstih materijala (drvo, papir, tkanina, guma, plastični materijali). Klasa B - požari kod kojih gore zapaljive tekućine (petrolej, masti za podmazivanje, benzin, nafta, kerozin, ulje, boja bazirana na nafti, tikovo ulje, obojena ljepila, aceton, boje i zapaljivi plinovi ili pare). Klasa C - požari nastali gorenjem električne opreme. Klasa D - požari nastali gorenjem metala. Klasa E - požari biljnih ili životinjskih ulja i masti u uređajima za prženje s uljima i mastima i drugom kuhinjskom opremom.

Mjere zaštite od požara uključuju postavljanje prenosnih vatrogasnih aparata za ručno gašenje požara. Za požar klase A,B,C,D i E te srednje požarno opterećenje od 1 do 2 GJ/m2, te za površinu objekta do 50 m2, potrebno je postaviti 1 prijenosni vatrogasni aparat za ručno gašenje požara prahom. Odabire se postavljanje dva (2) prenosna vatrogasna aparata s prahom P6 i to jedan u javnom sanitarnom čvoru, te jedan izvan. Prenosni vatrogasni aparati za ručno gašenje požara moraju se postaviti na uočljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogućeg izbijanja požara, te im ručka za nošenje ne smije biti na visini većoj od 1,50 m1.

projektant:

Petar Ljubić dipl.ing.arh.


list 34 od 108








B1.2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE


list 35 od 108

OPĆI DIO

Program kontrole i osiguranja kvalitete izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). Svi sudionici u građenju, a to su investitor, projektant, izvoditelj, nadzorni inženjer i revident, dužni su pridržavati se odredbi navedenog zakona.

Investitor je dužan:

projektiranje, nadzor i građenje povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti,

osigurati stručni nadzor nad građenjem, po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole,

pridržavati se svih ostalih obveza po navedenom zakonu. Izvoditelj je dužan:

graditi u skladu rješenjem/dozvolom nadležne uprave, te dokumentacijom koja je istoj predhodila – posebnim suglasnostima

radove izvoditi na način da se zadovolje bitni zahtjevi za građevinu koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.

ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvoditelja koji dokazuje da je kvaliteta određenog proizvoda u skladu sa važećim propisima i normama,

osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa projektom i zakonom.

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuju u građevinu, a koji su predmet ovog programa potrebno je za cijelo vrijeme građenja voditi dokumentaciju te sačiniti izvješća o pogodnosti primjene – ugradnje ispitivanih materijala na način opisan u ovom programu ili navedenim normama.

Izvješće o pogodnosti materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:

naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzorka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvoditelju i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje;

prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje (izviješće) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim programom i u njemu navedenim normama;

ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini te rok do kojega vrijedi izvješće.

Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito

upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvoditelj

je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na


list 36 od 108

isporučene količine. Za materijale koji podliježu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija prema propisima. Izvješća odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku ovlaštene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvršile ispitivanje te se moraju pravovremeno dostavljati nadzornom inženjeru.

PRETHODNI I PRIPREMNI RADOVI

U prethodne i pripremne radove spada iskolčenje građevine prema projektu. Elaborat iskolčenja građevine izrađuje osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, odnosno potvrde glavnog projekta i građevinske dozvole. Iskolčenje građevine mora obaviti osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Ispravnost iskolčenja građevine potvrđuje ista osoba upisom u građevinski dnevnik prije početka radova iskopa. Ispravna iskolčenja predaju se izvoditelju zapisnički i od tada ih je on obvezan održavati i po potrebi obnavljati o svom trošku. Prije čišćenja terena od raslinja, odnosno otpočinjanja iskopa ili nasipa izvoditelj je dužan geodetski osigurati sve glavne točke iskolčenja, položajno i visinski, te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih objekata položajno i visinski. Tijekom građenja potrebno je vršiti slijedeće kontrole:

stalna kontrola iskolčenih osi, profila i visinskih kota građevine

kontrola osiguranja svih točaka kontrola slijeganja građevine i pojedinih njenih dijelova. Sve geodetske kontrole prije, u toku i nakon građenja potrebno je zapisnički pratiti te izraditi poseban elaborat. Slijede radovi koji obuhvaćaju ograđivanje gradilišta, manipulativnih površina i odlagališta materijala, strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih površina i prilaza za vrijeme izvođenja radova, od opasnosti gradilišta i po okolinu opasnih građevinskih i ostalih radova. Ograđene gradilišne površine, površine za odlaganje materijala i površine za unutarnju komunikaciju na gradilištu moraju veličinom, oblikom i zaštitom zadovoljiti normative sigurnosti na radu, te nesmiju utjecati na radne procese u smislu smanjivanja kvalitete materijala i radova. TEHNIČKA OPREMA I PRIPREMA (UREĐENJE) GRADILIŠTA ZA RAD U cilju mogućnosti cjelovitog i dosljednog izvršenja graditeljskih radova vršiti kontrolu da organizacija gradilišta, tehnička oprema i potrebna mehanizacija budu u skladu sa zahtjevima projekta. ZEMLJANI RADOVI

Sve zemljane i slične radove izvesti točno prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji ili prema odobrenim izmjenama. Zatrpavanja i nasipavanja zemljanim i kamenitim materijalom izvoditi u odgovarajućim slojevima prema projektu. Kod svih zatrpavanja i nasipa mora se izvesti potrebno nadvišenje okolnih površina da nakon duljeg slijeganja i konsolidacije nasipa ne nastane ulegnuće. Kameni


list 37 od 108

materijal koji će se ugrađivati mora biti odgovarajuće kvalitete i veličine. Sva privremena odlagališta materijala iz iskopa, te kamenog agregata, potrebno je na kraju očistiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje.

BETONSKE KONSTRUKCIJE (prema Propisu za betonske konstrukcije NN 101/05 i NN 85/06) Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvršiti prema važećim tehničkim propisima za betonske konstrukcije. Svi materijali potrebni za betoniranja, agregati, cementi, voda i armature moraju biti kvalitetni prema važećim propisima. Sve betonske mješavine moraju se izraditi prema Projektu betonske konstrukcije. BETON A.3. Ispitivanje betona A.3.1. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svježeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava očvrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390. A.3.2. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje provodi se prema normi HRN U.M1.016, a ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema normi prCEN/TS 12390-9. A.3.3. Kada se betonara nalazi na gradilištu, osim postupaka iz točaka A.3.1. i A3.2. pri uzimanju uzoraka i potvrđivanju sukladnosti betona, u gradilišnoj dokumentaciji i ostaloj dokumentaciji ispitivanja navodi se obvezno oznaka pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem je ugrađen beton iz kojeg je uzorak iz točke A.3.1. i A.3.2. uzet. A.6. Popis normi A.6.1. Norme za beton HRN EN 206-1:2002 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva,

proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000)

HRN EN 206-1/A1:2004 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/A1:2004)

nHRN EN 206-1/A2 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/prA2:2004)

A.6.2. Ostale norme

HRN EN 12350-1 Ispitivanje svježeg betona – 1. dio: Uzorkovanje

HRN EN 12350-2 Ispitivanje svježeg betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem

HRN EN 12350-3 Ispitivanje svježeg betona – 3. dio: Vebe ispitivanje

HRN EN 12350-4 Ispitivanje svježeg betona – 4. dio: Stupanj zbijenosti


list 38 od 108

HRN EN 12350-5 Ispitivanje svježeg betona – 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem

HRN EN 12350-6 Ispitivanje svježeg betona – 6. dio: Gustoća

HRN EN 12350-7 Ispitivanje svježeg betona – 7. dio: Sadržaj pora – Tlačne metode

HRN EN 12390-1 Ispitivanje očvrsnulog betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe

HRN EN 12390-2 Ispitivanje očvrsnulog betona – 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće

HRN EN 12390-3 Ispitivanje očvrsnulog betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća uzoraka

HRN EN 12390-6 Ispitivanje očvrsnulog betona – 6. dio: Vlačna čvrstoća cijepanjem uzoraka

HRN EN 12390-7 Ispitivanje očvrsnulog betona – 7. dio: Gustoća očvrsnulog betona

HRN EN 12390-8 Ispitivanje očvrsnulog betona – 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom

prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje očvrsnulog betona – 9. dio: otpornost na smrzavanje ljuštenjem

ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor – 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor količine po količine

ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti

HRN U.M1.057 Granulometrijski sastav mješavina agregata za beton

HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza

HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama –Metode ispitivanja – 11. dio: Utvrđivanje karakteristika zračnih pora u očvrsnulom betonu

HRN EN12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 1. dio: Izvađeni uzorci – Uzimanje, pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće

HRN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 2. dio: Nerazarno ispitivanje – Određivanje veličine odskoka

HRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukciji – 3. dio: Određivanje sile čupanja

HRN EN 12504-4 Ispitivanje betona u konstrukciji – 4. dio: Određivanje brzine ultrazvuka

prEN 13791:2003 Ocjena tlačne čvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima


list 39 od 108

ARMATURA, ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE B.3. Ispitivanje B.3.1. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava čelika za armiranje odnosno čelika za prednapinjanje, provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1. B.3.2. Ako je armatura sklop čelika za armiranje i drugog čeličnog proizvoda (čelični lim, čelični profil, čelična cijev i sl.) uzimanje uzoraka i priprema ispitnih uzoraka za mehanička ispitivanja tih čeličnih proizvoda provodi se prema normi HRN EN ISO 377. B.3.3. Ispitivanje armature izrađene odnosno proizvedene od čelika za prednapinjanje i/ili čelika za armiranje provodi se odgovarajućom primjenom normi iz točke B.7. ovoga Priloga. B.6. Kontrola armature prije betoniranja B.6.1. Armatura izrađena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost čelika, zavara, mehaničkih spojeva, spojki, cijevi za natege i morta za injektiranje potvrđena ili ispitana na način određen ovim Prilogom. B.6.2. Armatura proizvedena prema tehničkoj specifikaciji za koju je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije. B.6.3. Prije ugradnje armature provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radnje određene Prilogom »J« ovoga Propisa. B.7. Norme B.7.1. Norme za čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje nHRN EN 10080-1 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi

armaturni čelik – 1.dio: Opći zahtjevi (prEN 10080-1:1999)

nHRN EN 10080-2 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda A (prEN 10080-2:1999)

nHRNEN 10080-3 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda B (prEN 10080-3:1999)

nHRN EN 10080-4 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda C (prEN 10080-4:1999)

nHRN EN 10080-5 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreža (prEN 10080-5:1999)

nHRN EN 10080-6 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 6. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih rešetki za gredice (prEN 10080-6:1999)


list 40 od 108

nHRN EN 10138-1 Čelik za prednapinjanje – 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10138-1:2000)

nHRN EN 10138-2 Čelik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000)

nHRN EN 10138-3 Čelik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000)

nHRN EN 10138-4 Čelik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000)

nHRN CR 10260 Sustavi označivanja čelika – Dodatne oznake (CR 10260:1998)

B.7.2. Ostale norme HRN EN 10020 Definicije i razredba vrsta čelika

HRN EN 10025 Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika – Tehnički uvjeti isporuke

HRN EN 10027-1 Sustavi označivanja čelika – 1.dio: Nazivi čelika, glavni simboli

HRN EN 10027-2 Sustavi označivanja čelika – 2.dio: Brojčani sustav

EN 10079 Definicije čeličnih proizvoda

HRN EN 10204 Metalni proizvodi – Vrste dokumenata o ispitivanju (uključuje dopunu A1:1995)

HRN EN 523 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za pred-napinjanje – Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete

prEN ISO 17660 Zavarivanje čelika za armiranje

HRN EN 287-1 Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici

HRN EN 719 Koordinacija zavarivanja – Zadaci i odgovornosti

HRN EN 729-3 Zahtjevi za kakvoću zavarivanja – Zavarivanje taljenjem metalnih materijala – 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvoću

HRN EN ISO 4063 Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i referentni brojevi

HRN EN 446 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Postupci injektiranja

HRN EN 447 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Svojstva uobičajenih mortova za injektiranje

HRN EN ISO 377 Čelik i čelični proizvodi – Položaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka za mehanička ispitivanja

HRN EN 10002-1 Metalni materijali – Vlačni pokus – 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi)

HRN EN ISO 15630-1 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 1. dio: Armaturne šipke i žice


list 41 od 108

HRN EN ISO 15630-2 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 2. dio: Zavarene mreže

HRN EN ISO 15630-3 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 3. dio: Čelik za pred-napinjanje

HRN EN 524-1 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 1. dio: Određivanje oblika i dimenzija

HRN EN 524-2 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 2. dio: Određivanje ponašanja pri savijanju

HRN EN 524-3 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 3. dio: Ispitivanje previjanjem

HRN EN 524-4 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 4. dio: Određivanje otpornosti na bočno opterećenje

HRN EN 524-5 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 5. dio: Određivanje otpornosti na vlačno opterećenje

HRN EN 524-6 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za pred-napinjanje – Ispitne metode – 6. dio: Određivanje nepropusnosti (Određivanje gubitka vode)

HRN EN 445 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Metode ispitivanja

ENV 1992-1-1 Eurokod 2 – Projektiranje betonskih konstrukcija – 1. dio: Opća pravila i pravila za zgrade

ENV 1992-1-2 Eurokod 2 – Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-2 dio: Opća pravila – Projektiranje konstrukcije na požar

CEMENT 3. Ispitivanje 3.1. Ispitivanje svojstava cementa, ovisno o vrsti cementa, provodi se prema normama HRN EN 197-1, HRN EN 197-1 prA1, HRN EN 197-4, ili HRN EN 14216. 3.2. Uzimanje i priprema uzoraka cementa za ispitivanje provodi se prema normi HRN EN 196-7. 7. Popis norma 7.1. Norme za cement HRN CR 14245:2004 Vodič za primjenu EN 197-2 »Vrednovanje sukladnosti« HRN EN 197-1:2003 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opće namjene nHRN EN 197-1:2004pr A1 Cement – 1.dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata za opće namjene HRN EN 197-2:2004 Cement – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti


list 42 od 108

HRN EN 197-4:2004 Cement – 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata sa zgurom niske početne čvrstoće HRN EN 14216:2004 Cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti specijalnih cemenata vrlo niske topline hidratacije HRN B.C1.015: 1982 Aluminatni cement 7.2. Ostale norme HRN EN 196-1 Metode ispitivanja cementa – 1. dio: Određivanje

čvrstoća HRN EN 196-2 Metode ispitivanja cementa – 2. dio: Kemijska

analiza cementa HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa – 21. dio: Određivanje

udjela klorida ugljičnog dioksida i alkalija u cementu

HRN EN 196-3 Metode ispitivanja cementa – 3. dio: Određivanje vremena vezivanja i postojanosti volumena u cementu

nHRN EN 196-4 Metode ispitivanja cementa – 4. dio: Kvantitativno određivanje konstituenata

HRN EN 196-5 Metode ispitivanja cementa – 5. dio: Ispitivanje pucolaniteta za pucolanske cemente

HRN EN 196-6 Metode ispitivanja cementa – 6. dio: Određivanje finoće

HRN EN 196-7 Metode ispitivanja cementa – Metode uzorkovanja i priprema uzoraka cementa

nHRN EN 196-8 Metode ispitivanja cementa – 8. dio: Toplina hidratacije – Metoda otapanja

nHRN EN 196-9 Metode ispitivanja cementa – 9. dio: Toplina hidratacije – Semiadiabatska metoda

nHRN EN 13639 Određivanje ukupnog organskog ugljika u vapnencu HRN CR 12793 Mjerenje dubine karbonatizacije očvrslog betona nHRN 12390-9 Ispitivanje očvrslog betona – 9. dio: Otpornost na

smrzavanje – odmrzavanje – Ljuštenje HRN EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata –

Metilen plavo test HRN EN 451-1 Metode ispitivanja letećeg pepela – 1. dio:

Određivanje slobodnoga kalcijevog oksida ISO 2854 Statistička interpretacija podataka – Tehnike

procjene i testovi koji se odnose na aritmetičke sredine i varijance

HRN ISO 9277 Određivanje specifične površine krutina adsorpcijom plina pomoću BET metode

HRN EN 12878 Pigmenti za bojenje građevinskih materijala na bazi vapna i/ili cementa

AGREGAT D.3. Ispitivanje agregata D.3.1. Ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama ovoga Priloga. D.3.2. Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama ovoga Priloga.


list 43 od 108

D.4. Kontrola agregata prije proizvodnje betona D.4.1. Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1. D.4.2. Kontrola agregata provodi se odgovarajućom primjenom normi iz točke D.3.1. ovoga Priloga. D.5. Održavanje svojstava agregata D.5.1. Proizvođač i distributer agregata te proizvođač betona dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja prema Dodatku H norme HRN EN 12620, odnosno Dodatku F norme HRN EN 13055-1. D.6. Norme D.6.1. Norme za agregat HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za

beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002)

D.6.2. Ostale norme HRN EN 932-1 Ispitivanja općih svojstava agregata – 1. dio:

Metode uzorkovanja (EN 932-1:1996)

HRN EN 932-2 Ispitivanja općih svojstava agregata – 2. dio: Metode Smanjivanja laboratorijskih uzoraka (EN 932-2:1996)

HRN EN 932-3 Ispitivanja općih svojstava agregata – 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis (EN 932-3:1996)

HRN EN 932-3/A1 Ispitivanja općih svojstava agregata – 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis: Amandman A1(EN 932-3/A1:2003)

HRN EN 932-5 Ispitivanja općih svojstava agregata – 5. dio: Uobičajena oprema i umjeravanje (EN 932-5:1999)

HRN EN 932-6 Ispitivanja općih svojstava agregata – 6. dio: Definicije ponovljivosti i obnovljivosti (EN 932-6:1999)

HRN EN 933-1 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje granulometrijskog sastava – Metoda sijanja (EN 933-1:1997)

HRN EN 933-2 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 2. dio: Određivanje granulometrijskog sastava – Ispitna sita, nazivne veličine otvora (EN 933-2:1995)

HRN EN 933-3 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 3. dio:

Određivanje oblika zrna – Indeks plosnatosti (EN 933-3:1997)

HRN EN 933-3/A1 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 3. dio:

Određivanje oblika zrna – Indeks plosnatosti: Amandman A1 (EN 933-3/A1:2003)


list 44 od 108

HRN EN 933-4 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 4.dio:

Određivanje oblika zrna – Indeks oblika (EN 933-4:1999)


Određivanje drobljenih i lomljenih površina u krupnom agregatu (EN 933-5:1998)


Procjena značajka površina – Koeficijent protoka agregata (EN 933-6:2001)


Određivanje sadržaja školjaka – Postotak školjaka u krupnom agregatu (EN 933-7:1998)


Procjena sitnih čestica – Određivanje ekvivalenta pijeska (EN 933-8:1999)


Procjena sitnih čestica – Ispitivanje metilenskim modrilom (EN 933-9:1998)


Procjena sitnih čestica – Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka) (EN 933-10:2001)

HRN EN 1097-1 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio:

Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996)

HRN EN 1097-1/A1 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval): Amandman A1 (EN 1097-1/A1:2003)

HRN EN 1097-2 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 2. dio: Metode za određivanje otpornosti na drobljenje (EN 1097-2:1988)

HRN EN 1097-3 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje nasipne gustoće i šupljina (EN 1097-3:1988)


Određivanje sadržaja vode sušenjem u ventilirajućem sušioniku (EN 1097-5:1999)


list 45 od 108


Određivanje gustoće i upijanja vode (EN 1097-6:2000)

HRN EN 1097-6/AC Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 6. dio:

Određivanje gustoće i upijanja vode: Amandman AC (EN 1097-6/AC:2002)


Određivanje gustoće punila – Piknometrijska metoda (EN 1097-7:1999)

HRN EN 1097-8 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 8. dio: Određivanje vrijednosti polirnosti kamena (EN 1098-8:1999)


Određivanje usisne visine vode (EN 1097-10:2002)

HRN EN 1367-1 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (EN 1367-1:1999)

HRN EN 1367-2 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 2. dio: Ispitivanje magnezijevim sulfatom (EN 1367-2:1998)

HRN EN 1367-4 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 4. dio: Određivanje skupljanja uslijed sušenja (EN 1367-4:1998)

HRN EN 1367-5 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 5. dio: Određivanje otpornosti na toplinski šok (EN 1367-5:2002)

HRN EN 1744-1 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 3. dio: Kemijska analiza (EN 1744-1:1998)

HRN EN 1744-3 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 3. dio: Priprema eluata izluživanjem agregata (EN 1744-3:2002)

HRN EN 206-1 Beton – 1. dio: Uvjeti, svojstva, proizvodnja i sukladnost

Izvještaj CEN CR 1901

Regionalni tehnički uvjeti i preporuke za izbjegavanje alkalnosilikatne reakcije u betonu

DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA E.3 Ispitivanje E.3.1. Ispitivanje svojstava kemijskog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 480, niza HRN EN 12350, niza HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542.


list 46 od 108

E.3.2. Ispitivanje svojstava mineralnog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 933, niza HRN EN 1097, niza HRN EN 1367, niza HRN EN 196, HRN EN 451 i normama ISO 9277, ISO 9286, ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878. E.3.3. Ispitivanje svojstava dodatka mortu za injektiranje natega provodi se prema normama HRN EN 480-6, HRN EN 480-8, HRN EN 480-10, HRN EN 445, ISO 758, ISO 4316 i ISO 1158. E.3.4. Uzorci za ispitivanje kemijskog dodatka betonu i mortu za injektiranje natega uzimaju se prema normi HRN EN 934-6. E.3.5. Uzorci za ispitivanje mineralnog dodatka betonu uzimaju se u skladu s odgovarajućom normom za određenu vrstu mineralnog dodatka. E.3.6. Kemijski dodaci betonu i dodaci mortu za injektiranje natega ispituju se na referentnim mješavinama betona i morta za injektiranje natega prema normama HRN EN 480-1; i nHRN EN 934-5. E.4. Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betonai dodatka mortu za injektiranje nategaprije izrade morta E.4.1. Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1. E.4.2. Kontrola dodatka mortu za injektiranje natega prije injektiranja provodi se u pogonu za predgotovljene betonske elemente i na gradilištu radi identifikacije ispitivanjem općih svojstava prema normi nEN 934-4. E.4.3. Kontrola dodatka betonu odnosno mortu za injektiranje natega provodi se odgovarajućom primjenom normi iz točaka E.3.1., E.3.2. i E.3.3. E.5. Popis norma E.5.1. Norme za dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega HRN EN 934-2/A1:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –

2. dio: Dodaci betonu – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označavanje i obilježavanje (EN 934-2:2001/A1:2004)

nHRN EN 934-4 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih natega. Definicije, zahtjevi, sukladnost, označavanje i obilježavanje (EN 934-4:2001/A1:2004)

nHRN EN 934-5 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –5. dio: Dodaci mlaznom betonu – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označavanje i obilježavanje (prEN 934-5:2004)

HRN EN 934-6:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –6. dio: Uzorkovanje, kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnosti (EN 934-6:2001)

HRN U.M1.035 Beton, Dodaci betonu – Kvaliteta i provjeravanje kvalitete

nHRN EN 450-1 Leteći pepeo za beton – 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 450-1:2005)

nHRN EN 450-2 Leteći pepeo za beton – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 450-2:2005)


list 47 od 108

nHRN EN 13263-1 Silicijska prašina za beton – 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (prEN 13263-1:2005)

nHRN EN 13263-2 Silicijska prašina za beton – 1. dio: Vrednovanje sukladnosti (prEN 13263-2:2005)

HRN EN 12620:2003 Agregati za beton (EN 12620:2002)

HRN EN 12878:2002 Pigmenti za bojenje građevnih materijala na bazi cementa i/ili vapna – specifikacije i metode ispitivanja (EN 12878:1999)

nHRN EN 480-14:2005 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –Ispitne metode – 14. dio: Mjerenje osjetljivosti čelične armature u betonu na koroziju – Potenciostatsko-elektrokemijska ispitna metoda (EN 480-14:2005).

E.5.2. Ostale norme HRN EN 480-1 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje

– Ispitne metode – 1. dio: Referencijski beton i referencijski mort za ispitivanje (EN 480-1:1997)

HRN EN 480-2 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 2. dio: Određivanje vremena vezanja (EN 480-2:1996)

HRN EN 480-4 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 4. dio: Određivanje izdvajanja vode (EN 480-4:1996)

HRN EN 480-5 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 5. dio: Određivanje kapilarnog upijanja (EN 480-5:1996)

HRN EN 480-6 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 6. dio: Infracrvena analiza (EN 480-6:1996)

HRN EN 480-8 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 8. dio: Određivanje objavljenog sadržaja suhe tvari (EN 480-8:1996)

HRN EN 480-10 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –Ispitne metode – 10. dio: Određivanje sadržaja u vodi topivih klorida (EN 480-10:1996)

HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje –Ispitne metode – 11. dio: Određivanje značajki zračnih pora u očvrsnulom betonu (EN 480-11:1998)

HRN EN 480-12 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 12. dio: Određivanje sadržaja alkalija u dodacima betonu (EN 480-12:1997)

HRN EN 12350-2 Ispitivanje svježeg betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem (EN 12350-2:1999)


list 48 od 108

HRN EN 12350-5 Ispitivanje svježeg betona – 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem (EN 12350-5:1999)

HRN EN 12350-7 Ispitivanje svježeg betona – 7. dio: Sadržaj pora – Tlačna metoda (EN 12350-7:2000)

HRN EN 12390-2 Ispitivanje očvrsnulog betona – 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće (EN 12390-2:2000)

HRN EN 12390-3 Ispitivanje očvrsnulog betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća uzoraka (EN 12390-3:2001)

HRN EN 1542 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Metode ispitivanja Mjerenje čvrstoće prionljivosti pull-off metodom (EN 1542:1999)

HRN EN 12504-1 Ispitivanje betona u konstrukciji – 1. dio: Izvađeni uzorci – Uzimanje pregled i ispitivanje čvrstoće

HRN EN 1008 Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u industriji betona kao vodu za pripremu betona (EN 1008:2002)

ISO 2736-2 Ispitivanje betona – Ispitni uzorci – 2. dio: Priprema i njega ispitnih uzoraka za ispitivanje čvrstoće

HRN EN 451-2 Metode ispitivanja letećeg pepela – 2 dio: Određivanje finoće mokrim sijanjem (EN 451-2:1994)

HRN EN 451-1 Metode ispitivanja letećeg pepela – 1 dio: Određivanje sadržaja slobodnog kalcijevog oksida (EN 451-1:2003)

HRN EN 196-1 Metode ispitivanja cementa – 1. dio: određivanje čvrstoće (EN 196-1:1994)

HRN EN 196-7 Metode ispitivanja cementa – 7. dio: Metode uzorkovanja i pripreme uzoraka cementa (EN 196-7:1994)

HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa – 21. dio: Određivanje sadržaja klorida, ugljikovog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1994)

HRN EN 413-2 Zidarski cement – 2. dio: Metode ispitivanja

ISO 9277 Određivanje specifične ploštine krutina plinskom apsorpcijom uporabom BET metode

ISO 9286 Abrazivna zrna i sirovine – Kemijska analiza silicijevog karbida

HRN EN 1015-3 Metode ispitivanja morta za ziđe – 3. dio: Određivanje konzistencije svježeg morta (potresnim stolom) (EN 1015-3:1999)


list 49 od 108

HRN EN 932-3 Ispitivanje općih svojstava agregata – 3. dio: Postupak i terminologija za pojednostavljeni petrografski opis

HRN EN 932-5 Ispitivanje općih svojstava agregata – 5. dio: opća oprema i umjeravanje

HRN EN 933-1 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje raspodjele čestica – Metoda sijanja

HRN EN 933-3 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje oblika čestica – Indeks ljuskanja

HRN EN 933-4 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 4. dio: Određivanje oblika čestica –indeks oblika

HRN EN 933-7 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 7. dio: Određivanje sadržaja školjki – postotak školjki u krupnom agregatu

HRN EN 933-8 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 8. dio: Procjena finoće – Određivanje ekvivalenta pijeska

HRN EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 9. dio: Procjena finoće – Ispitivanje metilenskim modrilom

HRN EN 933-10 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 10. dio: Procjena finoće – granulometrijska krivulja punila (zračnim sijanjem)

HRN EN 1097-1 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na habanje

HRN EN 1097-2 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 2. dio: Određivanje otpornosti na krhanje

HRN EN 1097-3 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje slobodne nasipne gustoće i pora

HRN EN 1097-6 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 6. dio: Određivanje gustoće čestica i upijanja vode

HRN EN 1097-8 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 8. dio: Određivanje vrijednosti poliranosti kamena

HRN EN 1367-1 Ispitivanje toplinskih svojstava agregata i svojstva otprnosti na atmosferilije – 1. dio: Određivanje otpornosti na zamrzavanje i odmrzavanje

HRN EN 1744-1 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – 1. dio: Kemijska analiza

EN ISO 787-3 Opće metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje – 3. dio: Određivanje tvari topivih u vodi – metoda vruće ekstrakcije


list 50 od 108

EN ISO 787-7 Opće metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje – 7. dio: Određivanje ostatka na situ Vodena metoda– Ručni postupak

EN ISO 787-9 Opće metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje – 9. dio: Određivanje pH vrijednosti vodene suspenzije

EN ISO 787-13 Opće metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje – 13. dio: Određivanje u vodi topivih sulfata, klorida i nitrata

HRN EN 445 Mort za injektiranje natega za prednapinjanje – Metode ispitivanja (EN 445:1996)

HRN EN 446 Mort za injektiranje natega za prednapinjanje – Postupci injektiranja (EN 446:1996)

HRN EN 447 Mort za injektiranje natega za prednapinjanje – Svojstva uobičajenih mortova za injektiranje (EN 447:1996)

HRN EN 197-1 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i mjerila sukladnosti cemenata za opće namjene (EN 197-1: 2000)

HRN EN 196-2 Metode ispitivanja cementa – 2. dio: Kemijska analiza cementa (EN 196-2:1994)

HRN EN 196-3 Metode ispitivanja cementa – 3. dio: Određivanje vremena vezanja i postojanosti obujma (EN 196-3:1994)

HRN EN 196-6 Metode ispitivanja cementa – 6. dio: Određivanje finoće (EN 196-6:1989)

HRN ISO 758 Tekući kemijski proizvodi za industrijsku upotrebu – određivanje gustoće na 20 °C (ISO 758:1976)

HRN ISO 4316 Površinski aktivne tvari – Određivanje pH vodenih otopina – Potenciometrijska metoda (ISO 4316:1977)

ISO 1158 Plastika – Homopolimeri i kopolimeri vinil-klorid – Određivanje klorida

VODA F.3. Ispitivanje F.3.1. Ispitivanje sadržaja i granične količine štetnih tvari u vodi i utjecaja tih voda na svojstva svježeg i očvrsnulog betona i morta za injektiranje prednapetih natega provodi se i određuje prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje, te odredbama ovoga Priloga. F.3.2. Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u slučaju kada je došlo do promjene u koncentraciji štetnih tvari u vodi.u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene u njenom sastavu. F.4. Kontrola vode prije proizvodnje betona i izrade morta za injektiranje natega


list 51 od 108

F.4.1. Kontrola vode provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prije prve uporabe te u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene njezinih svojstava. F.4.2. Kontrola u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene svojstava vode provodi se odgovarajućom primjenom norme HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje. F.5. Popis normâ F.5.1. Norma za vodu HRN EN 1008:2002 Voda za pripremu betona – Specifikacije za

uzorkovanje, ispitivanje i potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

F.5.2. Ostale norme HRN EN 196-1 Metode ispitivanja cementa – 1. dio: Određivanje

čvrstoće

HRN EN 196-2 Metode ispitivanja cementa – 2. dio: Kemijska analiza cementa

HRN EN 196-3 Metode ispitivanja cementa – 3. dio: Određivanje vremena vezivanja i postojanosti

HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa – 21. dio: Određivanje sadržaja klorida, ugljikovog dioksida i alkalija u cementu

HRN EN 206-1 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost

HRN EN 12390-2 Ispitivanje očvrsnulog betona – 2. dio: Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće

HRN EN 12390-3 Ispitivanje očvrsnulog betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća uzoraka

HRN EN ISO 9963-2 Kvaliteta vode – Određivanje alkalnosti – 2. dio: Određivanje karbonatne alkalnosti

HRN ISO 4316 Površinski aktivne tvari – Određivanje pH-vrijednosti vodenih otopina – Potenciometrijska metoda

HRN ISO 7890-1 Kvaliteta vode – Određivanje nitrata – 1. dio: 2,6– Dimetilfenol spektrometrijska metoda

HRN EN 197-1 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene

HRN EN 12350-1 Ispitivanje svježeg betona – 1. dio: Uzorkovanje

HRN ISO 7887 Kvaliteta vode – Ispitivanje i određivanje boje

HRN ISO 6878 Kvaliteta vode – Spektrometrijsko određivanje fosfata uporabom amonijevog molibdata

HRN ISO 9280 Kvaliteta vode – Određivanje sulfata – Gravimetrijska metoda uporabom barijevog sulfata

HRN ISO 9297 Kvaliteta vode – Određivanje klorida – titracija srebrovim nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrrova metoda)


list 52 od 108

HRN ISO 9964-1 Kvaliteta vode – Određivanje natrija i kalija – 1. dio: Određivanje natrija atomskim apsorpcijskim spektrometrom

HRN ISO 9964-2

Kvaliteta vode – Određivanje natrija i kalija – 2. dio: Određivanje kalija atomskim apsorpcijskim spektrometrom

HRN ISO 9964-3 Kvaliteta vode – Određivanje natrija i kalija – 3. dio: Određivanje natrija i kalija plamenim emisijskim spektrometrom

HRN ISO 10530 Kvaliteta vode – Određivanje otopljenog sulfida – Fotometrijska metoda uporabom metilenskog modrila.

PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI G.3. Ispitivanje G.3.1. Predgotovljeni betonski elementi izrađeni prema projektu betonske konstrukcije ispituju se prema tom projektu. G.3.2. Predgotovljeni betonski proizvodi proizvedeni prema tehničkoj specifikaciji, ispituju se prema toj specifikaciji. G.6. Kontrola predgotovljenog betonskog elementa prije ugradnje G.6.1. Predgotovljeni betonski element izrađen u skladu s projektom betonske konstrukcije smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost betona odnosno betona i armature potvrđena i uporabljivost predgotovljenog betonskog elementa dokazana na način određen ovim Prilogom. G.6.2. Predgotovljeni betonski proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te betonske konstrukcije. G.6.3. Prije ugradnje predgotovljenog betonskog elementa provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normom HRN ENV 13670-1, te druge konrolne radnje određene Prilogom »J« ovoga Propisa. G.7.1. Norme za predgotovljene betonske elemente HRN EN 13369:2004, Opća pravila za predgotovljene betonske

elemente (EN 13369:2004)

HRN EN 639:2005 Opći zahtjevi za betonske tlačne cijevi, uključujući spojeve i fitinge (EN 639:1994)

HRN EN 640:2005 Armiranobetonske tlačne cijevi i betonske tlačne cijevi s jednoliko raspoređenom armaturom (bez unutarnje cijevi), uključujući spojeve i fitinge (EN 640:1994)

HRN EN 641:2005 Armiranobetonske tlačne cijevi s čeličnom unutarnjom cijevi, uključujući spojeve i fitinge (EN 641:1994)

HRN EN 642:2005 Prednapete betonske tlačne cijevi s čeličnom unutarnjom cijevi ili bez nje, uključujući spojeve, fitinge i posebne zahtjeve za prednapeti čelik za cijevi (EN 642:1994)

HRN EN 1168: 2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Ploče sa šupljinama (EN 1168:2004)


list 53 od 108

HRN EN 1338: 2004 Betonski blokovi za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003)

HRN EN 1339:2004 Betonske ploče za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003)

HRN EN 1340:2004 Betonski rubnjaci – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1340:2003)

HRN EN 1916:2005 Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, s čeličnim vlaknima i armirani (EN 1916:2002+AC:2003)

HRN EN 1917:2005 Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002+AC:2003)

HRN EN 12737:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Stajske podnice (EN 12737:2004)

HRN EN 12794:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Piloti za temeljenje (EN 12794:2004)

HRN EN 12839:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Elementi za ograde (EN 12839:2001)

HRN EN 12843:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Stupovi i motke (EN 12843:2004)

HRN EN 13198:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Namještaj za ulice i vrtove (EN 13198:2003)

HRN EN 13224:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Rebrasti stropni elementi (EN 13224:2004)

HRN EN 13225:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Linijski konstrukcijski elementi (EN 13225:2004)

HRN EN 13693:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Posebni krovni elementi (EN 13693:2004)

HRN EN 13748-1:2004 Teraco pločice – Teraco pločice za unutrašnju uporabu (EN 13748-1:2004)

HRN EN 13748-2:2004 Teraco pločice – 2. dio: Teraco pločice za vanjsku uporabu (EN 13748-2:2004)

OPLATA I TESARSKI RADOVI

Za izvedbu gotovo svih betonskih i armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, postaviti i učvrstiti odgovarajuću drvenu, metalnu ili sličnu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama građevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora se osigurati njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugrađene mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata mora se lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomoćnih alata i sredstava čime bi se “mlada” konstrukcija izložila štetnim vibracijama. Ako se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu Izvoditelj je obavezan istu srušiti i ponovno izvesti prema projektu. Prije ugradnje svježe mješavine betona u oplatu, ako je drvena, potrebno ju je dobro navlažiti, a ako je metalna mora se premazati odgovarajućim premazom.


list 54 od 108

Izvoditelj ne može započeti betoniranje dok nadzorni inženjer ne izvrši pregled postavljene oplate i pismeno je ne odobri. Sve nove krovne elemente i oplate treba zaštiti od insekata i protiv trulenja. ZIDARSKI RADOVI I UGRADNJE Sva zidanja moraju se obaviti točno prema građevinskim nacrtima i detaljima. Za izvedbu pregradnih zidova, za sva žbukanja i ugradnje različite opreme i uređaja mora se dobaviti kvalitetan materijal, tj. šuplji opekarski blokovi, pijesak, cement, vapno, voda i gotove smjese za izradu fasaderskih radova i manje količine ostalih materijala potrebnih za zidarske radove i ugradnje. Pijesak mora biti kvalitetan drobljeni za grubu žbuku, a za finu žbuku mora biti kvalitetan riječni (iznimno drobljeni). Ne smije imati primjesa organskih i zemljanih tvari. Vapno mora biti gašeno, dovoljno odležano (naročito za finu žbuku), ili hidratizirano dodatno gašeno u vodi dovoljno dugo. Mort za zidanje je produžni propisane nosivosti za pojedino opterećenje zidova. Mora biti kvalitetno miješan. Debljina horizontalnih reški nesmije biti veća od 15 mm i vertikalnih reški ne manje od 10 mm i veće od 15 mm. Reške ne smiju biti potpuno ispunjene s ravninom zida već udubljene oko 1.0 cm. U zidarskim radovima upotrebljavaju se slijedeći mortovi:

vapneni mort marke M-5 cementni mort marke M-10 produžni mort marke M-5 i M-2.5 Prije ugradnje svaki blok opeke mora se potopiti u vodu da se dobro namoči. Zidanje se ne smije obavljati u vrijeme kada se očekuje smrzavanje. Ukoliko se dio izvedenog zida smrzne Izvođač je dužan srušiti ga, blokove potpuno očistiti i ponovo ozidati zid. Za vrijeme velikih vrućina svježi zid se mora zaštititi od "pregaranja" morta. Unutarnja i vanjska žbukanja moraju se izvoditi u povoljnim vremenskim uvjetima. Za žbukanje se koriste vapneni, produžni i cementni mort potrebnog omjera. Žbuka ne smije "pregorjeti" od prevelike vrućine, ne smije se smrznuti, niti biti izložena prejakom propuhu da ne ispuca. Agregat za žbukanje mora biti kvalitetan i prosijan, bez ikakvih primjesa. Žbukanje zidova može se obaviti tek pošto su na zidove postavljene i ispitane sve instalacije (vodovod, kanalizacija, struja, signalizacija i dr.). Na fino ožbukanim površinama ne smije se vidjeti trag gladilice. Grubo ožbukane površine na koje će se postavljati zidne keramičke pločice ne smiju se zaglađivati. Grube moraju biti i vanjske površine na koje će se nanijeti završna fasadna žbuka. Fasaderski radovi predviđaju obradu vanjskih površina objekta u dva sloja. Podloga se nanosi preko očišćenih i namoćenih površina zidova, određene čvrstoće i dovoljne hrapavosti. Prije nanošenja podloge obavezno odstraniti sve ostatke žice skela, oplata i sl. Sve izvedene površine moraju biti vertikalne, kose, horizontalne ili pravilno zaobljene, kako je predviđeno. Profili i kutovi moraju biti oštrih rubova. Ovi radovi uključuju obradu površina u neposrednom dodiru s limarijom, stolarijom ili bravarijom, te opremom i uređajima. Prilikom ugradnje stolarije, bravarije i ostale opreme i uređaja mora se sve zaštititi od oštećenja i zaprljanja. Radom je obuhvaćeno dubljenje potrebnih rupa za ugradnju, eventualno potrebno proširivanje premalih ostavljenih otvora ili zazidavanje prevelikih otvora, te popravak susjednih ožbukanih površina.


list 55 od 108

Za izvođenje radova na većoj visini potrebno je pravovremeno postaviti odgovarajuću drvenu ili metalnu skelu ili nogare s prilazima, za normalan rad. Također, moraju se montirati priručne dizalice za vertikalan transport materijala za zidarske radove. IZVOĐENJE PODLOGA I IZOLACIJA Sve izolacije moraju biti položene na ravnu, dobro zaglađenu, čistu i dobro prosušenu betonsku podlogu. Izvedba u skladu sa važećim propisima i propisima o fizičkim svojstvima zgrada. Naročitu pažnju treba posvetiti pravilnim završecima izolacija, spajanju sa konstrukcijom objekta, te njihovom međusobnom spajanju.

Hidroizolacije Hidroizolacije moraju biti izvedene potpuno vodonepropusne, te moraju biti neprekinute unutar čitave građevinske jame sa nastavcima izvedenim bez rizika za prodor vode. Hidroizolacije izvesti sa obaveznim stavljanjem preklopa kod izolacionih traka u širini od 10 do 15 cm, te izradom holkera uz vertikalne konstrukcije objekta u minimalnoj visini od 10 do 15 cm iznad projektirane visine poda. Ukoliko se ugrađuje materijal za koji ne postoji važeći propis, izvođač je dužan pribaviti ateste od ovlaštene institucije. Toplinske i zvučne izolacije Izvode se pravilnim slaganjem izolacionih oploča sa minimalnom širinom spojnih reški. Ugrađeni materijal mora u pogledu kvalitete odgovarati odredbama propisanim važećim standardima : Kod izvođenja toplinskih (zvučnih) izolacija vertikalnih konstrukcija (zidova, stupova, grda i sl.) pričvršćenje izolacionih ploča izvesti kako je to opisano u pojedinoj stavci troškovnika (vijcima i ulošcima, odgovarajućim ljepilom i sl.), odnosno prema uputama proizvođača. KROVOPOKRIVAČKI RADOVI Izvođač je dužan prije davanja ponude proučiti projektom traženu kvalitetu radova, te odmah upozoriti na izmjenu i eventualnu dopunu sa kojom može preuzeti garanciju. Ukoliko je projektom predviđen pokrov materijalom koji nije obuhvaćen propisima, izvođač je dužan pridržavati se uputa proizvođač. Prije početka radova dužan je pregledati donju konstrukciju na kojoj leži pokrov i o eventualnim neispravnostima upozoriti investitora (nadzornog inženjera). U slučaju da pokrov položi na neispravnu podlogu, kasniji popravci idu na račun krovopokrivača. Ukoliko se ugrađuje materijal za koji ne postoje standardi, izvođač je dužan pribaviti ateste sa mišljenjem ovlašćene stručne institucije. Krovopokrivački radovi moraju biti izvedeni prema projektnoj dokumentaciji, opisima u troškovniku i u skladu sa važećim propisima, uputstvima i oprobanim ispravnim načinom rada.


list 56 od 108

STOLARSKI RADOVI Izvođač stolarskih radova dužan je prije isporuke stolarije provjeriti na gradilištu izmjeru pojedinih stavaka i poduzeti odgovarajuće mjere ukoliko je došlo do razlike između izvedenih i projektom predviđenih veličina. Ukoliko se radi o stolariji koja nije u okvirima važećih standarda onda ti elementi moraju biti u skladu s Pravilnikom o tehničkim mjerama i uvjetima za završne radove u zgradarstvu (Sl. list br.49/70.). Ugradbu stolarskih elemenata vrši izvođač stolarskih radova po sistemu “suhe montaže”, odnosno stolar uz suradnju sa zidarom ako je ugradba klasična (mokra montaža). KERAMIČARSKI RADOVI Pod keramičarskim radovima podrazumijeva se oblaganje keramičkim pločicama (svih vrsta) zidova i podova u unutrašnjosti objekta i van njega. Za izvođenje ovih radova upotrijebiti materijal koji u pogledu kvalitete mora odgovarati odredbama propisanim važećim standardima.Sav vezni materijal, ljepila i zaptivni materijal mora biti u skladu sa važećim propisima,a ukoliko se upotrebljavaju materijali za koje ne postoje propisi izvođač je dužan pribaviti odgovarajuće ateste.Izvođenje keramičarskih radova mora biti u skladu sa odredbama propisanim u HRN U.F2.011.Prije nego se pristupi polaganju keramičarskih pločica, potrebno je utvrditi čvrstoću podloge na koju se polažu, da li su očišćene od prašine i drugih prljavština, suhe i pripremljene za rad. Ukoliko se provjerom ustanovi da je podloga loša i da kao takva ne osigurava solidan rad i kvalitet keramičarskih radova, ne smije se započeti sa izvođenjem radova dok se otklone nedostaci. Ugradnja keramičkih pločica može se vršiti na dva načina :

u cementnom mortu ljepljenjem Ukoliko projektom nije izričito određen način ugradbe keramičarskih pločica, određuje se na osnovu vrste i kvalitete podloge. Izbor vrste i boje pločice vrši naručitelj uz konzultaciju sa projektantom. Površine ( podovi, zidovi ) opločene keramičkim pločicama moraju biti potpuno ravne, vertikalne (zidovi), bez ispupčenja ili udubljenja sa jednoličnim spojnicama. Obračun izvedenih radova vrši se prema postojećim normama za izvođenje završnih radova u građevinarstvu. KAMENOREZAČKI RADOVI Ovi uvjeti odnose na unutrašnje i vanjsko oblaganje od ploča prirodnog kamena. Oblaganje vanjskih i unutarnjih površina (zidova, podova, stupova, stepenica i drugih elemenata ) vrši se pločama raznih oblika, određenih dimenzija, a proizvedenih rezanjem iz blokova prirodnog kamena raznih vrsta. Površine ploča se određuje na razne načine (brušenjem, poliranjem, ozrnavanjem), ovisno o tehničkim svojstvima kamena, odnosno namjeni, a sve kako je to opisano u pojedinoj stavci troškovnika. Prije početka radova izvođač je dužan pregledati podlogu. Ukoliko primjeti bilo kakve nedostatke koji bi štetno utjecali na ispravnost obloge, izvođač je dužan o tome izvjestiti nadzornog inžinjera, da se nedostaci otklone prije početka oblagana. Po pravilu oblaganje kamenom izvodi se po


list 57 od 108

završetku svih ostalih radova, osim radova na bojanju, polaganju drvenih podova i sl. Gotovu oblogu izvođač je dužan predati naručiocu potpuno čistu i opranu. Nedostaci koji se primjete kod primopredaje, a nastali su greškom izvođača obloge, izvođač je dužan otkloniti o svom trošku i u dogovorenom roku. LIMARSKI RADOVI Pod limarskim radovima podrazumijevaju se svi opšavi krova i fasada limom, kao i izrada i montaža oluka, olučnih cijevi, prozorskih klupčica i slično.Sve limarske radove treba izvoditi prema opisu pojedine stavke troškovnika ovom općem opisu, propisima i standardima za tu vrstu radova. Upotrebljeni radovi moraju u pogledu kvalitete odgovarati odredbama propisanim u važećim standardima: Pomoćni - vezivni materijal ( kalaj, zakovice, vijci i drugo ) također moraju odgovarati važećim standardima. Izvođač je dužan prije početka radova usaglasiti izvedbene detalje sa projektantom. Izvođač je dužan pripremiti limariju od traženog materijala. Dijelovi različitog materijala ne smije se dodirivati.Sastavi i učvršćenja moraju biti tako izvedeni da elementi mogu nesmetano dilatirati, a da pri tom ostanu vodonepropusni. Način izvedbe i ugradbe, te obračun mora biti u skladu sa postojećim normama za izvođenje završnih radova u građevinarstvu. SOBOSLIKARSKI I LIČILAČKI RADOVI Ovi uvjeti odnose se na slijedeće radove :

soboslikarski radovi (soboslikarska obrada vanjskih i unutarnjih površina zidova i stropova sa posnim, silikatnim emulzionom, disperzivnim i plastičnim premazima,

ličilačke radove (ličenje građevinskih elemenata uljenim,alkidnim,sintetskim i lazurnim premazima)

Uporebljeni materijal mora u pogledu kvalitete odgovarati važećim propisima. Ako u opisu radova nije izričito propisan određeni materijal, izvođač treba na vlastitu odgovornost odabrati odgovarajući materijal, ovisno o vrsti podloge, zahtjevima izvođenja i namjeni. Prije početka radova treba provjeriti ispravnost podloga i o eventualnim nedostacima pismeno obavjestiti naručioca radova. Gotovi oličeni ili obojeni građevinski elementi moraju imati ujednačenu površinu, bez tragova četke ili valjka.



list 58 od 108








B1.3. UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAĐEVINE I PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE


list 59 od 108

UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Održavanje jest izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena.

Građevina se smije rabiti samo na način sukladan njezinoj namjeni.

Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.

Praćenje stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka građevine i druge slične stručne poslove, kao i samo održavanje vlasnik građevine odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja građevinom mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane Zakonom o gradnji.

Održavanje građevine u smislu planiranih zahvata na održavanju iste dijeli se na: 1.redovito održavanje i unapređenje:

ličenja i drugi radovi završnih obloga zidova i stropova

lakiranje vanjske i unutarnje stolarije antikorozivna zaštita bravarije radovi na završnim oblogama podova i zamjena podnih obloga

popravak pročelja zamjena pokrova zamjena i popravak stolarije uključujući i elemente zaštite od vanjskih utjecaja (kapci, žaluzine, grilje i sl.)

popravak pokrova i ravnog krova održavanje rasvjete i drugih električnih uređaja (zamjena žarulja, prekidača, utičnica, zvonca, svjetiljki, internog govornog uređaja i sl.) kao i održavanje vanjske rasvjete

zamjena i popravak brava i drugih elemenata održavanje nasada, staza, opreme i drugih elemenata na zemljištu


list 60 od 108

redoviti servisi na uređajima za grijanje i pripremu tople vode

redoviti servisi protupožarne instalacije i protupožarnih aparata

redoviti servisi na antenskim uređajima, uređajima za prijam televizijskog programa uključujući i uređaje za kabelsku i satelitsku TV

redoviti servisi na instalacijama vodovoda, kanalizacije, elektrike i dr.

redoviti servisi ostalih aparata i uređaja u građevini prema naputku proizvođača

čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala, dezinsekcija i deratizacija

čišćenje septičkih jama čišćenje odvodnih rešetaka, vodovodnih grla i oluka

2.hitni popravci:

kvarovi na plinskim instalacijama kvarovi na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu

puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacione instalacije, radi spriječavanja daljnjih štetnih posljedica

kvarovi na električnoj instalaciji znatnija oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja krova

narušena statička stabilnost građevine ili pojedinih dijelova građevine

otpadanje dijelova pročelja 3.nužni popravci:

sanacija krovne konstrukcije, nosivih zidova, stupova, međukatnih konstrukcija i temelja

sanacija dimnjaka i dimovodnih kanala sanacija ravnih i kosih krovova sanacija klizišta zamjena instalacija (vodovodne, kanalizacijske, električne, plinske, instalacije centralnog grijanja i sl.)

popravka pročelja građevine izolacija zidova, podova i temelja građevine

4.ostalo:

osiguranje građevine zamjenu postojećih i ugradnju novih dijelova i uređaja

UVJETI ZA ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja betonske konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne rjeđe od:


list 61 od 108

a) 10 godina za zgrade javne i stambene namjene, b) 2 godine za mostove, c) 5 godina za industrijske, prometne, infrastrukturne i druge građevine koje nisu navedene pod a) i b) Način obavljanja pregleda određuje se projektom betonske

konstrukcija, a uključuje najmanje: a) vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje

položaja i veličine napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine

b) utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okolišu

c) utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za slučaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtočki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Dokumentaciju o održavanju betonske konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine.

Održavanje betonske konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede betonske konstrukcije, u razmacima i na način određen projektom građevine, Propisom za betonske konstrukcije i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji

izvanredne preglede betonske konstrukcije nakon kakvog izvanrednog događaja ili po zahtjevu inspekcije,

izvođenje radova kojima se betonska konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je betonska konstrukcija izvedena.

Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja betonske

konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom građevine te:

izvješćima o pregledima i ispitivanjima betonske konstrukcije,

zapisima o radovima održavanja, na drugi prikladan način, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije što drugo određeno.

Za održavanje betonske konstrukcije dopušteno je rabiti

samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom građevine i Propisom za betonske konstrukcije.

Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva betonske konstrukcije.

Na izvođenje radova na održavanju betonskih konstrukcija odgovarajuće se primjenjuju odredbe Propisa za betonske konstrukcije koje se odnose na izvođenje istih.


list 62 od 108

PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAĐEVINE

nadalje korišteni pojmovi: M – pojedina cjelina, sklop, dio, element, oprema ili

materijal ugrađen u građevinu A - prosječni apsolutni vijek trajanja M, pod kojim se

podrazumijeva ono vrijeme postojanja M, poslije kojega bi opstanak M postao nemoguć bez detaljne rekonstrukcije. A je funkcija vrste, kvalitete, načina i mjesta izvedbe ili ugradbe i održavanja M.

N – prosječni vjerojatni vijek trajanja M, pod kojim se podrazumijeva ono vrijeme postojanja M, poslije kojeg M vjerojatno više neće postojati ili više nije ekonomski opravdano da postoji ili poslije kojeg više ne ispunjava svoju funkciju. N je u funkciji vrste, kvalitete, načina i mjesta izvedbe ili ugradbe i održavanja M.

Prosječni vjerojatni i apsolutni vijek trajanja M Nosiva konstrukcija:

temelji, nosive zidne stijene i nosivi zidovi, nosivi stupovi, međukatne konstrukcije, balkoni, stubišta, podesiti i krovne konstrukcije:

A= 80-100-130 god; N=200-250-350 god Garaže:

pojedinačne ili u nizu N=80-100 god Obloge zidova:

unutarnje žbuke, obloge od prirodnog i umjetnog kamena N=60-100 god

vanjske žbuke N=50 god Podovi:

hrastov parket, mozaik kameni pod N=70 god teraco pod, pod od lomljenih kamenih ploča N=60 god bukov parket, pod od keramičkih pločica N=50 god brodarski pod N=35 god lamel parket, blanjane daske, cementna glazura N=30 lakiranje parketa N=10 god

Krovni pokrovi:

crijep N=80 god Prozori i vrata:

vanjska vrata, tvrdo drvo N=60-80 god vanjska vrata, meko drvo N=20-30 god unutarnja vrata N=60-80 god vanjski prozori, tvrdo drvo N=40-50 god vanjski prozori, meko drvo N=20-30 god

Zaštite i izolacije:

hidroizolacije nadtem.zidova i podnih ploča N=40-80 god


list 63 od 108

Instalacije: elektroinstalacija N=40 god telefonska instalacija N=30 god gromobranska instalacija N=30 god plinska instalacija N=50 god vodovodna instalacija N=55 god kanalizacijska instalacija N=45 god

Razni materijali, elementi i uređaji:

limarija na zgradi N=15 god grilje N=25 god ličenje stolarije N=10 god kada limena emajlirana ili plastična N=20 god bojleri N=10-15 god bide N=40 god WC školjka N=30 god sudoperi N=20 god slavine i baterija za kadu N=15 god septička jama N=50 god bravarski i kovački radovi

vanjski N=40 god, unutarnji N=80-100 god drvene ograde bez masivnog temelja, meko drvo

jednoslojni zaštitni premaz N=10-20 god impregnirane N=15-25 god

drvene ograde s masivnim temeljem tvrdo drvo, impregnirano N=20-30 god

zidovi debljine najviše 1 /2 opeke – masivni N=30-60 g. zidovi debljine najmanje 1 opeka N=50-75 god beton debljine min. 15 cm N=15-30 god prirodni kamen na šljunčanoj podlozi N=15-30 god prirodni kamen na betonskoj podlozi N=30-50 god



list 64 od 108








B1.4. UREĐENJE KRAJOBRAZA


list 65 od 108

Za vrijeme gradnje, kao i nakon završetka gradnje, treba

sanirati i urediti krajobraz, u skladu sa projektom i naročito kako slijedi:

za skladištenje građevinskog materijala i opreme Izvoditelj treba formirati odgovarajuće deponije – otvorena odlagališta, te zatvorena skladišta na lokaciji građevine

građevinski materijal koji je potreban za daljnju gradnju mora biti uredno složen na način da osigurava nesmetanu komunikaciju gradilištem, te da organizacijski osigurava najmanje unutarnje transporte

naročitu pažnju posvetiti skladištenju i korištenju materijala kao što su motorna goriva i maziva, onih na bazi bitumena i plastike i drugih materijala koji mogu imati štetni utjecaj na okoliš.

odlaganje materijala iz iskopa, odnosno viška materijala nakon izjednačavanja masa, odvesti na odlagalište određeno po nadzornom inženjeru, te urediti odlagalište u svemu prema zahtjevima vlasnika istog

ukloniti sve privremene građevine koje su služile u svrhu gradnje

ukloniti sve privremene priključke gradilišta na infrastrukturu

urediti sve korištene ili gradnjom devastirane prometne i ostale površine

ukloniti svu privremenu prometnu signalizaciju, kao i oznake obavještenja

tijekom gradnje Izvoditelj je dužan višekratno vršiti čišćenje kompletnog gradilišta od otpadnog i nepotrebnog građevinskog materijala, te po završenoj gradnji temeljito počistiti sav građevinski i ostali otpad, te ga odvesti na određeno odlagalište otpada, odnosno zbrinuti ga na ekološki prihvatljiv način

svi navedeni radovi, kao i slični moguće potrebni za sanaciju i potpuno uređenje krajobraza, ne obračunavaju se posebice kao izvedeni radovi, već se smatraju troškovima koje sadrži jedinična odnosno ukupna cijena ugovorenih radova

nadalje:

parcelu treba ograditi “zelenom živicom” i/ili zidovima od grubo obrađenog kamena, visine najviše do 80 cm

neravnine i strmine na terenu iznivelirati terasasto sa potpornim zidovima od grubo obrađenog kamena s razlikom razina tla najviše do 80 cm

pješačke staze i stube oslonjene cijelom površinom neposredno na tlo također izvesti od grubo obrađenog kamena


list 66 od 108

minimalno 20% površine parcele oplemeniti autohtonim biljem i stablašicama, primjerice borom, koprivićem, crnikom i slično, sve prilagođeno mikroklimi

Horikulturnim uređenjem građevina se zaklanja od pogleda i atmosferilija stablašicama crnike (Quercus ilex) koje se sade na način da se postigne ambient autohtone park-šume. Ulazni dio se naglašava stablašicama pinia (Pinus pinia). Na izloženim stranama parcele sadi se mješovita i neformalna živica čije se predviđene vrste naglašavaju formom i bojama smjene godišnjih doba. Dodatna izolacija dijelova prostora postiže se skupinama oliandera. Južna vizura ostavlja se otvorena, s biljkama prekrivačima tla submediteranske i mediteranske provicijencije. Ostatak partera se zatravnjuje

uređenje krajobraza i primijenjeni materijali moraju se u oblikovnom i funkcionalnom smislu, u svakom detalju uklopiti u okoliš i autohtonu arhitekturu

projektant:



list 67 od 108








B1.5. TEHNIČKI OPIS


list 68 od 108

PROJEKTNI ZADATAK

Na zahtjev Investitora, a u skladu sa Lokacijskom dozvolom izdanom u Senju 11.rujna 2012., po nadležnoj Upravi klasa: UP/I-350-05/12-01/20, ur broj:2125/1-08/4-10-06, treba izraditi Glavni i Izvedbeni projekt za:



(u daljnjem tekstu: Građevina).

Pri izradi ovog Projekta korištene su slijedeće stručne podloge:

1. Studija utjecaja na okoliš, izrađena u

prosincu/2007, Izrađivač: URBING d.o.o. Zagreb u suradnji sa EKOPLAN d.o.o. Kostrena

2. Proširenje kopna u more i uređenje šetnice od

Škvera do Treće Drage u Senju profil 1A-09, -mišljenje RH/Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 27.02.2012. klasa: 351-03/12-04/13 ur.broj 517-12-3.

3. Posebna geodetska podloga br. 50/2010, izrađena u

travnju/2010, Izrađivač: Ured ovlaštenog inženjera geodezije Otočac, Otočac, Bartola Kašića 2

4. Geotehnički izvještaj br.12-023/1 izrađen u travnju

2012, Izrađivač: Rijekaprojekt Geotehničko istraživanje d.o.o. Rijeka, J.Polić Kamova 111

POSTOJEĆE STANJE Obala od Škvera do treće drage u Senju OD PROFILA 3A-09 je u naravi nepristupačna u strmom zasjeku, djelomično uređena i prilagođena funkciji kupališta bez posebnih sadržaja i turističke ponude. NAMJERAVANI ZAHVAT U PROSTORU Namjera Investitora je izgraditi plažu i šetnicu od Škvera do treće drage OD PROFILA 3A-09 na način da se djelomičnim proširenjem kopna u more izgradi kupalište koje može zadovoljiti današnje zahtjeve korisnika kako veličinom tako i uslugom, te da se prirodne uvale povežu šetnicom uz more, čime bi se dobio i sigurni pješački koridor koji povezuje naseljenu zonu sve do centra Senja.


list 69 od 108

Investitor je za izgradnju plaže i šetnice od Škvera do treće drage OD PROFILA 09-39 ishodovao akt kojim se odobrava građenje. Dio plaže OD PROFILA 1A-3A izgrađen je bez akta kojim se odobrava građenje pa će se za taj dio ishodovati (nije predmet ovog projekta) potvrda izvedenog stanja. Tako Investitor namjerava projektno zaključiti cjelinu izgradnje plaže i šetnice od Škvera do treće drage OD PROFILA 1A-3A-09-39 sveukupno. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE Građevne čestice u obuhvatu namjeravanog zahvata su na urbanistički određenim lokacijama i to u k.o. Senj, u svemu prema grafičkim prilozima. Iste su naslonjene na obalu i ovim zahvatom djelomično će doći do izmjena oblika i veličina istih. Građevne čestice imaju neposredni pješačko-kolni pristup s javne prometne površine magistralnog značaja i to dva kolna, jedan iz smjera postojećeg kampa na Škveru i drugi - rampa između profila br.3A-04-05, te dva pješačka pristupa stepeništem položenim na terenu (između profila br. 3A-04-05 i kod profila br. 07), a u svemu prema grafičkom prilogu.

Građevne čestice imaju mogućnost priključka na instalacije el. struje niskog napona, vodovodnu, kanalizacijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu. UVJETI ZA UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE Postojeće zelenilo treba sačuvati, meliorirati i upotpuniti dodatnom sadnjom autohtonim biljem. Izvoditelj je dužan za vrijeme gradnje, kao i nakon završetka gradnje, sanirati i urediti krajobraz, u skladu sa projektom i naročito kako slijedi: Za skladištenje građevinskog materijala i opreme Izvoditelj treba formirati odgovarajuće deponije – otvorena odlagališta, te zatvorena skladišta na lokaciji. Građevinski materijal koji je potreban za daljnju gradnju mora biti uredno složen na način da osigurava nesmetanu komunikaciju gradilištem, te da organizacijski osigurava najmanje unutarnje transporte. Naročitu pažnju posvetiti skladištenju i korištenju materijala kao što su motorna goriva i maziva, materijali na bazi bitumena i plastike i drugih materijala koji mogu imati štetni utjecaj na okoliš.


list 70 od 108

Odlaganje materijala iz iskopa, odnosno viška materijala nakon izjednačavanja masa, odvesti na odlagalište određeno po nadzornom inženjeru, te urediti odlagalište u svemu prema zahtjevima vlasnika ili upravitelja istog. Ukloniti sve privremene pomoćne građevine koje su služile u svrhu gradnje. Ukloniti sve privremene priključke gradilišta na infrastrukturu Urediti sve korištene ili gradnjom devastirane prometne i ostale površine. Ukloniti svu privremenu prometnu signalizaciju, kao i oznake obavještenja Tijekom gradnje Izvoditelj je dužan višekratno vršiti čišćenje kompletnog gradilišta od otpadnog i nepotrebnog građevinskog materijala, te po završenoj gradnji temeljito počistiti sav građevinski i ostali otpad, te ga odvesti na određeno odlagalište otpada, odnosno zbrinuti ga na ekološki prihvatljiv način. Svi navedeni radovi, kao i slični moguće potrebni za sanaciju i potpuno uređenje krajobraza, ne obračunavaju se posebice kao izvedeni radovi, već se smatraju troškovima koje sadrži jedinična odnosno ukupna cijena ugovorenih radova. Na dijelu građevne čestice uz šetnicu i plažu ne planira se parkiranje osobnih vozila, a kolni pristup omogućen je šetnicom isključivo za interventna vozila i dostavu. Osobna vozila parkirati će se na javnom parkiralištu naselja. UVJETI ZA OBLIKOVANJE GRAĐEVINE Postojeće stanje, odnosno konfiguracija, orijentacija, oblik i pristup obali, kao i lokalno dominantni vjetrovi i valovi, uvjetovali su osnovni oblik Građevine. Građevina OD PROFILA 3A DO PROFILA 09 slijedi prirodni oblik obale sjever-jug i prilagođena je dominantnim utjecajima mikrolokacije, u svemu prema grafičkim prilozima, u ukupnoj dužini od L=169 m1. Linija obale kupališta i šetnice se u cijeloj svojoj dužini ne izvodi u jednom pravcu. Nivelaciona kota ruba obale kupališta prema moru iznosi 1,30 m1aps. Razlika između pojedinih platoa kupališta i šetnice iznosi 0,40 m1, odnosno 1,70 m1aps.


list 71 od 108

Kroz zonu kupališta osiguran je slobodan pješački prolaz obalnim putem uz mogućnost njegovog korištenja kao kolnog, isključivo za dostavu i intervenciju u slučaju opasnosti i nužde. Postojeće zelenilo treba sačuvati, meliorirati i upotpuniti dodatnom sadnjom autohtonim biljem. UVJETI ZA NAMJENU I KORIŠTENJE GRAĐEVINE Prostor je namijenjen prvenstveno obalnoj šetnici (lungo mare) i plaži, a kao takav predviđen je za javno korištenje.

Uz ovu djelatnost moguće je razvijati i ostale komplemetarne djelatnosti prvenstveno turističko-ugostiteljskih kapaciteta, trgovine, sporta, rekreacije, zabave, te kulture, informativno-receptivne djelatnosti te razne druge usluge u funkciji turističke ponude na plažama. Svi objekti biti će prvenstveno namijenjeni turizmu, sportu i rekreaciji. U sklopu kupališta nužno je izgraditi kupalište za osobe s invaliditetom u veličini cca 10% od ukupne površine sa svim sadržajima prilagođenim istim korisnicima, a naročito uz mogućnost kolnog pristupa što je moguće izvesti na početku namjeravanog zahvata između profila 4 i 5. UVJETI ZA NESMETAN PRISTUP I KRETANJE OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI Cijelom dužinom šetnice od stacionaže 3A (0+085,00) do stacionaže 09 (0+254,05 m1), dakle u dužini od 169,05 m1 omogućeno je kretanje osobama smanjene pokretljivosti. Za iste je pristup omogućen preko kolnog ulaza na Škveru. Apsolutna kota nivelete šetnice je nepromjenjiva i iznosi +1,70 m1aps. Pristup u more osobama smanjene pokretljivosti omogućen je novoplaniranom rampom širine 1,50m, nagiba 5,0%, između profila 4 i 5. UVJETI ZA IZRADU INSTALACIJA GRAĐEVINE Instalacije vodovoda OD PROFILA 3A-09 priključiti će se na javnu vodovodnu mrežu naselja preko vodomjera DN 20 mm (Ф3/4"), i to za plažu Škver.

Instalacije kanalizacije OD PROFILA 3A-09 priključiti će se PVC 160 mm kanalizacijskim cijevima sa pripadajućim fazonskim komadima na javnu kanalizacijsku mrežu naselja, dok se vode koje sadrže ulja i masti, odvode preko separatora.


list 72 od 108

Instalacije javne rasvjete OD PROFILA 3A-09 priključiti će se na mrežu javne rasvjete OD PROFILA 9-39. Električne instalacije niskog napona OD PROFILA 3A-09 priključiti će se na javnu niskonaponsku mrežu naselja, na trofazno dvotarifno brojilo i to plaža Škver, dozvoljene vršne snage cca 13,80 kW (izračun potrebne vršne snage odrediti će se detaljnije elektro-tehničkim glavnim projektom) UVJETI OPREMANJA GRAĐEVINE Priobalno more uz zonu kupališta, do udaljenosti 80,00 m1 od nove linije obale, namijenjeno je kupanju. Taj se dio akvatorija treba označiti i postaviti zaštitna oprema. Na površinama kupališta, sunčališta i pripadajućim površinama mora uredit će se ili postaviti objekti ili uređaji za sport, rekreaciju i zabavu (npr.: dječja igrališta s pješčanicima i spravama za igru, tobogan, trampulini, plutajuće splavi, aquagani i njemu prateći objekti i uređaji i sl.) Uz navedene objekte planira se montaža tipskih stupova javne rasvjete sa feralima, tipskih klupa, koševa za otpatke kao i ostale prateće urbane opreme. Projektom se planira postavljanje tipskih ogradnih stupića - ograde visine 110 cm na dijelovima šetnice gdje se ne planira pristup u more. UVJETI ZA IZRADU KONSTRUKCIJE GRAĐEVINE šetnica i plaža u zoni Škver

stacionaža 3A 0+085,00 m1 stacionaža 09 0+254,00 m1

L=169,00 m1

Namjeravani zahvat podrazumjeva proširenje kopna u more u

pojasu širine najviše do 12,00 m1, izgradnju platoa na visini +1,30 m1aps, zatvorenog obalnim zidom od betona ukupne visine najviše do Huk=3,50 m1 i sve zaštićeno od ispiranja krupnim kamenim nabačajem-školjerom čime bi se osiguralo slijedeće:

širina pojasa šetnice: 3,00 m1 šetnica ukupne tlocrtne površine: 485,18 m2

najmanja širina pojasa plaže: 7,45 m1 najveća širina pojasa plaže: 12,50 m1 plaža ukupne tlocrtne površine: 1.676,00 m2 od toga 10% plaža za osobe s invaliditetom: 167,60 m2


list 73 od 108

javni sanitarni čvor stacionaža 3A 0+085,00 m1

Javni sanitarni čvor zasebno je obrađen u poglavlju F.

OBJEKTI ove knjige. Sanitarni čvor je prizemna građevina tlocrtne površine 6,00m * 4,65m = 27,90m2. javni kolni pristup / rampa


Između profila 3A i 04 se planira urediti postojeća

pristupna rampa nagiba 19,65% i L=45,80m1. javni pješački pristup / stepenice na terenu


Između profila 3A i 04 planiraju se izgraditi pristupne

stepenice položene na terenu za pješački pristup. Nagib stepenica prati niveletu pristupne rampe i iznosi 19,65%, duljina stepenica je L=44 m1, a sastoje se od 9 međupodesta duljine 2,83 m1 i 10 krakova koji se sastoje od gazišta dimenzija 5*35,00 / 6*15,00. rampa na šetnici za osobe sa invaliditetom

stacionaža 04 0+096,14 m1

Rampa za osobe sa invaliditetom je namijenjena za

svladavanje visinske razlike +1,30/+1,70, širina rampe je 3,00 m1, a dužina 8 m1 i nagiba 5%. Rampom se osigurava kretanje osoba sa invaliditetom, ali i mogućnost kolnog prolaza isključivo za dostavu i intervenciju u slučaju opasnosti i nužde. Uz rampu se nalaze i stepenice dimenzija gazišta (2*35,00 / 3*13,33). rampa za osobe sa invaliditetom / stepenice

stacionaža 04 0+096,14 m1 stacionaža 05 0+133,75 m1

Između profila 04 i 05 omogućen je pristup u more osobama

smanjene pokretljivosti novoplaniranom rampom širine 1,50 m, ukupne duljine Luk= 22,50 m i nagiba 5%. Na obalnom zidu omogućen je pristup u more stepenicama 2*(4*40 / 5*30) i širine 0,90m1.


list 74 od 108

kiosk k2 stacionaža 06 0+157,54 m1 stacionaža 07 0+180,95 m1

Između profila 06 i 07 planira se postaviti montažni

kiosk tlocrtne površine 4,00m * 3,00m = 12,00 m2 sa terasom od 30,00 m2 ugostiteljske namjene. Sveukupno isti zauzima tlocrtnu površinu od 42,00 m2. postojeći javni pješački pristup


Pješački pristup omogućen je postojećim stepeništem položenim na terenu. stepenice

stacionaža 07 0+180,95 m1 stacionaža 08 0+219,63 m1 stacionaža 09 0+254,05 m1

Na obalnom zidu između profila 07 i 08 i profila 08 i 09

omogućen je pristup u more novoplaniranim stepenicama 2*(4*40 / 5*30) i širine 0,90 m1. obalni zidovi od betona


L=169,00 m1

Temeljne trake masivnog betonskog temelja su od betona

razreda tlačne čvrstoće C25/30, poprečnog presjeka b/h=160/80 cm, dok je masivni betonski obalni zid također od betona razreda tlačne čvrstoće C25/30, promjenjivog poprečnog presjeka b/H= 100-80/max 270 cm, sve konstruktivno armirano armaturom razreda B500B.

Za izjednačavanje pritiska u trupu obalnog betonskog zida ugrađuju se procjednice DN 400-600mm PVC na razmaku 2,00 m1. Za pristup moru u trupu obalnog zida, a prema pozicijama iz grafičkih priloga, treba izgraditi pristupne stepenice za ulazak i izlazak iz mora u širini od 90 cm i gazišta b/h=40/30 cm od kote –0,20 m1aps do +1,30 m1aps.

Kad je masivni obalni zid temeljen na kamenoj temeljnoj podlozi, može se očekivati stanovito slijeganje, pa dilatacije sistemom utor - pero moraju biti postavljene u uzdužnom smjeru na udaljenosti cca 10 m1. Dilatacione fuge u zidovima iznad vode izvode se u širini 2 do 5 cm, a pod vodom 5 cm.


list 75 od 108

temeljni kamenomet


L=169,00 m1

Temeljni kamenomet ili kamena posteljica položen na

stijenu treba imati minimalnu visinu od 50 cm. Berma pred zidom širine je najmanje 2 m, a proširenje

posteljice iza zida izvodi se prema konfiguraciji terena do 1,5 m.

Stražnji dio posteljice povezuje se s kamenim nasipom iza obalnog zida, kako bi kod porasta ili pada vodostaja iza zida što brže slijedio nivo vode pred zidom.

Kamen posteljice mora biti zdrav, čvrst, netopiv u vodi, oštrih bridova i čvrstoće na pritisak minimum 500 kp/cm2. Za posteljicu se predviđa kamen po težini 15 do 50 kg i ugrađuje nesortiran.

Teže kamenje od 50 kg upotrebljava se kada je debljina temeljnog kamenometa veća od 1 m, dok se za manje visine posteljice ostaje u granicama od 15 do 25 kg.

Gornji sloj prednje berme u debljini od 50 do 70 cm izvodi se od kamenja težine 80 do 100 kg, da se spriječi ispiranje podloge uslijed prirodnih struja vode uz obalu, ili nastalih od rada propelera privezanog broda. Nagib pokosa kamenog nabačaja treba izvesti u omjeru 1:1,5 odnosno m=1,50.

Ispod samog zida daje se izravnavajući sloj debljine 15 do 20 cm od tucanika veličine zrnja 4 do 5 cm, kako bi temelji ravnomjerno sjeli na kamenu podlogu.

Kod temeljenja obalnog zida na ostalim nosivim tlima debljina kamene podloge izvodi se najmanje 1,5 m.

Ako je tlo nenosivo, ili vrlo slabe nosivosti, kao mulj i slično potrebno je takav nenosivi zamjeniti slojem šljunka ili tucanika. Time se opterećenja obalnog zida preko kamenometa i takvog tampon-šljunčanog sloja raspodjeljuju na veću širinu, i time smanjuju opterećenja na donju podlogu. zaloga od kamenog nabačaja


L=169,00 m1

Kameni nabačaj –zaloga iza obalnog zida izvodi se u

pravilu od nesortiranog kamenja veličine 50–150-500 kg. Kod sipanja kamenja iza zida treba paziti da najveće kamenje direktno ne pritišće obalni zid, već da se ono nalazi u masi ostalog kamenja.


list 76 od 108

I ovaj kamen mora imati iste kvalitete kao onaj posteljice, kako bi njegov potisak na obalni zid bio što manji.

Ako kameni nabačaj iza obalnog zida nije takvog sastava da sigurno i brzo ne odvodi procjedne ili zaobalne vode izrađuju se tzv. obrnute procjednice. Takve procjednice su važne i u predjelima gdje je razlika nivoa plima-oseka znatna, jer treba nastojati da se vodostaj iza obale što prije izjednači s onim pred obalom, kako ne bi na obalu djelovao pritisak zaostale više vode.

Takve obrnute procjednice izrađuju se obično u debljini sloja od 50 do 70 cm. Obično se izrađuje u tri sloja različitih frakcija kod kojih svaki naredni sloj dobiva zrnje kamena 15% veličine prvotnog.

Kod same izvedbe, treba voditi računa o slijeganju temeljne posteljice odnosno nasipa iza obalnog zida. Ovo slijeganje nastaje uslijed zbijanja samog svježeg nabačaja pod opterećenjem ili uslijed vlastite težine materijala, te od slijeganja temeljnog tla.

Nasipu iza obalnog zida, kao i unutarnjem nasipu daje se kod izvedbe nadvišenje 10% visine prizme nasipa radi vlastitog slijeganja.

Prema iskustvu nadvišenje temeljne posteljice izvodi se pod unutarnjim rubom temelja obale 10 do 20% visine posteljice, a ispod prednjeg ruba obale prema moru (10 do 20%) d + (3 do 4%) B, gdje je d debljina temeljnog kamenometa, a B širina baze obalnog zida.

U nadmorskom dijelu od +0,60 m dozvoljeno je nasipavanje bilo kojeg materijala izuzev glinastog grumenja koje nabrekne, zemlje, te finog pijeska.

Nadalje se nasipavanje izvan zone kamene zaloge obalnog zida i obrnute-povratne procjednice može izvoditi u slojevima nesortiranim kamenim nabačajem iz iskopa.

posteljica i betonska podloga


L=169,00 m1

Kameni nabačaj i nasip nivelira se posteljicom od

nevezanog kamenog materijala, odnosno tamponskim slojem krupnoće zrna 0-61,5 mm, u sloju debljine d=15 cm, te završno obrađuje betonskom podlogom u sloju debljine d=10 cm, betona razreda tlačne čvrstoće C16/20. Betonska podloga izrađuje se u sekcijama veličine do 4 m2, te dilatira (pola opeke) silikatnom punom opekom dimenzija 25/12/6,5 cm.


list 77 od 108

zidovi od kamena


L=169,00 m1

Zatvaranje kupališta i šetnice prema zasjeku obale treba

izvesti niskim zidovima od lomljenog kamena s dva lica, debljine d=30 cm i visine najviše do H=40 cm, uz izradu rigola i odvodnju oborinskih voda. kameni nabačaji -školjere


Kameni nabačaji – školjere položeni su u smjeru istok - zapad u duljinama u kruni Lk=6,00 m1 i Lk=3,00 m1, i širini u kruni Lk=3,00 m1, odnosno 6,00 m1 na razini mora.

Visina nabačaja ispod razine mora iznositi će najviše H ispod= 3,00 m1, dok će visina iznad razine mora iznositi H iznad= 1,50 m1, dakle najveća ukupna visina nabačaja iznositi će H ukupno= 4,50 m1.

Preporučuje se najmanja prosječna težina kamenih blokova u kamenom nabačaju P = 30,00 KN, odnosno 1,34 m3. Primjerice blok od kamena dimenzija 90*110*140 cm.

Težina bloka ovisi o više faktora primjerice visini vala, dužini vala, kutu pokosa nabačaja, brzini kretanja vala, dubini vode, i slično. Iz toga razloga prema različitim autorima, razlikuju se i iskustvene formule za izračunavanje težine, a razlikuju se i rezultati, ovisno koji autor uvodi koju funkciju utjecaja kao značajniju. Preporučena težina kamenih blokova za pokos nabačaja 1:1, odnosno m = 1 i za visinu vala h= 2,00 m1, usvojena je kao prosječna vrijednost dobivena laboratorijskim ispitivanjima četvorice autora pojedinačno i to našeg autora P.K.Božića, koja ima približne rezultate i sa autorom R.Q.Palmerom, te Castrom i P.A. Šankinom koji također imaju približne rezultate, ali sa svojim rezultatima značajno odstupaju od prve dvojice.

Prema preporukama nekih autora usvojena težina kamenih blokova je i ispod granice u tehničkom smislu, ali je svakako optimalna u ekonomskom smislu.

Preporučuje se prosječni omjer dimenzija kamenih blokova u kamenom nabačaju 1:1:1,5 do 1:1,2:1,5. Nagib pokosa kamenog nabačaja – školjere treba izvesti u omjeru 1:1, odnosno m=1.

Najmanja debljina sloja kamenog nabačaja treba biti najmanje 3,45 m1, a prema nekim autorima najmanje 2h gdje je h visina vala, dakle 4,00 m1.

Prema iskustvenim dimenzijama lukobrana od kamenog nabačaja preporučuje se najmanja širina krune - vrha kamenog nabačaja od najmanje tri bloka kamena, odnosno najmanje (1,4 do 2) h, gdje je h visina vala odnosno 2,80 do 4,00 m1.

Usvojena je širina krune od 3,00 m1.


list 78 od 108

Visina krune u odnosu na razinu mora treba biti najmanje (3/4 do 1) h odnosno 1,50 do 2,00 m1. Usvojena je visina krune u odnosu na razinu mora 1,50 m1. Širina nabačaja u razini mora treba biti najmanje (3 do 3,5) h gdje je h visina vala, odnosno 6,00 do 7,00 m1. Usvojena je širina nabačaja u razini mora 6,00 m1.

Kameni blokovi u kamenom nabačaju – školjeri moraju biti tako položeni da budu u položaju stabilne ravnoteže, uklješteni među ostale blokove. U protivnom iako su zadovoljeni svi ostali parametri biti će pomaknuti u uvjetima manjim od graničnih i zasigurno će doći do destabilizacije kamenog nabačaja i oštećenja. Šupljine kod kamenog nabačaja kreću se oko 35% volumena nabačaja, dakle puni volumen kamenih blokova iznosi 65% volumena nabačaja. Šupljine među blokovima ne ispunjavaju se manjim kamenjem.

Kod pjeskovitog i šljunčanog temeljnog tla slijegavanja građevine - kamenog nabačaja - školjere su razmjerno brza, te dolazi do stabilizacije već po završetku gradnje. Orijentaciono se ipak mogu uzeti potrebna ukupna nadvišenja građevine i to po visini ΔH = 2,5% do 3,0%, odnosno po širini vrha kamenog nabačaja ΔB = 2,5% do 3,0%.

Izrada školjere preporuča se iz više razloga. Ulazni valovi se ne odbijaju od građevine stvarajući stojeći val dvostruke visine, već se prolazom kroz masu kamenog nabačaja prigušuju. Val gubi oko 1/3 energije i ulazeći među blokove širi se u svim smjerovima šupljina, voda se diže i pada i time val gubi energiju. Kod širine nabačaja u visini razine mora od 3h, gdje je h visina vala, val u prolazu gubi toliko snage da je more na drugoj strani nabačaja neznatno uznemireno. Valovi se ne povećavaju uslijed sudara s reflektiranim valovima, a nejednoliko slijegavanje građevine ne oštećuje građevinu niti umanjuje njenu stabilnost. Naknadni popravci ili nadopune kamenog nabačaja vrlo se brzo i lako mogu izvesti, a građevina nije zahtjevna vezano uz nosivost temeljnog tla. MJERE ZAŠTITE GRAĐEVINE

Pri izradi Projekta primjenjeni su važeći zakoni, propisi, tehnički normativi i standardi koji se odnose na predmetnu građevinu, kojima se naročito uređuju sigurnost i zdravlje korisnika.

Primjenjena su tehnička rješenja koja u cjelosti udovoljavaju zahtjevima kojima će građevina uz redovito održavanje i primjerenu uporabu, a u predviđenom roku trajanja, zadovoljiti sve bitne zahtjeve.

Prikaz primjenjenih propisa biti će detaljno obrađen i prikazan u Glavnom projektu.

U skladu sa Geotehničkim izvještajem nakon iskopa i uređenja pokosa potreban je pregled od strane geotehničara koji će po potrebi odrediti mjere osiguranja pokosa kao što su


list 79 od 108

zaštita pocinčanim dvostruko uvijenim heksagonalnim pletenim mrežama, sidrima, nosivim mrežama i slično.

MJERE ZAŠTITE NA RADU

Tehnička rješenja Mjera zaštite na radu primjenjena u ovom Projektu biti će detaljno obrađena i prikazana u Elaboratu Zaštite na radu, koji je sastavni dio ovog projekta. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME

1. Radi zaštite od povećane razine buke prije početka gradnje izraditi će se projekt zaštite od buke sa gradilišta.

2. Kako bi se izbjegla moguća klizanja terena po plohama slojevitosti provedeno je detaljnije inženjersko-geološko kartiranje.

3. Planira se izgradnju kamenih nabačaja (tzv. "pera") ispred Prve Drage i novouređene plaže kako bi se spriječilo nagomilavanje žala na jednom mjestu do kojeg može doći pod utjecajem djelovanja valova iz južnog smjera. Oblik i veličina "pera" (što podrazumijeva njihovu dužinu i međusobni razmak") sukladni su djelovanju valova i detaljno obrađeni u grafičkom dijelu.

4. U najvećoj mjeri sačuvan je prirodni izgled okoliša i obale. Prilikom projektiranja šetnice, plaže i obalnih potpornih zidova predviđena je u velikoj mjeri primjena autohtonih materijala (kamen, morski oblutci), bez asfalta i sa što manje betona. Vertikalne površine obložene su prirodnim kamenom dok se horizontalne površine planiraju u betonu.

5. Planira se sanacija svih dosadašnjih neprikladnih zahvata na području zahvata.

6. Odrediti će se posebna odlagališta za višak otkopanog materijala koji se ne planira odlagati na obali ili u naselju, niti baciti u more.

7. Građevinski radovi izvoditi će se izvan glavne turističke sezone, prema općinskoj Odluci.

8. Izraditi će se Plan regulacije prometa koji bi se primjenjivao za vrijeme izvođenja radova, sa svrhom povećanja protočnosti.

9. Sve sanitarno-fekalne vode prihvaćene su na sustav javne odvodnje.

10. S komunalnim otpadom postupati će se na isti način kao što se to provodi u samom naselju (ugovor s komunalnim društvom).

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ZA VRIJEME GRAĐENJA

1. Koristiti će se vozila i strojevi čija buka ne prelazi

razinu dopuštenu posebnim propisima. 2. U slučaju prijevoza izrazito suhog prašinastog materijala

materijal će se prije početka vožnje prskati vodom.


list 80 od 108

3. Za izvedbu nasipa i kamena za obloge zidova i finalnu obradu pješačkih površina koristiti će se otkopani kameni materijal s gradilišta, a nedostajuće količine iz postojećih kamenoloma. Ne planira se primjena građevinskih materijala kao što su: asfalt, eloksirani metali, opeka, previše betonskih površina.

4. Za izvođenje nasipa potrebno koristiti će se kameni materijal s minimalnim sadržajem zemlje.

5. Kako bi se u što većem dijelu sačuvao postojeći biljni pokrov, radovi će se izvoditi na nužno ograničenim površinama. Prilikom uređenja šetnice i plaže zasaditi će se autohtona vegetacija.

6. Radovi u moru izvoditi će se na nužno ograničenim površinama dna, kako bi se zaštitile prirodne zajednice.

MJERE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EVENTUALNIH EKOLOŠKIH NESREĆA

Zaštita plaže od zagađivanja i onečišćenja propisana je Planom intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora na području Ličko-senjske županije (usvojen na skupštini Ličko-senjske-županije 14.03.2005.) i Planu intervencija u zaštiti okoliša Ličko-senjske županije (Sl. glasnik LSŽ, 12/04). Ovim planovima definirani su postupci i nositelji pojedinih mjera u slučaju onečišćenja mora s kopna ili pomorskim prometom.

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Ne propisuje se posebni program praćenja stanja okoliša, osim onog koji se provodi na temelju Uredbe o kakvoći mora na morskim plažama.


list 81 od 108

ISKAZ POVRŠINA I OBRAČUNSKIH VELIČINA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

E VRSTA P( m2 )

k (BGP)

BGP( m2 )

Pv( m2 )

Hv(m1)

BGV( m3 )

I PLAŽA PROF 3A-09 1.676,00 0,25 419,00 1.676,00 1,00 1.676,00

II ŠETNICA PROF 3A-09 485,18 0,25 121,30 485,18 1,00 485,18

III JAVNI SANIT. ČVOR 27,90 1,00 27,90 27,90 2,85 79,52

BGP: 568,20 BGV: 2.241

ANALITIČKI ISKAZ IZRAČUNA MJERA GRAĐEVINE

E etaža građevineP površina dijela zgrade

k (BGP) koeficijent brutto građevinske površineBGP brutto građevinska površina

Pv površina dijela zgrade za građevinski bruto obujamHv visina dijela zgrade za građevinski bruto obujam

BGV brutto građevinski obujam

napomena: korekcijski koeficijent primjeniti će se premaPravilniku o obračunu i naplati vodnoga doprinosa


list 82 od 108

ISKAZ KORISNIH POVRŠINA GRAĐEVINE

rb vrsta jm PP k(NKP) NKP obrada

I ŠETNICA I PLAŽA

1 ŠETNICA prof 3A-09 m2 485,18 0,25 121,30 kamen/bet

2 PLAŽA prof 3A-09 m2 1.676,00 0,25 419,00 kamen/betŠETNICA I PLAŽA m2 2.161,18 540,30

II JAVNI SANITARNI ČVOR

1 PREDULAZ m2 3,08 0,75 2,31 kamen

2 PREDPROSTOR m2 3,52 1,00 3,52 keramika

3 WC MUŠKI m2 3,83 1,00 3,83 keramika

4 WC ŽENSKI m2 5,44 1,00 5,44 keramika

5 WC INVALIDI m2 3,60 1,00 3,60 keramika

6 SPREMIŠTE m2 1,66 0,75 1,25 keramikaJAVNI SANITARNI ČVOR m2 21,13 19,95

OPETOVANJEjm PP NKP

I ŠETNICA I PLAŽA m2 2.161,18 540,30II JAVNI SANITARNI ČVOR m2 21,13 19,95

SVEUKUPNO m2 2.182,31 560,24

PP podna površina građevinek(NKP) koeficijent netto korisne površine

NKP netto korisna površina građevine


glavni projektant:



list 83 od 108

ZAVRŠNA OBRADA PODOVI(OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Pod je projektiran tako da osigurava stabilnost, ravnu površinu, sigurno hodanje, toplinsku zaštitu, zvučnu zaštitu, lako korištenje i održavanje, vodonepropusnost, zaštitu od požara i statičkog elektriciteta. Stabilnost je osigurana na način da se predviđa prenošenje opterećenja na nosivu konstrukciju bez oštećenja i trajnih deformacija poda. Svi podovi su “plivajući”, završno od keramike ili klinker pločice (protuklizne) I klase, odnosno bukovog parketa I klase. Završna obrada podova stubišta i svih komunikacijskih prostora su protuklizne klinker pločice. ZIDOVI I STROPOVI(OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Završna obrada zidova je gruba i fina produžna žbuka koja se dodatno obrađuje gletanjem te završno disperzivnom bojom, kolorita usklađenog sa uređenjem interijera.

U sanitarnim prostorijama zidovi se oblažu keramičkim pločicama od poda do visine H=2,00 m1. UNUTARNJA STOLARIJA(OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Unutarnja vrata projektirana su tako da je osigurano povezivanje i odvajanje prostorija zgrade, provjetravanje, da se mogu ostaviti u otvorenom i zatvorenom položaju, toplinska i zvučna zaštita, da se mogu otključati i zaključati, da ne dolazi do iskrivljenja vratnog krila. Sva su izlazna vrata šira od 0,70 m1. Sva stolarija je od drveta, kvalitete (četinar) smreke I klase. Vratna krila su sa ispunom od papirnatog saća, ukrućena medijapan pločom i furnirana, bojana lazurnom bojom i lakirana ili su od punog jelovog ili smrekovog drveta. Dovratnici su iz pune građe, ugrađuju se na slijepe štokove i bojani su lazurnom bojom te lakirani. FASADA(OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR) Fasada zgrade izvedena je tako da u toku eksploatacije osigurava zaštitu od oborina, zaštitu od požara, odvođenje atmosferskog taloga, toplinsku i zvučnu zaštitu i sigurnost od prodora neovlaštenih osoba.

Fasadne površine obrađene su termoizolacionom žbukom, završno s plemenitom žbukom ribane teksture pastelne svijetle boje.

Vanjska vrata i prozori izvedeni su tako da trajno osiguravaju zaštitu od oborina i atmosferilija, prirodnu rasvjetu prostora, provjetravanje, toplinsku zaštitu i sigurnost od prodora neovlaštenih osoba. Sva stolarija je od punog drveta klase S10, ostakljena izo-staklom, dok su otvori na fasadi ukrašeni ertama od


list 84 od 108

štokovanog umjetnog kamena (mort od bijelog cementa), zasjenjeni škurama ili primorskim kapcima iste kvalitete, tamnijeg kolorita.

Čišćenje stakala omogućeno je sa vanjske i unutarnje strane. KROV(OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Krov zgrade izvest će se tako da osigurava zaštitu od oborina, zaštitu od požara, odvođenje atmosferskog taloga, toplinsku i zvučnu zaštitu i sigurnost od prodora neovlaštenih osoba.

Pokrov je od utorenog crijepa tipa “Mediteran”. Svi opšavi i oluci su od pocinčanog lima.

RASVJETA PROSTORIJA(OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR) Prirodna rasvjeta radnih prostorija vrši se kroz prozore ili druge fasadne otvore.

Minimalna površina otvora veća je od minimalno 1/8 površine poda.

U prostorijama se predviđa i umjetno osvjetljenje ovisno o namjeni i dopunsko na mjestima rada. Umjetno osvjetljenje ispunjava uvjete u pogledu jakosti u skladu s tehničkim propisima, što je obrađeno u elektro-projektu. Prozori su tako projektirani da se u tijeku eksploatacije građevine mogu sigurno održavati s unutarnje i vanjske strane.

Na svakom podestu stubišta predviđena je svjetiljka za slučaj nestanka struje tzv. panična rasvjeta, s vlastitim izvorom napajanja (akumulator) koji osigurava rad svjetiljki najmanje 1 sat po isključenju električne energije. TEMPERATURA, RELATIVNA VLAŽNOST I BRZINA KRETANJA ZRAKA (OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

U svim prostorijama osigurani su u zimskom i ljetnom razdoblju povoljni uvjeti u pogledu temperature, vlažnosti i brzine kretanja zraka u skladu s tehničkim propisima.

Organizacijom radnog procesa kojom se spriječavaju česte promjene mikroklimatskih svojstava (vlažno / suho, toplo / hladno), te onemogućuje nastajanje propuha, spriječava se nepovoljan utjecaj mikroklimatskih faktora na organizam.

U radnim prostorijama osigurani su sljedeći mikroklimatski uvjeti:

– rad bez fizičkog naprezanja 20 – 24 °C – laki fizički rad 18 – 20 °C – teški fizički rad 12 – 18 °C. Kako se koriste uređaji za klimatizaciju relativna

vlažnost je u granicama od 40 do 60%. U toplom razdoblju koriste se klima uređaji i razlika

između vanjske i unutarnje temperature ne prelazi 7 °C.


list 85 od 108

Brzina kretanja zraka u prostorijama ne prelazi 0,5 m/s u zimskom periodu, odnosno 0,8 m/s u ljetnom periodu, a 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju.

Pri korištenju uređaja za klimatizaciju brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu nije veća od 0,2 m/s.

Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade omogućavaju izbjegavanje pretjeranih učinaka sunčeva svjetla na mjesta rada. ZAGRIJAVANJE PROSTORIJA (OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Zagrijavanje radnih prostorija se ne planira.

PROVJETRAVANJE (OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Provjetravanje je osigurano prirodnim putem za sve

prostorije kroz prozorska okna ili otvore na zidovima i stropovima. Isti su opremljeni s uređajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije.

Broj, veličina, raspored i položaj otvora za prirodno provjetravanje takav je da osigurava izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u ljetnom i zimskom razdoblju prema normativima utvrđenim standardom. ZAŠTITA OD BUKE I VIBRACIJA (OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Predviđeni su takvi materijali koji sigurno sprečavaju širenje buke u okolinu. Razina buke ne prelazi 65 dB, a na okolinu se ne širi buka veća od dopuštenih 45 dB. Vanjska buka neće prelaziti vrijednosti 60 dB danju, ni 50 dB noću.

ŠTETNA ZRAČENJA (OBJEKTI NA PLAŽI > JAVNI SANITARNI ČVOR)

Pri projektiranju radnih prostorija ne javljaju se štetna

zračenja (infracrvena, ultravioletna, ionizirajuća), ultrazvuk kao ni jaka magnetska polja.

projektant:



list 86 od 108








B2. nacrtni dio


list 87 od 108








B2.1. plaža i šetnica


list 88 od 108








B2.2. objekti > javni sanitarni čvor


list 89 od 108








B2.3. detalji


list 90 od 108








B2.4. shematski prikaz stolarije


list 91 od 108








C. GRAĐEVINSKI PROJEKT


list 92 od 108








C1. tehnički dio


list 93 od 108








C1.1. GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ


list 94 od 108

Parametri temeljnog tla za izračun dopuštenog opterećenja

procjenjeni su najviše do σ dop tla = 0,500 ( MN/m2 ), a u svemu prema Geotehničkom izvještaju, koji se prilaže

kao podloga za izradu ovog Projekta, izrađenom u travnju/2012, br.: 12-023/1 izrađivača Rijekaprojekt -geotehničko istraživanje d.o.o. Rijeka, J.Polić Kamova 111.

Lokacija građevine procijenjuje se kao povoljna za plitka temeljenja, betonskim temeljnim trakama na čistoj stijenskoj podlozi.

Nakon izvršenog iskopa za temelje građevine treba izvršiti pregled temeljnog tla, te u slučaju otkrivanja bilo kakvih diskontinuiteta u temeljnom tlu, odrediti način i tehnologiju za saniranje temeljnog tla ili revidirati proračun mehaničke stabilnosti i otpornosti konstrukcije Građevine.

Investitor je obvezan pozvati projektanta i/ili glavnog projektanta da izvrši pregled temeljnog tla nakon izvršenog iskopa i potvrdi sukladnost podataka iz Glavnog projekta, o čemu treba sačiniti bilješku u građevinskom dnevniku i nakon čega se može pristupiti temeljenju građevine.



list 95 od 108








C1.2. PRORAČUN MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI


list 96 od 108








C1.3. ISKAZ ARMATURE


list 97 od 108








C2. nacrtni dio


list 98 od 108








D. PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE


list 99 od 108








D1. tehnički dio


list 100 od 108


Instalacije vodovoda i kanalizacije za pojedine sanitarne i pogonske uređaje, broj sanitarnih uređaja, mjesto postavljanja i kakvoća uređaja projektirani su na osnovi funkcionalnog i arhitektonskog uređenja građevine, u svemu usklađeno s važećim zakonima, propisima i standardima.

Izvoditelj radova tijekom gradnje, te korisnik građevine nakon završetka gradnje, dužni su se u cjelosti pridržavati navedenih propisa kako bi osigurali propisane mjere zaštite.

Tehnička rješenja primjenjena u ovom projektu u cjelosti osiguravaju potpunu primjenu pravila zaštite na radu, kako bi se svim sudionicima u gradnji i korisnicima, osigurali uvjeti rada bez opasnosti po zdravlje i život.

Prilikom normalnog pogona sustava vodovoda i kanalizacije te prilikom redovite kontrole i održavanja treba se pridržavati slijedećih pravila:

Svi poklopci na ulazima u vodomjerna i reviziona okna moraju u normalnom pogonu biti zatvoreni. Poklopci moraju dobro (tijesno) nalijegati na plohu okvira i ne smije doći do pomicanja okvira te kloporanja poklopca. Otvaranje poklopaca i silazak u reviziona okna i zasunske komore dozvoljeno je samo ovlaštenim osobama. U toku gradnje treba osigurati redovan stručni nadzor nad izvođačem te osigurati primjenu svih propisa u građevinarstvu.

Za vrijeme gradnje potrebno je provoditi sve propisane mjere zaštite na radu, a naročito koje se odnose na:

organizaciju i uređenje gradilišta organizaciju skladišnog prostora organizaciju i lokaciju privremene građevine za smještaj radnika

organizaciju transporta materijala, alata, strojeva i opreme

organizaciju pružanja prve pomoći ispravnost sredstava za rad ispravnost i pravilan način uporabe osobnih zaštitnih sredstava radnika, primjerice zaštitne kacige, radno odjelo, zaštitne rukavice, radne cipele, opasača za radove na visini i slično

sanaciju okoliša građevine

Kontrolu provedbe navedenih mjera zaštite na radu provode odgovorne osobe Izvoditelja i Investitora te ovlašteni predstavnici nadležnih državnih uprava.


list 101 od 108

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

Investitor mora osigurati nadzor nad izvođenjem hidroinstalacija u skladu sa Zakonom o gradnji. Nadzor se mora povjeriti za to ovlaštenoj osobi.

Materijal upotrebljen u izvedbi hidroinstalacija mora

zadovoljavati odgovarajuće hrvatske standarde za:

vodovodne instalacije (dovod i odvod) sanitarne uređaje zasune mješalice sigurnosne ventile, WC ispirač,sifon za umivaonik i pisoar, odlivno koljeno s čepom za kadu, preljevno okno za kadu

zaštitu od korozije prevlakama i premazivanjem poklopce za okna kišne rešetke stupaljke električne grijače vode

Kod izvođenja hidroinstalacija potrebno je pridržavati se

sljedećih normativa:

Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,izvedbi instalacija kanalizacije,uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacionu mrežu (Sl.novine 15/92.)

Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda-kanalizacije na području Općine Rijeka (Sl.novine 11/92)

Odluke o zaštiti od požara (NN 58/93). Kontrola kvalitete izvedbe (ispitivanja):

Ispitivanje kompletne hidroistalacije dovoda i odvoda vode, izrada protokola o ispitivanju i pregledu, te predaju investitoru sve potrebne dokumentacije. PREDHODNE MJERE Prije početka radova na izvođenju instalacija mora se nadležnoj komunalnoj upravi predati projekt instalacije na odobrenje. Izvođač je dužan u svemu se pridržavati odobrenog projekta. On je dužan prije početka radova usporediti projekt instalacije sa stvarnim stanjem na gradilištu i s nadzornim inženjerom raspraviti sva pitanja. Prije svake eventualne izmjene izvođač je dužan obavijestiti nadzornog inženjera, a on nadležnu komunalnu upravu.


list 102 od 108

POSTAVLJANJE VODOVODA

Izvođač je dužan provjeriti sve visinske kote u projektu i sravniti ih sa stvarnim visinama na gradilištu. Pri izradi kanalizacijske mreže prvo treba biti izveden priključak na kanalizaciju, zatim temeljna mreža, a na kraju vertikalni vodovi. Svi horizontalni vodovi postavljaju se s padom prema najnižem ispusnom mjestu. Promjena pravca vodovodnih cijevi će se izvoditi lukovima,a ne koljenima. Savijanje pocinčanih cijevi ne smije se vršiti ni na toplom, ni u hladnom stanju. Kroz zidove se cijevi ne smiju voditi koso nego okomito na površinu zida. CIJEVI U ZEMLJI

Sve cijevi u zemlji polažu se u sloj pijeska koji obuhvaća cijev sa svih strana u debljini najmanje 5 cm. U nasutom zemljištu na dno rova treba postaviti dovoljno debeli sloj pijeska i dobro nabiti. Humus, otpaci građ. materijala, zgura i kamenje ne smiju se upotrebljavati za zatrpavanje rovova. Postavljanje cijevi u rovovima može početi tek pošto je nadzorni inženjer ustanovio da je rov pravilan i po projektu iskopan. Rov se nesmije zatrpati prije nego što ga je nadzorni inženjer pregledao, odnosno prije nego je instalacija ispitana. CIJEVI U KONSTRUKCIJAMA

Vodovodne cijevi nesmiju prolaziti kroz zidove dimnjaka i ventilacijske kanale, tamo gdje mogu biti izložene zagađenju, zagrijavanju, zamrzavanju i koroziji. Na mjestima kolizije cijevi se moraju zaštiti. Na mjestima gdje su cijevi izložene zamrzavanju cijevi se moraju izolirati. SPOJEVI

Spojevi cijevi među sobom i između cijevi i armatura trebaju se izvesti pažljivo. Pri spajanju unutrašnji promjer cijevi ne smije biti sužen okrajcima, dijelovima armature, kudeljom ili na drugi način deformiran savijanjem cijevi. Spojevi pocinčanih cijevi zaptivaju se kudeljom i kitom. Zaptivanje keramičkih i AC cijevi obavlja se kudeljom i asfaltnim kitom ili gumenim prstenovima. Cijevi od plastike se spajaju gumenim prstenovima. ARMATURA

Vodovodne armature moraju se prethodno pregledati u radionici i tek potom ugraditi. Špine, mješalice i druge armature kojima se rukuje trebaju se pričvrstiti za zidove pločicama na uglavcima.


list 103 od 108

ISPITIVANJE INSTALACIJA

Gotova, ali još neizolirana i nezatrpana instalacija mora se prije puštanja ispitati na nepropusnost i na dobro funkcioniranje.

Vodovodna cijevna mreža,ako propisima nije drugačije određeno,stavlja se pod probni pritisak dva puta veći od radnog ali najmanje 12 bar-a za vrijeme od 30 minuta.

Kanalizacijska mreža se ispituje punjenjem vodom u cjelini ili u dijelovima, s prethodnim privremenim začepljenjem komunalnog vodovoda, odnosno kanalizacije o čemu se obavlja zapisnik. Ispitivanje se obavlja o trošku izvođača. Tek poslije uspješnog završnog ispitivanja može se vršiti toplotno, kondenzno i dr.izoliranje vodova. OBVEZE IZVOĐAČA

Izvođač ostaje u obvezi da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu u ugovorenom roku. Nadzorni inženjer može priznati samo ugrađene količine materijala. Sav materijal koji nadzorni inženjer kao nepropisan ili neispravan ne primi, mora se odmah ukloniti sa gradilišta. Izvođač je dužan izraditi kompletnu instalaciju u skladu s ostalim izvođačima na objektu. KONTROLA NA GRADILIŠTU Stručni nadzor nad izgradnjom u ime investitora obavlja nadzorni inženjer. U provođenju stručnog nadzora nadzorni inženjer dužan je voditi brigu naročito o tome da se gradnja odvija u skladu s dobivenom građevinskom dozvolom i sa Zakonom o gradnji, da je kvaliteta radova ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je kvaliteta ugrađenih materijala i opreme dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.


list 104 od 108

TEHNIČKI OPIS

Ovim projektom primjenjena su tehnička rješenja za instalacije vodovoda i kanalizacije na Građevini.

PLAŽA I ŠETNICA INSTALACIJE VANJSKOG NADZEMNOG HIDRANTSKOG VODA (PLAŽA I ŠETNICA)

S obzirom na namjenu i veličinu Građevine predviđena je izrada vanjske hidrantske mreže kao posebne mjere zaštite od požara.

Planirana je izrada četiri nadzemna hidranta DN 80 mm za radni tlak max 16 bara. Uz hidrant je predviđeno postavljanje zasuna od lijevanog željeza, kratkih s ravnim prolazom i mekim nalijeganjem, sa ugradbenom garniturom i okruglom uličnom kapom za radni pritisak max 16 bara.

Za priključak vatrogasnih cijevi na hidrantima ugrađene

su dvije spojke φ 50 i jedna donja spojka φ 65. Instalaciju vanjskog nadzemnog hidrantskog voda izvesti

PE-HD cijevima DN 80 mm, kompletno sa fazonskim komadima.

HIDRAULIČKI PRORAČUN CJEVOVODA HIDRANTSKOG VODA (PLAŽA I ŠETNICA)

Nadzemni protupožarni hidrant DN 80 mm (4 kom):

Mjerodavni protok 1600 J.O. = 10,000 l/s

Odabrano:

Mjerodavni protok 1600 J.O. = 10,000 l/s

primarni profil cijevi 3” ( 80 mm ) brzina 1.90 m/s gubitak tlaka 0.13 mVS/m

OBORINSKE VODE(PLAŽA I ŠETNICA)

Oborinske vode sa zatvorenih površina (šetnica, betonske površine, stepeništa na terenu i sl.) upuštaju se u teren, te ne ugrožavaju ni građevinu niti pomoćne i susjedne građevine.


list 105 od 108

OBJEKTI NA PLAŽI

Ovim projektom primjenjena su tehnička rješenja za instalacije vodovoda i kanalizacije na Građevini.

U objektima na plaži nalazi se jedan javni sanitarni čvor sa umivaonicima, pisoarima i wc-školjkama, a u ugostiteljskom objektu nalazi se i sudoper kao i perilica posuđa. INSTALACIJE SANITARNO-POTROŠNE VODE(OBJEKTI NA PLAŽI)

Dovod sanitarno - potrošne vode za građevinu moguć je priključkom na gradski vodovod.

Instalaciju u zemlji izvan građevine položiti u rov sa pješčanom posteljicom na minimalnoj dubini d=70cm.

Instalaciju od vodovodnog priključka do građevine, kao i instalaciju unutar same građevine izvesti od čeličnih pocinčanih cijevi, kompletno sa fazonskim komadima, ventilima,

obujmicama i drugim, koristiti cijevi DN 15 mm (φ 1/2"), DN 20 mm (φ 3/4"), DN 25 mm (φ 1").

Iste izolirati protiv korozije omatanjem "Dekoradal" trakom, zaštititi od smrzavanja filcanom ili sličnom trakom.

Izljevne armature su standardne, primjerice stojeća mješalica umivaonika, zidne mješalice za sudopere, priključni ventil zahodskog kotlića za ispiranje itd...

Potpuno pražnjenje vodovodne instalacije je kroz propusno-ispusnu slavinu u revizionom oknu s vodomjerom, dok je odzračivanje instalacije kroz najviši izljevni ventil.

Za potrebe intervencija i održavanja na vodoinstalaciji, odnosno za zatvaranje pojedinih dijelova, izvesti odgovarajuće prolazno-ispusne ventile.

Ispred svakog izljevnog mjesta na dovodu hladne vode, odnosno na dovodu hladne i tople vode za mješalice, izvesti propusno-ispusni ventil.

Po završenoj montaži cjevovoda, a prije postavljanja izolacije instalaciju ispitati na vodonepropusnost odgovarajućim tlačenjem. Pošto se ustanovi vodonepropusnost instalacije Izvoditelj radova o tome sastavlja bilješku koju treba predočiti nadležnom tjelu kod tehničkog prijema građevine.

Prije korištenja sanitarno-potrošne vode izvršiti ispiranje cjevovoda i bakteriološku analizu vode po ovlaštenom zavodu, u svemu prema pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br.46/94 i NN br.49/97).

Toplu vodu osigurati električnim zagrijačima-bojlerima i to u sanitarnim čvorovima sadržine 50-80 litara, a u kuhinji sadržine 5-10 litara. INSTALACIJE KANALIZACIJE(OBJEKTI NA PLAŽI)

Odvod otpadnih voda izvesti od PVC cijevi odgovarajućih profila i odgovarajućih fazonskih komada.


list 106 od 108

Glavni vertikalni odvodi završavaju odzračnicima iznad krova sa ventilacijskom kapom. Vertikalne odvode spojiti na nepropusni vanjski kanalizacijski sustav sa udužnim padom cijevi 1-2% iznimno najviše do 4%.

Reviziona okna su betonska i vodonepropusna, svijetlog otvora 60/60 cm, s obrađenom kinetom te standardnim kanalizacijskim uljnim poklopcem.

Za odvod koristiti PVC kanalizacijske cijevi sa pripadajućim fazonskim komadima i to DN 40, 50, 75, 110 i 160 mm, koji se spajaju naglavkom i gumenom brtvom.

Sanitarni uređaji su standardni, boje po izboru Investitora. Podni slivnici su kromirani odgovarajuće nosivosti.

Po završetku montaže, a prije zatvaranja cijevi, potrebno je obaviti ispitivanje cijele instalacije na vodonepropusnost. Ispitivanje je uspješno ako nema nikakvih propuštanja iz mreže nakon jednog sata kako se cijela instalacija napuni vodom.

Instalacije kanalizacije OD PROFILA 3A-09 priključiti će se PVC 160 mm kanalizacijskim cijevima sa pripadajućim fazonskim komadima na javnu kanalizacijsku mrežu naselja, dok se vode koje sadrže ulja i masti, odvode preko separatora. OBORINSKE VODE

Krovne vode i vode sa cijele parcele upuštaju se u vodopropusni teren, te ne ugrožavaju ni građevinu niti pomoćne i susjedne građevine.


list 107 od 108

HIDRAULIČKI PRORAČUN CJEVOVODA INSTALACIJE VODOVODA

Hidraulički proračun kućne vodovodne instalacije izvršiti će se prema uputama njemačkih propisa DVGW–Richtlinien Wv 208, odnosno prema jedinicama opterećenja izljevnih mjesta ( JO ). Prema tome slijedi:

Sveukupno hidrauličko opterećenje vodovodne instalacije: JAVNI SANITARNI ČVOR (VODOMJER I): Ukupno hidrauličko opterećenje vodovodne instalacije

Izljevno mjesto JO Priz. Ukupno

kada 1,50 tuš kada 0,50

vodokotlić 0,25 1,00 umivaonik 0,50 2,50 pisoar 0,25 0,50

stroj za rublje 1,50 sudoper 1,50

stroj za posuđe 1,50

UKUPNO (JO) 4,00

Mjerodavni protok 4 J.O. = 0,500 l/s Odabrano:

primarni profil cijevi 3/4” ( 25 mm ) brzina 1.40 m/s gubitak tlaka 0.43 mVS/m sekundarni razvod 1/2” (15 mm)

INSTALACIJE KANALIZACIJE

Kanalizacijska instalacija dimenzionira se prema njemačkim propisima DIN 1986, na temelju broja priključenih zahoda na jednu kanalizacijsku vertikalu.

ukupan broj korisnika (ES): max 15 osoba Odabrano:

zahodski odvod φ 110 mm odvodi po prostorijama φ 50/70 mm odvod od vanjske šahte do gradske kanalizacije φ 160 mm



list 108 od 108








D2. nacrtni dio

glavni i izvedbeni projekt - senj.hr · pdf fileŽeljko kraljić dipl.ing.građ. ured...

Documents