Grafička kartica

Grafička kartica je podsustav u računalu koji služi za prikazivanje slike na zaslonu monitora. Ona je zaslužna za ono što vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igra. No, kako bi grafička kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajući upravljački program (eng. driver) koji dolazi na mediju za pripadnu grafičku karticu (obično na CD-u), ali se može naći i na Internetu.

Grafička kartica može biti integrirana na matičnoj ploči ili dolazi kao zaseban dio. Povezana je računalom putem sabirnice. Svaka kartica na sebi ima procesor, solidnu količinu memorije važnu za igranje te još neke elemente. Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. Većina novih grafičkih kartica ima 3-4 izlaza: DVI izlaz za LCD (monitore), VGA za obične CRT zaslone, TV izlaz, i noviji HDMI izlazi.

Grafičke kartice koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko standarda i ona ovisi o sabirnici koju koristi: ISA (zastarjela)

PCI (Peripheral Component Interconnect),

AGP (accelerated graphic port),

PCI-E (PCI Express) – trenutno najkorišteniji.

PCI (Peripheral Component Interconnect)

- je ime računalne sabirnice koja je zamijenila ISA odnosno EISA sabirnicu u PC računalima.

- rad na PCI sabirnici započeo je Intel ~ 1990. godine. PCI 1.0 specifikacija objavljena je 22. lipnja 1992. PCI 2.0 specifikacija (koja je definirala standarde konektora na PCI karticama i utore na matičnim pločama objavljena je 30. travnja 1993.

- s dolaskom nove PCI Express sabirnice 2004. godine, očekuje se da će s vremenom prestati proizvoditi računala i s PCI sabirnicom, jer novi 64-bitni procesori traže i više taktove rada, propusnije sabirnice podataka.

AGP (accelerated graphic port)

- port koji je razvijen od Intela 1996. godine kako bi se uvećala brzina grafičkih kartica spojenih na matične ploče kompjutera. Ova sabirnica je poboljšana od porta PCI. Ubrzana je za duplo veću brzinu od 66 Mhz

- U isto doba kada Intel donosi odluku o stvaranju AGP standarda on donosi stratešku odluku o napuštanju socketa 7 s ciljem odvajanja od konkurencije, koju su tada činili AMD, Cyrix i Centaur Technology. Kako bi kupce Intel privukao na svoj Pentium II, procesor i novi socket što izlaze 1997. godine. On donosi odluku o postavljanju chipseta s AGP-om na nove matične ploče kako bi se marketinškom kampanjom o boljoj grafici (pored ostalog) nanijela što veća šteta konkurenciji. Iako je taj od Intela nikada priznati projekt postigao određeni uspjeh (uništenje Cyrix i

Centaura)nezavisni proizvođači matičnih ploča su uvidjeli grafičke sposobnosti AGP-a i počeli graditi socket 7 ploče s AGP portom čime je ovaj standard postao sastavni dio svih kompjutera bez obzira na proizvođača od 1998. godine.

- Intel stvorio je ovaj port, a tako ga je i 2004 godine odlučio ukinuti.