godina xvi broj 37 srpanj 2008. u r u Č e n o …tao kakvu nam novu knjigu pripre-ma, rekao je da...

G O D I N A X V I B R O J 3 7 S R P A N J 2 0 0 8 .

U R U Č E N O P R I Z N A N J E ZA Ž I V O T N O D J E L O

PRIJEDLOG IZGRADNJE KIJEVSKE KUĆE – ZBIRKE

STARINAKatastarske mape Kijeva iz 1835. godine

UREDNIŠTVOZa izdavača : Općina Kijevo

Glavni urednici: Ante Jurić-Grgić i Ivan Stjepan Bajan

Uređivački odbor: Ivica Cicvarić, Nikola Gojević, Stipan Matoš, Ante Jurić-Arambašić(Zagreb), Ivan Barić, Stanko Maloča (Osijek), Mijo Cicvarić (Slavonski Brod),Ante Kovačević (Ploče), Marko Gojević, Ante Jurić-Grgić, Ivan Stjepan Bajan (Kijevo)

Foto prilozi: Ivica Cicvarić, Ante Kovačević, Stipan Matoš, Cvitko Teskera,Ante Livaja i Ante Jurić-Grgić

Dizajn i grafičko uređenje: Jurica Cicvarić

Priprema i tisak:

ISSN:1331-6788Godina XVI Broj 37Srpanj 2008 Cijene oglašavanja u glasniku «Naše Kijevo» Cijela stranica – zadnja 1000,00 KNCijela stranica 700,00 KN½ stranice 500,00 KN¼ stranice 300,00 KN

Cijene oglašavanja vrijede po brojuUkoliko oglašavate u više od 3 broja odobravamo popust u iznosu 20%

Uplatu izvršiti na žiro račun Općine Kijevo: 2330003-1818300006Kod uplate naglasiti : Za list «Naše Kijevo»

Život i rad općine Kijevo3 Početak rada nogostupa3 Otvaranje doma kulture3 Asfaltirano novih 2000 m lokalnih cesta3 Pobjeda HDZ-a u Kijevu i Hrvatskoj4 Uručeno priznanje za životno djelo 5 Inicijativa za zaštitu Dinare6 Proslava dana OpćineIz života župe7 Radovi u župnoj crkvi Sv. Mihovila8 Marko Bajan nakon 52 godine ponovo u Kijevu8 Odluke Župnog ekonomskog vijeća9 Statistika vjerskog života za 2007. god.10 Prijedlog izgradnje kijevske kuće12 Kijevski križni put-spomen stradanja

Kultura14 Kijevski književni susreti16 Zaustavimo izumiranje Kijeva12 Katastarske mape Kijeva iz 1835. god.

Sport18 Pobjednički barjak vije se u Kijevu19 HPD “SINJAL 1831” Kijevo20 Prva liga jesu ali zadovoljni nisu21 Sezona u sjeni preminulog Ante Maloče

2 GODINA XVI, BROJ 37

uvodnik

Poštovani,

Iskreno se ispričavamo zbog neizlaska našeg glasnika u božićnom terminu a razlog je tehničke prirode. Nadamo se da ćemo u ovom broju objediniti sve zanimljivosti od prošlog broja.U ovom broju posebno ističemo intervju s dobitnikom nagrade za životno djelo.Pred nama je ljeto a kao i svake godine ono je prožeto događanjima pa Vas pozivamo da sudjelujete u proslavi Dana Općine Kijevo i blagdana Gospe od Karmela te Kijevskim književnim susretima.Svima želimo ugodne trenutke i mnogo zdravlja i sreće!

Uredništvo

Subota 12.07.

08.30 sati Boćarski turnir

Srijeda 16.07.

10.15 sati Polaganje vijenaca kod spomen križa10.30 sati Sveta Misa12.00 sati Svečano otvaranje Doma kulture12.30 sati Svečana sjednica Općinskog vijeća17.00 sati Malonogometne utakmice21.00 sati Utrke magaraca21.30 sati Koncert23.30 sati Vatromet

Program proslave Dana Općine Kijevo

3GODINA XVI, BROJ 37

život i rad općine kijevo

Asfaltirano novih 2000 m lokalnih cesta

Kroz zacrtani plan općine Kijevo o modernizaciji lokalnih cesta realizi-rano je asfaltirano

novih 2000 m u zaseocima Vujići,Cicvarići,Kovačevići, Bajani,Slavići i Maloče.

Općina Kijevo je u suradnji s fondom za regionalni razvoj relizirala spomenuto asfaltiranje i ugradnju betonskih bankina a vrijednost radova je 600000,00 kuna.

Realizacijom ovog projekta olakšan je pristup mještanima Kijeva njihovim domovima, te poboljšani uvjeti života i prometa kroz Kijevo.

Početak izgradnje nogostupa

Nakon dugogodišnje borbe i mnogo problema stigli smo do kraja pripremnih radova na izgra-dnji nogostupa uz D-1 cestu kroz Kijevo.

Općina Kijevo je ishodovala svu potrebnu dokumentaciju te su potpisani svi potrebni ugovori i po-sjedujemo građevinsku dozvolu za izgradnju.

Zamoljavamo sve mještane da imaju razumjevanja dok se budu odvijali radovi jer će se otežano odvijati promet kroz naselje.

Unaprijed se zahvaljujemo na vašem razumijevanju.

Otvaranje doma kultureNakon uređenja južnog

krila doma kulture te opre-manja spomenutih prostorija koje većć skoro godinu dana koriste mladi u Kijevu na za-dovoljstvo svih.

Prostori pružaju mladima informatički kabinet, prostor za stolni tenis, biljar te pro-stor za karatanje.

Očekujemo da će se povo-dom Dana Općine i Blagdana Gospe od Karmela otvoriti i sjeverno krilo doma kulture te urediti okoliš.

Pobjeda HDZ-a u Kijevu i Hrvatskoj

Na redovnim parlamentarnim izborima kojima su se birali za-stupnici za Hrvatski Sabor te Hr-vatska Vlada, održanima u stu-denom 2007. godine ostvarena je pobjeda Hrvatske Demokra-tske Zajednice.

Posebno treba istaknuti i zahvaliti svim Kijevljanima jer je rezultat u Kijevu najbolji na razini Hrvatske tj. u Kijevu je 84,05% birača glasovalo za HDZ.

Ukupno je u Općini Kijevo izašlo na glasovanje 395 birača a 332 birača su glasala za HDZ.



Na ovogodišnjoj svečanoj sje-dnici Općine Kijevo, na dan Gospe od Karmela, 16. srpnja

2007., podijeljene su različite pohva-le i nagrade.

(Nenovčanu) nagradu za životno djelo dobio je profesor Ante Jurić-Arambašić, pisac mnogih knjiga i članaka o Kijevu, Kijevljanima, Dinari i Dalmatinskoj zagori. Tom prigodom održao je pripreljeni govor i zahva-lio se u ime svih ostalih nagrađenih. Nakon skupnog fotografi ranja na terasi Općine, zamolio sam našeg uglednog profesora da mi da svoj papirić s govorom. ‘Možeš li mi dati taj svoj govor za kijevski list?’ ‘Misliš da ima smisla?... Što se mene tiče može. Napravi kako znaš.’

Nakon uručenih priznanja, zadnji je izišao prof. Ante i održao govor zahvale govoreći u mikrofon:

“Zahvaljujem se Općinskom vijeću i Načelniku Općine Kijevo u ime svih nas (Ante Zele, Kate, Nadimira i dru-gih), kojima su ove godine uručena razna priznanja od strane Općine!

Posebice bih se zahvalio u osob-no ime Kijevljanima u spomenutom Vijeću na tome što su prepoznali moj višegodišnji trud i moje nastojanje da se otrgne staro Kijevo od zabo-rava. Pa unatoč staroj latinskoj izreci Nemo propheta in patria (= Nitko nije prorok u zavičaju), dodijelili ste mi priznanje za životno djelo.

Godi to priznanje, jer u svakom od nas čuči mali Narcis. No, ne mislim da to nisam zaslužio! Jer mojih do sada pet objelodanjenih knjiga, koji-ma sam autor, i još jedna, gdje sam koautor, to potvrđuju.

Nastavio bih dalje govoriti pro domo sua (= za svoju kuću): Moje su knjige, naime, ušle u korpus hr-vatske kulture i hrvatske povjesnice i već su od samog početka nadišle okvir sela Kijeva i Dalmatinske za-gore. One se čitaju i citiraju i od Nekijevljana. Na njima se izrađuju ne samo maturalni i diplomski rado-vi, nego služe i za izradbu doktorata (iz etnologije, kroatistike i povijesti). Neke od ovih mojih knjiga postale

su obavezna literatura na fi lozofskim fakultetima (u Zagrebu, Zadru i Mo-staru). Riječ je o knjigama ‘Kijevo – tradicijski život i kultura’ i ‘Molitvi-ce – nabožne pjesme u selu Kijevu’. Ova prva knjiga (‘Kijevo...’)

našla se i u knjižnicama svjetskih akademija. ‘Kijevska pučka pisma-rica’ nalazi se i u fundusu američkog sveučilišta Columbia, gdje su pohranjene i magnetofonske snimke kijevskog pjevanja iz 1933. godine (Zbirka Parry), što je notalno obra-dio čuveni mađarski kompozitor Bela Bartok, a profesor toga sveučilišta (*) bio je nazočan u fratarskoj kući za vrijeme kijevske promocije spome-nute knjige. ‘Kijevski tabularij’ je pak po sudu mnogih geneološki najbolje obrađeno selo u Hrvatskoj i primjer svoje vrste. Donekle mu je ravan samo geneološki rad Dubrovačkog instituta, gdje su obrađeni samo dubrovački plemići. Ja sam se, nasu-prot, uhvatio kijevske sirotinje i tako omogućio svakom tko vuče kijevsko podrijetlo da se osjeća kao plemić. Moja zasada zadnja knjiga, ‘Kijevski žrtvoslov’, spada u tri najvažnija djela koja služe Republičkoj komisiji za izračun žrtava Drugog svjetskog rata (što predvodi prof. dr. Josip

Kolanović, inače recezent ove knji-ge).

Iza mojih knjiga ne vuku su nikakvi neugodni repovi, a moji recezen-ti i urednici svakiput su bili ljudi iz vrha svoje struke, zaposleni u Hrva-tskoj akademiji znanosti i umjetnosti (akademik dr. Andro Mohorovičić, akademik dr. Jerko Bezić, dr. Mirko Marković) ili na Filozofskom fakul-tetu (prof. dr. Milana Černelić, prof. Dr. Josip Kolanović, koji je dugo bio i direktor Arhiva Hrvatske) ili na Etnološkom fakultetu (prof. dr. Tanja Perić-Polonijo, mr. Joško Ćaleta) itd. Bio sam višegodišnji umjetnički vo-ditelj KUD-a ‘Dinara’, pri Zavičajnom klubu Kijevo, uređivao kazete s pje-smama KUD-a i sl. Nažalost, KUD ‘Di-nara’ se je ugasio kao što je zamro i Zavičajni klub. Zašto je to tako? Mogu samo reći da tome zacijelo nisu bili razlog tehnički voditelj (dipl. ing. Ante Cicvarić-Lukičić) i umjetnički voditelj (moja malenkost)! U svakom slučaju, rezultat moga rada sa KUD-om ‘Dinara’ su i ove moje spomenu-te knjige.

Dakako, svega ovoga ne bi bilo da nisam imao najnužniju pomoć i podršku nekolicine Kijevljana. Zato se ovdje još jednom iskreno i javno

U R U Č E N O P R I Z N A N J E ZA Ž I V O T N O D J E L O

zahvaljujem prof. Cvitku Teskera-Ilijiću, prof. Ivici Cicvariću-Lukičiću, a posebice i iznad svih spomenutom Anti Cicvariću-Lukičiću). Zahvalnost dugujem, zbog istog razloga, i fra Jakovu Prceli, bivšem kijevskom župniku, s kojim sam imao izvrsnu suradnju. A moje knjige, uz svoju glavnu namjenu (= čuvanje starog Kijeva od zaborava), imale su i nu-skorist, jer su u materijalnom smislu znatno pripomogle izgradnji nove kijevske crkve. Dakako, ponosan sam i na ovaj materijalni momenat, iako to nikada nije bio moj prvi ili glavni motiv pisanja. Sve što sam napravio i što još uvijek u tom smislu radim, radim iz ljubavi prema Kije-vu. Prave stvari, po mom uvjerenju, mogu izaći samo iz srca a ne mogu proizići iz pohlepe ili neutažive želje za novcem.

Pa, ako je uopće dozvoljeno uspoređivati malo sa velikim, ja bih, bez lažne skromnosti, završio ovaj svoj govor stihovima rimskog pje-snika Horacija: ‘Non omnis moriar,/ multaque pars mei/ vitabit Libitin...’ (= Neću sav umrijeti, velik dio mene

ostat će i nakon moje smrti...’)Da se odmah razumijemo! Ovo ipak

nisam napisao kao svoj teštamenat, iako ‘nagrada životno djelo’ možebiti na to upućuje. Ja još uvijek nisam bacio pero u trnje (iako mi se kom-pjutor svakih malo kvari), a do-kaz tome je moj novi oveći rukopis koji čeka svoje tiskanje. No, o tom – potom.

Zahvaljujem se vama svima nazočnima što ste pažljivo i sa str-

pljenjem saslušali moj govor pun samohvale. Nadam se da u tome ni-sam pretjerao!“

Kada sam kasnije profesora pi-tao kakvu nam novu knjigu pripre-ma, rekao je da je riječ o kijevskom rječniku – ‘Glasovi s Dinare - Leksik sela Kijeva’. Zaželimo mu uspješno okončanje i ovog djela.

Ante Jurić-Grgić (Puljić)



Ideja o zaštiti Dinare dugo je prisutna među Kije-vljanima. Ove zime napravljeni su prvi koraci ka ostva-renju te današnje ideje. Na inicijativu potpisnika ovih redaka, tročlano predstavništvo Kijeva u kojem su još bili gospodin Ivan Stjepan Bajan, načelnik općine Kije-vo i gospođica Kata Gojević, glasnogovornica Ministar-stva zaštite okoliša, posjetilo je Državni zavod za zaštitu prirode, gdje su dobili detaljne informacije o postupku proglašenja zaštićenog područja. Tom prilikom, gospo-din Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda, nam je skrenuo pozornost da je za postupak proglašenja zaštite najprije potrebno napraviti stručnu podlogu, iz koje će biti vidljivo kakvim prirodnim bogastvima Dinara obiluje i kakva zaštita je je potrebna da bi se ta bo-gastva očuvala. Za izradu stručne podloge preporučen

je Državni zavod za zaštitu prirode, te nam iznio okvire ponude po kojoj bi oni bili u mogućnosti to napraviti. Nakon prispjeća ponude, Općinsko vijeće Kijeva je do-nijelo odluku o prihvaćanju ponude i u konačnici je potpi-san ugovor između naručitelja Općine Kijevo i izrađivača stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Tim ugovorom precizirano je da je rok završetka izrade stručne podloge dvije godine od trenutka potpisa ugo-vora, a cijena izrade je 450.000,00 Kn. S obzirom da su to relativno velika sredstva za proračun naše Općine, trebat će pokušati naći dodatne izvore sredstava putem sponzora i sl.

Branko Kereta

INICIJATIVA ZA ZAŠTITU

DINARE



1. mjesto:- Marko Gojević- Stipe Samardžić- Ante Vujić- Ive Samardžić

2. mjesto:- Mijo Ercegovac- Ivan Brajković- Ante Brajković- Ante Slavić

3. mjesto:- Ante Bajan- Ante Radić (Antušak)- Mate Bajan- Ivica Bajan

4. mjesto:- Mate Šimunović- Ivica Maloča- Stipe Maloča- Ante Maloča

Pobjednici turnira u balotama održanog za Dan Općine Kijevo 16.07.2007. godine:

Proslava dana općine Kijevo 2007. godine

Procesija

Dražen Zečić s momcima iz KijevaUtrka magaradi

Polaganje vijenaca


iz života župe

Od blagdana Gospe Karmelske do kraja lipnja 2008. godine u crkvi su, nakon višemjesečnog razgovora sa stručnjacima, inženjerima, liturgičarima, ocem biskupom i župnim ekonomskim vijećem, izvedeni neki radovi u unutrašnjosti crkve:

- Zazidan je okrugli prozor koji se nalazio na polukružnom zidu iza glavnog oltara u svetištu

crkve.- Podignut je veliki oltarni križ (rad kipara Ante

Starčevića) na veću razinu. Križ je bio montiran nisko zbog okruglog prozora a sada ga je

trebalo podići zbog montiranja svetohraništa.- Uklonjena je stepenica pred glavnim ulaznim vrati-

ma i prostor je popločan novim štokovanim pločama i postavljen je novi prag na

ulazu u crkvu.- Demontirani su i uklonjeni sporedni „oltari“ na koji-

ma su se nalazili kipovi sv. Mihovila i Gospe Karmelske i postavljena nova postolja od

bračkog bijelog kamena „humac“.- Uklonjene su stare kamene podne ploče oko oltara,

u svetištu crkve i postavljene nove (roso verona + dolit). - Uklonjena su stara obična vrata na ulazu u sakristije

i postavljena nova hrastova.- Demontiran je stari ambon i postavljen novi od

bračkog bijelog kamena „humac“.- Postavljen je u svetištu crkve kameni stolić za litur-

gijsko posuđe od bračkog bijelog kamena „humac“.- U postolje glavnog oltara su postavljene ploče sa

ornamentima od bračkog bijelog kamena „humac“. - Postavljena su nova čela, na stepenicama, u svetištu

crkve od bijelog kamena.- Postavljene su dvije nove kamenice za blagoslovlje-

nu vodu na dnu crkve , u srednjoj lađi s lijeve i desne strane. Kame-

nice su napravljene od bračkog bijelog kamena „humac“.- U prezbiteriju je podignut kameni (roso verona +

dolit) podij za jednu stepenicu na kojem se nalaze sjedišta za svećenike i u srednjem dijelu

svetohranište. - Polukružni zid iza svetohraništa je obložen kamenim

pločama (roso verona) sa obrubom.- Postavljeno je svetohranište (brist) koji je montira-

no na posebno izrađenom postolju od bijelog bračkog kamena „humac“. Svetohranište je

postavljeno iza glavnog oltara a ispod velikog križa koji se nalazi na zidu crkve.- Izrađena su masivna hrastova sjedišta (6) za

svećenike i 2 hrastove klupe za ministrante i ministrantice.- Montiran je novi razglas (zvučnici i pojačala) jer smo

sa starim imali problema.- Postavljene su maske od gipsanih ploča za nova

rasvjetna tijela u crkvi.- Postavljen je ukrasni vijenac od stiropora na vrhu

zidova bočnih lađa kao i na vrhu polukružne apside, iznad centralnog križa.- Postavljena su nova hrastova vrata (potočka vrata)

i vanjska vrata na pomoćnoj sakristiji jer su stara dotrajala i kroz njih je ulazila voda u

crkvu. - Posvetni križevi su demontirani, smanjeni i posta-

vljeni su na nižu razinu.- Krstionica je demontirana i postavljena na novo

mjesto u lađi crkve ispred kipa sv. Mihovila.- Izvršena je rekonstrukcija elektro instalacija i posta-

vljena su nova rasvjetna tijela u srednjoj lađi, plafonjere, 6 refl ektora koji će davati široki i

uski snop svjetla i zidne manje ukrasne lampe ispod svakog stajališta.- Izvedeni su limarski radovi na spojevima zvonika i

glavne lađe crkve. Za sada su uklonjeni samo veći nedostaci zbog kojih je ulazila

velika voda u crkvu.- Montiran je rukohvat od inoxa uz glavne stepenice

prema crkvi.- Napravljena su i postavljena vrata(3 m dužine)od

kovanog željeza na ulazu u groblje. Vrata će se zaključavati i nitko neće moći poduzimati

neke radove bez znanja župnika i Župnog ekonomskog vijeća.- Obojano je svetište crkve (oko oltara) bojama koje

je odredio slikar Branko Lovrić-Caparin iz Šibenika kao i sva troja hrastova vrata na ulazu

u crkvu.- Armirano – betonski stupovi u crkvi su obrađeni

posebnim uvoznim materijalom a kapiteli nad stupovima su obojani bijelom bojom. - Stolar je izradio niži ormar – stalažu u pomoćnoj

sakristiji za odlaganje crkvenog inventara.- Montiran je veliki luster – čoka na sredini srednje

lađe koja ima 64 žarulje po 60 W.- Uskoro će biti montirana kamena stopa na pragovi-

ma glavnih ulaznih vrata od kijevskog kamena.- Postavljena je zidna kamenica za blagoslovljenu

vodu uz sporedna – potočka vrata. - Izrađena su novi hrastovi okviri za stajališta i već je

naslikao 5 stajališta (ulje na platnu) slikar Vlade Šerić iz Šibenika. S vremenom planira-

mo naslikati i druga stajališta u crkvi jer stara stajališta nisu bila neke vrijednosti i način

izrade nije dogovarao ovom sakralnom prostoru.Projekt za nutarnje uređenje crkve ( svetohranište, am-

bon, stolić, postolja za kipove..) izradio je Veno Jerković,

RADOVI U ŽUPNOJ CRKVI SV. MIHOVILA

akademski kipar iz Kaštel Kambelovca.Sve izvedene radove pratio je i davao stručne savje-

te Zdravko Živković, dipl. inž. arhitekture iz Zagreba i djelomično Ivica Samardžija, dipl. inž građevinarstva iz Solina.

Maske od gipsanih ploča za rasvjetna tijela i ukrasni vijenac na vrhu zidova bočnih lađa besplatno je izveo i darovao materijal Martin Vujić Antin.

Toma Jurić-Ćivro (Duško)besplatno je popločao pro-stor ispred glavnog ulaza u crkvu, postavio pragove na glavim i sporednim vratima i sve fugirao.

Ivan Gojević je besplatno zazidao okrugli prozor iza oltara, sve izvana fugirao i iznutra ožbukao.

Neka se zna da su župljani: Marko Gojević, Zvonimir Čavka, Branko Bajan, Matan Bajan, Ante Bajan, Ivan Bajan i Ante Maloča pomogli podići veliki brončani križ

na zid iza glavnog oltara i montirati ga na veću visinu.Općina Kijevo je fi nancirala velika kovana vrata na

ulazu u groblje i rukohvat uz stepenice prema crkvi. Osim ovih radova Općina je i novčano pomogla i tako nam omogućila izvođenje nekih radova u crkvi.

Naši najveći donatori za crkvu su Patricia i Josip Barić iz Amerike koji su za radove u svetištu crkve izdvojili 13,500 USD.

Zahvaljujemo onim župljanima koji su povremeno, prema potrebi pomogli nekim našim izvođačima radova u crkvi i koji su dali svoj novčani dar za crkvu.

Blagoslov ambona i svetohraništa obavio je, na bla-gdan Sv. Mihovila, 2007. g., fra Bože Vuleta, gvardijan i župnik župe Gospe Sinjske iz Sinja.

fra Tomislav Brekalo


iz života župe

Marko Bajan, sin p. Joke i p. Jakovice r. Barić, rođen je u Kijevu 1931. godine. Osam dana nakon njegova rođenja umrla mu je majka. Oženio se 1955. godine sa Marijom r. Tojčić. Imaju tri sina i jednu kćer.

Morao je bježati iz rodnog kraja 1956. godine. Preko Tr-sta, Barija, Rima, Njemačke stigao je u Kanadu, u okolicu Vankuvera. Radio je u rudni-cima srebra, kupovao je stare kuće koje je obnavljao i pro-davao, radio je u tvornici pa-pira i drveta.

Bio je aktivan u Hrvatskoj

katoličkoj misiji u Vankuveru.Kaže da je naš narod izgu-

bljen i da čezne za rodnim krajem. Zbog djece mnogi su prisiljeni ostati i dalje živjeti u tuđini.

Obnovio je obiteljsku grob-nicu, obišao svoje Kijevo, raz-gledao novu crkvu sv. Mihovi-lu za koju je dao svoj prilog.

Njemu i ostalim iseljenim kijevljanima poručujemo da ne zaborave svoj rodni kraj, da se češće navraćaju u Kije-vo i da obnavljaju svoja stara ognjišta.

T.B.

MARKO BAJAN NAKON 52 GODINE PONOVO U KIJEVU

Na sjednici koja je održana 17. studenoga 2007. godine Župno ekonomsko vijeće je donijelo dvije odluke:1. Odluka o ustupanju crkvenog terena, uz staro groblje,za gradnju grobnica.2. Odluka o davanju u zakup dijela crkvenog zemljišta „Lastva“ Općini KIJEVO koji će se koristiti kao sportsko-rekreacijski centar.

Ugovor o ustupanju crkvenog zemljišta za gradnju grobnica, mrtvačnice i pristupnog puta Općini Kijevo, sklopljen je i potpisan 5. veljače 2008. godine.Ugovor o davanju u zakup dijela crkvenog zemljišta „Lastva“ Općini Kijevo,sklopljen je i potpisan 26. ožujka 2008. godine.

ODLUKE ŽUPNOG EKONOMSKOG VIJEĆA

Kršteni:

Iva GAŠPAR, kći Josipa i Jelene r. Elez, krštena 15. travnjaPetra MALOČA, kći Maria i Marije r. Teskera, krštena 15. srpnja.Ante JURIĆ-GRGIĆ, sin Petra i Ruže r. Berišić, kršten 19. kolovoza.Antonija JURIĆ-GRGIĆ, kći Petra i Ruže r. Berišić, krštena 19. kolovoza.Antonia JURIĆ-ŠIMUNOVIĆ, kći Mate i Anite r. Galiot, krštena 19. kolovoza.Ivan-Zvonimir SLAVIĆ, sin Ante i Anite r. Tomić, kršten 29. rujna.Mihaela ČAVKA, kći Darka i Ljiljane r. Božić, krštena 08. prosinca.Marija Teskera, kći Stipe i Ivane r. Duvančić, krštena 30. prosinca.

Vjenčani:

Mario MALOČA (r. 1983.), sin Mije i Boje r. Denić, iz Kijeva, vjenčan je 15. travnja saMarijom TESKERA (r. 1986.), kći Bože i Ane r. Ercegovac, iz Kijeva.

Boris GRIZELJ (r. 1982.), sin Bože i Marije r. Samardžija, iz Uništa, vjenčan je 29. rujna saNikolinom CICVARIĆ (r. 1983.), kći Ante i p. Božice r. Zimet, porijeklom iz Kijeva.

Stjepan ĆULUM (r. 1956.), sin p. Josipa i Anice r. Gojević-Zrnić, iz Kijeva, vjenčan je 30. rujna saNediljkom ZELJKOVIĆ (r. 1965.), kći Vinka i Nede r. Terzić, iz Trnbusa.

Damir VULIĆ (r. 1979.), sin Josipa i Mande r. Žurić, iz Graca/kod Drniša, vjenčan je 10. studenoga saMarijanom JURIĆ-PEŠIĆ (r. 1984.), kći Josipa i p. Mirjane r. Polić, porijeklom iz Kijeva.

Umrli:

Ivan GAŠPAR (r. 1935.), sin p.Mije i Mande Maloča, umro u Kninu, 20. 01.Slavko MALOČA (r. 1936.), sin p. Stipana i p. Stane Grizelj, umro u Kninu, 28. 01.Zorka MALOČA (r. 1934.), supruga Stipanova, umrla u Kijevu, 06. 02.Ante TOJČIĆ (r. 1936.), sin p. Mije i p. Marije Tojčić, umro u Zagrebu, 25. 02.Ante BAJAN (r. 1944.), sin p.Pavla i p.Joke Kovačević, umro u Šibeniku, 07. 03.Bosiljka CICVARIĆ (r. 1960.), supruga Stankova, umrla u Kninu, 14, 03.Petar CICVARIĆ (r. 1924.), sin p. Cvitka i p. Ružice Maras, umro u Kninu, 13. 03.Ante VUJIĆ (r. 1938.), sin p. Petra i p. Pavice Vujić, umro u Zagrebu, 13. 03.Josip JURIĆ-ĆIVRO (r. 1933.), sin p.Šimuna i p. Ivanice Barić, umro u Kninu, 29. 03.Marija JURIĆ-MARIJANOVIĆ (r. 1930.), supruga p. Ivana, umrla u Splitu, 08. 04.Ivan BAJAN (r. 1954.), sin p. Bože i p. Mande Slavić, umro u Solinu, 07. 04.Ana JURIĆ-ŠIMUNOVIĆ (r. 1936.), supruga p. Mije, umrla u Zadru, 11. 04.Ivan JURIĆ-GRGIĆ (r. 1935.), sin p. Ivana i p. Božice Jurić-M., umro u Kijevu, 20.04.Josip KOVAČEVIĆ (r. 1921.), sin p. Petra i p. Maše Kereta, umro u Kninu, 07. 05.Branko MALOČA (r. 1987.), sin p. Ivana i Ranke r. Jozić, umro u Kijevu, 25. 05.Matija JURIĆ-PEŠIĆ (r. 1950.), kći p. Ante i p. Boje Jurić-Petrašilo, umrla u Kninu,03.06.Ivan MALOČA (r. 1937.), sin p. Mate i p. Pavice, umro u Kninu, 28. 06.Marija CICVARIĆ(r. 1921.), supruga p. Ivana, umrla u Koprivnici, 26. 06.Mijo JURIĆ-BARE (r. 1942.), sin p. Mije i p. Marije Validžić, umro u Zagrebu, 30. 06.Božo ČAVKA (r. 1934.), sin p. Ante i p. Mande Teskera, umro u Kninu, 17. 08.Luka BRAJKOVIĆ (r. 1926.), sin p. Stjepana i p. Ane Teskera, umro u Čiovu, 04. 09.Anica TOJČIĆ (r. 1930.), supruga p. Ivana, umrla u Kninu, 29. 09.Janja ČAVKA (r. 1927.), supruga p. Ivana, umrla u Splitu, 13. 10.Mijo TESKERA (r. 1927.), sin p. Ivana i p. Matije Teskera, umro u Kijevu, 20. 10.Božica RADIĆ (r. 1930.), supruga Ivanova, umrla u Kninu, 28. 11.Jozo SAMARDŽIJA (r. 1922. u Uništima), sin p. Stipana i p. Marije r. Grizelj, umro u Kninu, 01. 12.Kata MALOČA (r. 1914.), supruga Markova, umrla u Neoriću, 06. 12.Filip ĆATO (r. 1923.), sin p. Bože i Mare r. Tojčić, umro u Splitu, 13. 12.Tomica ĆULUM (r. 1935.), supruga p. Ivana, umrla u Šibeniku, 27. 12.

Prošle godine je umrla a nije ubilježena među umrle u listu NAŠE KIJEVO:Kata SVIRAĆ, (r. 1931.), supruga Božina, umrla u Kninu, 25. 12. 2006.


STATISTIKA VJERSKOG ŽIVOTA ZA 2007. GODINU

iz života župe


iz života župe

U drugoj polovici 20. stoljeća hrvatsko se selo rastače u socijalnom i svakom dru-gom smislu. Provodi se tiha

indoktrinacija, da sve što je seljačko, je zaostalo, a urbanizacija, elektri-fi kacija, socijalizam vode u sretnu budućnost. Selo i seljaštvo popri-maju negativan prizvuk, a u tim uvjetima, što je sasvim normalno, seljaci bivaju posramljeni vlastite kulture i tradicije.

I do Domovinskog rata puno je toga nestalo, a u selima koja su tijekom Domovinskog rata doživjela razaranja kao Kijevo, sačuvali su se ostaci ostataka. Stoga inicijativu da se ti ostaci seljačke tradicije, ali i sakralne i arheološke baštine kojih u Kijevu ima, sačuvaju, za svaku je pohvalu.

Za takvo nešto što se može nazva-ti zbirka starina (muzej bi bio pre-tenciozno), treba imati ili izgradi-ti odgovarajući prostor. Najboljim rješenjem se smatra izgradnja jed-ne tipične tradicijske kijevske kuće koja bi onda i sama bila izložak te zbirke. U Kijevu naime, gotovo da i nema sačuvane tradicijske kuće koja bi se mogla kao takva pokazati. No

međutim, što na ruševinama starih kamenih kuća, što na onim obno-vljenim, sačuvali su se detalji koji su činili specifi čnost kijevske kuće.

Na konkretnoj lokaciji ispred župne kuće, u crkvenom parku, teren je deniveliran s visinskom razlikom od oko 2 metra. Na nižem terenu izgra-dila bi se katnica (kuća na boj) a na povišenoj razini na sjevernoj strani, prislonjena uz ovu prvu, izgradila bi se kužina (vatrena kuća). U pri-zemlju glavne kuće, katnice, su dvije prostorije, konoba i štala. Iznad vra-ta konobe je volat sulara (solara, slara, balature…) kojim se penje na kat kuće gdje se spavalo. U prošlosti je to bio jedinstven prostor koji se kasnije pregrađivao u sobe.

Prostor u prizemlju koji je u prošlosti trebao služiti kao konoba bio bi izložbeni prostor tradicijskih oruđa i kijevskih zanata, kao što su bačvari, opančari i drugi. Izložila bi se dakle oruđa i drugi alati koji su služili u poljodjelstvu. U drugom pro-storu prizemlja gdje je u tradiciji bila štala izložila bi se arheološka zbirka te možda teži komadi sakralne zbi-rke.

Na katu se predlaže izdvojiti manju

prostoriju, nešto kao ured, u kojoj bi bio stol, par sjedalica, ormari za do-kumentaciju, dok bi velika prostorija poslužila kao etnografska i sakralna zbirka. Pod stubama sulara uredio bi se suvremeni zahod. Uz južni zabat kuće postoji mogućnost izgradnje manje poluotvorene „teze“ (kolni-ce) u kojoj je obično bio kar. Ona je obično bila u suhozidu a pokrivena slamom ili trstikom. Jedan od ciljeva je svakako pokazati sve više tradi-cijskih tehnika zidanja i pokrivanja.

Kužina (vatrenica) s kominom i ala-tkama bila bi i u „živoj“ funkciji. Kužina bi se pokrila kamenim pločama, gla-vna kuća crijepom (prihvatile bi se promjene koje su se u tradicijskom graditeljstvu događale). Tako bi se uz spomenutu slamu ili ševar poka-zali svi materijali kojima su se u tra-diciji pokrivale seljačke kuće. Svi de-talji, kao što su vrata i prozori, niše u zidovima, kameni slog zida, stropovi, stube.. ponovili bi se s postojećih kijevskih tradicijskih kuća.

Zdravko ŽIVKOVIĆ, dipl. inž. arh.

PRIJEDLOG IZGRADNJE KIJEVSKE KUĆE – ZBIRKE STARINA

Gospin kip za kapelu Gospe od Ružarija, koja se nalazi uz glavnu cestu, darovala je Pera Mohorko r. Bajan, koja živi u Sloveniji (Kopar).


Na sjednici koja je održana 6. listopada 2007. godine u župnoj dvorani u Kijevu, između ostaloga raspravlja-lo se i o potrebi izgradnje KIJEVSKE KUĆE u kojoj bi se smjestila sakralna, etnografska i arheološka zbirka starina. Župnik je predložio da se sagradi tipična tra-dicijska kijevska kuća u kojoj bi se smjestilo sve ono važno i vrijedno što je vezano uz Kijevo.

Župa bi ustupila svoje zemljište u crkvenom parku koje se nalazi ispred župne kuće. Predloženo je da se u akciju uključe svi Kijevljani u Domovini i inozemstvu. Akcija koju planiramo pokrenuti mogla bi se nazvati: 100 EURA ZA KVADRAT ZIDA. Prikupljanje novca bi trajalo 4 godine. Dakle, svi Kijevljani koji imaju neka primanja darovali bi godišnje po 25 eura.

Sav preostali kamen od stare crkve upotrijebio bi se za gradnju KIJEVSKE KUĆE. Još bi prikupili nešto staroga grubo klesanoga kamena od starih kuća za gradnju.

Za sada je ovo samo plan, ideja o kojoj treba razmišljati i međusobno raspravljati. Očekujemo da će Kijevljani,

ma gdje bili, poslati i svoja pismena mišljenja o ovoj akciji na Općinu ili na Župu Kijevo. Zadnji je trenutak da nešto učinimo za kulturu svoga mjesta i da spasimo što se dade spasiti. Kijevo je poznato po svojoj tradi-ciji, kulturi, zanatima, narodnoj nošnji… Ništa od toga ne možemo pokazati drugima jer nemamo objekta u koji bi sve to smjestili. O ovoj akciji upoznajmo svoju rodbinu, prijatelje i možda buduće donatore koji bi željeli dati svoj dar u materijalu ili novcu.

Zdravko Živković dipl. inž. arh. iz Zagreba uskoro će izraditi idejni plan kuće i troškovnik. Prikupit ćemo i svu drugu dokumentaciju kako bismo Ministarstvu kul-ture i drugim ustanovama uputili molbu za sufi nanci-ranje ovoga objekta.

Što prije nam se javite i recite nam ono što mislite o ovoj akciji! Sve dobre preporuke i savjete rado ćemo prihvatiti.

fra Tomislav Brekalo, župnik

ŽUPNIK I ŽUPNO PASTORALNO VIJEĆE PREDLAŽU IZGRADNJU KIJEVSKE KUĆE – ZBIRKE STARINA

U župi sv. Mihovila – Kijevo živi stalnih stanovnika 443 a obitelji (dima) ima 219.Od toga u Kijevu živi stalnih stanovnika 424 a obitelji (dima) ima 206.U Uništima živi stalnih stanovnika 19 a obitelji (dima) ima 13.U Kijevu od 206 obitelji ima 104 obitelji sa jednim članom a 54 sa 2 člana.U Uništima od 13 obitelji ima 7 obitelji sa jednim članom a 6 sa 2 člana.U Kijevu živi 13 obitelji sa 3 člana; 19 sa 4 člana; sedam sa 5 članova; 2 sa 6 članova; 6 sa 7 članova i jedna sa 8 članova.

STATISTIKA ŽUPE ZA 2007. GODINU

iz života župe

Već treću godinu zaredom Kijevlja-ni, zajedno sa svojim župnikom, or-ganiziraju pobožnost križnoga puta od izvora Križnice do najvišeg vrha Kozjaka - Bat koji je visok 1206 me-tara.

U spomen na sve kijevske križne putove kroz povijest na Batu je 12. 06. 2005. godine postavljen deveto-metarski betonski križ.

Kao i mnogo puta kroz povijest tako je 1990. godine Kijevo bilo prvo na udaru osvajača sa Istoka. Opet su Kijevljani preko Kozjaka tražili spas od srbočetničkih hordi koji su 26. 08. 1991. godine okupirali selo. Kijevo je spaljeno i opljačkano, a župna crkva je minirana i srušena do temelja. Kozjak i Dinara su simbol progonstva, plača i boli, ali isto tako i simboli radosti, pjesme i povratka na svoja pradjedovska ognjišta.

U spomen na te povijesne trenutke postavljen je križ na Batu, a ove go-dine smo postavili uzduž cijele sta-ze, od Križnica do Bata, 14 drvenih križeva koje su darovale neke obitelji iz Kijeva. Na zbornom mjestu kod manjeg križa, blizu izvora Križnice, okupilo se oko 130 mještana Kijeva i 15 bivših pripadnika Zbora narodne garde koji su na dan okupacije sela bili zarobljeni.

Nakon početnog blagoslova svih križeva, predvođeni našim župnikom

fra Tomislavom, krenuli smo uz Kozjak prema Batu. Župnik je izmolio prigo-dne uvodne molitve naglasivši da je križ sastavni dio molitve. Godine 1991., naglasio je župnik, bio je križ progonstva, neimaštine, ranjavanja, straha…, a danas pritišću križevi druge vrste koje treba znati nositi i ostati uspravan. Moleći od postaje do postaje postavljali smo drvene križeve i tako hodajući i razmišljajući o svim teškim i mučnim trenucima našega naroda, zaželjeli smo da nas iduće godine bude još i više.

Naročito, vi mladi, zapamtite: Tko zaboravlja svoju povijest taj je osuđen na svoje ponovne tragedije.

Za sve naše drage pripadnike Hr-vatske vojske koji su na dan okupa-

cije sela bili zarobljeni i proveli neko-liko mjeseci u kninskom zatvoru, uz pomoć Općine Kijevo, organiziran je zajednički ručak gdje su evocirane uspomene na teške i mučne, ali i po-nosne i slavne, dane naše povijesti.

Na kraju moram upozoriti čelnike Općine Kijevo da donesu odluku o dodijeli priznanja ili nečega sličnog za ljude koji su,iz sigurnosti svo-ga doma, došli braniti naše selo i mještane ali su na nesreću ovdje i bili zarobljeni. Mislim da je to nešto najmanje što se tim hrabrim hrva-tskim sinovima, kao znak zahvalno-sti, može učiniti u ime svih nas.

Marko Gojević

KIJEVSKI KRIŽNI PUT – SPOMEN STRADANJA


iz života župe

Obiteljski centar iz Zagreba je darovao za župu Kijevo 5 korpusa (raspeća) koje je župnik podije-lio zainteresiranim osoba koje su izradile križeve i postolja.

Križevi su postavljeni na ovim mjestima:-U Jurićima, križ blagoslovljen 29. lipnja-Kod škole, križ blagoslovljen 13. srpnja-U Potoku, križ blagoslovljen 21. srpnja-U Antunovićima, križ blagoslovljen 17. kolovoza-Kod Križnica, križ blagoslovljen 25. kolovoza

U ŽUPI POSTAVLJENO 5 KRIŽEVA NA RASKRŠĆIMA PUTOVA


1. Petar ERCEGOVAC, sin Ante i Pere r, Kereta (r. 1998.)2. Amalija GOJEVIĆ, kći Ivana i Ike r. Ćorić (r. 1998.)3. Anamarija GOJEVIĆ, kći Željka i Ljiljane r. Teskera (r. 1998.)4. Karlo KERETA, sin Ante i Jadranke r. Šuljak (r. 1998.)5. Ivo MALOČA, sin Mate i Ivane r. Ljubas (r. 1998.)6. Mario POLIĆ, sin Ivana i Pavice r. Ercegovac (r. 1998.)7. Lucija RADIĆ, kći Stipana i Marije r. Kereta (r. 1998.)8. Lovre-Nikola SLAVIĆ, sin Ante i Anite r. Tomić (r. 1998.)

iz života župe

PRVOPRIČESNICIKijevo, 11. svibnja 2008.

PROSLAVA BLAGDANA GOSPE KARMELSKE (SRIJEDA, 16. SRPNJA 2008.)

Svečana procesija sa kipom Gospe Karmelske i crkvenim barjacima kojeg će nositi muškarci u narodnim nošnjama započinje u 10,30 sati.

Misno slavlje, nakon procesije oko groblja i crkve, predvodit će don Josip Blažević, župnik Posuških Vinjana, svećenik Mostarske biskupije (BiH).

U koncelebraciji će sudjelovati kijevski fratri i bivši župnik Kijeva fra Luka Delić.

Nakon misnog slavlja kratko će predstaviti knjigu KIJEVSKI RATNI LJETOPIS 1991. – 1995.,bivši župnik fra Luka Delić. Knjigu je za tisak priredio župnik fra Tomislav Brekalo.

Sv. ILIJA -na DINARI

Dana 19.07.2008 ( Subota ) u 10:30h već tradicionalno, održati će se sv. Misa u crkvici Sv. Ilije na predjelu «Podovi» na Dinari.

Misa je u subotu, jer Sv. Ilija pada u nedjelju kada naš Župnik ima sv. Misu i druge obaveze u župi. Naši gosti bit će jedan di-plar i jedan guslar, a cijelo to hodoćašće snimati će naš poz-nati alpinist Stipe Božić za neke od svojih emisija.

Jedna grupa stalnih hodočasnika sigurno će krenuti dan ili dva ranije, pa ako ima-te volju i ljubav prema prirodi i svježem zraku pridružite nam se.

Ponesite hranu i dosta tekućine i uz planinarsku opremu DOBRO NAM DOŠLI !!

Informacije na broj Tel. 022 681-015

Mob. 091 521-5285

Marko GojevićPovodom obilježavanja obljetnice Stipine smrti, organiziran je posjet mjestu Paljuv u suradnji s roditeljima, rodbinom i prijateljima. Prošlo je već 14 godina od tragične pogibije Hrva-tskog viteza Stipe Elkaza.

Stipe, neka ti je laka hrvatska gruda za koju si život dao.

Sjećanje na Hrvatskog viteza Stipu Elkaza

14 GODINA XV, BROJ 36

kultura

Kao što je bilo i najavljeno šesti po redu Kijevski književni susreti donijeli su novosti u svom sadržaju kako literarnom, tako i zabavnom. Bili su pravi dragulj u nizu kulturnih događanja u našoj domovini Hrva-tskoj. Posvećeni velikom hrvatskom književniku i političaru Vladi Goto-vcu, bili su razlog dolaska u Kijevo istaknutih znanstvenika i političara, suvremenika i suradnika Vlade Go-tovca.

Međunarodni stručni i znanstve-ni skup koji je održan nadmašio je sve dosadašnje skupove u Kijevu. U Zborniku radova i pjesama stručne i znanstvene radove objavljuju: prof. dr. sc. Cvjetko Milanja (Filozofski fakultet, Zagreb), prof. dr. sc. Ivo Ba-nac (University Yale, SAD), prof. dr. sc. Fra Luka Markešić (Franjevačka teologija, Sarajevo, BiH), prof. dr. sc. Jože Lipnik (Pedagoška fakulteta, Ma-ribor, Slovenija), prof. dr. sc. Zvonko

Kovač (Filozofski fakultet, Zagreb), doc. dr. sc. Ivan Bošković (Filozofski fakultet, Split), prof. dr. sc. Vlado Pandžić (Filozofski fakultet, Zagreb),

prof. dr. sc. Ivan Markešić (Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb), prof. dr. sc. Marinko Pejić (Pedagoška akademija, Sarajevo, BiH), prof. dr. sc. Boris Škvorc (Mac-quarie Uiniversity. Sydney, Austra-

lija), dr. sc. Jadranka Nemeth – Jajić (Filozoski fakultet, Split), doc. dr. sc. Dean Slavić (Filozofski fakultet, Za-greb), dr. sc. Miljenko Buljac (Gim-

nazija, Sinj), dr. sc. Goran Novaković (Prehrambeno – tehnološka škola, Zagreb), Ivan Majić (Filozofski fakul-tet, Zagreb), Ante Nadomir Tadić Šutra (Dom hrvatske vojske, Knin) i Mladen Vuković (HR Radio Split)

Pjesnici, sudionici ovogodišnjih Kijevskih književnih susreta, potvrđuju da se i u ovom dijelu pro-grama pokazuje sva raznolikost su-vremene hrvatske pjesničke scene: Mile Stojić, višestruko nagrađivani hrvatski pjesnik koji nerijetko pro-blematizira odnos povijesti i jezika; Krešimir Bagić, pjesnik, esejist, teoretičar – stilist; Stjepan Blažetin, dolazi nam iz Mađarske, pjesnik, antologičar i prevoditelj; Krešimir Mićanović, pjesnik i pripovjedač, profesor na Filozofskom fakultetu, suautor novog Hrvatskog pravopisa; Ankica Svirač, pjesnikinja postojano-sti i zavičajnosti; Ante Nadomir Tadić Šutra, pjesnik domoljubnog zanosa i arhaično – žive igrivosti; Mario Bilić, naizgled zaokruženu i završenu temu Isusa razvija u novim značenjima i kontekstima; Fabijan Lovrić, pje-snik traženja u nastojanjima da se opiše vječnost; Nikola Šimić Tonin, koji se pita o pjesništvu i snovima,

ŠESTI KIJEVSKI KNJIŽEVNI SUSRETIODRŽANI SU 20. i 21. srpnja 2007.

NOVI SADRŽAJI POTVRDILI ŽIVOTNOST I AKTUALNOSTPiše: Stipan Matoš

Mlada voditeljica Barbara, Šutra i dr. Matoš

Nagrađene učenice Martina Savić i Tea Ljubenković te student Jakov Butković

15GODINA XV, BROJ 36

kultura

pamćenju i djetinjstvu; Ana Tojčić – Jušić, pjesme su joj prostor za igru s djecom i znatiželjnim čitateljem; Miroslav Mićanović, već tradicionalni gost Kijevskih književnih susreta.

Velika i znčajna novost šestih Kije-vskih književnih susreta bio je literar-ni natječaj za najbolji esej Kijevskih književnih susreta pod tematskim okvirom DOM, ZAVIČAJ, PROSTOR. U natječaju je naglašeno da bi esej trebao problematizirati i istraživati teme vezane za dom, zavičaj i pro-stor, propitujući njihove sadržaje, provjeravajući koja su sadašnja i nova značenja vezana za vječnu temu prostora čovjekova življenja i njegova doživljaja onoga što ga okružuje.

Natječaj je bio namijenjen sveko-likoj hrvatskoj populaciji učenika osnovnih i srednjih škola te studena-ta s područja Republike Hrvatske i iz drugih zemalja.

Dobili smo veliki broj eseja pisanih visokim stupnjem pismenosti i lite-rarnosti od kojih je žiri, sastavljen od eminentnih književnih znanstvenika: prof. dr. sc. Krešimir Bagić, prof. Mi-roslav Mićanović i prof. dr. Stipe Gr-gas, odabrao najbolje u sve tri ka-tegorije:

Osnovna škola:1. Martina Savić: ŽIVOT, II.

Osnovna škola Knin, 8. razred, Knin

Srednja škola:1. Tea Ljubenković: GDJE SU

SE IZGUBILE MOJE SLIKE?, Gimna-zija Gaudeamus, 2. razred, Osijek

Fakultet:1. Jakov Butković: PROSTOR

– IGRA PRESTRUKTURIRANJA, Fi-lozofski fakultet Zagreb, apsolvent, Zagreb

Novčane nagrade i knjige bit će vrijedan poticaj njihovu daljnjem pisanju i sudjelovanju u budućnosti

hrvatske kulture.Nakon stručnoznanstvenog skupa,

po običaju otkriveno je spomen popr-sje velikom hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću, kojemu su bili posvećeni prethodni, peti Susreti.

Vrlo zapaženo umjetničko djelo napravio je mladi hrvatski kipar iz

Osijeka Nikola Faller koji je zajedno sa svojom majkom nazočio samom činu otkrivanja poprsja.

U zabavnom dijelu programa vrlo ugodno iznenađenje bio je nastup Kijevskih nevista, pjevačke skupine koju sačinjavaju supruge nas Kije-vljana koje nisu rođene u Kijevu. Vrlo toplo su primljene od nazočna publike, a obećale su da će na se-dmim Susretima nastupiti u većem broju i još pripremljenije za nastup.

Nastupi pjesnika i dalmatinskih klapa na različitim lokacijama u Kije-vu plijenili su pažnju posjetitelja. Po-sebno je bilo lijepo i veselo u Potoku na Barića i Tojčića guvnu. Ivica iz Osijeka, Mate, Jojo i drugi Potočani dali su obol u pripremi ovog događaja pa im zato posebna hvala.

Kazališna predstava “Hercegovci za volanom” na Matoševom guvnu koju su izveli glumci dramskog kazališta “Gavela” iz Zagreba oduševila je nazočne.

I za kraj moram spomenuti još je-dno osvježenje na ovim susretima, a to je nastup mlade voditeljice pro-grama Barbare Ravlić koja je uz poz-natoga pjesnika i voditelja Šutru iz Knina dala lijep doprinos Kijevskim književnim susretima.

Ravnateljica POU Invictus Štefica Matoš predaje nagradu studentu Jakovu Butkoviću

Majka kipara Nikole Fallera pomogla je pri otkrivanju spomen poprsja Tinu Ujeviću


kultura

JURE KAŠTELAN(1919. – 1990.)

Hrvatski pjesnik,esejist, kritičar, dramski pisac. Rođen je u Zakučcu kraj

Omiša. Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu. Nakon povratka iz partiza-na studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Radio je kao novinar, urednik, a najduže kao sveučilišni profesor teorije književosti na Filozo-fskom fakultetu u Zagrebu. U književnosti se javio zbirkom Crveni konj godine 1940. Ondašnje su je vlasti zaplijenile. Prepoznale su u njoj za-branjenu ideološku utemeljenost. Književni kritičari uočili su Kaštelanov nov, moderan izraz. Za života je objelodanio dvadesetak knjiga pjesama, nekoliko književno-kritičkih knjiga i eseja te dvije drame.

Ovogodišnji sedmi po redu Kijevski književni susreti bit će posvećeni upravo Juri Kaštelanu, velikom i priznatom hrvatskom književniku, a posebice pjesniku. U hrvatsko je pjesništvo četrdesetih i pedesetih godina Kaštelan unio originalan pjesnički izraz.

7. KIJEVSKI KNJIŽEVNI SUSRETI posvećeni JURI KAŠTELANUKijevo – 18. i 19. srpnja 2008. g.Organizator: Općina Kijevo i Pučko otvoreno učilište Invictus – Zagreb- Nastupi pjesnika i d. klapa na više lokacija u Kijevu- Stručno znanstveni skup o Juri Kaštelanu- Koncert klape Nostalgija na Matoševom guvnu

Nakon velebne akcije «Oluja» i oslobađanja okupiranih Hrvatskih prostora, očekivao se prvi put u po-vijesti demografski nacionalni pre-porod. Nakon desetljeća iseljavanja, očekivao se val naseljavanja. Nekada se s tih prostora iseljavalo sa sličnim nadanjima, a odlaziti se počelo još od najezde Turaka, otkada je prostor današnje Vojne krajine u fazi stalnog iseljavanja, depopulacije, a u novije vrijeme prirodnog pada i izumiranje stanovništva.

Prirodni pad stanovništva na tom području odraz je uporno intezivnog iseljavanja od Drugog svjetskog rata, a pred sam Domovinski rat otišao je valjda tko god je mogao. Nakon oslobođenja Knina, poznato mi je da

je zaprimljeno preko 7000 zahtjeva za naseljavanje grada Knina i okoli-ce. Motiv tih ljudi su bili posao i stan tj. rješenje osnovnih egzistencijala ili pitanja. Razočaranja su uvijek u životu moguća jednako u Zagrebu kao i u Kninu, Obrovcu, Petrinji ili Benkovcu. Obećane zemlje jedno-stavno nema, pa to u svakodnevici ……

Novooslobođeno područje, samim tim i naše Kijevo je prostor koji se defi nira kao ruralno, nerazvijeno i nenaseljeno područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Kako je taj prostor s vremenom trebao izgledati jasno je u Vladi Re-publike Hrvatske bio defi niran – Ur-banizam ? Industrijalizam ? . Plan je

bio da se naselja neće naglo i naka-radno urbanizirati, nego osmisliti i modernizirati. Obiteljsko gospodar-stvo razvijati će se na poljoprivredi, stočarstvu i šumarstvu, a i oživjet će se postojeći prirodni resursi.

Svaki ozbiljan zahvat razvitka i obnove na oslobođenom području pokriven je zakonskim regulativa-ma, kao što su zakon o područjima od posebnog interesa, zakon o po-vratku prognanika, zakon o obno-vi….Međutim sve ovo na papiru, na djelu je bilo sporo, traljavo, aljkavo i jednostavno rečeno puno godina poslije rata na tim područjima nisu cvale ruže, već «lokalni šerifi ». U tom vremenu ključno pitanje je bilo hoće li se uspjeti uskladiti razvoj

ZAUSTAVIMO IZUMIRANJE KIJEVA


kultura

stanovništva i razvoj gospodarstva? Međutim ubrzo je stigao odgovor. Proces naseljavanja i gospodarskog razvoja nije bio komplementaran i stvorila se PROVALIJA.

Cijeli novooslobođeni prostor nije ni u kakvoj logičnoj funkciji – tako i u Kijevu, pa se opet događa iselja-vanje prema većim centrima, a što je najgore mladi odoše u tuđinu.

Naš agresivni mentalitet i stranačka podobnost nažalost, omogućili su lo-kalnim šerifi ma u cijeloj Hrvatskoj da ono malo što je ostalo od uništenog gospodarkog fonda, usmjere sve gospodarske vrijednosti u svoje

džepove i u džepove podobnih nji-ma.

Međutim što je s Kijevom trinaest godina poslije? Kijevo tapka u mje-stu, nema mladosti, nema novih obi-telji a naši stari pomalo umiru….

Ako se ovako nastavi koliko će ljudi živjeti u Kijevu za 10 godina??

Infrastruktura je u većini sela na zavidnoj razini. Auto-put nas je zaobišao, pa ugostiteljstvo i trgovi-na ne dolazi u obzir. Dali je prostor Kijeva trebalo osmisliti kroz sustav malih farmi i proizvodnje nekih polu-proizvoda, gotovih proizvoda…?

Bilo je ideja da okupljanjem ra-

sparceliziranog zemljišta jedna obi-telj bi mogla oživjeti jedan zaseok? Razgovaralo se o otvorenju nekoliko pogona gdje bi se mladi zaposlili? Odlazak mladih gospoda zaustavlja tržište rada odnosno ponude rada.

Jedino dobro što nam se u Kijevu dogodilo jest da je taj naš prostor je-dna «zelena zona» jer nema klasične industrije kao onečišćivača. Dali je budućnost u eko turizmu….??

Kuda ide Kijevo??

Marko Gojević

Iz Državnog arhiva u Zadru, uz pomoć prijatelja, dobili smo elektronsku snimku Katastarske mape Kijeva. Dak-le, radi se o – po svemu sudeći – prvoj zemljišnoj knjizi Kijeva nakon povlačenja Turaka, odnosno nakon dolaska Austro-ugarske vlasti na naše područje. Mapa sadrži sve toponime u Kijevu gdje postoji vlasništvo na zemljištu od vrhova Kozjaka do pašnjaka na Dinari i uz svaku česticu upisano je ime vlasnika. No današnji naši vlasnički odno-si i tadašnji u mnogočemu se razlikuju. Očito je tijekom vremena, uz kupoprodaju, dolazilo do razmjene između prezimena zbog blizine zemljišta i još koječega.

U prilogu Mape nalazi se Popis glavara (Eleneo analfa-betico); ukupno je 143 upisnika s tim da je jedna stavka Župnikova kuća (Casa Parochiale), jer je i župa imala svoje zemljište. Ostali su popisani po redu i prezime-nima:

Cicvarić (Zizvariz) (3), Polić (Policz) (2), Svirać (Svi-racz) (3), Gašpar (Žunić)(Gaspar) (3), Validžić (Valixicz) (3), Babić (Babicz) (1), Barić (Baricz) (4), Tojčić (Toici-cz) (9), Kovačević (Covacevicz) (4), Bajan (Bajan) (3),

Radić (Radicz ) (7), Milković (Milcovicz) (3), Božić (Bo-xicz) (3), Čavka (Zavca) (7), Vujić (Vuicz) (6), Brajković (Braicovicz) (1), Kereta (Chereta) (3), Teskera (Teschera) (3), Gojević (Goevicz) (5),Slavić (Slavicz) (12), Maloča (Maloza) (3), Ercegovac (Ercegova) (6), Zorić (Zoricz) (3), Elkaz (Elcas) (2), Kurčelan (Curçelan) (4), Ćulum (Chiulum) (1), Ćato (Chiato) (1), Antunović (Antunovi-cz) (1), Jurić (Giuricz) (12), Matekalo (Mattecalo) (2), Matoš (Matos) (1), Gašpar (Bilić-Vranjkov) (Gasper)(7).

Mapa je interesantna kako po sadržaju tako i po liko-vnom izgledu. U njoj imamo sliku zaselaka kakvi su iz-gledali početkom 19. stoljeća, cesta, kao i tlocrt stare crkve iz 1709. godine a koja, zahvaljujući bilješci bisku-pa Cupillija, nedvojbeno potvrđuje da se iduće godine navršava 300-godine župe Kijevo.

Nekoliko slika iz ove mape vjerojatno će vam dočarati u čemu je draž i vrijednost ovog dokumenta.

priredio: I Cicvarić

Katastarske mape Kijeva iz 1835. godine

Boćari Kijeva najugodnije su iznenađenje Prve županijske lige. Kijevljani su nakon odigranih dva-naest kola ostvarili deset pobje-da, jedan remi te samo jedan po-raz, vodeća su momčad lige što je zasigurno malo tko očekivao. Kijevski klub osnovan je 2004. godine, od kada se natječe u Županijskoj ligi. Prošle sezone zauzeli su drugo mjesto, koje im je garantiralo nastup u Regional-noj ligi Zadar-Šibenik. No, zbog reorganizacije sustava natjecanja Kijevljani su dospjeli u novoformi-ranu Prvu županijsku ligu. Većina igrača iz Kijeva igralo je za BK Zrinski iz Knina, ili su pak trenirali na njihovu zjogu dok nije napra-vljen njihov zjog u Kijevu. Tako se prošle sezone u svoje jato vratio Milan Maloča, a ove su pak sezo-ne pristupili Stanko Jurić Grgić i

Željko Gojević. Spomenuti igrači svakako su dali kvalitetu više kije-vskom klubu, a to ostvareni rezul-tati najzornije svjedoče.

Iskreno ni mi nismo bili svjesni svoje kvalitete dok nisu krenula ligaška nadmetanja. Prvotni plan bio je plasman u gornji dio tablice, no kako je prvenstvo sve više od-maklo uvidjeli smo da smo sprem-ni za najviše domete. Eto izuzev startnog poraza od Čiste Velike i remija u Sonkovića, sve ostalo uspješno smo apsolvirali. Dakako da su nam sad apetiti porasli i da realno gledajući imamo najviše izgleda da na kocu budemo prvi. Veći rang u ovom trenutku naša je stvarnost, uvjeren sam da ćemo na kraju prvi presjeći ciljnu vrpcu, i samim tim igrati kvalifikacije za veći rang – pun optimizma ističe

Stanko Jurić Grgić, voditelj kije-vskih boćara.

Postignuti rezultati zaključno sa 12. kolom: Čista Velika – Kije-vo 15:7, Kijevo – Sonković 13:9, Ražine – Kijevo 5:17, Piramatovci – Kijevo 8:14, Kijevo – Mihovil 22:0, Šibenik – Kijevo 9:13, Kije-vo – Vodice 13:9, Zrinski – Kijevo 6:16, Kijevo – INA 16:6, Kijevo – Čista Velika 14:8, Sonković – Kije-vo 11:11, Kijevo – Rašine 21:1.

Poredak: Kijevo 21, Čista Velika 20, Vodice 18, Sonković 14, Zrin-ski, Ina 13, Piramatovci 9, Šibenik 6, Mihovil 4, Ražine 2.

tekst i slika Ante Livaja

BOĆANJE – KIJEVLJANI PRVI FAVORITI LIGE

Pobjednički barjak vije se u Kijevu


sport


sport

Naše planinarsko društvo hva-la Bogu živi već jedanaest godina. Svake godine nešto novo napravi-smo, pa smo tako i ove godine nešto napravili.

Kod pl. Kuće «Glavaš» u zaseoku Glavaš doveli smo struju, napravili smo novi bunar u koji stane 10 m3 vode, a oko starog hrasta kod pl. Kuće ozidali smo zid i nasuli zem-lju…

Kada nam na godišnji odmor oko Sv. Ilije dođu naši najaktivniji članovi u planu je da očistimo i napravimo

česmu na gornjem bunaru ( crni bunar ) koji se nalazi na pl. stazi ka vrhu Dinare, kao i markaciju još jed-ne staze. Na žalost imamo puno pro-blema i prozivam Vas iz pl. Saveza Hrvatske za problem sa stazom Kije-vo – Kijevski Bat. Pola staze se nala-zi opasano sa žicom, pa su planinari osuđeni lutati kako bi došči do vrha Bata. Drago mi je da sam ovih dana našao zajedničko rješenje sa vlasni-cima «jelena lopatara» na Kozjaku i nadam se da ćemo problem riješiti na obostrano zadovoljstvo.

Kao i svake godine i ove je povo-dom Dan domovinske zahvalnosti 02.08.2008 ( subota ) 11. uspon na najviši vrh Hrvatske – Dinaru. Orga-nizira ga naše društvo zajedno sa Hr-vatskim planinarskim savezom. Neka ovo bude poziv svim zaljubljenicima planina, prirode i naše lijepe Dinare.

Planinarski pozdrav !

Marko Gojević

HPD «SINJAL 1831» KIJEVO

Malonogometaši Kijeva ostvarili su najslabiji rezultat od kada se natječu u Prvoj HMNL. Kninjani su uz skor od osam pobjeda, dva remija i čak 12 poraza, na koncu zauzeli osmo mjesto. Prethodne dvije sezone kninski klub je u oba navrata zauzeo šesto mjesto. Premda Kninjani nisu ostvarili očekivane rezultate, što je očigledno, ipak, osnovna zadaća ostanak u Prvoj ligi, je ispunjena.

U doigravanju za prvaka Kninja-ni su igrali i izgubili obje utakmice od sastava Gospića, što je bilo za očekivati. Premda su ih u prvenstvu jednom pobijedili, a jednom dobra-no namučili. Šareni rezultati u prvom dijelu prvenstva, dva poraza na svom parketu od Vrgorca i Mejaša, dovelo je do smjene trenera. Na mjesto Ro-bertina Jelovčića instaliran je Danijel Rimac.

Situacija je bila izuzetno složena, i teško je bilo napraviti velike pomake, momčad se navikla na Tina i njegove metode rada, ipak je on bio u klubu 3,5 godine. No, igrači su shvatili da bez rada i zalaganja nećemo puno napraviti. Moram priznati da su se

dobro trznuli, i da smo ključne utak-mice protiv Torcide u Splitu i Gospića u Kninu uspješno apsolvirali i na taj način trasirali put opstanku – ustvr-dio je Danijel Rimac, te dodao.

Nikako ne mogu prežaliti utakmicu protiv Brodosplita Inženjeringa, gdje smo ih nadigrali ali opet smo osta-li “kratkih rukava”. Imali smo ekipu spoj mladosti i iskustva, to nismo adekvatno iskoristili. Općenito bi rea-girali kao “mali klub”, protiv velikih bi se napalili, a protiv mali odigrali u manjoj brzini što bi nas u pravi-li koštalo. Ja ipak vjerujem da bi uz male igračke rošade u narednoj se-zoni trebali biti daleko bolji, zaključio je Rimac.

Premda nam nitko nije htio potvr-diti, ali ni demantirati Kninjani bi rado vidjeli u svojim redovima Niko-lu Tomičića, Duju Bajruševića, Da-nijela Radolfi ja i Denisa Mijatovića. Kada bi došla dvojica od spomenu-te četvorke, Kninjani bi zasigurno zasjeli u gornji dio ljestvice.

Osvježenja su neophodna

Defi nitivno nismo zadovoljni učinkom naše momčadi, jer držim da smo po kvaliteti igračkog kadra tre-bali biti među prvih pet. Očito je da je ekipa bila nespremna i ne uigrana, znam da je bilo olakotnih okolnosti, ali ipak smo očekivali daleko bolje rezultate. Crtu smo podvukli, misli-ma smo u drugoj sezoni, bit će po-dosta igračkih promjena, a i za tre-nera smo “raspisali natječaj”. Naime, Danijel Rimac neće biti više prvi tre-ner, on to jednostavno ne može pra-titi zbog radnih obaveza. Što se tiče igrača Kninjani ostaju to je sigurno, sa Šibenčanima ćemo razgovarati, rado bi zadržali i vratara Blagajića, za ostale novosti moramo pričekati kraj sezone – kratak ali rezolutan bio je Stanko Gojević, direktor knin-skog kluba, te dodao. Želim zahvaliti našim vjernim navijačima koji su nas pratili tijekom cijele sezone. Ostali smo im dužni, ali ćemo to u nared-noj sezoni sve nadoknaditi, zaključio je Gojević.



sport

MALI NOGOMET – KIJEVO OSTVARILO GLAVNI CILJ

Prva liga jesu ali zadovoljni nisu


sport

Cijela protekla sezona NK Zrin-skog, dobri ili pak loši rezultati, pali su u sjenu iznenadne smrti Ante Maloče, predsjednika kluba. Maloča je nema dvojbe bio zaštitni znak kluba, njegova impulzivna reakcija često je bila dodatni motiv igrača, koji su ostavljali na terenu i posljednji atom snage. Jedno je sigurno, ništa više neće biti kao što je bilo, Ante Maloča je jedno-stavno nenadomjestiv.

No koga nema bez njega se može i mora, život ide dalje, igrači su završnicu prvenstva odigrali kako kažu za svoga predsjednika, premda je atmosfera bila više nego komorna. Na kraju su zauzeli vrlo dobro treće mjesto, sa bodom manje od drugoplasirane Mladosti iz Tribunja.

Teško mi je bilo što reći o mi-nuloj sezoni, najradije bih je za-boravio. Izgubili smo svoga idola, učitelja a iznad svega čovika ipo. On je bio naša vodilja u pobjedi i porazu, tuzi i veselju. Razmišljali smo da istupimo iz lige, ali opet

s druge strane znamo da bi nam zamjerio naš Zele – suznih očiju pričao je Siniša Martinčević, tajnik kluba te dodao.

Rezultati su doista pali u drugi plan, cijela sezona bila je puna popratnih problema. Puno igrača bilo je povrijeđenih, zna se da ne-mamo svoje igralište i onda ste ovisni o svemu i svačemu. Ipak

držim da smo na kraju smogli sna-ge i na vrlo korektan način odradili sve utakmice, te na koncu ostva-rili sasvim zadovoljavajući rezul-tatu ovoj našoj ne baš kvalitet-noj Županijskoj ligi – zaključio je Martinčević.


NOGOMET – ZRINSKI ZAUZEO TREĆE MJESTO

Sezona u sjeni preminulog Ante Maloče

Minutom šutnje igrači Zrinskog odali su počast svom Predsjedniku uoči utakmice s Mihovilom

ANTE MALOČA (1957. – 2008.) Tužna vijest stigla je iz Kije-

va, koja je, nema dvojbe, pogo-dila sve prijatelje nogometa u Šibensko-kninskoj županiji, a i šire. Naime, iznenada je premi-nuo Ante Maloča, predsjednik NK

Zrinski iz Kijeva. Otišao je sportski fanatik, a da nikom nije uspio reći zbogom. Smrt ga je zadesila u njegovoj vikendici podno Dinare, koju je toliko volio i kovao planove o svojoj budućnosti. Tužna vijest koja se poput vjetra s planine širila Zvonimirovim gradom, Dal-macijom i cijelom Lijepom našom, nikog nije ostavila ravnodušnog. Otišao je kako mnogi kažu “duša od čovika”, vrijedni sportski dje-latnik, prijatelj “vatrenih” a napose Davora Šukera i Zorana Vujčića, koji su često navraćali na njegovo imanje. Maloča je svojedobno bio predsjednik NK Dubrava, kojeg je od anonimnog kluba doveo u prvu ligu. Dragovoljac je Domovinskog

rata, nadasve poznati poduzetnik u metropoli. Nakon Oluje vratio se u svoje Kijevo, gdje se posve-tio stočarstvu i dakako nogometu. Jedan je od nekoliko njih koji su pokrenuli NK Zrinski, pa se mno-gi s pravom pitaju što će biti s tim klubom ? Jednom riječju bio je “alfa i omega” kijevskog klu-ba, “katica” za sve, direktor, taj-nik, trener, a smrt ga je zadesila u ulozi predsjednika. Svoj san o igralištu u Kijevu, na njegovu žalost i svih njegovih vjernih prija-telja nije doživio. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Miroševac.

Ante Livaja

Iznenada preminuo predsjednik NK Zrinski Kijevo

Građevinski obrt “BAJAN”

VL. Ivan BajanPripremni i završni radovi u građevinarstvuProizvodnja betonskih elemenata Rad bagerom (iskopi i odvoz materijala)Ugradnja vodovodnih instalacija HR-22310 KIJEVO Tel: 022 681079 Mob: 091 5124491 Email: [email protected] 2222 GODINA XVI, BROJ 37

sjećanja

UE

M

Na dan 26.kolovoza prisjećamo se najtežih trenutaka u povijesti Kijeva kada je izvršen napad velikosrpskog agresora na naše mjesto u kojem je život položio na braniku Domovine Kijevski vitez Frane Jurić-Arambašić.

Obilježavajući obljetnicu smrti našeg Viteza, mnogobrojna rodbina i prija-telji, te čelnici Općine Kijevo položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježje.

Neka mu je laka Hrvatska gruda za koju je život

PRISJEĆANJE NA POGINULOG VITEZA FRANU JURIĆ-ARAMBAŠIĆ

UPORABNA DOZVOLA I ETAŽNI ELABORAT

MAKSIMIR - BORONGAJ, J.KAŠTELANA 17, ZAGREB

UZ OKRETIŠTE TRAMVAJA - NEPOSREDNO U BLIZINI

EKONOMSKOG FAKULTETA I STUDENTSKOG KAMPUSA

USELJIVO ODMAHENERGETSKI STANOVI VRHUNSKE SVJETSKE KVALITETE

MOGUÆNOST KUPNJE KREDITOM BANKE

WWW.RAZVOJ-GRADNJA.HR

DIREKTNA PRODAJA 099 333 0003URED PRODAJE - U STAMBENOJ ZGRADI J.KAŠTELANA 17a

OPREMA LIFT (BEŠUMNI) IZ GARAŽE DO STANA

CEN.GRIJANJE WIESSMANN VITOPEN 24 kWKLIMA TOSHIBA GR. I HL. | PARKET MAHAGONI

STOLARIJA-UNUTARNJA | VRATA JAVOR(FURNIR, HORIZ. GODOVI, VISOKOSJAJNI LAK)

PLOÈICE 1. KLASA, ŠPANJOLSKE (VIVAS)SANITARIJE UGRADBENI VODOKOTLIÆ (GEBERIT),

SLAVINE, TUŠEVI, KADE

(HANSGROHE) | VIDEOPORTAFONI | PROTUPROVA-

MULTILOCK (KOLNOA) - BOJA TREŠNJEGARAŽE VRLO LAGAN PRISTUP, SVJETLOPRIKLJUÈCI SATELITSKA, K ABELSKA

TELEFON STOLARIJA-VANJSKA

TERMO) ROLETAMA, IZO-STAKLO 24 mm (6+14+4)

STUBIŠTA EKSKLUZIVNI INDIJSKI MRAMOR

(U SVAKOJ|

(600x90x19 mm, 3x VISOKOSJAJNI LAK)

GRAVENA (ITALIJA) |

LNA VRATA |

PROSTORIJI)THYSSEN 6-KOMORNA, PVC SA ALU (PUNJENIM,

SA LOVIE PREMAZOM

|

Tel:+38522681600 ; Fax: +38522681601 ; Email: [email protected]

SPORT-KIJEVO d.o.o.

godina xvi broj 37 srpanj 2008. u r u Č e n o …tao kakvu nam novu knjigu pripre-ma, rekao je da...

Documents