Godište XV.Broj 3

Studeni 2014.Cijena 2,5 KM

Miljenka Koštro

Broj 3, Studeni 2014., Godište XV., Glavni urednik: Krešimir Šego;Likovno rješenje Cvitka: Duje Šilović; Lektorica: Nives Jurišić; Ilustrator: Ante Ivanković; Stalni suradnici: Sanja Babić-Ðulvat, Šimo Ešić, Jagoda Iličić, Željko Ivanković, Radica Jovanović, Sonja Jurić, Ljubo Leko, Iva Nuić, Milica Pehar, Miljenko Stojić, Mira Šubašić, Željko Vasilj, Vedrana

Vidović, Božena Volić i Lidija Glavaš; Ljubica Balog, Zvonimir Balog, Luko Paljetak i Božidar Prosenjak (Hrvatska);Nakladnici: UG Cvit Međugorje i Matica hrvatska Čitluk; Realizacija i distribucija: Naklada M Design; Za nakladnike: Krešimir Šego i Andrija Stojić;

Grafička priprema: Zvonimir Petrović; Tisak: Suton d.o.o.Rukopise i dopise šaljite uredništvu lista CVITAK, p.p. 50, 88266 Međugorje, BiH, tel.: 036/651-154, faks: 036/650-630, E-mail: cvitak@tel.net.ba

Prispjele materijale ne vraćamo. List izlazi svakog mjeseca u školskoj godini. Cijena jednog primjerka je 2,5 KM.Polugodišnja pretplata je 12,5, a godišnja 25 KM. IB 4227108260008, PDV 227108260008.

Žiro-račun: 3381202200115115 UniCredit Bank i 3060220000008689 HYPO-ALPE-ADRIA BANK. List Cvitak je oslobođen plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa br.

02-15-38-67/00.

Dvije cipele, sestre blizanke, desna i lijeva, razgovaraju o svom životu. Nekad su bile lijepe i nove i vjerno služile svom gospodaru, iako on često nije bio zadovoljan njima. Gazile su po lijepim tepisima, boravile na jahtama, u luksuznim hotelima, vozile se luksuznim autima...

- Služile smo nogama bogatog čovjeka - desna će.- Uvijek nam je nešto prigovarao - dodaje lijeva.Jednog dana cipele je odložio kod kante za smeće. Čudile su se one što to čini

kad su još cijele i dobre.- Ja nisam smeće - ljuti se lijeva. - Nisam ni ja - složi se desna.Kiša je padala. Naišao je siromah koji je na nogama imao šuplje i poderane cipele.

Primijetio je ove dvije. Prišao bliže. Uzeo ih u ruku i dobro pogledao sa svih strana. Dobre! Sam za sebe reče i stavi ih u vrećicu. Odnio ih je kući. Sutra je opet padala

kiša, ali ovaj čovjek je imao suhe noge. Svaku večer kada bi izuo cipele, očistio bi ih i lijepo složio.

- Puno putujemo. Život nam je postao zanimljiv - glasna je lijeva.- Ovaj nam ništa ne prigovara - veli desna.- I češće mijenja čarape nego onaj prije - primijetila je lijeva.

- Ovaj uvijek ponavlja - dobre su - radosno će desna.Od sreće su zapjevale: - Opet smo žive, nekome dobre i lijepe, putovati nismo

stale, ove dvije skromne noge novi život su nam dale.Kako malo je dovoljno za sreću?!

Ante Ivanković

3

4

Luko Paljetak

Rijeka je tome gradu duša.Boja je njenazelena zelena.Čas mirno teče, čas se pjenušavijugadugaod jedne pa do druge stranepa za trenutak pod mostom stane,pogleda gore u kamen sivipa mu se divii ponosi se veoma njimejer on je gradu dao ime.

Kada proljeće stane beharati čuda svoja najljepša stvarana obje njene obale počne,kada se cijelo nebo zaplavi,sazrele trešnje, crvene, sočnena uši kao djevojke ona umjesto naušnica stavii teče dalje i romorii zvonipoput kristalnoga zvona.S radošću gleda kako lasteslijećui slijećui na zvonike i na stareminarete i zjene njenešire se i od sreće zaropa buja, rastei k moru teče puna čaraNeretva divna – rijeka Mostara.

Zvonimir Balog

- Tatice, je li braco već čovjek?- Još je dijete.- A kad će biti čovjek?- Kad mu narastu brkovi.- To onda znači da ja neću biti nikad čovjek?- Zašto?- Pa kad djevojčicama ne rastu brkovi.- Nisu brkovi najvažniji.- Onda bi i kukuruz bio čovjek kad ima brkove. Tatice, hoću li ja biti čovjek

kad mi narastu brkovi pod pazuhom?- Već sam ti rekao da zapravo brkovi nisu važni.- Sad znam: kad budem teška sedamdeset kilograma, postat ću čovjek!- Ne cijene se ljudi po tome koliko imaju kilograma.- Je li tako, tata, kad bi kilogrami bili važni, onda bi i slon

bio već deset puta čovjek?- Nema slon vremena biti čovjek.- Ozbiljno te sad pitam: kada dijete

postane čovjek? Hoće li braco biti čo-vjek kad mu bude dvadeset godina?

- Rekao sam da se to ne mjeri kilogramima niti godinama. Netko nikada ne postane čovjekom.

- Srdiš me, tatice. Reci, kad onda dijete postane čovjekom?

- Jedno postane čovjek kad osjeti potrebu da otiđe na liva-du i razgovara s travama. Drugo kad se samo sjeti da opere majci suđe.

- Treće kad počinje razmišljati o životu, kad mu bude žao ptice u kavezu i pusti je na slobodu...

- Tatice! Onda sam ja čovjekica i pol.

- Kako to sad odjednom?- Tako: pustila sam susjedove kana-

rince iz kaveza u dvorištu.

6

Jagoda Iličić

Živio je u jednoj dalekoj zemlji jedan dječak.U toj su zemlji škole bile lijepe, učiteljice dobre a vrijeme uvijek

sunčano.Taj je dječak imao mamu koja je mnogo voljela pisati njegove zadaće.Učiteljica je pisala opomene: Molim Vas neka

Vaše dijete piše zadaću samo, ali se mama nije obazirala na to.

Učiteljica nije imala izbora. Morala je i mamu upisati u dnevnik trećeg razreda.

Svakog dana mama bi dočekivala svog sina iz škole nježnim zagrljajem i riječima:

- Što danas trebamo učiti, pile mamino? Je li učiteljica opet zadala mnogo zadataka iz matematike? Prošlog utorka sam se baš namučila dok sam sve riješila.

- Gladan sam - povikao bi sinčić umjesto od-govora, ostavljajući svoju školsku torbu nasred hodnika.

- Pripremila sam palačinke - cvrkutala je mama i sklanjala torbu.

I tako svakog dana. Nakon što bi pri-premila ručak, pospremila kuću, opeglala veš i tko zna što još, mama bi počela cr-tati, računati, pjevati.

Kada bi zadaća bila gotova, mama bi spakirala sinovljevu đačku torbu. Onda bi pospremila i njegovu sobu, složila igračke i na kraju dana, kada bi svi poslovi bili gotovi, u samu ponoć išla na spavanje. Zato je, pone-kad, bila veoma umorna.

- Barcelona je opet pobijedila Real - oduševlje-no bi govorio tata kada bi njih dvoje navečer ostajali sami ali je mama već spavala i to sjedeći.

- Volio bih kupus za ručak - molio je tata ponekad, ali mama nije htjela ni čuti za to jer njezin sin nije volio kupus pa se zato u

7

njihovoj kući nikad nije ni kuhao. I ne samo kupus! Na popisu neželjenih bio je i jadni grašak, zelena salata, špinat i sve sezonsko povrće.

Tata je svaki dan morao jesti pite, palačinke, pomfrit i uzdisati. Utakmice je morao gledati bez tona jer je sin u to vrijeme igrao igrice

na računalu.Ali, jednoga dana, u školu se doselila djevojčica s najljepšim šiškama na svijetu. Učiteljica joj je

dodijelila mjesto odmah pored mamina sina.Kada se sin vratio kući, objavio je s vrata:Mama, ja se ženim!

Mama se zamalo onesvijestila. Zamislila je kako će sada morati pisati dvije zadaće, sklanja-

ti dvije školske torbe, slikati po dva rada iz likov-nog... sve joj se zacrnilo pred očima.

Slušaj mladoženja - rekao je tata koji je u tom času stigao s posla - od danas u ovoj kući važe nova pravila. Idemo nas dvojica na jednu duuuugu

šetnju a mama neka malo odmori.Što je tata rekao svom sinu, ne zna se.

Ali, od tog je dana sam pisao svoju zadaću, sam pospremao svoju sobu, čak je i sam ve-zao vezice, češljao kosu i pripremao užinu.

Djevojčica s najljepšim šiškama na svijetu osmjehivala se najslađim osmijehom dok je

učiteljica upisivala petice u njegovu bilježnicu.Na odmoru su dijelili užinu a poslije škole

išli zajedno u gradsku knjižnicu.Mamu su ispisali iz trećeg razreda. Više

nije pisala sinovljeve zadaće nego šetala s ta-tom i pravila mu društvo dok je gledao utakmice

jer je njihov sin u svojoj sobi čitao knjige.I živjeli su sretno i veselo u svojoj zemlji.

Onda je njihov sin dobio sestru a tata se, u propisno vrijeme, upisao u prvi razred zajedno s njom.

Ali, tu priču ispričajte sami.

8

Šimo Ešić

Ilust

racij

a: K

risti

na K

rhin

10

Stanislav Femenić

Pozvao sam k sebi osam, ali osam ne zna tko sam. Dozvao sam zatim sedam, sedam reče - ništa ne dam!

Tražio sam šest i pet, pretražio čitav svijet - sakrio ga suncokret.

Ne pronađoh šest i pet nego mali, plavi cvijet. Tom je cvijetu lijepo ime - ne zaboravi me!

Sonja Jurić

Nosorog Tišo je bio građevinar. Po cijele dane je zidao kuće, zgrade, prodajne centre i škole. I sve je obavljao kako treba. Obožavao je svoj posao. Kad je prvi put izašao na gradilište bez kacige, pala mu je cigla na glavu i slomila rog. „Strašno!“ pomislio je Tišo. „Kakav sam ja nosorog bez roga?“ Nije znao kako riješiti taj problem, te je ljepilom prilijepio plastični rog. Zamislite, nitko od radnika na gradilištu ništa nije primijetio i naš Tišo je bio pre-sretan. Ali taj dan je počela padati kiša, pa se Tišin rog odlijepio. To je izazvalo masovno smijanje ostalih nosoroga građevinara, pa je Tišo propao u zemlju od srama.

Poželio je da ga nema. I više nije volio svoj posao ni radne ko-lege. Niti bilo kakve građevinske radove. I baš u tom trenutku se dogodio zemljotres, te su se preostale cigle srušile na nosoroge

građevinare. Zamislite, svima su bili polomljeni rogovi, te je ova neobična skupina od dvadeset nosoroga mora-la naručiti plastične rogove koji su sličili na prave. Pošilj-

ka je poslana preko Inter-neta, a stigla brzom DHL poštom. Kad su svi noso-rozi namjestili nove pla-

stične rogove, nastavili su sa izvođenjem građevin-

skih radova. A našem Tiši je laknulo jer mu se više nisu smijali ni rugali. A s vremenom mu se počeo i sviđati njegov plastični rog.

Ilija Nikić

13

Božena Volić

LIST: Djevojčice, djevojčiceee…DJEVOJČICA: Netko me zove!? LIST: Tako je, ja te zovem.DJEVOJČICA: A tko si? LIST: Brezin list.DJEVOJČICA: List ne može govoriti.LIST: Svaki list govori, ali je malo onih koji ih čuju.DJEVOJČICA: List si, a gdje si?LIST: Evo me ovdje gore na grani.DJEVOJČICA: Sad te vidim. Baš si lijep!LIST: Tužan sam i teško bolestan.DJEVOJČICA: Otkud to? Čvrsto stojiš na grani, ni vjetar ti ništa ne može.LIST: Usamljen sam. Svaka minuta života duga mi je kao vječnost.DJEVOJČICA: Baš mi te žao.LIST: Moja braća leže ispod stabla jedan uz drugog spokojni, mirni, sneni.DJEVOJČICA: Upravo tako, dobro si to uočio. LIST: Želiš li mi pomoći?DJEVOJČICA: O čemu se radi?LIST: Dohvati granu na kojoj sam, otkini me s nje i stavi među braću.

DJEVOJČICA: Evo odmah ću. Otrgnula sam te i stavljam te uz braću na tlo.LIST: Hvala ti, djevojčice.DJEVOJČICA: Kako se sad osjećaš?LIST: Sretan sam jer sam s braćom.DJEVOJČICA: Lijepo je što voliš braću, što želiš biti s njima.LIST: Ponekad su mi znali biti dosadni i želio sam pobjeći od njih.DJEVOJČICA: Zato si i ostao sam.LIST: Tada sam spoznao tugu samoće.DJEVOJČICA: Razumijem te, listiću.LIST: Ništa na svijetu ne može se usporediti sa srećom što imam braću.

DJEVOJČICA: Prava sreća je imati obitelj.LIST: To je istina.DJEVOJČICA: Ponosim se što sam ti pomogla.LIST: Umoran sam, spava mi se.DJEVOJČICA: Ugodan san ti želim.LIST: Djevojčice, doviđenja do proljeća.DJEVOJČICA: A gdje ću te naći na proljeće?LIST: Biti ću na grani među svojom braćom. Listićima ćemo šuškati i pozdravljati te.DJEVOJČICA: Doviđenja do proljeća.

14

Fabijan Lovrić

Jedna puškajedna njuška:u mislimalovac zborikad ugledadivlju svinjukako revnozemlju rovi.Sočan biftekod nje bit će,oko njegahrpa zelja,dobar lovacmalo trebaod zemaljskih,sitnih želja.

Kad je kućidohodio,s ruba šumeženu zove:Vatru loži,evo stižem,samo budidobre volje.

Kad ga ženaugledalaobruši sekišom riječi:Zašto nisipticu neku,pticama se

trbuh liječi,zašto ribu,sad ih imadok potokne skrije zima.

Ne reče joj,dobri lovac,ništana te njeneriječi žuči.Krene u lovna pastrve,novi pristupda nauči.Ulovio dobar ručak.Ali ženaopet zbori:Zašto nisinešto drugo?Tko će ribuda rastvori,a i kostiriblje mogudosta bolnoda ubodu?

Odlučio,lovac dobar,bobičavovoće brati.Nabrao jeraznovrsno.

Al' kad htjedeženi dati,ona počenebo zvati:Spasite mevi nebesaovog mužašto se brine.Sve pogrešnouvijek radi.Kad bi bilou šumama,s drvećada novac skinei sama dakupit moguono što misrce boli,onda bih mupokazala,kako sretnažena voli.

Tina Mihaljević

VRIJEDNI MRAVI

VRIJEDNO NOSE MRVICE, MA SVE ŠTO SE NAĐE,DA IH ZIMA NESPREMNE I GLADNE NE SNAĐE.

Reljef je u Bosni i Hercegovini različit i po izgledu i po nastanku – starosti. Izuzev nešto ravnica u Posavini, uz veće rijeke i u kraškim poljima uglavnom je brdsko-planinsko zemljište. Zemljište je osnova poljoprivredne proizvodnje, a time i opstanka ljudskog roda. Pred-stavlja izvanredno značajno prirodno dobro koje se stvara i obnavlja vrlo sporo. To je OPĆE dobro. Danas se nemilosrdno uništava, de-gradira kao osnovni dio ekosustava i podloga za život ljudi, biljaka i životinja (proizvodnja hrane). Ako takvo zemljište ne zaštitimo, štetne posljedice mogu biti nemjerljive.Najveće štete zemljištu nanose zagađivanja tla i zraka, salinizacija, prekomjerna i neplanska urbanizacija i poplave, te erozija tla.EROZIJA je proces razaranja i odnošenja, uglavnom površinskog plodnog tla uslijed kiša, topljenja snjegova i lednika, zbog jakih vje-trova, te zemljotresa koji dovode do odrona stijena i pomicanja zemljišta. Proces erozije zemljišta ubrzava i uvećava sam čovjek nebrigom, neplanskom gradnjom i sječom šuma. Čovjek je taj koji može ublažiti i spriječiti eroziju i to: održavanjem postojećeg ve-getacijskog pokrivača, sadnjom drveća, privremenim nekorištenjem zemljišta za ispašu, građenjem brana i parcijalnih brana, te zaštitom šuma od požara.

15

Radica Jovanović

16

Nikola Lesko

Mjesec studeni, dolaze nam hladniji dani i treba nam više novca za odjeću.Ovaj put ću vas upoznati s novčanicom od 10 KM.

Svaka novčanica ima vodeni znak.Nova serija novčanice od 10 KM ima višetonski vodeni znak s motivom skulptura sa svjetiljkama na glavnom ulazu u zgradu Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sarajevu.Ispod motiva skulpture svaki apoen KM ima poseban svijetli vodeni znak – oznaku nominalne vrijednosti. Vodeni znak se vidi pod propusnim svjetlom, odnosno kada se novčanica drži prema svjetlu.Svaka novčanica ima zaštitnu nit s tekstom.Nova serija KM novčanica ima zaštitnu nit, koja je potpuno ugrađena u papir i unutar nje se vidi tekst različit za svaki apoen: 10 KM, 20 KM, 50 KM, i 100 KM.Tekst ima „efekt ogledala“ - pod propusnim svjetlom se može čitati i s lica i s naličja.Za ovaj put toliko, u sljedećem tekstu ću vas upoznati s novim apoenima i ostalim detaljima novčanica a do tada - trošite i uživajte!

Lice novčanice130 X 65 mm izdana 22. lipnja 1998. Dodatno izdanje: 208., 2012.Boja: Narančasta i svijetlo sivaMotiv: Mehmedalija Mak Dizdar, pisac

Naličje novčaniceMotiv: Stećak, Radimlja

Radica Jovanović

DOPUNI REČENICE NAUČENIM SLOVOM PA IH PROČITAJ.K _ EŠIMI _ _ ONI S PE _ AJIMA.U V _ TU _ ASTU PAP _ IKA I _ AŠTIKA.

PROČITAJ NAPISANE RIJEČI, A ZATIM CRVENOM BOJOM PODVUCI NOVO SLOVO.RIS, ROKO, REP, RUPA, RUDNIK, REPA, RUŽMARIN, MIRO, PASTIR, KRAVA, VJETAR, MAGARAC, NASAMARITI, MORNAR, TRN, MORE, PETAR, NERETVA, ORMAR, NEMIRAN...

TKO SMO MI?

R - JA SAM , r - JA SAM , R - JA SAM , r - JA SAM .

KAO R _ _ _.

RIJEŠI REBUSE.

RIJEŠI ZAGONETKE.SVE POTOKE U SE PRIMAPA VESELO IDE S NJIMAKOD JEZERA ILI MORAI ONA SE SMIRIT MORA. _ _ _ _ _ _

ČIM PRITEGNEŠMENE JAČEVEĆ TI BOLJESTOJE HLAČE._ _ _ _ _

18

Znadete li onaj vic kada su slon i miš bili na kupanju. Kao, kaže slon mišu - izi-đi iz bazena da vidim jesi li obukao moje kupaće gaće. Sad ćemo naučiti crtati slona, a u nekom od idućih brojeva i miša.

Napiši kratku pjesmu u akrostihu o slonu:

S

L

O

N

BIO JEDNOM JEDAN SLON...

ZADATAK 2.

Ovdje nacrtaj svoga slona:

ZADATAK 1.1.

3.

5.

2.

4.

6.

19

1. NACRTAJ RJEŠENJE ZAGONETKE

RJEŠENJA:

3. DOMAĆA ZADAĆA ZA MALE PISCE:

Jesen traje i zima se bliži. Opiši krajolik u svom zavičaju.

1. Bodljikava loptica u travi stoji, njenih bodlji svatko se boji.

2. Maleni kao zrno riže jedan do drugog se niže. Smeđe su boje i uvijek rade, ispod zemlje svoje odaje grade.

3. Imam dlaku, nisam maca, često me puštaju s lanca. Nisam lav, nego se glasam av, av.

Rješenja ćeš pročitati tako što ćeš nakositi stranicu kako to pokazuju strelice!

1.

2.

3.

1. 2. 3.

2. NAPIŠI JEDNU ZAGONETKU KOJU ZNAŠ:

ZADATAK:Oboji svako polje bojom koja odgovara zadanom umnošku!

4 × 4

8 × 2

6 × 3

5 × 6

10 × 3

4 × 7

Miro Naletilić

21

Dani djetinjstva kod namrgođenog majstora Mrkonje bili su mi ispunjeni radom, radom i samo radom, no to nipošto nije smio biti razlog da cijelo vri-jeme ne drugujem s radošću, pjesmom i zadovoljstvom. Od malena bio sam naučen trpjeti tuđu zlovolju - sve dok me jedne prigode gazda nije okrivio zbog skupocjenih, ali pretijesnih čizmica za koje je on sam uzeo mjeru. Prav-zdrav primio sam porciju gadnih batina i te noći odluka je pala: put pod noge i poduzeti sve što je u mojoj moći da svijet postane bolje mjesto za življenje!

Već na prvi dan bijega, u cik zore pružila mi se prigoda pomoći starom, onemoćalom mljekaru odnijeti mlijeko na treći kat, a stručak cvijeća za slu-žavku koja me dočekala pred vratima bio joj je dostatan razlog da ona ubu-duće pomaže starčiću. Istoga dana me pronašao moj rudlavi Bundaš, svje-dočeći da je pas čovjekov najbolji prijatelj; on i naša nova najbolja prijateljica Gita u stanju su navući osmijeh na lice i najumornijem težaku nakon naporna dana. Hip u kojem požar prijeti progutati sve pred sobom ne dopušta razmi-šljanje postoji li na svijetu rđavije biće od Rđavoga Grge, stoga smo pomo-gli spasiti njegovu kuću i staru majku koja u njoj živi, jer tko smo mi da ikoga osuđujemo?! Kad se i razbojnička kola krenu prevrtati nizbrdo, valja prisko-čiti u pomoć, osoviti ih na kotače i ušiti pokidana uzda - primjerom pokaza-ti da je dobro činiti dobro. U životu ne možeš za svaki svoj dobar čin odmah tražiti nagradu, zato sam spremno krenuo u potragu za zalutalim guskama ubogog dječačića Marka i prionuo krpanju opana-ka prosjakinje Jane. Na svome putu susrest ćeš mno-ge bahate galamdžije poput hvalisavog prodavača košara, no ti radije pomozi onom skromnom, siro-tom košaraču - taj će ti to zapamtiti! Kad se tome najmanje budeš nadao, možda te ugodno iznenadi pažnja zahvalnog mljekara s početka ovog ulomka, možda i majstor Mrkonja s početka priče spozna pra-ve životne vrijednosti.

Napiši moje zagonetno ime pored podataka o sebi na dopisnicu koju ćeš poslati na adresu Cvitka (p.p.50, 88266 Međugorje) i nabaci osmijeh zadovoljstva, jer kad si sretan - i sunce za tobom žuri! Širokobriješki distributer najčitani-jih tiskovina diljem BiH, INTER-PRESS, svojim vrijednim književnim naslovima želi nagraditi upravo takve.

ŠEST RIJEČI DOPUNI SLOVIMA IZ SREDINE

A P I L O T

K V S K P T

J A T O R Ž

A A A I O A

M A N A L S

O A A I A B

P R R O Z U

U mreži osmosmjer-ke pronađite pojmo-ve u nekom od osam smjerova. Neiskori-štena slova dat će rješenje.

Umetnite dvoslov umjesto crtica koji sa zadanim troslovima tvori nove riječi!

Spojite jednake boje crtom koja

prolazi isključivo kroz prazne kvadratiće.

Crte se ne smiju presijecati, a sva

prazna polja moraju biti upotrijebljena!

BLITVA, IKRA, JATO, MATKO, PILOT, POMAJKA, PROLAZ, SLANA, STANAR, TRINA, UZOR

Priredio:Mariofil Soldo

DA, KUKA!

SMREKAČEMPRES

BUKVAOMORIKA

P O T J B I A

P O K Č I C A

E V J E R T V

E I S K U T V

T Ž E R I K P I Č O T

NAGRADNI REBUS I

CRVENI REBUS (5) PLAVI REBUS (5)

22

B UB

M

N O

S

Rješenje crvenog rebusa odmah pošalji dopisnicom na adresu:Cvitak, 88 266 Međugorje.

Ove dvije slike samo su naizgled iste. Razlikuju se u 3 detalja, a na tebi je da ih pronađeš.

23

BMX BICIKL: XXXXXXXXX

ANTISEPTIČKIM BOMBONAMA EM EUKAL nagrađuje vas Karakapromet d.o.o. Čitluk, Gospodarska zona Blizanci, tel.: 036 642 347: Mateo Valjan, III. b OŠ V. Pavlović, Čapljina; Laura Manđurić, V./9 r. OŠ I. Mažuranića, Posušje, PŠ Čitluk; Filip Kordušić, IV. r. I. OŠ Š. Brijeg, PŠ Čerigaj; Ivan Ševo, I. r. OŠ Čerin; Luka Senkić, II. 2 OŠ P. Bakule, Mostar; Petra Velte, IV. 1 OŠ Busovača; Lucija Pavlović, IV. b OŠ Crnići.

NARUKVICA: Dragan Boban, III. a Treća OŠ, Mostar; Tomislav Bošnjak, III. r. OŠ fra J. Vladića, Ripci - Rama; Teo Poljak, OŠ N. Travnik; Petra Knežević, V./9 1 OŠ M. Marulića, Prozor; Ivano Markić, II. r. OŠ Polog; Stela Miljko, IV. c OŠ B. Kašića Mostar, PŠ Jasenica; Dijana Vuković, IV. c OŠ Nova Bila.

MAJICA SA ZNAKOM CVITKA: Natali Bešlić, II. b OŠ I. Mažuranića, Posušje; Lea - Martina Romić, OŠ A. B. Bušića, Rakitno; Sara Udovičić, OŠ Gromiljak.

JUNACI MOGA DJETINJSTVA (Rješenje iz prošlog broja: Paško Patak): Nikola Pervan, OŠ Novi Šeher; Toni Kvesić, III. a OŠ Kočerin; Ana Milas, V./9 a OŠ F. Dall'era, Vir.

24

Ana Cvitanović

Posljednje subote u mjesecu studenome, u mnogim zemljama diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan bez kupnje. Obilježavajući ovaj dan želi se potaknuti ljude da se bar jedan dan suzdrže od kupnje. Pitate se zašto?

Svakodnevno pratimo i gledamo TV reklame koje nas potiču na kupnju. Reklame se snimaju s ciljem poticanja ljudi da kupe određeni proizvod. Većina nas, gledajući reklame, zaželi upravo tu stvar imati za sebe.

Reklame imaju najveći utjecaj na vas malene. U stanci između crtića gledate reklame o igračkama koje se nude u prodavaonicama. Te igrač-ke su većinom jako skupe. Uvijek prije kupovine trebate dobro razmisliti je li određena igračka korisna za vaš razvoj i je li edukativna, tj. možete li igrajući je nešto novo i korisno naučiti.

Uvijek kad dođemo u trgovinu i nešto poželimo kupiti, trebamo se za-pitati: “Treba li nam ova stvar uistinu?“ ili „Hoće li nam za par dana u na-šem domu stvarati smeće?“

Svaki put kad vam kupnja „padne na pamet“, možete učiniti nešto drugo, primjerice:

- otiđite u knjižnicu i podignite neku zanimljivu knjigu;- reciklirajte stare ili nepotrebne stvari te sami ili uz pomoć odraslih

napravite novu i zanimljivu igračku;- idite s prijateljima u prirodu, šećite po šumi, trčite po livadama;- organizirajte s prijateljima iz ulice ili razre-

da razmjenu starih stvari ili igračaka koje su vam dosadile, a nekome će sigurno biti zanimljive;

- pronađite na tavanu ili u po-drumu stare stripove koje su čitali vaši roditelji i otkrijte za-što su toliko bili njima zanimljivi i „zlata vrijedni“;

- napravite web stranicu o za-mjeni odjeće koja vam je dosa-dila, ali je još uvijek nosiva.

Tako se bar na ovaj jedan dan suzdržite od odlaska u kupovinu!

25

26

O jeseni draga, mila,ti si nama plodove donijela.Jabuka, krušaka, kupusa, šljiva,sa naših plodnih njiva.I zato ti jeseni hvala,što si nam zimnicu dala.

Leonardo BrajkoIII. 2 OŠ. M. Marulić, Prozor - Rama

Maestral je vjetar blag,on se voli poigrati sa sladoledom.Eh taj maestral ponekad se stidi,voli nas rashladiti.Tako se on igra,ribe plivaju on im maše.A uzme dušek i u vodi pliva,leti lijepo i opasan nije ne znam kakav bi bio da mu damo skije.Eto takav vam je vjetar,kada je sretan...

Lana PranjićIII. b O.Š. "Sveti Franjo" Tuzla

Moj grad je mali ali lijep grad. U njemu su kuće jedna uz drugu kao prijatelji koji se drže za ruke. U uskim ulicama cvijeće i drveće krase moj grad. Šuma se nadvila nad njega kao da ga čuva. Stare drvene kuće prko-sno čuvaju tajne i sreću ovoga grada. Na trgu je smijeh djece i vesela lica. Kada padne mrak i moj grad zaslu-ženo zaspe do idućeg jutra. Ja volim moj grad, moje Kreševo.

Dejan MarkovićIV. a OŠ "Dr. Boris Ćorić", Kreševo

Mara Tomić, IV. r. O.Š. R. Boškovića, Grude

Lorena Govorušić, V. 2 O.Š. Jaklić, Bugojno

Monika Bošnjak, I. a O.Š. fra J. Vladića, Rama

27

Sunce je grijat prestalo,ta ljepota, ta toplina, sve je nestalo.

Zlatna boja nebom vlada, oblačak se opet suncu nada.

Mjesec svoj zastor polako vuče,samo da nas na spavanje navuče.

Sunce nestaje,a noć nastaje.

Matea KožulIV. 1., OŠ. P. Bakule, Mostar

Jedno vrlo važno zrno žita šetalo je kokošinjcem u potrazi za njegovim prijateljima. Budući da je bio vrlo ma-len s lakoćom se provukao ispod jed-ne kokoši koja se šepurila po koko-šinjcu. Kada se pokušao provući ispod druge kokoši na isti način slučajno je kihnuo: Apćiha! Sve se orilo kokošinj-cem. Kokoši su se okrenule prema zrnu i skočile da ga pojedu. Svađom i trzanjem su se dogovarale koja će dobiti zrno. Njihova najmudrija ko-koš pokušala je zaustaviti svađu jer se malo zrno treslo od straha. Ništa joj nije uspjelo zaustaviti svađu jer su sve kokoši bile gladne. Najmudrija koka tada začuje gazdin glas. Izađe vani i povede gazdu koji je bio u šoku jer mu je ponestalo zrna za pravljenje brašna. A od čega će drugo napravi-ti kruh? Kada je gazda vidio kokoši-njac pun perja morao je vidjeti što se u kokošinjcu događa. Vidjevši svađu za zrno otjera koke u jednu stranu i uzme zrno sa tla. Od zrna je prvo napravio brašno, a onda kruh. Gazda je bio vrlo sit i zadovoljan nakon veli-kog kruha od malog zrna.

Dora FalakIII. d OŠ „Vladimira Pavlovića“ Čapljina

Tina Cigić, II. a O.Š. Široki Brijeg

Krešimir Prusina, V. r. OŠ fra D. Buntića, Biletić Polje Marina Gvozdenović, II. 2 OŠ S. S. Kranjčevića, Mostar

28

Pere kiša ulice i licaprije velikih bujicaVjetar svoju simfonijusvira i nježnou srce me dira.

S grane pade listak žutUzdahne.Zbogom svijete, zbogomžurim na daleki put.

Ne plačem što sam list,što sam žut,to kiša plačeto listopad plačei život je danasplačan.

Suzana Rimac

Filip Marić

Darija Sermen

Ajna Velagić

Poštovano Uredništvo lista Cvitak!Na početku Vas srdačno pozdravljamo i drago nam je što smo ovako "mali"

postali dio Vaše obitelji. Mi smo učenici II. c i s učiteljicom smo odlučili primati ovaj list, mada tek učimo pisati i čitati mala slova. Naša učiteljica nam na satu hrvatskog čita priče i pjesme, a ostalo je na našim roditeljima. Osjetili smo ve-liku ljubav i privlačnost (a za što je zaslužna naša učiteljica) prema ovom listu (to je bila ljubav na prvi pogled) i evo tu smo uz vas. U našoj školi mi smo naj-brojniji (13 nas prima ovaj školski list).

Budući da se prvi put javljamo želja nam je da nam objavite naše prve male radove.Unaprijed velika hvala!

Učenici II. c razreda OŠ "Fra Lovro Karaula", Livno

OŠ R. BOŠKOVIĆA GRUDE, PŠ DRAGIĆINA

29

Danas se peciva peku, u radosti i smjehu.

I u školi se raduju,vicevi padaju.

Tu večer kad djeca spavaju,o toplom kruhu sanjaju.

Marin Leko, IV r.

Zrelo pšenično malo zrnomalju u brašno bijelo ili crno. Zatim ga stave u velike vreće,gdje čeka da postane nešto veće. I evo, gle, put pekare kreće,i tu s kvascem raste od sreće. I kao tijesto strpljivo čeka,da ga oblikuje pekarska ruka meka.

Iva Palac, IV. r.

Jesen polako dolazisvakog đaka pomazi.

S neba padaju gromovi i munje,a sa grana jabuke i dunje.

Ulicom kišobrani šetaju,jedan drugom smetaju.

A kad kiša prestane,čarolija nestane

Marija Zadro, IV. r.

Filip Šimić, IV. r

Stjepan Bandić, IV. r

Anđela Bandić, IV. r

30

DANI KRUHA U POSUŠJU Na početku programa fra Serđo Ćavar je blagoslovio plodove. Manifestacija je

imala humanitarni karakter, prikupljali su se dobrovoljni prilozi za izgradnju kuće obi-telji Petričušić iz sela Zagorje kod Posušja i prikupljeno je 3.897 KM.

Ova škola će predstavljati ZHŽ na Svehrvatskoj smotri Dana kruha, koja će se održati 12. listopada 2014. u Zagrebu, u Remetama, u dvorištu crkve Uznesenja Bla-žene Djevice Marije.

SVJETSKI DAN ČISTIH PLANINA U RIPCIMA Dana 03. listopada 2014. godine u organizaciji Turističko – ekološke organizacije

Prozor – Rama i Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a obilježen je Svjetski dan čistih pla-nina. Na obilježavanju su sudjelovali učitelji i učenici IV. i V. razreda OŠ fra Jeronima Vladića Ripci.

Nakon prezentacije i jednog kratkog filma o značaju planina, uslijedio je kviz znanja o planinama. Učenici su bili podijeljeni u tri skupine: Raduša, Ljubuša i Vran. Pokazali su zavidnu razinu znanja o planinama na području općine Prozor – Rama. Nakon ra-zgledavanja planina započele su sportske aktivnosti. Učenici su čitali literarne rado-ve „Moja planinska priča“ te su izložili panoe s likovnim radovima povodom svjetskog dana čistih planina. Proglašeni su najbolji literarni radovi, pohvalnice su dobili najbolji natjecatelji u eko kvizu, malom nogometu i igri „Između dvije vatre“. Bilo je to jedno ugodno i lijepo druženje za sve sudionike.

Učenici IV. razreda OŠ fra Jeronima Vladića Ripci

PIŠITE NAM NA: list.cvitak@gmail.com

Ulazi Angelina Jolie u pekaru i kaže:- Može li meni jedan kolač a Bradu pitu?

Došao Perica kod doktora: - Dokto-

re malo sam neodlučan... ili možda

nisam, ne znam...

Zašto slon lakira nokte u crveno?Da bi se bolje sakrio dok krade trešnje.

Kaže dedo baki:- Baba, aj mi izmiksaj šlag!- Š-š-Š-š-š-š-š-šlag, šlag!

Otac se obraća sinu:- Budeš li marljivo učio svirati gla-sovir, nagradit ću te svakog dana s 10 KM.- Susjed mi daje svaki dan 20 KM samo da ne sviram.

Policajac zaustavio čovjeka koji je

prošao kroz crveno svjetlo:

- "Pa dobro čovječe imas li ti oči?"

Čovjek:- "Izvinite, ali ja sam daltonist."

Na to će policajac:- "Pa nas zakon važi i za strane

drzavljane."

Baka otisla kod doktora:- Doktore, kupila sam slušni aparat!- Odlicno! Kako Vam je muž?- Ma jeftino! Samo 150 maraka!

Pitali zeca:- Zeko, koja ti je najveća želja?- Da naučim igrati šah.- Zašto baš šah?- Da pojedem lovca.

31

Marko Ostojić

32

Sva djeca vole životinje. Često su im one dobri prijatelji. Briga o kućnom ljubimcu pozitivno utječe na razvoj odgovornosti kod djete-ta. Dijete na taj način uči poštovati prirodu i druga živa bića. Ljubav i privrženost drugog živog bića povećavaju osjećajnost djeteta. Kroz druženje s ljubimcima na neki način vraćamo se prirodi od koje smo, uslijed modernog načina življenja, sve više odvojeni. Kućni ljubimci su velika radost za cijelu obitelj, ali i velika odgovornost za roditelje u za-štiti zdravlja cijele obitelji, a posebice djece, od bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja. Stoga je potrebno nadzirati druženje djece i nji-hovih životinjskih prijatelja.

Jedna od najopasnijih bolesti kućnih ljubimaca je svakako bjesnoća, no ona je u gradskim uvjetima na sreću vrlo rijetka, a cijepljenje pasa protiv bjesnoće je obvezno.

Sve ovo navedeno nije razlog da svojoj djeci ne nabavite kućno-ga ljubimca. Ako niste u mogućnosti imati psa ili mačku, to mogu biti ribice ili vodene kornjače koje ne zahtijevaju veliki prostor i troškove. Djeca su vrlo brižna za svoje ljubimce, a kada im malo dosadi, vi ste tu da im pomognete za određeno razdoblje kada oni ponovno preuzima-ju odgovornost. Na roditeljima je da vode brigu o veterinarskome nad-zoru nad životinjama i tada nema opasnosti po zdravlje niti jednoga člana obitelji.

Djeco, uživajte u igri i svakod-nevnoj brizi za svoje kućne ljubimce!

Radoslav Tokić, dipl. teol.

Marija je bila Židovka, koja je odrasla u gradu Nazaretu. Očekivala ja da se uskoro uda za dobrog čovjeka imenom Josip. I Marija i Josip bili su potomci kralja Davida, ali su bili siromašni. Josip je bio stolar i radio je svojim stolar-skim alatima da bi preživio i pripremio dom za svoju mladu.

Jednog dana Bog je poslao anđela Gabrijela u Nazaret kako bi razgovarao s Marijom, jer je Bog izabrao ovu mladu ženu da postane majka Spasitelja, koji će uskoro biti rođen u svijetu. Marija je bila jako iznenađena kad je vidjela an-đela, a još više se iznenadila kad je čula njegove riječi: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!"

Vidjevši da Marija ne razumije što želi reći, anđeo joj je rekao da je Bog bio zadovoljan s njom, te ju je izabrao da postane majka Isusa, Spasitelja ljudi. On joj je rekao da će Isus, njezin sin, biti kralj, i da će vladati zauvijek. Još uvijek iznenađena Marija nije mogla razumjeti njegove riječi, pa joj je anđeo rekao da će se to divno dijete zvati Sin Božji.

Anđeo Božji posjetio je i Josipa u snu te mu ispričao o prekrasnoj tajni Isu-sova rođenja. Josipu je bilo drago, jer je žudio za vremenom kada se obećani Spasitelj trebao roditi. On je uzeo Mariju u svoj dom i čekali su da se anđelovo obećanje ostvari.

33

Marinko Jovanović

34

Arhaična je vrsta slatkovodne ribe, koja je ujedno i endem crnomorskog slijeva. Crnka je vrlo dobro prilagođena na niske temperature vode. Ona je malena riba koja može narasti do 12 cm. Ženka je obično veća od mužjaka. Tijelo joj je cilin-drično. Duž gornje polovine tijela proteže se dobro uočljiva žuto smeđa pruga. Crnka je obojena smeđe crveno, a od leđa prema trbuhu obojenost je svjetlija. Po cijelom tijelu su nepravilno raspoređene crne točke. Crnka ima relativno kratak životni vijek od 4 do 5 godina, pa spolnu zrelost dostiže s godinu dana starosti. Mrijesti se u razdoblju od sredine ožujka do kraja travnja pri temperaturi vode od 10 do 16 Celzija. Ženka leže jaja u gnijezdo od biljnog materijala ili u jamicu na dnu. Nakon mrijesta ženka čuva gnijezdo dok ga ličinke ne napuste. Crnka nastanjuje stajaće vode, ali se može naći i u sporim nizinskim tekućicama. Živi u manjim jatima. Također je dobro prilagođena i na visoke temperature vode. Populacije crnke u stalnom su opadanju na cijelom području rasprostranjenosti. Brojnost crnke je u stalnom opadanju na cijelom području gdje živi. U susjednoj Hrvatskoj je ugrožena vrsta pa je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Osnovni ra-zlozi ugroženosti leže u stalnom nestajanju močvarnih staništa.

Crnka (Umbra krameri)

Hrvatska pošta Mostar na poseban način čestitala je Marinu Čiliću rođen-dan i pobjedu na US Openu 2014. izdavanjem prigodne poštanske marke s njegovim likom, žiga i omotnice prvoga dana. Autor dizajnerskog rješenja je Marin Musa, marka je tiskana u arku od 8 maraka + 1 vinjeta u tiskari Zrinski u Čakovcu. Prvi dan marke je 28. rujan 2014. godine.

Marin Čilić rođen je 28. rujna 1988. godine u malom hercegovačkom mje-stu Međugorju, jednom od najvećih europskih Marijanskih svetišta u kojem se, prema svjedočenju šestero vidjelaca od 1981. godine ukazuje Blažena Djevica Marija, Kraljica Mira. Vjera u Boga, ljubav i podrška obitelji su uz tenis najvaž-nije stvari u njegovom životu. Teniski reket je prvi put u ruke uzeo kao šesto-godišnjak, s deset godina niže prve uspjehe, a profesionalnu karijeru započinje 2006. godine. Tenis je Marinov život, za njegov uspjeh zaslužni su i treneri koji su ga godinama vodili k uspjehu, počevši od prvog trenera Željka Dževlana do Gorana Ivanišavića koji ga je preporučio u tenisku akademiju Boba Bretta u San Remu, i koji ga trenira od 2013. godine. Ljubav prema tenisu, vjera u sebe i svoje mogućnosti, naporan rad i stručni ljudi u timu njegov su recept za svjetski uspjeh. Najljepši dar za svoj 26. rođendan Marin Čilić dobio je u New Yorku osvojivši US Open 2014., a Hrvatska pošta Mostar pridružuje se čestit-kama izdajući poštansku marku s njegovim likom.

Priredila: Željka Šaravanja

1. Arak 3. Omotnica prvoga dana (FDC)

2. Marka

35