god. xxxl 54.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska... · 2012. 2. 14. · biti...

2
in Zara. , i nor il a a riba nj e = .titi r bu b ')jC ZADAR e 74. Buchs, tt. ls kih pa ni h l l()es 0/ 100 u B en · , rosine _! olo velikO _ Zabar ta pun. ()ok svota. God. XXXL ' l U Zad r u, u subotu 6 srpnja 1918. Br .. 54. Dodatak . Obja titelju Dalmatinskom u .. ):l l .., ·l'ltltn J (\b v\ t e l) u D ll l m" l i n 5 k n no <• • \ t s m o tr D" l m .. . i n.., k n j. l usn-o·U\l11l"Sku Kr. IS-; samon O lmat i nsl<omu• Kr. li.-; samoj •Smotn O almatin<>i<q> !<.:r 10.- Na oolugodi:lte i n5 m mjeseca se surazmJCTOO. Pojedini brojevi lG a zas areui para 2tl. \ IZ L AZ& --- -------- ll fil!l<lltl zt. prcabru,bo·, uz 1<J1a uem dotli:n\h s •oh. ne 'e nr u hut<w UL:etl: pll11nJa :z:n . ll% lrur• '·"m" te. biti - P ·ctp\alt: !IC l'l lju po!ltund<im naputniCllma. - Rukop· i n<' u. - "e fl! .. ma 11 primaj LL - Pisrnn t novce l reba lilja h t ll r u O b j a v\ t tl l j a O a l m a t i n s l<o n u Z a d u r • s T. et V' . ase VOJe u It a li ji .. ' Južno od Som me nepr ij telj pro dr e u se lo i šu u Hamelslm . Na visu od Hamela njegov napad propade od našeg proluudara. l oživje borocnd djelatno st na svoj fronti. Na za- padnoj ob ali vre i s obe slmne Aisnt bor b ena djelatnost. ži vi za kra l ja i kr a ljicu, još se dubl je zalwrijem . Ovaj odgovor na up it c1jelo je pri mil a 1 sa povici mu: živio Kralj! ž, vilu l<ralj" ea ! Tolmm bolest i pokazaše se si mptomi jedne gn ji ce . koj 1 poo št ri dijabet od lw ,ega je sultan na mahove bolova o: ace ton pOJIWi sc u Temperatura na 39 5, tc se opasne pojcl\'C dijabe ta ne moga hu u l<l on i li . Izvje: taji a1.. t tgal:'skog glaunog s an<" . Prvi general. l<varlirmaistur L.dendorfr. . Službeno :;e javlja: 4. jula 1918. Pooštreno ratovanje . T a l i j a n s l< 0 b 0 j i s 1 e : AmSTER DAm. 3. Po vijesti Reuter iz Wa hinglona jedna je :Jodmornica boj je u više Jugo -zapa- 1 potopila danB 21 juna na 400 mil ja od dne fronte izvanredno živ. Kod Asiug na brdu i obale belgijsl<i parobrod od 2306 tona; Sise molu pro padoše engles l< l h napad mh 1 25 ljud i bilo je spašeno dana 27 1 una . ceta. U Piava nastavljaju se bo jev1. ! BERUD. 4 . U blol wva n om olw €n - ' glesl<e podmornice potopiše 14.500 tona. 5. Službeno se j av lj a: 5. · jula 1918. Potop jena talijanska kr starica ·T 1 i i a n s k 0 b 0 i i š t e: CHlASSO. 4. lz nalmadnih iz vj !ista o boju prijevoz nih lagjct, od Bojevi na otoku u Piava nijesu se pr - više 1·atnih lag ja. sa nepri ateljsl<O"TI !-tinuli ni ' pJdmorni com. proizlazi. da je t lijunskd lustaric.a Snage što su na o be strane uložene, bijahu , propala u Sredoz mnom !"loru dat a redna drugoj avne. 23 ]al(i talijanski naparti na nase južno krilo l ============================================ bjehu namiren i protuudarima . Kod Chiesa Ouo,,a davno prokušana šleska p 1lwvni)a br. 1. izbaci svojim brzim na- padom Talija }Ce. koji bjehu prodrli u naše po- zicije. lzmegju Piaw1 i Brenie neprijate lj sve jednaho lm-a, da pr me pczicije šio smo zauzel i dana 15 juna. n;egov alavni udar bio je uperen proti\' [•raja olw brda Solerola. 1 Pi;ikosne glasine naših ne - i pri jatelja o c esarsl{om domu. Izjava ministra- preoejeoni a vit. ·a. 3. Zastupnict Waldner. dv01sl(i savjeto k Schopfer - TJufel. barun Pantz i Mata;a izagjoše ju- t ros pred ministra predsjednil<a Seidlna. da svra.e njegovu pažnju na glasove. što se cd nelwlil<o dat a prnnos , i Š! ll se bave 1 c• sa e Smrt Sultana Mehm e() a. 4. P Vt)es\ima što su amo stig le iz Carigrada, sultan Me hmed preminuo JC u 7 sali. * * Sultan Muhamed Rešad Khan V, ot;nunslu car, l{, ll f, 36 \ laclalac Osmuns l <e t::mtr vjerml(a i L d. rodio se u Carigradu 3. novembra 1844. BiJtiS<. sin sultana Ab dul - Medžida. Kao svi sinO\·i sultana Abdu l Medžida. l i Rešad bijaše dubro odgo j en. Dobro je pisl\0 arttpsl<i i perzijsld. ptt je zt1clnj1 h godina b10 i fr ncusl(i. od njegovog znanja b1jaše velilw njt gova pozn1:1ta dobrotl'l 1 mehost src a. Do sultana Abduh Ham ida stant je sultan M 1hamcd V. Sfl svoje dvije zene, dva sina i ln pa Mašlal< 1 u j(;dnom dijtlu Dol- Su lta n pre ninu dana 3 JUlu u 7 sa ti i 10 I sprave o miru i zmegju A us t ri je-U g arske i Rus. e sov jetske Rep ublike. 5. se 1zmijeni:"e u Berlinu is pra ve o ratifilaciji ugovoru o miru tzmenju Aush i je- Ugarske i ruslw sovjetshe republi ke i odnos nog 1 dod atnog ugovora. lzmj .nu izvrŠIŠe a u stro- ugar ski pos lovogja u Ber lmu grof Larisch t tamošnji z as tu pate lj rus l<e sovjetslw rcpubh l{ ]olft. O iz mj eni b jt! sasta vlJ en zaptsnil<. Gregorijanski k<-'len() r u BUKUREŠTA, .). od mt 14 ju 1 a uvodi st: u ffioldavsl< j gre:;gori !tmsln 1: . \lt:ndar. 1 ma B gdžr.o. Lj .to je n jvolio S)I"V\'agjoti u svojoj 1 hrasnoj vili Kurlabicler gdjl· H nade luusne ba- Za vladavint; Abou! H,11mdu poho1ni sc sultan ni)e smio ni Sve !10vi·1c i l<n11ge prnluz1le Iz•Jještaji tursi<og (' "V nog s a na . CAI{'GRAD, 4. Glavnt st( n, 2. o. m. Frontu u Palestini: nuuulua borb na djelatnost. lzme gju žcljt:z i Jordane nt!Ša je dr tilerija pu- cala nn m•p•·ijateljslw tabor', tukla je uspjd no e.·l<adron i druge l odtjd j ke . od putrol:iko pre du- iz;vr dos mo SB vdi l <im uspje h om. J edna na ša letjelica 0"" lu je uspjtŠno bombama nepr ave u Al·<'lbi. , s u prije ut.go li bi došle u njeguve rul e, naJOŠtriju cenzuru u \Jidiz:u. So.mo luodom mogao se je Rešad l wieg znans t\'enog ili djela, a svoje je prijde l je pozdnwljao l uišom p ut em svojih ženo. Godine ga je 1906 udarila kap, ali se bijaše opet polp u 10 oporavi . Kada je nu napad kojim je do naših do- do -itullh bo)eva iz bliza, u kojima te neprijctelj bio dijeh1m dol( je os ali dio bio potisnut i cesarice na n l<Oji du b ol<a vriicgja patriotsku , .. :mslva, te upitaše poglav cu jn le g<Jdi nf' 1908 p rogi še n o\voril l :;u se nalwn 33 godine robO\"l njo v;·ata slobode i , Ali on je živio s .motnu 1<(10 i prije i nije stupio Sci ostali h fronta nišlu v. žno. CARI GRAD. 4. Gla vni s tun, 3 o. m. lzvrsno poduprti od baterija bri- 1 gade poljske artileriie br. l i l uakovske br. M, Sleža11i bataljona ll/120 i Bosanci pul<avnije br. Ll, l wji su tri sedmtce neprekidno u boju, · osobito su se odlikovali. je li vlada što da krepko poblja lo gadno s pl et kctrenje. ffii n istar Seidler tzjavi, da su mu ti glasovi doi s ta poznati, te l{aO os jeiaja svih razreda s voje du- boko na to sramotno bezumno razglasivanje. O izvoru te · hajke nema nil<al{ve sumnje: ona spada u arse- n al naših protivnil{a, koji nt: zazi ru ni od l<ojeg sredst,·a da potresu m0narhije, lwji se ne žacaju da polm šaju uzdrmuti one tvrd veze isl1rene ljubBvi i poštovanja što spajaiu prevtšnji cars l <i dom sa vjernim N treba da da taj sramotn i polhvat imati uspjeha . nema toga razumnog koj bi vjerovao ta l< im ludostima ; sval<ako on se kao ministar pred- sjednik zalaže za to, da svi oni gadni glasovi, koji su se u zadnje vrijeme pronijeli o Jihovim ne sadrže ni zrna istine. Šire nje takovih bajlw vrlo je poga no postupcmje i .o se mora sa svom zakona uzuijati, jer se inace ide na ruku manevrama naših nepri- Protivnilwv· gubici iz\•anredno su tešl<i. Na visoravni Sedam i na tirolslwj fr onti živahna rlilerijsl{a d j elatnost. poglavica generalnog štaba. Ministar rarra o ()ogagjajima na ta lijan - skoj fronti . javlja: Pred ministra rata izagje odaslanstvo socijalnog udruženja i naci j onalnog udruženja, da se obavijeste o doga g jaj im a na ,uga- zapadno j fronti. Mmistar im objasni u lwji je potrajao dva sata, sve tacl<e njiho •a upita. Njegove izjave, lmlw se vogja odo- :s lanstva izrazio, umiriše ih i objasniše situaciju. borb e na zapadnoj fronti . lzvje&taji velikog glavnog stana . BERU O, 3. Wolff Bureau javl ja: Velil1i glavni slan, 3. jula 1918. Zapad n o b o t ište: Ojal<i engle ski zagoni kod_ ffi err isa ville propadoše. S jeverno od Atsne razv1 s e lo- bojevi. A:snc i Mame nas tavlJ a st? i iva nepri 1 atel 1 sk a latnost; djeli t odbijeni. Iz jedne amen l<Bns l <e zr ae ne e- skadre oLorene su htctma 4 letjel ice. BERUN 4. Wolff-B mea u javlja: Veliki avn i st an 4. l 918. Zapad no boji šte: Vojna skupina nasljednika prijesto/a Rup· pr echta: l jatelja i ;J.:odi se domovi n i. Protiv širitelja i po- se bez obzira na Duž- nost je svalwg državljanina. da podupre javnu , u pravu u ugušivanju hh sp letaka. lwko se to Govornil < p od sjeti na ma n i- festacij u, što je nedavno priredio narodni s ave z. Vlada pak živo moli gospodu zaslupmke . 1 da i on i rade u jednalwm patr " otslwm du h u. Zastup n ici primiše sa zadovoljstvom na zna- nje što im je min istar pr edsjedn•k te lojalno i palriotslw sudjelovanje svoje_ i svojih stranaka . Izjava Ministra preo s jeonika Wekerle -a u ugar s koj BUDlMP€š JA, 4. Na kra ju Borb ena djelat n ost ivlje u nim od r an a jutra ja ka , teljs'ka va tra so be str ane So m me. Tamo se ra zv tse bojevi. Skupina vojs ke nj ematkog na slj ednika prije- stola: 1 sj edn ice ministar predsjednik Wel(erle odgova ra na upit o gadnim gl asovim a š to se šire o vl ada- pa ru. Mi mslor pr edsje d nik kaže: pob ugjuju glasovi, lwji sc od nekoli lw vremena pr onos e i koji prosto ti i po žrtvovnom radu n ašeg svijetlog vladara, divnom životu, n astoje da svahoja kim Jd eveta ma po tamne tog priv<Ilnog života. To lo viš e ra ste, kad se ovaj p ar, koji se na r ado st istovjetu je svojim i sa naš im oknvljuje da mu je drž anje u op reci sa drža vnim interes ima, kad se d ržanje svi jetle kralj ice. Tu se radi o pok a ju entente. da ta kovim glasov ima iza zove za bunu i nepou z- d anje i potrese veze divljenja, poš tovan ja i ljubavi, što nas ve žu sa sv ijetlim kr a lje m i sv ijetlom kraljico m. Žeslo l <i fr an cu ski napa di s je verno od Al s ne . od moul in_ sous T_ou vent a prijat e lj bi prot uu d aro m odbq en u_ nBslm pr e? nJim bojnim lin ija ma. U J St Blom njegovt se ! Š1š c pre d našim za pre l at ma. ]ak ne P. rttatel)skt zagon na obali ffie use bje odbiJen. valjda suvišno sp omenuti, da su sve te • gla si ne ne samo lažne i ne is ti nit e, neg o i po samoj svojoj sadrž i ni i nepojmlji:' e: BERLin, S. Wolff Bu r eau javlja: ' Veliki glavni slan, 5. jula 1918. Z ap a dno bojište: . . od yperna bje hu odbijeni oj _ akt !lepn- jate1jski zag oni. S obe strane Somme b1lo. Je na: pada neprijateljske pješadije, koji se }la obali rijeke skrštše krvavo pred nastm hmJama. Cijelo živo za .. par. da bi se tim glasinama moglo bilo u 'kotem 1 1 kru§l-u Oni y ra stu ru j u, se i bice , mmtereno l(aZnJenl. l ffiinistar pr e dsjednik se veseli, što i nastoj e, da te glasine publiku l da poštovanje i ljubav. što u našim srcima ne- - u dodir s nilwjom Kad je 27 aprila 1909 Ab dul Hamid s vrgnu t. stu pio je na prijestolje Rdad l{aO sultan Muh d- med V. Bijaše izvrstan us1avni 'llac\ar i dob rotom svog srca i SVOJim Lttktotn 1a•;lojuo je vidati 'krvave narodne rane. U doba njegova vludanja pada ral s ltoli j om (1911-19 12) i balkansl<i rot (1912-13), gdje je Tur- sl<a izgubila Tripolis i slwro su v posjed u Evropi. (ad je bulmuo sadešnji svjdsk1 et, Tursl<a je na bila neutralna, uh je '1aknn malo mjeseci, u listopadu 1914, ušltt t ona u rvt. Turslw prisi- ljena nt:prqah..ljstva Rusije, Francusl<c i Engl< sl<e, napu ... ti mir i u društvu sa i Austrijom-Uga ·slwm lat\la se oru- 1 žja, eda brani svoja zalwnita prava. Rusija, En- glcska i Francusl<a, lwjc drže pod svojom u pra- vom milijune muslimuna, neprestano potajice snovahu protiv Kalifa lA t prisilišP. go da se s njima zarati. 011 onda. vjerno s nama, dije lio s nama i i ;mao je utjehu. da je s nama slavio lijepe pobjede, i rla je njegova borba lijepim uspjesima. Žalovanje Cesara Karla no vom S ulta nu. 4. Cesar Karlo upravio je su !tan u ovaj t elegram: Dub olw crno m vij o vanoj s m rti njegova sulta na Me hmed Rešacla. molim Vase V da primi m ojt n ajis k renije l<ao god i moJe supruge Odn osi prijateljstva, u, lwje smo na naš u nedavno sa nep r eža ljenim 1 prešasnilwm Vašeg nstva, kao god i , sjajn i što nam je hip pr iregjer. u njegovo m glavnom gradu obezbriŽUJU uzvtsJom 1 )okojnilm naš u zahva ln0:>t t usp•>menu. U go- lemoj borbi u lwjoj smo uplc:lcm, tijesne savezni- št vo što nas spaje i n aše države veže S'l Nje- i Bugars lwm. tc ljiva brabro:t n ih armtja i ustrajnost naših u aroda. da se od upir emo svim naši m protivnt- 1 ci ma, l<Oji žele da nase orža ve UniŠle i r aslwmadaju . ffi udn naz ori, ko ji b ij ahu ob il j ežje s ad vla danja, bija hu mu i ne. d ilm; o ni pol <o zuju pu t koji vodi ka pobj ed i, k carst va. Pro že t Va šeg na jtoplije že lim s va ko dobro Vašoj vladi, želim s jaJnU Va š e m naro du. Kar l o. Min i st ar spol jašn ji h posala Bur i an tu rsk om po k lisaru u na žalovanje. 4. ffi i nis ta r s poljašnj ih posala Burian posj e tio je jutros tu r skog poklisar a, da ža- lova n je a us tro-uga rs ke vlade radi s mr ti sultanove. Za()nja bolest sultana Mehme o a • CARIGRAD, 5. (Agencija ffiilli). izvještaj o sultanovoj bolesti kaže: Kod pokojnog sultana pojavi se pred jednu nedjelju lalco pore- u probavljanju. Dana 25 juna. spopade ga žestol<a ognjica. lzmcgj u c es te Je ru so li m- na blus i Jc.r dana oživje djelatn ost obos tran e ur tilenje. od Jordana sumo slaba a rlileri j: . ha val rl:l . Usta nici pre(h;zd.c raz nih nap t1 da na He dša s ku željeznicu. ali bjeh u swtgd je od b1j e ni. CARIGRAD, 5. Glavni slan, 4 jula 1918. Fronta u P lllesti n i. U obc.lnom bila je obo- st ra ne arlderi je n znatna. S obe stra ne C t!St e 1 l erusolim-Ndb lus onu poras te že stolw. Zapa dno od Jordana naša je arli l•m1a l{repko lulda do bro nt:prijatcljs lw but•·nJe. Tri e sk adro na, lwja su lu blizu bila, povukose se pred n om va trom ' i sa svom p1ema jug u. S ob c s tra ne )ordunu djdatnost je ncpnjateljskih l et jelica vrlo 1 živa. Nu ostalim fro n tama ni1e se nišla zb,ilo . bug rskog glavnog s tan a. SO FI J A, 3. Glavni st an. 2. jula 1918. D ašt. napadne prodriješe u nepri jt., teljsl(e oplwpc zapadno od i j ug o-zapa dno od Doi rand te se p uvrati š e. nal wn lju to g !danja, sa i engleslcim zarobljcnictma. U hr va tskom Saboru. ZAGREB, 3. U S aboru je r asprave o privremenom do IHa ja 19 18 g odine. U raspravi odjelni prcdsto jn il( branio je vladinu politiku od napada op oz icije te r elw o: Što se našeg veh kog nacion a lnog pitnn ja. vlada ga že li riješ iti u hrvat slwm smislu. tJ. za rješa van je ona pozn a je samo jedan sud : zas tupn ištvo. - Zahm se rasprava odgod1la. ZAGREB, 4. Sabor nas ta vlja raspravu o in d emnittl u. i Krnic izjtwljuju, da se pwv<• n ac ion a ln og samo od re gjivanja ne sl ll že ni s dualiz mom ni s n ag odbom. Frankovac Prebeg t raž i, da sc s csv hrvat sk i na rod udruži u neovisnu državu, pa se ob a ra na junoslave nsku propagandu. t ffii - ka že - hrvatslm državu, u kojoj Srbi nemaju ništa da traže. neka Srbi dobiju svoju slo bodnu srpstcu državu u S! bi ji. Ali dok )u!loslav ija nastoji da hrvatsko ime dot le smo fil protiv nje •. na isti izrazuje se ' Hervoj. stranke) nacion a lno jedinstvo Hrvata, Srba i Slovenaca. JJ11žnost je sua/log ro· do Q II ilfl da po/piše osmi rahli zajam. Jlo/r za potpisiuall/l prodoQen je do

Upload: others

Post on 22-Jan-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: God. XXXL 54.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska... · 2012. 2. 14. · biti će pu\·mćenll. - P ·ctp\alt: UL:etl: pll11nJa :z:n "'"~fb . ll% lrur• • !IC

• in Zara.

, i norila a ribanje =

.titi r bu b ')jC

ZADAR e 74.

Buchs,

~ ····

tt. l skih panih ll()es 0/ 100

u Ben·

, rosine_! olo (četiri

~o

velikO _ Zabar

ta pun. ()ok

svota.

God. XXXL ' l U Zadru, u subotu 6 srpnja 1918. Br .. 54.

Dodatak . Obja titelju Dalmatinskomu ..

c.l''"~ ):l l .., ·l'ltltn J • (\b J~ v\ t e l) u D ll l m" l i n 5 k n no <• • \ t s m o tr D" l m .. . i n.., k n j. Z· l • usn-o·U\l11l"Sku Kr. IS-; samon <ObJĐ\'ttelJu O lmat i nsl<omu• Kr. li.-; samoj •Smotn O almatin<>i<q> !<.:r 10.-Na oolugodi:lte i n5 m mjeseca plaća se surazmJCTOO. Pojedini brojevi ~toje lG roort~ , a zas areui para 2tl. \

IZ L AZ& --- -------- ll fil!l<lltl zt. prcabru,bo·, uz 1<J1a uem dotli:n\h s •oh. ne će 'e nr u hut<w ob~u UL:etl: pll11nJa :z:n "'"~fb . ll% lrur• • '·"m" p•lltčne r~tp. te. biti će pu\·mćenll. - P ·ctp\alt: !IC l'l lju po!ltund<im naputniCllma. - Rukop· i ~e n<' vrućoj u. -Ne;Jlnćeno "e fl! .. ma 11 primaj LL - Pisrnn t novce lreba lilja h t ll r ~d u O b j a v\ t tl l j a O a l m a t i n s l< o n u Z a d u r • s

T . et

V' . ase VOJe u Ita li ji .. '

Juž no od Somme neprij telj prodre u selo i šu u Hamelslm. Na visu istočno od Hamela njegov napad propade od našeg proluudara. naveče l oživje borocnd djelatnos t n a svoj fronti. Na za­padnoj obali vre i s obe slmne Aisnt porast~ borbena djelatnost.

pomućeno živi za kra lja i kra ljicu, još se dubl je zalwrijem. Ovaj odgovor na upit c1jelo je Kuća primila 1

sa povici mu: živio Kralj! ž, vilu l<ralj" ea !

Tolmm bolesti pokazaše se s imptomi jedne pawllfsl~c gnjice. koj 1 poošt ri di jabet od lw,ega je sultan na ma hove bolovao : naročito a ceton pOJIWi sc u ovećoj lmličini. Temperatura poslwči na 39 5, tc se opasne pojcl\'C dijabeta vt.ć ne m oga hu u l<l onili. Izvje: taji a1.. t ~jsko- tgal:'skog glaunog s an<" . Prvi general. l<varlirmaistur L.dendorfr. BEČ, . Službeno :;e javlja:

4. jula 1918. Pooštreno po()morničko ratovanje. T a l i j a n s l< 0 b 0 j i s 1 e : AmSTERDAm. 3. Po vijesti gcncij~ Reuter iz Wa hinglona jedna je njemačk :Jodmornica Topnički boj je u više odsječal<a Jugo-zapa- 1 potopila danB 21 juna na 400 mil ja od BtlBnti~l<e dne fronte izvanredno živ. Kod Asiug na brdu i oba le belgijsl<i parobrod tChill ier~ od 2306 tona; Sise molu propadoše preduzeća engles l< l h napad mh 1 25 ljudi bilo je spašeno dana 27 1una. ceta. U području ušća Piava nastavljaju se bo jev1. ! BERUD. 4. U blo lwvanom pndmčju olw €n-' glesl<e podmornice potopiše 14.500 nečistih tona. BEČ, 5. Službeno se javlja:

5. ·jula 1918. P otop jena talijanska kr starica ~Partenope~. ·T 1 i i a n s k 0 b 0 i i š t e: CHlASSO. 4. lz nalmadnih iz vj ~štaja !ista -tTr i buna~ o boju prijevozn ih lagjct, praćenih od Bojevi na otoku u ušću. Piava nijesu se pr - više lalijansl~ih 1·atnih lag ja. sa nepri ateljsl<O"TI !-tinuli ni jučer. ' pJdmorni com. proizlazi. da je t lijunskd lustaric.a Snage što su na obe strane u ložene, bijahu , -tParfenope~ propala u Sredoz mnom !"loru dat a redna drugoj avne. 23 marča. ]al(i talijanski naparti na nase južno krilo l ============================================ bjehu namiren i protuudarima. Kod Chiesa Ouo,,a davno prokušana š leska

pješač'ka p 1lwvni)a br. 1. izbaci svojim brzim na­padom Talija }Ce. koji bjehu prodrli u naše po­zicije. lzmegju Piaw1 i Brenie neprijatelj sve jednaho

~žilav lm-a, da pr ~o me pczicije šio smo zauzel i dana 15 juna. n;egov alavni udar bio je jučer uperen proti\' [•raja olw brda Solerola.

1 Pi;ikosne glasine naših ne-i prijatelja o cesarsl{om domu. Izjava ministra- preoejeoni a vit. S~i.~le ·a.

BEČ. 3. Zastupnict Waldner. dv01sl(i savjeto k Schopfer- TJufel. barun Pantz i Mata;a izagjoše ju­tros pred ministra predsjednil<a Seidlna. da svra.e njegovu pažnju na glasove. što se cd nelwlil<o dat a prnnos , i Š! ll se bave previ~njom lič 1 ~u c• sa e

Smrt Sultana Mehme()a. BEČ. 4. P Vt)es\ima što su amo stigle iz Carigrada, sultan Mehmed preminuo JC ~inoć u 7 sali.

• * * Sultan Muhamed Rešad Khan V, ot;nunslu car, musltmansl~ i l{, ll f, 36 \ laclalac Osmunsl<e

Kuće. t::mtr vjerml(a i L d. rodio se u Carigradu 3. novembra 1844. BiJtiS<. sin sultana Abdul­Medžida. Kao svi sinO\·i sultana Abdu l Medžida. l i Rešad bijaše dubro odgojen. Dobro je pisl\0 arttpsl<i i perzijsld. ptt je zt1clnj1 h godina b10 naučw i fr ncusl(i. Vt:ća od njegovog znanja b1jaše velilw njt gova opĆ"! pozn1:1ta dobrotl'l 1 mehost srca.

Do svrgnuća sultana Abduh Ham ida stant VčiO je sultan M 1hamcd V. Sfl svoje dvije zene, dva sina i ln kćcr!u pa loči Mašlal< 1 u j(;dnom dijtlu palače Dol-

Sultan pre ninu dana 3 JUlu u 7 sati i 10 č . naveče:-.

Isprave o m iru izmegju Aust ri je-Ugarske i Rus. e sovjetske Republike. BEČ. 5. J učer se 1zmijeni:"e u Berlinu is prave o ratifilaciji ugovoru o miru tzmenju Aush ije­Ugarske i ruslw sovjetshe republi ke i odnosnog

1 do datnog ugovora. lzmj .nu izvrŠIŠe a ustro- ugarski poslovogja polclisarstv~ni st~vjctni l< u Berlm u grof Larisch t tamošnji opunomoće:mi zastu patelj rus l<e sovjetslw rcpubh l{ ]olft. O izmjeni b jt! sastavlJen zaptsnil<.

Gregorijanski k<-'len() r u ffiol~avs1<oj . BUKUREŠTA, .). Počevši od d~ mt 14 ju 1 a uvodi st: u ffioldavsl< j gre:;gori !tmsln 1:. \lt:ndar.

1 ma B gdžr.o. Lj .to je n jvolio S)I"V\'agjoti u svojoj 1 hrasnoj vili Kurlabicler ~. gdjl· H nade luusne ba- će. Za vladavint; Abou! H,11mdu poho1ni sc sultan ni)e smio ni mDĆl. Sve !10vi·1c i l<n11ge prnluz1le

Iz•Jještaji tursi<og (' "Vnog s ana. CAI{'GRAD, 4. Glavnt st( n, 2. o. m. Frontu u Palestini: Uopć nuuulua borb na djelatnost. lzmegju žcljt:z 1ičl<t~ ptug~ i Jordane nt!Ša je drtileri ja pu­cala nn m•p•·ijateljslw tabor', tukla je uspjdno

lwnjički e.·l<adron i druge l unjičke odtjdjke. istočno od ) o rdt~no j~·dno nt~še p utrol:iko p redu­zeće iz;vr dos mo SB vdil<im uspjeh om. Jedna na ša letjelica 0"" lu je uspjtŠno bombama luč l!e neprave u Al·<'lbi.

, s u prije ut.go li bi došle u njeguve rul e, naJOŠtriju cenzuru u \Jidiz:u. So.mo luodom mogao se je Rešad dočepati lwieg znanst\'enog ili polittčlwg djela, a svoje je prijdelje pozdnwljao luišom putem svojih ženo. Godine ga je 1906 udarila kap, ali se bijaše opet polpu 10 oporavi . Kada je nu napad kojim je d~pro do naših OJ!Wp~. do­

it~(, j~ do -itullh bo)eva iz bliza, u kojima te neprijctelj bio najvećim dijeh1m posječen, dol( je os ali dio bio potisnut n~.trag .

i cesarice na nači n l<Oji dubol<a vriicgja patriotsku , osjećanje puč .. :mslva, te upitaše poglav cu kabin~ta,

~H jn le g<Jdi nf' 1908 p rogi še n ""~av, o\voril l :;u se nalwn 33 godine robO\"l njo v;·ata slobode i Rcšm~u. , Ali on je živio s .motnu 1<(10 i prije i nije stupio Sci ostalih fronta nišlu v. žno.

CARIGRAD. 4. Glavni s tun, 3 o. m. lzvrsno poduprti od baterija gradač'ke bri- 1 gade poljske artileriie br. l i luakovske br. M, Sleža11i bataljona ll/120 i Bosanci pul<avnije br.

Ll, lwji su već tri sedmtce neprekidno u boju, · osobito su se odlikovali.

je li vlada što učinila, da krepko poblja lo gadno spletkctren je. ffii nistar prečsjed ni'k Seidler tzjavi, da su mu ti glasovi doi sta poznati, te l{aO tumač os jeiaja svih razreda pučanstva izriče svoje du­boko ogorčenje na to sramotno čisto bezumno razglasivanje. O izvoru te nečuvene · sistcmatslH~ hajke nema nil<al{ve sumnje: ona spada u arse­nal naših p rotivnil{a, koji nt: z az iru ni od l<ojeg sredst,·a da potresu osjećanje m0narhije, lwji se ne žacaju da polm šaju uzdrmuti one tvrd veze isl1rene l jubBvi i poštovanja što spajaiu prevtšnji carsl<i dom sa vjernim pučanstvom. N treba da reče, da taj sramotni polhvat neće imati uspjeha. nema toga razumnog ČOVjel<a, koj bi vjerovao ta l< im ludostima ; sval<ako on se kao ministar pred­sjednik zalaže za to , da svi oni gadni glasovi, koji su se u zadnje vrijeme pronijeli o Jihovim Veličanstvima, ne sadrže ni zrna istine. Širen je takovih bajlw vrlo je pogano postupcmje i .o se mora sa svom strogošću zakona uzuijati, jer se inace čisto ide na ruku manevrama naših nepri-

Protivnilwv· gubici iz\•anredno su tešl<i. Na visoravni Sedam Općina i na tirolslwj fronti živahna rlilerijsl{a d jelatnost.

poglavica generalnog štaba.

Ministar rarra o ()ogagjajima na talijan ­skoj fronti .

BEČ, ~- ~Korrespondenz W1lhelm~ javlja: Pred ministra rata izagje odaslanstvo kršćansko socijalnog udruženja i njemačkog naci jonalnog udruženja, da se obavijeste o dogag jaj ima na ,uga- zapadno j fronti. Mmistar im objasni pola~'ko u ~ovJru, lwji je potrajao dva sata, sve tacl<e nji ho •a upita. Njegove izjave, lmlw se vogja odo­:slanstva izrazio, umiriše ih i objasniše sit uaciju .

Njen"l.ačke borbe na zapadn oj fronti.

lzvje&taji njemačkog velikog glavnog stana. BERU O, 3. Wolff Bureau javlja: Velil1i glavni slan, 3. jula 1918. Zapad n o b o t ište: Ojal<i engles ki zagoni kod_ ffierrisa .~ l1oy~n ­ville propadoše. S jeverno od Atsne razv1se s~ lo­~olni bo jevi. lzm~gju A:snc i Mame nastavlJ a st? i iva nepri 1atel1ska dj~ latnost; djeli mični ~apad t bj~::hu odbijeni. Iz jedne amenl<Bnsl<e zraene e­

s kadre oLorene s u htctma 4 letjel ice.

BERUN 4. Wolff-Bmeau javlja: Veliki ~l avni stan 4. j~la l 918. Zapad no boji šte: Vojna skupina nasljednika prijesto/a Rup·

prechta:

l ja telja i ;J.:odi se domovin i. Protiv širitelja i po­kretača postu paće se bez obzira na ličnost. Duž­nost je svalwg državljanina. da podupre javnu , upravu u ugušivanju hh spletaka. lwko se to već učini l o. Govornil< pods jeti na veličanstvenu mani­festaciju , što je nedavno priredio katoličl<i narodni savez. Vlada pak živo moli gospodu zaslupmke.

1 da i oni rade u jednalwm patr"otslwm duhu. Zastupnici primiše sa zadovoljstvom na zna ­nje što im je m inistar predsjedn•k saopćio te

obećase lojalno i palriotslw sudjelovanje svoje_ i svojih stranaka.

Izjava Ministra preos jeonika Wekerle-a u ugars koj Zastupničkoj Kući. BUDlMP€š JA, 4. Zastupnička Kuća. Na kraju

Borbena dje latnost oživlje navečer u poi~? i­nim odsječcima. Već od rana jutra ja ka neprt~~- , te ljs'ka va tra sobe stra ne So mme. Tamo se ra zvtse pješački bojevi.

Skupina vojske nj ematkog nasljednika prije­stola:

1 sjednice ministar predsjednik ~ Wel(erle odgovara n a upit o gadnim glasovima š to se šire o vla da ­tačkom paru. Mimslor predsjednik kaže: Opće ogorčen je pobugjuj u glasovi, lwji sc od nekoli lw vrem e na pronose i koji u natoč čednosti, prostoti i požrtvovno m radu n ašeg svijet log vladara, una t oč divnom po.odičnom život u, n astoje da svahojakim Jdevetama potamne čisto tu tog priv<Ilnog života. To ogorčenj e lo više ras te, kad se ovaj vladalačl{i par, koji se na svači JU rados t istovjetuje svojim osj eća njem i shvaćanjem sa na š im osjećanjem, oknvljuje da mu je drža nj e u opreci sa državnim interesima, naročito ka d se sumnjiči držanje svi jetle kralj ice. Tu se radi o p okuša ju e ntente. da ta kovim glasovim a iza zove zabunu i nepouz-danje i potrese veze divlje nja , poš tovan ja i ljubavi, što na s vežu sa svijetlim kraljem i svijetlom kraljicom.

Žeslol<i francuski djelimični n a padi s jeverno od Al sne. ls tOČQO od moulin_ sous T_ouventa ~-e­prijate lj b i prot uu darom odbqe n u_ nBslm pre? nJim bojnim lin ijama. U JStBlom njegovt se nap~dt ~kr: ! Š1šc pred našim za prelatma. ]ak ne P.rttatel)skt zagon na istočnoj oba li ffi euse bje odbiJen. Biće valjda suvišno spomen u ti, da su sve te • glasine n e samo lažne i ne isti nite, nego i po samoj svojoj sadržini nemogućne i nepojmlji:'e: BERLin, S. Wolff Bureau javlja: ' Veliki glavni slan, 5. jula 1918.

Z ap a dno bojište: . . lstočno od yperna bjehu odbijeni oj_akt !lepn­jate1jski zagoni. S obe strane Somme b1lo. Je na: pada neprijateljske pješadije, koji se }la SJe~_erno) obali rijeke skrštše krvavo pred nastm hmJama.

Cijelo pučanstvo odveć živo osjeća za vladal~clu .. par. da bi se tim glasinama moglo bilo u 'kotem

1

1 kru§l-u vj~r~vati . Oni y k~>ji ~h ra stu ru ju, pronać iće se i bice ,mmtereno l(aZnJenl. l ffiinistar predsjednik se veseli, što i novin~ nastoj e, da te zločinačke glasine publiku ~gade l da poštovanje i ljubav. što u našim srcima ne-

-

u dodir s nilwjom poli!ičlwm ličnosti. Kad je 27 aprila 1909 Abdul Hamid svrgnu t. stu pio je na prijestolje Rdad l{aO sultan Muhd­med V. Bijaše izvrstan us1avni 'llac\ar i dobrotom svog srca i SVOJim poli!tčl<im Lttktotn 1a•;lojuo je vidati 'krvave narodne rane. U doba njegova vludanja pada ral s ltoli jom (1911-1912) i balkansl<i rot (1912-13) , gdje je Tur­sl<a izgubila Tripolis i slwro su v posjed u Evropi. (ad je bulmuo sadešnji svjdsk1 et, Tursl<a je na

poč<:>tku bila neutralna, uh je '1aknn malo mjeseci, u listopadu 1914, ušltt t ona u rvt. Turslw prisi­ljena činima izdajničlwga nt:prqah..ljstva Rusije, Francusl<c i Engl< sl<e, napu ... ti mir i u društvu sa Njemačlwm i Austrijom-Uga ·slwm lat\la se oru-

1 žja, eda brani svoja zalwnita prava. Rusija, En­glcska i Francusl<a, lwjc drže pod svojom upra­vom milijune muslimuna, neprestano potajice snovahu protiv Kalifa lA t prisilišP. go da se s njima zarati. 011 jt~ onda. vojujući vjerno s nama, dije lio s nama sreće i nesreće i ;mao je utjehu. da je s nama slavio lijepe pobjede, i rla je njegova borba ovjenčanu lijepim uspjesima.

Žalovanje Cesara Karla no vom Sultanu. BEČ, 4. Cesar Karlo upravio je su !tan u ova j telegram: Dubolw ožalošćen crnom vij šću o neoče'ki­vanoj s m rti njegova Vdičanslva sultana Me hmed Rešacla. molim Vase V hčanstvo da prim i mojt najisk renije učešće l<ao god i učdće moJe supruge

ćcsarice. Odnosi ličnog prijateljstva, u, lwje sm o na našu sreću nedavno ~;tuplli sa neprežaljenim

1 prešasnilwm Vašeg Vdič nstva, kao god i $rdačni, , sjajni doček što nam je hip priregjer. u njegovom glavnom gradu obezbriŽUJU uzvtsJom 1)okojnilm našu ncjsrdačniju zahva ln0:>t t usp•>menu. U go­lemoj borbi u lwjoj smo uplc:lcm, tijesne savezni­štvo što nas spaje i n aše države veže S'l Nje­mačkom i Bugarslwm. tc n~tspon~ ljiva brabro:t naših armtja i ustrajnost naših s1čanih uaroda. omogućuju da se odupiremo svi m našim protivnt-

1 cima, l<Oji očito žele da nase oržave UniŠle i raslwmadaju. ffiudn političl{i nazori, ko ji bijahu ob il ježje sad dokončanog vla danja , bija hu m u i ne. d ilm; oni pol<ozuju pu t koji vodi ka lwnačnoj pobjedi, k veličini tu~-slwga carstva . Prože t jednakošću osjećanja Vašeg Veliča nstva, na jtoplije že lim s va ko dobro Vašoj vladi, želim s jaJnU budućnost Vašem n a rodu. Karlo.

Ministar spol jašnjih posala ~rof Bur i an tur s kom pok lisaru u Beču na žalovanje. BEČ. 4. ffi inista r spoljašnj ih posala Burian posje tio je jutros turskog poklisara, da izreče ža­lova nje a ustro-ugarske vlade radi smrti sultanove.

Za()nja bolest sultana Mehmeoa • CARIGRAD, 5. (Agencija ffiilli) . liiečničlti izvještaj o sultanovoj bolesti kaže: Kod pokojnog sultana pojavi se pred jednu nedjelju lalco pore­mećenje u probavljanju. Dana 25 juna. spopade ga žestol<a ognjica.

lzmcgju ceste Je rusolim-n a blus i Jc.rdana oživje djelatnost obostrane ur tilenje. Is točno od Jordana sumo s la ba a rlileri j:.ha val rl:l . Us ta nici pre(h;zd.c raz nih na p t1 da na Hedšas ku željeznicu. ali bjehu swtgdje odb1j eni.

CARIGRAD, 5. Glavni slan, 4 ju la 1918. Fronta u P lllesti n i. U obc.lnom odsječhu bila je djela tno~t obo­stran e arlderi je n znatna. S obe s tra ne Ct!Ste

1 lerusolim-Ndblus onu poraste žes tolw. Zapadno od Jordana naša je arli l•m1a l{repko lu lda dobro uočene nt:prijatcljslw but•·nJe. Tri eskadrona, lwja su lu blizu bila, povukose se p red n ašom va trom ' i sa svom žurnošću p1ema jugu. S obc s tra ne )ordunu djdatnost je ncpnjateljskih let jelica vrlo 1 živa.

Nu ostalim fro n tama ni1e se nišla zb,ilo . lzv,e~taj bug rskog glavnog s tan a.

SOFIJA, 3. Glavni s tan. 2. jula 1918. Dašt. napadne Čt.le prodriješe u nepri jt., teljsl(e oplwpc zapadno od Altčalmlah lc i jugo-za pa dno od Doi rand te se puvratiš e. na lwn lju tog !danja, sa trrč l <im i engleslcim zarobljcnictma.

U hrvatskom Saboru. ZAGREB, 3. U Saboru je počela rasprave o privremenom predračunu do IHa ja 19 18 godine. U općoj raspravi odjelni prcdsto jnil( Krišković branio je vladinu politiku od napada opozicije te relw o: Što se tiče našeg vehkog naciona lnog pitnnja. vlada ga želi riješiti u hrvatslwm smislu.

tJ. za lwnačno rješavanje ona pozna je samo jedan sud : pučlw zastupništvo. - Zahm se rasprava odgod1la. ZAGREB, 4. Sabor na stavlja opću raspravu o indemnittlu. Starčević i Krnic izj twljuju, da se pwv<• nacion a lnog samoodregjivanja n e slllže ni s dualizm om ni s n agodbom. Frankovac Prebeg t raži, da sc s csv hrvatski na rod udruži u neovisnu državu, pa se oba ra na junoslavensku propagandu. t ffii h oćemo - ka že - hrvatslm državu, u kojoj Srbi nem a ju ništa da traže. neka Srbi dobiju svoju s lobodnu srpstcu državu u S! bi ji. Ali dok )u!los lavija nastoji da hrvatsko ime isčezne, dotle smo fil protiv nje•. na isti način izrazuje se ' starče ićanac Hervoj. Lovreković (Težačke stranke) preporuča naciona lno jedinstvo Hrvata, Srba i Slovenaca.

JJ11žnost je sua/log ro· doQIIilfl da po/piše osmi rahli zajam. Jlo/r za potpisiuall/l prodoQen je do t~, Jllf';:;::.~l:

Page 2: God. XXXL 54.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska... · 2012. 2. 14. · biti će pu\·mćenll. - P ·ctp\alt: UL:etl: pll11nJa :z:n "'"~fb . ll% lrur• • !IC

Dl\Lft\1\TirtSKE VIJESTi N. P. gosp. Namjesnik u Previšnjoj

au()ijenciji. BEČ, 4. Cesar je primto danas namjesnika

grofa Attemsa u posebnoj audijenciji.

Imenovanja. ministar unutrašnjih posala imenovao je ko·

tarske povjerenike Leopol~a Bakosa namjesništva· nim tajnikom u Dalmaciji.

Ministar un.Jtrašniih posala imenovao je ko­tarske povjerenike u Dalmaciji Frana Guttv i Fri­~riha Schoeffta višim kotarskim povjerenicima.

ministar unutrašnjih posala uvrstio je višeg kotarskog liječnika u Dalmaciji b.ra Rubolfa Batfara u VU. razreb čina.

Ministar unutrašnjih posala imenovao je raču­narskog revibenta Angjela Gabrijela Bernardi ra­čunarskim savjetnikom na računarskom obsjeku Namjesništva u Zaoru.

• • • Prebsjeoništvo pokrajinskog financijskog rav-

nateljstva, na temelju ovlaštenja ministarstva finan­cija, imenovalo je porezne oficijale Nikolu Radimiri i Hinka Macausa poreznim upraviteljima u IX. razrebu čina i poreznog asistenta Anta Begovića poreznim oficijalom u X. razrebu čina.

• • • Prebsjebništvo pokraiinsko_g financijskog rav-

nateljstva, na temelju ovlaštenja ministarstva finan­cija, imenovale je porezne oficijale Aleksanbra Dostinića, Stina Franceschi, lrmina Nutrizio, Antuna Pavića, Rikarba Vida, Ebmunba Na/isa, Miljenka Mrkušića, Lovru Paunovich-a, 131aža Petrića, Saturna Baškovića i Ivana RaJfaelli poreznim upraviteljima u IX. razrebu čina a porezne asistente Antuna Br~j­novića, )osipa Lanza, Karla Kosančića, Tomu Marchi, )osipa Marčića, Roberta Messmera i ]osipa Traine poreznim oficijalima u X. razrebu čina .

• • • Poštanski naboficijali ll. razreoa Viktor Braida

i Marin Miše u Zaoru, Vlabimir Perković u Splitu imenovani su poštanskim preglebnicima.

Poštanske štei>ionice u Dalmaciji. U Dalmaciji je u poštanske šteoionice položeno

prošlog mjeseca juna: U ~tedionitki odio: kruna 177.184:50 a povraćeno je kruna 138.978:38. U promet chekima položeno je kruna 9,731.774:17 a isplaćeno je kruna 4,237.189:96.

Ispiti za pomorske strojare za službu na parobro()ima trgovačke mornarice. Kob pomorske Vlabe u Trstu biti će ispiti

osposobljenja za pomorske strojare, i to one 5 i 6 rujna pismeni, b ne 9 i l O rujna praktični, one 12 i 13 rujna usmeni ispiti. Molbe za pripust na ispite za sva tri razreba strojara moraju se poonijeti kob pomorske Vlaoe u Trstu najkašnje oo uključivo 5. kolovoza. Molbe, koje nebi bile provibjene svim ispravama propisanim u § 6 spomenute ooluke, neće se uzeti u obzir već će biti obbivene. Prepo­ruča se kanbibatima, ba već u pobastrtoj molbi, bokažu svoju pripabnost. kab ista nebi proizlazila iz priloženih isprava. ba im se može bez otezanja u slučaju oobrog uspjeha ispita. izoati svjeooožba osposobljenja.

Natječaj za stipen()iju za poljo()jelske nauke. Zemaljsko Gospobarsko Vijeće raspisalo je

natječaj za bva stipenoija po K 2000 za pohagjanje kr. višeg gospobarskog učilišta u Križevcima. Uvjeti u Objavitelju Dalmatinskom.

Ispiti zrelosti. 1., 2. i 3. jula bili su ispiti zrelosti na e. k.

bržavnoj Realci u Spljetu. Preosjebao je upravitelj e. k. oržavne Gimnazije gospobin V. Petričević.

Ob ovabeset l{anbioata proglašeni su: z re l i s o() l i k o m: Gabrić Ante i Hančević Juraj. Zreli: Andrijašević Pero, Antičević Ivo, Bonačić Srećko, Bulat Eouaro. Cindro pl. Marin, Gamberasi Frano, Kovačić Marin, Kraus Vitomir, Kirigin Karlo, Ma­dirazza Ante, Meterazzi Milan, Skarica Sonja. Perić Egibij. Pu~ić Pero, Radić Boris. Jeban kanbibat bio je obbiven na po gobine, a bva se ustegoše tekom ispita.

Javna ()ražba vojničkih konja u Sinju. U Sinju će na 20 srpnja biti bražba vojničkih konja

uz uvjete sabržane na naleg jici kupovne legitimacije. Ko želi nabaviti ovakovih konja, mora najprije za­tražiti ob kot. poglavarstva propisanu nabavnu le­gitimaciju sa tačnim .b!oie~ konja, koje. kani. f!aba­viti, jer bez ove legthmacl]e ne može mko bth pri­pušten bražbi.

Pušačima na znanje. Po obreobi e. k kotarskog financijskog Ravna­

teljstva u Zabru, ne smiju se u nikakvom slučaju izoavati buplikati za teskere ouhana. U interesu je ~akle pušača, ba svoju teskeru pomnjivo čuvaju. Trafikanti buhana moraju sami obrezati brojeve sa ceoulje. Brojeve obrezane, ne smiju nikako primiti.

Nova Bukovčeva slika «Ai>am i Eva,. U jeanom ćućanu u Širokoj Ulici izložena je

ovih ~ana jeona nova slikarska raonja ovog našeg umjetnika koji, kao što je poznato, saoa živi u Pragu kao profesor češke Akabemije lijepih vješti­na. U ovoj snažnoj skici svojoj u masnim bojama prikazao je umjetnik naše prve robitelje - ne zna­mo upravo oa li prije ili poslije kobnog posrtaja, koji se tako nemilo osvetio na čovječjem robu. )er sam način, kojim su A~am i Eva prikazani ~ Bu­kovčevoj slici, ,izovaja se mahom oo oojakošnjih portreta naših praro~itelja. l boista, ovbje nema ni traga o~ tra~icionalnih ikona sa tstablom saznanja~ i zmijom prisojkinjom, koja se obično oko njega vije i slabp žensko napastuje . . . Bukovac je u ovoj raonji svojoj pokazao, kako umjetnik, čak i kal> prezire stara alegorijska prikazna srellstva, može <la svoje figure zaoojene simbolskim ruhom i u njima vješto z~ruži tra~iciju sa mooemim umjet­ničkim shvatanjem. Prvi ljubi, u ovoj slici našeg zemljaka. ~ivno su harmonizovani sa rascvalom prirollom oko njih. i to baje slici neki ukus primi­tivnosti i neku punoću, koja gleoaoca upravo za­llivljuje. Očarana oahom premaljeća - premaljeća

svijeta i premaljeća gobine - €va je Aoamu pala u krilo. i kao zamamljiva nimfa uznijela zaljubljene oči u svojega bragana. koji je pobnimio glavu i rukama zakt i lio njeno nasmijano lice.

Vlahu Bukovcu ne trebaju naše hvale; no rekli bismo ipak ~a je samo on. megju našim sli­karima, kabar ba u zlatnu atmosferu jarkog i toplog proljetnog bana. :.ao u kalup neki, salije nago ljullsko tijelo u svoj obloti i ljepoti svoje ružičaste puti.

Ovog Adama i Evu. u kom je umjetnik kanoa sazoao nacrt za oveću sliku. poklonio je Bukovac svome starom prijatelju g. Marku Caru, književniku. čijom je zaslugom široj publici stvorena ova mala rabost za oči.

Porota u Zal>ru. Na 4 o. m. vooila se rasprava proti maše

Crnobruja )ovanova iz Smilčića raoi zločina čeoo­morstva. Preosjebao je raspravi zem. savjetnik Graovac, zastupao je ~ržavno obvjetništvo l. bržavni obvjetnik Marcocchia a branitelj je bio o.r Harlović. •

Učin: Po kazivanju okrivljene, ona je kroz gobinu bana ljubakala sa jebnim suseljanom i s njim imala intimnih oonošaja te je ostala noseća. - Poroofta na paši. na sv. Katu (25 jula 1917), ali je bijete bilo mrtvo.

Nu prama rezultatu razubbe lješine i oonosnom vještačkom mnijenju proistekla je, ba je bijete bilo sasvim zrelo i pobobno ba živi i ba je ooista poslije poroba i živjelo. - Dokaz je s bruge strane i či­njenica potvrgjena ob svjebokinja Anojelije, Danice i Ljubice Zraovab, koje su prolazile baš u času kab je okrivljena rabila, i koje su čule ba je nešto ispo() Maše ili u njoj zakvrčalo, bočim vještaci li­ječnici su izjavili, ba je uzrok smrti ojeteta bio taj, što je okrivljena za porogjaja bila sasvim sebi ostavljena bez pomoći i njege.

Na raspravi okrivljenica se branila ba je rc­oila mrtvo bijete a ba je sama bila neupućena te ne znala što ima rabiti. - Po pravorijeku porotnika optuženica je riješena ob optužbe.

• • • Na 5 o. m. bila je rasprava ~rotiv Petra Ro­mića pok. Ga je iz Žegara rabi zlo čina paleža. Preb­

sjebao je e. k. zem. savjetnik pl. Paitoni, bržavno obvjetništvo zastupao e. k zamjenik l. bržavnog obvjetnika C>r. Finelli a branitelj bio br. Desnica.

Učin: Na 27 svibnja o. g. u več~r izmegju 10 i ll~ sati, bukne požar u kući Marka Cosa pok. Ilije iz Zegara, te u čas zahvati cijelu kuću, koja sa svim što se u njoj nalazilo, potpuno izgori. Osim razne robe što se u kući nalazilo, izgorjelo je cčosi oko 80 ovaca i koza.

Prama procjeni obavljenoj, oštećeni je pretrpio štetu oo kr. 23.310 jer, ni kuća, ni blago nije bilo osigurano protiv požara.

Kako je, bilo izvibima ustanovljeno, vatru su pobmetnuli optuženik Romić sa vojnikom. Kljujo~ koji se je htio tim zloojelom ba osveti Cosu raC>t nekih parnica i razmirica što su imali.

Romić je bio sluga kob Kljuja P.ak ga je ovaj nagovorio oa oogje s njim i zapale Cosa.

Dok je Kljujo preoan vojničkom subu, pre() kojim će oogovoriti za svoj zločin, Romić na ra~pra­vi se branio ba on nije zapalio kuću Marka Cosa, već ba je sarno pratio Kljuja, ob njega na to pri­siljen i bojeći se ba ga ovaj nebi potjerao iz službe kab ga nebi poslušao; Kljujo koji je bio pozvan na rasprav,u kao svjebok, porekao je ba je on zapalio kuću Cosa, bok je oštećenik oprostio optuženiku Romiću buoući Kljujo kriv svemu.

Na temelju pravorijeka porotnika optuženik je bio riješen ob optužbe.

Avviso ai fumatori. Giusta bisposizione bell' i. r. Direzione bistret­

tuale bi finanza in Zara, non possono in verun caso rilasciarsi 01..\Plicati oelle tessere pel tabacco ; sta 1 quinbi nel!' interesse bi ogni fumatore bi custobire

la propria tessera con la massima cura. l trafficanti tabacchi bevono ba se staccare

numeri C>ei ceoolini tabacchi. Numeri tagliati non bevono accettarsi.

Crveni Križ - Croce Rossa. ll sig. Pietro Calebich i. r. consigliere oi reg­

genza ha elargito cor. 5 per onorare la memoria bella bef. signora Abelaibe Wooitzka. • • •

Obitelj gosp. Špira Grkinića iz Zabra ba po-časti uspomenu: pok. bječaka Duška Jurkovića Du­šanova kr. 10, pok. gospogjice Milice Jurković kr. 4.

* • • Borti Ivan e. k. kotarski povjerenik iz Ben­

kovca ba počasti uspomenu pok. gospogjice Anke Matošić kr. 10.

Prenosne bolesti u Dalmaciji. Prijavljeni slučajevi prenosnih bolesti u sedmici

od Hi. lipnja do 22. lipnja 1917.

l Broj Politički :S Bolest Općina ]. :S kotar o -.:: .

.D E ' o :l

J

Boginje Benkovac ! Kistanje 8 l l Obrovac 6 -.. .. l Knin Drniš 2 -.. .. Split , Split 2 l Difterija metković l Opuzen l -

Supetar l Bol l -.. SiĐenik Skradin l -..

l .. Sibenik 2 -" Srdobolja Hvar Hvar 9 -

Imotski Imotski 8

l -..

Knin Drniš l -.. Bol 3 Supetar

' -" Sibenik Sibenik 31 -..

metković Opuzen 12 Trakom -Trbušni tif Hvar Starigrad l l

Knin l Drniš l -.. Ercegnovi ]2 Ke tor -..

Zadar l Zadar 6 -.. 1 2 oboljenja obnose na vojničke osobe. - 2 vojnik.

Prinosi za otpremanje ()jece na ferijalnu koloniju u Hrvatsku.

(IV. i s k a z n o v ča n i h pr i n o s a). Dobrotvorno bruštvo hrv. gospogja u Za~ru

2000 l<, kao čisti prihoo ob zaonjih ~viju zabava; gosp. L P. Relja 200; čisti prihoo oo izložbe slika učenika hrv. gimnazije 216:46; Hrv. Pu~ka štebionica 200; D.n š. Lukić 5, a J. Dell' Orco 2 ba počast~ uspomenu pok. V. Rabošević; prof. J. Piasevoli ba počasti uspomenu pok. A. Matošić 5; D.n F. Šoša 5; obitelj S. Zorović oa počasti uspomenu pok. e. Milić, rogj. Mattiazzi, 5; Koluorović M. 40, a to kao bio ob 92, što ih je barovao na parobrobu ojeci zaoarskog i splitskog obbora.

Usve 2678'46 l<; prije iskazano 23131'48 K; ukupno bosaba 25809'94 K.

Zadnji telegrami 11rednišhla. T elegrapheo-Korresponbenz- B l.lreau.

Zi>ravlje N. V. cesarice Zite. BEČ, 6. Cesarictl se oporoviltl od influenze,

od koje se pred nekoliko vremena razboljela.

Govor predsjednika Sjedinjenih Dtžava Wilsona.

WASHINGTOn. 5. (Reuter). Predsjednik Wal­son držao je jučer nad Washingtonovim grobom govor, u kojemu je rekao: Saveznički se narodi bore za ove ciljeve, koji se moraju da izvedu, prije nego mogne do mira doći: l. Uništiti svaku samovolju i moć, koje mogu da pomute na zemlji mir, a ako je se st1da nt'! može uništiti. tad je treba svesti do faktične nemoći. U. Urediti sva teritorijalna i suverenstvena pitanja, te gospodarska i politicka pitanja, na način da narod, kojega se one tiču, bude slobodan da na to uregjenje pristtlne. lli. Privola svih naroda da se u svojim megjusobnim odnosima dadu voditi od jednakih načela časti i štovanja običajnog prava civilizo­vanog društva. tako da sva obećanja i ugovori budu savjesno poštovani i ne budu kovani po­sebni atentati i urote. IV. Obrazovati organizaciju mira, da ustroji odab1anički sud. kojemu se mo­raju predavati sve megjunarodne opreke.

Opsjenjeni vlasnici u Pruskoj dadoše maha nekim snagama, koje su oni malo poznavali. a koje se nik'ad više neće moći oboriti , jer u njima se krije duh i konačan cilj, lwji su neumrli i jamče za trijumf.

Te;egrammi della Redazione~ Teleq~aph en-!< orresponl>enz-B urea u.

BaHettino l>ello stato maggiore generale austro-ungarico.

VIENNA 5. Si comu nica ufficialmente: 5 luglio 1918. Teatro della guerra italiano: l combattimenti sull' isoltl alla foce della Piave

non subirono neppur ieri alcuna interruzione. Le forze impegnate da ambo le parti si bi­

lanciano. Forti attacchi italiani contro la nostra ala

meridionale furono pareggiati con contropunte. Presso Chiesa nuova il reggimento slesiano

nr. l. provato ab antico, ricaccio con una ~apid? azione gli ltaliani, penetrati nel.l.e nos!re pos1z.wm.

Fra la Piave ed il Brenta u nemaco ~ontmua pertinacemente i suoi tentativ~ di ric_onqmstare le posizioni da noi guadag!late 1! 1.5 ~~~gno.

La sua punta princtpale fu 1en nvolta contro

Ila zona del monte Solerolo. L' attacco. portato fino nei nostri to~s?ti, con:

dusse ad accaniti combattimenll da VlCtnO, net quali gran parte del nemico venne uccisa, il resto venne ricacciato indietro. .

Appoggiati eccellentemente dalle battene delle brigate d' artiglierie di campo -tGr6:z~ 1 e tCraco: via~ 55. si distinsero di nuovo P6:rticolar~entc git Slesiani del battaglione ll/120 ed 1 Bosnes1 d~l. r~g­gimento 4. che da tre ~e!limane so~o qu.ast mm-terrottamente impegnah m combathmenh. .

Le perdite dell' avversario sono straordma-riamente gravi.

Sul!' altipiano dei Sette Comuni e sul fronte tirolese vivace attivita d' artiglieria.

ll capo dello stato maggiore ge.,erale.

Bollettino ()el gran()e quartiere generale germanica.

BERLINO, .5 ll Wolff-Bureau comunica: Grande quartiere generale, 5. luglio 1918. Teatro della guerra occidentale: Ad est di !Jpern punte nemiche alquanto piu

forti furono respinte. DaH' una e dali' altra parte della Somme. attficchi di fanteria tae.mica, che sul~a riva settentrionale crollarono sangumosamen!e d1-

l nanzi alle nostre linee. A sud della Som':'le tl ne­mico penetro nel villaggio e nel bosco dt Hamel.

l Sull' altura ad est di Hamel il suo attacco venne mandato a vuoto con ~na. c?ntyopunta. ~tla sera l' attivita combattiva st nantmo su t~tto tl fronte del gruppo d' eserciti. Sulla riva occidentale del­l' Avre. dali' una e dali' altra parte dell' Aisne, at­tivila combattiva intensificata.

ll primo quartiermastro generale Ludentiorff.

U discorso del presidente Wilson. WASHinGTON. 5. (Reuter). ll pr.esident~ Wil­

son tenne ieri dinanzi alla tomba dt Washmgton un discorso in cui disse : . 1 popoli alleati combattono per le s~guenti

• finalita. che devono realizzarsi ?rima ~he. st ve.n~a alla pace: L Annientamento dt qualstast arbttno e potenza che possano turbare _la pace del mo~do,

. ed ove tl loro annientamento ~ta attualm~nte ·~­i ossibile. almeno la toro riduz10ne ad un ef!"et!tv~ ! fmpotenza. ll. Regol~ione di t':'tte le qu~s.hont · territoriali. di sovramta. econo.mtche . e pohtiche, : sulla base della libera accettazwne ,dl. tale r~go­, lazione da parte del popolo che ne. e ~~~edtata: l mente colpito. Ul. Consentimento d1 tuth t popoh

"

d lasciarsi guida re nei loro vicendevoli rap}: om dagli stessi principi d' onore e dal rispetto del di­ritto consuetudinario deHa societa civile, per modo che tutti gli impegni e trattati vengano cosci~n­ziosamente osservati. e non vengano tramate spe­ciali macchinazioni e congiure. lV. Creazione di un' organizzazione di pace che istituisca un tri­bu nale arbitramentale, al quale debbano assog­gettarsi tutte le controversie internazionali.

Ouelli che hanno il potere in Prussia, accie­cati. hanno chiamato in vita forze che essi poco conoscevano, forze che rnai piu potranno essere atterrate, perche posseggono una forza vitale ed uno scopo finale che sono immortali e ne garan­tiscono il trionfo.

p. KASANDRlC odgovorni urednik. Tiskarnica ć. k. dalmatinskog namjesništva.

.Kotarski opskrbni odbor za učitelie, svećenike i t. d. u :ladru

bijeli bo 31 srpnja svojim članovima po '/z kg. ječma, '/z kg. zobi, 'l• slanine, 2 omota praha za pubinnge za 2"20 K, 6 omota škroba (kole) za 2"64 K, 2 komaba sapuna za 1·20 K. Tko hoće je()no, treba ()a uzme sve što mu pripa()a. Upozoruju se članovi na ovaj izvabak iz zabnje okruž­nice e. k. namjesništva u Zal>ru ob 17-6o. g. br. 12155 : <Amošnia se okružnica 13. svibnja o. g. br. 11041 (Lawa) u poglebu op­skrbljivanja aktivnih l>ržavnih namještenika, učitelja, sveće­nika, pokrajinskih i općinskih činovnika te umirovljenika i čla­nova njihovih obitelji preinačuje kako slijebi: l. Pravo na posebnu opskrbu imaju svi aktivni ()ržavni namještenici i to za svoju osobu, za svoju ženu i za svoju rogjenu bjecu, Imja s njima sal>a zajeDnički ži ve, a uz to nl­jesu na 1>rugi način opskrbljeni i po svojem zvanju ne primaju opskrbu ob kojega brugoga ol>bora. Svaki oženjeni ()ržavni aktivni namještenik može prija­viti samo jel>nu slugu, ako ju zbilja brži ... Neoženjeni al<livni ()ržavni namještenici, koji, brže vla­stito kućanstvo, mogu primati opskrbu i za jebnu stalnu slu­žavlw, ako ju zbilja imaju. Pravo na obnosnu opskrbu imati će lakogjer robitelji, braća i sestre namještenika po1> ovim uvjetima: a) ako žive u zajeDničkom kućanstvu sa činovnikom, učiteljem i t. b., b) ako nemaju nikakvih prihoba ili ako vlastitim priho-1>ima nijesu u slanju, ba se sami uzl>rže, e) ako njihovo uz()ržavanje zavisi isključivo oll zara()e

činovnika. El>a se ovo pravo uzmogne postignuti, treba, ba se či ­novnik putem nabležnog e. k. kot. poglavarstva obrati ovom e. k namjesnišlvu, koje će vrh pojebinih molba napose i ko­

načno obluči ti. Tek nakon provel>enih izviba raspoložiti će se izravno prema obnosnom opskrbnom obboru upisanje u ime­nike. Prije oblučenja sa strane e. 1<. namjesništva ne smiju se isti primiti pol) zapelom isk l jučenja cijele obitelji oll opskrbe ... Ill. Načela pob l. vrijebe i za sve opskrbne obbore u­

čiteljsldh sila, svećenil<a, zemaljskih i općinskih činovnika te umirovljenil<a. IV. Privremeni !ijekom rata primljeni kancelarijski po­moćnici, obnosno pomoćnice, primati će opsl<rbu za jel>nu osobu i to samo on1>a, ako botični i l>oticnica nije. uračunat u kućanstvo kojega namještenika, što prima opskrbu za svoju obitelj pri kojoj l>rugoj vlasti. Ovima su izjeonačene privre-mene urel>ovne poslužnice ..... . VIIl. Pol> općinskim i pokrajinskim namještenicima ra­zumijeva se samo l<onceplno, tehničko, kancelarijske i rebar­stveno osoblje, koje ima pravo na mirovinu, le stalno namje­šteni poslužnici. Glel>e obiteljskih članova vrije()e ista načela kao pol> J, Opčinsl<i i pokrajinski namještenici i poslužnici, uzeti provizorno, imaju pravo na opskrbu samo za svoju osobu ...... Radi i najmanie zloporabe u ovom pogledu postupat će se iskliučenjem iz opskrbnog odbora za uvijek, a osobito ako se ustanovi, da jedan član obitelj biua od dvaju ili više od­bora opskrbljen. molbe (v. 1.), koje nijesu sastavljene po priloženom obrascu •) u 2 primjerka povratiti će se strankama, te tek nakon što pojel>ini stupci bubu re1>ovito popunjeni i molba

vlastoručno potpisana, mogu se proslijebiti na ooluku e. k. Namjesništvu ... •) Obrazac se ima sastaviti u bva primjerka i oba pri­kazati nabležnom e. k. l<ol. poglavarstvu.

o ~ Ime i prezime

" .o ~inovnika .. e::

~ " ;;;; .D ;;

" f .o o " c:Q 0::

l l l

" :;",

.:.: "'" Ime i prezime ·;: '""' o > :>-

" osoba za kole se "' -o o """"' ;;; e " ~fOA z., opskrba lraž > u ,;;; .. <J "' smislu okru~nice Oi

"' OJN.x ~~ ;t.

;; e ...... .. E .:<..D"" Cl E " e. k. Oaim. Na· l! "" .. f! .. oo o 'č o m)esnišlva 17·VI. o e "' ~ ~.f ~~ c:Q ;:;

1918 Br. 12155 o ~ ~.g-a :;. o lawa. o .. o ;z; " .5:5 .o o rl)~

l l l l l l Za ispravnost gornjih po()ataka jamči

(potpis činovnika)

OGLAS. Kod e. k. demanijalne uprave u Biogradu

n/rn održati će se dne 14. srpnja 1918. na 9. sati prije podne na )ankolovici javna dražba radi pro­daje slijedećeg blaga:

14 dvogodišnjih bikova za rasplod, 3 stare krave,

12 odrasle prasadi, 44 odojene prasadi, 5 starih l<onjtl, l trogodišnje ždrijebe.

C. k. demanijalni upravitelj: V. Doležal.

JAVNA ZAHVAlA U preteškoj tuzi zbog smrti neprežaljenog

našeg

Steuana j(Catauulia pok. Giure e-. k. kot. po"ierenika

primili smo mno!lobrojne ilJave saučešća i ž~l.o~ vanja kako od pojedinaca. tako i od raznih clVl}­nih, vojničkih oblasti i društvenih umanitarm.h ustanova. te im ovim putem izrazujemo našu naJ~ topliju blagodarnost. kao i svima ostalima koji su ma na koji način počastili uspomenu njegovu. v

naročitu pak blagodarnost izjavljujemo veleuc. gosp. d.ru Ivanu Botteri-u, prviencu pokraji~s'ke bolnice. koji je sa svom požrtvovnošću do poslJed"' njeg časa radio oko našeg milog pokojnil(a, ne"' bi li ga od neminovne smrti izbavio.

neka svima Bog naplati! Sibenik. 2~ juna 1918.

Ožalošćene porodice • Matavulj, Karstulović, Katić, Butić·

,

na JliZOO uspi!(' d njeke. N{ se djel tn U p ori ruči duzeše ju svagdje o

BEČ, 7. ju l Ta l i Budu

bez tešk ih nasipu na koje bijasr izme!.JJU 5 zali1elaše

l točn pulwvnija blaza jake

U A Franc

poziciJe izr uspije n cp ali mu ih

BEČ, 8. ju la Ta l i j Borba

h rd~ Perli zagoni se n udarom na sasv1m ne povući u s l<evn tje pot čdu .·\·oje zapadu n1j

U Ar Talija

napad na s povukli na, prema glav

Njema

Izvještaji 1

BERL! Vel iki Zapa Vaše k rd

zapadno o

DON mARKO

s

Tugaljiv kasnu noć z mekoj noći r vom mojom uztlocima pro bene poleguš ulaze kuca. 2l ova gooina o oua"~ Bogu llla, te o b to OPi jelo otp)e

U koje netko za ko vratima. Peka koJe bugom na. a ko1e je~ rena. - bila cikom bo m r~tkim i sje lllh OČiJU UZ tražiti prozor oa ga igi.)a i

Dok Je navrdti !a : -na pr,no,- n