josip restek: likovno-grafička kultura

8/17/2019 Josip Restek: Likovno-grafička kultura

1/47

Yt

JOSIP RESTEKLIKOVI\O-GRAFICKA

KULTURATABELARNI PREGLED

VISA GRAFIEKA SKoLAZAGREB 1976,


2/47

VISA GRAFIEKA SKOLA

JOSIP RES]EK

LIKOVNO-GRAFICKAKULTURA

TABELARNI PREGTED

ZAGREB 1,976.


3/47

Izdavad

ViSa qrafidka Skola

ZagrelGetaldi6eva bb.

Za izdavada

Prof. Ljubomir 5ari6, dekan

Rje5enjem Republidkog sekretarijata za prosvjetuo kulturu i fizidku kulturubroi 5362/2-1974. od 15. Lt.7974. oslobodeno pla6anja poreza na promet proizvoda.

Tisak:SVEUCILISNA NAKLADALIBER, Zagreb


4/47

UVOD

Razvitak ljudskog duha i oZivotvorenje ideja, koncepcija i sadrZaja i ostalih poruka bio je uvijekvez611 na materijal sa kojim se dovjek susretao. Likovna koncepcija vezana na materiju na kojoj

se izvodi likorrna poruka i na sredstva sa kojima se djeluje. Medjusobna vezatil: triju principaprovladi se kao vidljivi izraz u djelima dovjekovog ostvarenja kroz vjekove.

Mi se susre6emo sa tim djelima bilo na samom terenu, bilo u muzejima i galerijama kao o pri-sutnosti jedne rrsada3njosti'r, jednog vremena u kojem je dovjek zabiljef io sebe i svoje vrijeme.Gledaju6i ta djela ne postavljamo si samo pitanje lijepog i nelijepog, skladnog ili neskladnogr ne-go o sveukupnom htijenju i mogu6nosti, koje je dovjek posjedovao. Prisutnost djela pobudjuje unama razmi5ljanja o odnosu dovjeka prema dru5tvu, radu, bitnim Zivotnim preokupacijarnat re-

ligiji, i uop6e prema njegovu stavu sa prirodnim pojavama i njegovoj kulturnoj razini. Likovi,koji stoje pred nama vrlo su razliditi u izvodjenju i ideji. Jednom su groteskni, nezgrapni, ne-proporcionalni, ali je njihova poruka glas I'redenogr', ekspresivnost izrai,aja i -simbola sadrZajaZivota. Drugi put su ti likovi proporcionalni, uskladjeni, do monumentalnosti, realistidni i ide-alizirani, pa su time simLrol jedne civilizacije, koja vi5e govori o sadrZaju lijepog, nego o di-rektnoj poruci.

Bez obzirasa kojim se djeLima susre6emo, da li su to velika djela u mramoru, kamenu, stijeni,zidu, platnu ili dasci, sve do sitnijih biljeZaka na papiru, porukama manuskripatar sve to govo-

ri o htijenju, potrebama, Zivotnom stavu i odrazu jednog vremena.


5/47

TEMELJI LIKOVNOG OBLIKOVANJA

SadrZina likovnog djela sastoji se u ideji likovne poruke, materijalu na kome se izvodi i nadinu

na koji se interpretira likovno djelo.

A/ Predmet oblikovanja:1./ liva bi6a ,/dovjek, Zivotinja i njihova simbioza/. Interpretacija, iztaz vidjenog

i1i maEtovita Poruka ideje.

.2/ priroda /krajolik, ugodjaji prirode, elementarnost pojave,/t

3/ mrtvapriroda ,/desti prirode raznih velidina, oblika ibja/',4/ predmeti i simboli maSte ,/Eudoviita, simboii/'5,/ geometrijske forme,/kubistidki elementif6/ siobodni oblici ,/apstraktne fotme/.

B,/ Nadin oblikovanja:

L,/ primitivno i naivno /neproporcionalnost i nezgrapnost/,2/ realistitki,/odnos proporcija,/,3/ naturalistidki,/izno5enje negativnih i elementarnih karakteristiky',

4,/ idealisti6ti /utjep5avanje oblika,/,5,/ dekorativno /pretvaranje elemenata u ukrasne oblike/,

6/ stilizirano ,/Sablonsko pretvaranje oblika u ravne linije/,7 / nefigur ativno,/apstr akcija/.

C,/ Vrste oblikovanjat Prema podlozi na kojoj se izvodi ideja i prema nadinu tretiranja ma-

terijala na plohi ili na tijelu razlikujemo1,/ graditeljstvo,2,/ kiparstvoo3,/ slikarstvo,4/ grafika,5/ primijenjena umjetnost ,/dekorativna i uporabna,/-

G RADITELJ STVO Tlocrtinacrtvelidinauprostoru. Razlikujemokonstruktivne dijelove

/zidove, vrata, krovi5te, prozori/ i dekorativne elemente ,/stupovi, lukovi, portalit

galerije, svodovi, fasade, ornamentika,/. Materijal ,/kamen, drvo, beton, opeka, me-tali, stakio, plastiEne mase,/. Namjena je: privatna /vile, palade, stambeni objekti/

i druitvena, a koja moZe biti motivna /crkve, hramovi,/ i op6a ,/botnice, vijednice,

kazaliSta, trZnice ...../- Smje5taj u sklopu gradjevnih objekata /vijednice, crkve/,tr.,


6/47

u slobodnom prostoru sa prirodnim pojasom /barokne zgrade/, i naroEitoj prirodnojsredini ,/viIe, pala(e/. Kompozicija prema okomici /gotika/, vodoravnoj /lwamovi/i prema kosoj-dijagonali ,/romanika sa odvojenim zvonikorrr/. Sliku gradnje najviienagta5uje fasada u kojoj je ornamentika i dekoracija najbogatija.

KIPARSTVO Materijalkiparskihdjelanajde56e jetvrdamaterija,/kamen, drvo, Zeljezo,bronca, plastidne mase/, a mekani je najde56e glina. S obzirom na temeljni materi-jal tehnoloiki proces izvodjenja zamisli sveden je na tehniku dodavanja /gIina i Ze-ljezo/ i oduzimanja ,/kamen, drvo/. Proces rada ve6inom je direktan? to jest samamaterija na kojoj se vr5i likovna zamisao ostaje i rezultat ostvarenja. Drugi, ili in-direktan na6in je u kome se stvara djelo u jednom materijalu /gIina, gips/, a koje 6ese kao finalni rezultat posti6i lijevanjem u tvrdi i trajniji materijal /bronca, srebro,zlato, olovo, aluminij, cink/.

Kiparsko se djelo stvara ve6inom kao tijelo u prostoru sa sve tri dimenzije, pa govo-rimo o punoj plastici. Medjutim de56e se izvodi zamisao u dvije dimenzije, to jest ureliefu. To uklesavanje moZe biti visoki relief, u kome se iz materije vade dijelovi,pa likovi budu izbodeni, ili se u materijal udubljuju likovi, pa tada govorimo o udub-ljenom releifu ili bas-reliefu. Lokacija kiparstva ve6inom namjenjena slobodnom pro-storu ,/parkovi, trgovi,/, no velik dio djela namijenjen je oZivljavanju arhitekture /ba-rok, romanika, gotikar/. Kompozicija nekoiiko likova u cjelini daje dojam akcije ilikonstatacije, a pojedinadne figure modeliraju se u cjelini ili u gornjoj polovici

tijela/bista/. Nerijedak je sludaj, da su figure iz antike bilo kojim putem o5te6ene, odlom-ljene su ruke ili drugi dijelovi tijela, pa tada govorimo o torzu. Prikaz neke odredje-ne osobe sa pozitivnim i negativnim kvalitetama daje portret ,/Rimljani, suvremenici,/.Pristup realizaciji moZe biti konstatacija ,/Sablonski oblik/, sinteza, impresija ,/Ro-din/ i analiza-ekspresija. Povr5ina materije moZe biti glatke /polftana/, grubaikom-paktna /globaLna/.

SLIKARSTVO Podloganakojoj sedjelujevrlo je razLi(.ita,/daska, platno, papir, metalnaploda, stijena,/, pa je i materijal s kojim se izvodi slika podloZan podlozi /olovka, ak-varel, kreda, tempera, uljena boja, fresko-boje, kazein/. s druge je strane tehnikasastavljanja slike s tvrdim desticama materijala /mozaik, vitraj/. Nadin obrade ma-terije moZe biti linearan, plo5an i prostoran ,/perspektiva,/. plo5nost se postiZe vari-ranjem tonskih razlika i suprostavljanjem svjetlo-tamnoga /modulacije/, a prostor_nost izbijanjem tjelesnosti putem optidkog kontrasta /modelacija/. Sastarryri dio slikar-stva ie boja. Ona se moZe jednolidno nanijeti na odredjenu materiju, u modelaciji ta-mnijeisvjetlije, pa u sastavu ostalih povriina boja stvara sistem mnogobrojnog skla-

da /renesansa/, pa tada govorimo o polihromiji. Isto tako boja se molerazbiti u des-


7/47

tice ,/impresionisti,/, pa imamo optibko mijeianje boja.r ili se pojavljuje na istoj mate-

;:.-""

nova kontrastna boja, razlidita prema izvoru svjetla, pa govorimo o koloriz-

SadrZaj slikarskog djela prvenstveno je vidljivi svijet ,/priroda, 6ovjek, Zivotinje, ra-slinstvo, atmosfera, ugodjaji/, a isto tako plodovi maEte ,/egzotidnost, mikroorgani-

zam, fantazija/. Tematski slikarstvo obuhva6a dovjeka,/portreti, kompozicije/t priro-

&t /pejsaZ/, mrtvu prirodu ,/skup raznog materijala, boje i obliky'r interijere /pog'led u undtraXnjost prostora/, osnovrle geometrijske oblike /kubizam/ i slobodne obli-ke /apstrakcija,/. Poruka moZe biti idejno-ilustrativna, momenat konkretne situacije islobodna interpretacija oblika i ideje.

p RI MIJEN'JENA U MJE TN OST Svaonalikovnaostvarenja, kojanisusamostalnaos-tvarenja, ve6 su ukljudena u simbiozu drugih likormih zatlvata,/graditeljstvo i kipars-tvo/ doLivl.javaju se u primjeni zajednice /sinteza/ spadaju u podrudje primijenjeneumjetnosti. S druge strane ovdje ubrajamo i nacrte-makete /dizajn/, koji su namije-njeni reprodukciji ili produkciji industrijskih proizvoda. U tu zajednicu ubrajamoova podrudja:

a/ keramika ,/dekorativna iupotrebna,/,

b,/ tapiserija /6.1Limi i gobleni,/,c,/ unutrainji namjeXtaj,d/ zlatarstvo)e/ grafidki dizajn,f/ medaljarstvotg/ rezbarstvo /otnarnentika u drrr.r/-


8/47

P R A H I S.T O R I J Acca40.O00 pr. n.e.

PRIMiTIVASREDINA

Nomadstvo. Livot u spiljama - Sojenice. Borba za livot.Razdoblja;a,/ paleolit - grubi kamenbrl neolit - obradjeni kamenc,/ metal - bakar i Leljezo

NalaziSta: urrrjereni pojas ,/Sjev. Afrika, Spanjolska, Francuska, Engleska,/Sredstva: kamen, metal, rogovi ZivotinjaIdeja: oponaEanje lika dovjeka i Zivotinja. Borba. Lov. Idoli.Ostaci u spiljama.

GRADITELJSTVOPostavljanje kamenih. blokova: megaliti, menhiri, dolmeni, triliti.

Stovanj e boZanstva / Stonehenge/.Stvaranje naselj a /valjkaste gradjevine,/.Grubo kamenje velike teZine.Postavljanje horizontale.lzlazak iz spilje.Obrada zemlje.Stvaranje alata.

KIPARSTVONezgrapne figure fV enere/NaglaSeno materinstvo. Genitalije.Rezbarije na kosti /sob, jelert/.Jaki pokreti /bijeg, lov/.Nagla5eni detalji /glava, usne, grudi/.Noge djelomi6no nagla5ene.Keramika: zdjele, vaze.Ukrasi geometrijski - urezani.Kasnije zavjetni kipi6i sa likovima Zivotinja i ljudi.

SLIKARSTVOLinearno slikarstvo i crteZi u spiljama /Altamirar Magdalenien/.Realizam i pokret /jeLeni i bizoni/.Prizori iz Iova i borbi.Naturalistidki detalji / glav a/.Bojadisanje krvlju Zivotinja, dadjom i biljnim bojama.'Upotreba crvene i Zute boje.Ritmidki hod skupine.

OBILJEZJEDirehtna spontanost biljeZenja doZivljaja .Neposrednost u stvaranju lika.Osje6aj momentalnosti.Kombiniranje stvaranja dogadjaja.


9/47

Prq.tFltT lvrtFr 6 q, a t-t T-l

' HE r\rt{t (\r

t-----/- \..t*.- :;-L.*

[\j-/

--------\- I

SvE'rrtrE

Y.E. ,".'f i'-. *t ttt/

t

a(a

t--wot

>

nItta(JI


10/47

STARI V'IJEK3.200- 1.085 pr. n. e.

EGIPAT

SREDINAZemljoradnja - rijeka Nil.Stara drZava /Memfis/ piramideSrednja drZava /Teba/ grobniceNova drZava /"Ieba/ hramovi

Autokratizam - faraoni, sve6enici.Gradnje za vjednost. Besmrtnost;Izmjena preko XXV dinastija.PrivrZenost prirodi. Optimizam.Astrologija. Bogovi su snaga prirode.Simboli /pisrno/. Alegorije /sfinge/.Miroljubivost. Konstruktivnost.

CRADITELJSTVOPiramide,/Keops, Kefren, Mikerina,/Hramovi /dvori5te, predvorje, svetiSte,/

stupovi /paIma, lotos, zvono/obelisk, pitoni /Karnak, Luksor,/

Grobnice,/Ramses, Tutankamon/Masivnost kamenih blokova.Nepregledni red stupova /Euma stupovar jer nema horizonlale/.SuzdrZana dekorativnost.Materijal: kamen, crveni granit.KoriEtenj e prirodnih poloZaj a.Monumentalnost.

KIPARSTVOUdubljeni reliefi /sarkofazi, urezi na stijenama pilona i pilastra,/.Kolosi - likovi /Ramses II, Mikerina,/ naglaEena okomitost, frontalnost. Likovi izdrtLeni,stilizirani i uko6eni.Portreti /Pisar, Tutankamon, Nefretiti,/Karakteristika: Ukodenost tijela. Produljenost. Linearna jasnost. Cjelovitost.

Sve6ani stav. Stati6nost. Pogled uzdignut. Ozbiljnost. Bojanje figura /odi/.Modeliranje detalja nedovrSeno,/ruke, noge/.

SLIKARSTVOSadrZaj iz prirode /plice uz Nil,/.Kompozicije iz svaqda5njeg Zivota /i,ene pri radu, simboli bogova sa Zivotinjskim glavama,/.Slike na papirusu i stijeni. 1ene Ltte, muiki crveni.Na6ih: en face-profil u istom liku.Slikovno pismo - hieroglifi.ObiljeZje: Stroga linearnost, jasni crteZ. Blagi pokret, bezizraLajnost. Ozbiljnost.Dekorativnost haljina. Jednostavnost i zatvorenost.

OBILJEZJEUmjetnost za vjednost.Predimenzioniranost.Izraz nadljtdskosti.Svedana ozbiljnost.

10


11/47

oaoool'l6t| C O(loirt.o'to Q 2.-9

q-b

i rEr' 'iFooo

fiVt oga

U2'.7;

FAE, tr;tF

^l f o llltlf, SF.rJc.E$otltllo

r{Ac'RT HRAF(A

%'fo'o

loToi

5 rl a


12/47

iMEZOPOTAMIJA2.800- 330 Pr.n.e.

SREDINAPo6etak zemljoradnje. Bufrat i Tigris. Prastanormici Sumerani,/svod, slike, opeka.

a,/ kaldejska i akajska kultura Babilon.b,/ asirska: Ninive, Asurpanipalc,/ perzijska: Perzepol, Kserkso, Darej.

Osvajanja. Srednji istok.Materijal: kamen, zemlja, opeka.Hamurabijev zakonik.Okrutnost, magija, bojazan,, strah.Zidanje obrambenih palada /botne kule,/.Patetika.

GRADITELJSTVbOgromne gradjevine /palate/ - utvrde /Darejeva, Kserksova, Sargonova...../.Bodne

kule, dvostruki zidovi, terase,stupovi, vise6i vrtovi, svetiSte.

Materijal: zemlja i pedena zemlja.Mno5tvo dekor acij a /hor izontalni nizovi/Stupovi sa spiralama i bikovskim glavama. Na stupovima nekoliko glavica.Masivnost i serioznost gradnje.Upotreba luka i svoda.

KIPARSTVOStvaranje demona sa Zivotinjskim glavama ,/ljudski i Zivotinjski likovi,/.Ekspresija, stravidnost, krutost.Strijelci u ratnom pohodu /profili/.Reliefi u pedenoj zemlji i kamenu.Ljudske glave i bikovsko tijelo ,/krilati bik/.Izraz snage i napada. Otvorene ralje.Izdisaji / r anjena Iavica/.Prikaz skupina u hodu.Modeliranje mi5i6a i dekoriranje /ornamentiranje kose i haljine,/.Izum klinastog pisma.

SLIKARSTVOSlikarstvo na glinenim plodicama.Povorke ljudi i Zivotinja.Upotreba Zivih boja sa kontrastima.Nagla5enost detalja /oti/. Osje6aj stravidnosti. Ideja patosa.DoZivljaj jeze i bojaznosti.Proporcionalnost i elementarnost pokreta i snage.

OBILJEZJEKult demonskih snaga.Izr aLaj grube ozbiljnosti.Idejna dinamidnost / strijelci/ i ekspresivna statiinost.

t2


13/47

l4E z rtf'(9'tAhl:\JIAT LA?T

K

-_o

t-- - .'t F'--t

->-r;d;:l \:E-=

; 5;E\ -:l \ -ri ' ' '-rE_ \r -l

ffilA;ffflRl WAI frl

s il.-rr-\r'ilf

:lU12- v

=

_-___--Jt

I | --\-l-

r

I uIt


14/47

GREKA1.200-330 pr. n.e.

SREDINADemokratidnost ,/Arhoniti,/. Gradovi drZavice /Atena,, Sparta, Teba, Korint/.

Arhajsko doba /'1.200-450/ dorski i jonski stup. Peloponezijski iperzijski ratovi.Klasidno doba ,/450-323/ Periklo. Cvat kultureHelenisti6ko /3z3-rimske vlasti,/ Utjecaj istoka- dekadenca.

Simbioza nauke i umjetnosti. Religija je razum, fantazija i poezija.Osje6aj mjere i ljepote. Razvitak nauke, poezije i filozofije.KazaliSta. TrkaliXta.

GRADITELJSTVOHramovi./pronaos, naos, opistoonos/

dorski ,/Partenon, 2,, Olimpija/jonski ,/Herin- Samos, Artemidin -Efes/korintski

Riznice,/Knidjana, Sifnijaca,/Kazali5ta /Epidaur/Trkali3ta /Olimpija/Pojava stupa s Zenskim likovima - karijatide /Erehteion/

Proradunatost razmjer4.. Smisao za mjeru.Proporcionalnost triju dimenzij a.Diskretna dekoracija.

KIPARSTVOStvaranje idealnog ljudskog tijela.Kanon,/simetrija, proporcija, ritam/.Reliefi /metope sa Partenona - Fidije/, friz: panatenejske svedanosti.Poliklet /Doriforos/, Miron ,/Diskobolos/-Kanon ljudskog tijela ,/proporcionalnost/.

. Apoloni, Venere /Knidska/, Hermesi, Zeusi.Helenistidko razdoblje,/Praksitel, Skopas, Lizip/.

Upotreba literarnih sadrZaja /bol, smjeiak/Umiru6i Gal, Laokontova grupa.

Savrienost i idealizam oblika. Harmonija.SadrZaj mitologija,/bogovi, heroji, kentauri/

SLIKARSTVOSlikarije na stijeni uni5tene /PoLignot/.Slikarstvo na vazarna. faze razdoblja:

tamni lik na svijetloj pozadini,crni lik na crvenoj podlozi,

crveni lik na crnoj podlozi.Popratnja ornamenat /meander,/.SadrZaj: dnevni Livot, mitologijarheroji, Ilijada i Odiseja, podzemni svijet.ObiljeZje: ploinost i pokret.Dramatika /Her aklo/. Scena.Dekoratirmost i ilustrativnost.

OBILJEZJEBorba za ljepotu i sklad.Sinteza otmjenosti i funkcije, ljupkosti i elegancije, te raskoli i ornamentalnosti.Izraz nauke i intuicije.

I4


15/47

a r


16/47

RIM600 pr. n. e. - 395 n. ere

SREDINAPrastanovnici EtruS6ani,/svod, porttet/Razdoblja Kraljevi, konzuli, carevi.Ekspanzija ,/Francuska, Svicarska, Balkan, Grdka, Mala Azija, Egipat,Sjeverna Afrika. Ratovi.Uredj enj e provincij a /ceste, mostovi,/Udobnost ,/kruha i igara/.Patriciji i plebejci /klase/ - robovi.Osnov uprave senat.Preuzimanj e grdke umj etnosti.Mo6 careva i pad. Dioba drZave ,/unutra5nji razdori i pritisak sjevernih naroda/.

GRADITELJSTVORimska k:ut.a /atrij, ipluvij, taplinum,/Terme,/Dioklecij anove, Karak aline/Palade ,/Dioklecijanova - Split/Forumi, slavoluci, hramovi.Bazilike, akvedukti, mostovi.Amfiteatri, arene.Kompozitni stup ,/dorski, jonski, korintski/Okrugli hram /Parfieon/.Dekorativni stup,/Trajanov/Materijal: kamen u velikim razmjerima.Tehnika i praktidnost.

KIPARSTVO

Uzor etruB6ansko kiparstvo ,/portreti na sarkofazima, manji kipo'vi Apolo.naratnika, Zivotinja/. Retiefi /Ara pacis/.Portreti: rimski carevi, patriciji /Cezat, Pompej, August, Ttajan/.Konjan. lik. M. Aurelija.Usadjivanje glave na trup.Portreti na nadgrobnim spomenicima.Izr az: idealizirana osoba.Keramika. posude, uljarice, ukrasi.

SLIKARSTVOZidno slikarstvo: Etru56ani.Scene iz dnermog i mitoloikog Zivota. Klasidni likovi na Zivoj podlozi.Mozaici: podni:dekorativni u termama /ornament, ptice, Zivotinje/

zidni: prikaz cvije6a, dnevnog Zivota, mitologije, erotike.Zna(aj. realistidko predodavanj e /mrtve prirode/, upotreba ornamentaidealizirani ljudski lik /proije6e,/, klasidni crtel, stilizacija.

OBILJEZJEUmj etnost praktidnog Eivota.Naklonost hedonizmu i bezbrigi.Preuzimanje grdkih likovnih kvaliteta i mitologije.Razvitak poezije.Stvaranje pisma kapitale.

16


17/47

ll Dtl t'-l\\-\

-

Rl nt

P

R

PER.tsrtL€ooao

:[=;oo a o.

RIFISKA


18/47

S R E D N J I, V I J E KRANOKRSEANSTVO

o- 900

SREDINAPoj ava nove religij e i proklamacij a ravnopravnosti,/r obovi/. Progoni.Katakombe. 313 sloboda ,/Milanski edikt/.Gradnja crkava- bazilika.Proiirenje na novonaseljene narode /Goti, Franci, Slaveni,/Procvat. Karlo Veliki 800. Nasl. rimskog carstva.Karolin5ka renes ansa /samostani rcrkve/.Triumfalna umjetnost.Vlasti Sv. carstvo i papinstvo.Podeci prepisivanja knjiga,/manuskripti,/.Mistika. Duhovnost-

GRADITELJSTVOKatakombe,/arcosolium, cubicula,/Bazitika r/apsida, nartext atrium,/.

stvaranje ladja u latinskom kriZustrop ravni u kazetama.Bazilika Sv. Pavla- izvan zidina,

rr Ivana Lateranskog,It Sta. Maria Maggiore /Rim/.

Stvaranje samostana /Eetverokut, 6eIije/,/podeci nauke,/

KIPARSTVO

Likovi-simboli. KriZ, riba, ia5a,kruh.

Dobar pastir /uzor antika,/.Manji kipi6i sa alegoridnim znadenjem ,/golub, daXa, plodovilReligiozne scene na sarkofazima.Dekorativni predm eti / kr iL,evi, svj eEnj aci,/Antipendiji r/prednje strane Zrtv enika,/Materijall metal, zlato, bakar.Ideja: uporabni i praktidni predmeti.

tt'*ffllo"tvosimbola : krii, da5a, riba, vaza, kruh, jagnje, pastir, orant /moliteri/.

Kasnije: likovi svetaca, proroka, Krista, apostola, /crkve/.Prepisi Sv. Pisma ,/manuskripti,/

,/inicijali i minijature/Evandjelistari,Gobleni.Primitir,ni oblici.

OBILJEZJEStvaranje prostora za vjernike.NaglaSena duhovnost.Jednostavni zapisi i simboli.Stvaranje zajednica,/samostanir/.

18


19/47

RaNortR.giANsrVg'k*r:

.. ?l' t '

ft:i.'-; l:.. . r' ,' I -- ..rl.AtAt(gnDE

.r OBA

la

a- o l-r-z r Lr 14A' tl

on A.l 0F


20/47

BIZANTSKA UYJETNOST395 - cca L.400

SREDINA

Rascjep Rimskog carstva 395. Stvaranje novogsredi5ta u Carigradu.

Bizattt- Istodno Rimsko carstvo. Prostor polovica Balkanskog poluotoka, Grdka,Mala Azija. Na zapadu: Ravenski ekszarhat sa Venecijom i dalamatinski gradovii otoci. Pro5irenje prema Sirijir Palestini i Egiptu.Procvat i rasko5 dvora. Prisvajanje crkvene vlasti /cezaropapizamlKonadno rascjep crkava i stvaranje ortodoksne crkve /Pravoslavne/.Procvat carstva za Justinijana /YI st./ zakonodavstvo i izgradnja.Izgradnja velikih bazilika kao odraz carske mo6i i bogatstva-

GRADITELJSTVOCentralne gradjevine u obliku grdkog kril'a /oba kraka jednaka,/-Postavljanje centraine kupole na stupovima.Ruske gradjevine kupole u obliku lukovice.Stupovi debeli sa glavicama, okrenute odrezane piramide ,/desto dvostruke/.Arkade, lukovi, slijepe arkade, osje6aj lebdenja, besteZinsko stanje,Aja Sofija, Sergija i Baha /Carigrad/, Sv. Vasilije /Rusiia,/ - . . - .Zapad,2 Ravena ,/Nekoliko crkava/, Venecija ,/Sv. Marko,/, Pored /Etfrazijevabazilika/.Osje6aj rasta gradjevine od zemlje sa zavr5nim plodovima /kupolalBogatstvo prostora, raspon gradjevinskih elemenata, produbljivanje unutra5njosti.MaIe crkve sadinjavaju skup kubusa, koje se naslanjaju na mati6nu gradnju.

KIPARSTVOKiparstvo slabije razvijeno. Reliefi na propovjedaonicama. Sitna plastika u slonovadi;Ornamentacija kapitela sa sinibolidnim likovima.Popratnja bogate ornamentike.

lzrada bogatih ikonostasa u drl'u u duborezu.PozLata, relief , ornamentalnost i dekorativnost.Izrada novca i sitnih dekorativnih i ukrasnih predmeta u slonovadi i zIatu.

SLIKARSTVOVid slikarstva je postavljen u mozaiku, ikonama, te minijaturama.Mozaikl zlatna pozadina, svedani likovi, Krist-kralj, svevladar-pantokrator.

Ostali likovi u hijerarhijskom redu, u manjem razmjeru. dista plo5nost.Nestvarna arhitektura, pokreti stilizirani. Pojava svjetormih liinosti,/Justinijan sa pratnjom,/. Stroga linearnost i poza.

Ikone: Oblik prenosnog slikarstva. Izrada u manastirima po ustaljenim oblicima.Daska, zlatna podloga, sjajna tempera.

Najve6i domet postigao A.Rubljev /Moskva,/-Freske- stilizacija lika i haljina sa dekorativnim akcentima .Manuskripti sa inicijalima i minijaturam a,/Psaltiri, Evandjelistari,/.Gobleni, tepisi, ukrasni Predmeti.Koptske tkanine.

OBILJEZJAPrikaz sjaja i mo6i carskog dvora i rasko5ne religijske poruke.Vanjski sjaj zamjenjuje mistiku i poniranje u sebe.Jednostavni i stilizirani crteZ sa anegdotama evandjelja i predaje.Opti6ka sugestija boje, a nestvarnost situacije.

20


21/47

*24-j.+

s ^/3)

'0nl

,#tletr;

_?t'*lrrr - Plu rtrgfer o t


22/47

ROMANII(A900 - 1. 100

t*"otll-uteFranadka i Italija. Novi dru5tveni odnosi feudalizma. Leno /&bro/

osnov ovisnosti gospodara i podredjenog sve do kmeta, koji preuzima svematerijalne obaveze. Feudalni gospodari postaju neovisni u upravi.Crkva i religija je osnova gledanja na svijet. Vladari su nasljednicirrsvetog rimskog carstva'l Mistika. Tijelo je podloZeno duhu, strah od pakla.Dizanje feudalnih zamkova /obrana i vlast/. Samostani ishodiSte kulture inapretka ,/klinievci i cisterciti - malteSki red,/.Ideja oslobodjenja Svete zemlje od SeldZuka /kriZarski ratovi,/. Posljedicaupoznavanje drugih naroda.Doseljeni- narodi prihva6aju krX6anstvo.

GRADITELJSTVOIzgradnja.crkava masirmih i monumentalnih u obliku latinskog kriZa r/oblik bazilike/.Trobrodne i peterobrodne gradjevine. Zvonik odvojen- prozori /mofor, bifor,trifor. ..../ sa zavrXnom piramidom. Horizontalna i dijagonalna kompoziclja.Dekoracija vanj5tine, portalrrozete, slijepe arkade, Iizene. Osnovni oblik polu-krug. tJnutraXnjosti galerije, svodovi, masirrni stupovi ,/okrugli ili Eetvrtasti/ sakapitelom odrezane piramide. Polutama prostora, stroga funkcionalnost. Skrta deko-racija, harmonidnost i poruka niStavnosti zemaljskog Zivota. Izgradnja velikih samo-stana ,/Clyni/, St. Michel. Crkva Sv. Magdalene u Vezelayu, Sv. Petar u Moissacu.Crkva u Poitieru. Talijanske bazilike ,/Orvieto, Pisa, Milano-St. Ambrogio...../.Sv. Sto5ija /Zadar/, Sv. Lovro /Trogir/, Radovanova vrata, Buvinova vrata /SpIit/.

KIPARSTVOKiparstvo podredjeno arhitekturi. Na portalima, ni3ama i stupovima. SadrZaj jenarativan sa puno likova. Scene koje pobudjuju na niStetnost svijeta /Raspe6a,Polaganje u grob, Posljednji sud, Istjerivanje iz raja, Mudenici sa simbolima. . . .,/.Modelacija je nezgrapna, Iikovi patuljasti, neproporcionalni, detalji primitivnoobradjeni. Nabori nerealni, a izraz lica patetidan ili u ekstazi.Kompozicija na portalima simetridna, sa mnogo likova.Postavlj anj e Zivotinj skih likova / | av ovi, XiX mi 5i, ptice/.destoa1egorijskiprikazigodi3njihdobasaplodovimaise1jacimaStrogost i ozbiljnost sadrZaja i lica.Ornamentirani kriZevi, svijednjaci, kovdezi, urne i crkveno posudje.

SLIKARSTVO

Zidno slikarstvo slabo zastuplieno. Primitivni crteZ koloriran.Likovi svetaca, Bogorodice, KristaPudko slikarstvo sa simbolima. Dekorativno-ploXne kompozicije/Noeva arka, Zadnj a veEeta/.Likovi stoje jedan & drugoga. Niz jednoobrazr\o izradjen.Bogatiji manuskripti sa velikim inicijalima i minijaturama.Izrada goblena.

OBILJEZJEVlast crkve i feudalaca. Centri kulturnog i,ivota u samostanima.Borba za prekogrobni Zivot.

22


23/47

ROI't

\t *al=t

lfftol'trjil1

4r,


24/47

GOTi.KA1.1oo-1.4oo

SREDINA

Cvat i proiirenje feudalizma. Stvaranje velikih feudalnih kneZevina.Samostalni gospodari. Turniri. Ideja oslobodjenja svete zemlje od SeldZuka"KriZarski ratovi /posljedica kontakti sa drugim narodima,/. Zidanje velikihzamkova /utvrda/. Izgradnja velikih monumentalnih crkva. Podeci nauke ,/T. Akvinskir/.Sred:i5ta kulture samostani /Cryrn/. Formiranje gradova sa obrtnicim a /urbarizam,, manufaktur a/., Podizanje bolnica, vijednica, mostova. SrediSte Franadka.

GRADITELJSTVOVelike trobrodne i peterobrodne crkve sa nekoliko kapela i apsida. Masivnost ipokret prema nebu. Vanjltina portali, rozete, zvonici, kontrafori, tornji6i,uzduieni prozori, sYiljasti lukovi, rebrasti svodovi, plameni jezidci.Monumentalnost kamena i snaga ideje.Unutrainjost polumradna, mistidna atmosfera, kao gusta crnogoridna 3uma.Rebrasti svod lako6om se izdiZe i spu5ta na stupove kao organska cjelina.Polumradnu atmosferu blago osvjetljavaju visoki prozori sa vitrajima. Dekorativnioblici list djeteline i hrasta /stup/.Francuska Chartres, N.Dame, Reims, Amiens. Monumentalna stati|nost.Njemadka: Koln, Strasburg, Miinster /stvaranje Siljatih tornji6a u nedogled,/.Engleska, Lincoln, Wetls /pretjerana uspravnost- pependikularni stil,/.Italija: Siena, Firenca, Milano, Pisa /mramor, keramika-ki6ena gotika/. DuZdeva palada.

KIPARSTVOProduljeni ljudski likovi, realistidka modelacija, nabori haljina pravilni, ljupkogizraza lica. SadrZaj vedriji ,/Navjeitenja, Sv. Franjo i priroda, poklonstvo mudraca.../.Svjetovni elementi- /vitezovi, biskupi, sarkofazi/. Smjeitaj na portalima i fasadama,narodito u luneti. Dekorativni Zivotinjski likovi na krovu ,/Xiimili, gmazovi,ptice kao izbacivadi vode,/. Prikazi seljaka u poljoprivredi ,/branje plodova,sadjenje, vinova Ioza/.Izrada dekorativnih predmeta unutra5njosti /ciboriji, modnici, Zrtvenici,sjedala, klupe, svjednjaci dekorirani tornjitima/.Specijalan oblik Madona u slovu ttst' /pokret/.Likovi prikazani u akciji, narodito naglaien narati'rni sadrZaj.

SLIKARSTVOOblik slikarstva vitraj ,/obojeno i crtano staklo vezano Zetjezom i olovomu cjelinu,/. Izraz igra snaZnih boja u polumra6nom prostoru ,/Chartres,

Kralj. kapela u P arizu/. Veliianstvenost atmosfere.Freske sa gotskim elementima arhitekture.Podeci produbljivanja prostora-pojava pejsaZa. stvarne figure iz i,ivota.Giottol freske u Kapeli del Aregna /Padua/ - l,ivot sv. Franje i Krista.Realizam oblika, 6vrsto6a kompozicije, proporcionalnost i stvarnost situacije.Pokuiaj produbljivanja slike /pejsal/ .Tapiserija, manuskripti, breviari sa inicijalima i minijaturama.Notni sistem. Koralna muzika.Oblici m anufakture /ukrasni predm eti-kriZevi, svjednj aci,/.

OBILJEZJENajve6i stupanj srednjovjekovne umjetnosti i kr56anstva. Prora|unatost,ozbiljnost, jasna poruka,

velidajnost i harmonidna organska cj'elina.

24


25/47

4a'TIKAttst---

,t- 11

fir I

(l{i illlF,ij l'\

$,-'#

r'l[lpLii$t

0i

?

F'PAkCtrSK/r 'rl\Lt tANS KA"IEH airrr --

1

r\,,\Nl/,\'\i\


26/47

N O V.I V I J E KRENESANSA

Rana / L4oo - 1,550/ , Kasna-man irizam / r55o -7600/

SREDINAOd mistike prema prirodi. Stvoriti lijepa dovjeka u lijepoj prirodi. Uzor antika ,/iska-pallja/. TraZenje dubine ,/perspektiva,/- trodimenzionalnost. Proporcija tijela. Humanizam.Centar Italija-gradovi-drZavice ,/Firenca, Rim, Venecija, MIIano/ i Flandrija sasvojom osebujnoX6u.Razvo.j nauke, muzike i Iiterature. Uskladjivanje boja. vra6anje na horizontalu'

GRADITELJSTVODvorci-tvrdj ave /paLazzi/. Pitti, Strozzi, Medici, Ricardi ,/grubo tesan kamen/.primjena oblika .n1ik" ,/stupovi, trokutni zabati, vijenci, izbo6eni korni5i,/Italija,. kupola sta. Maria del Fiore ,/Brunelesci,/, kupola sv. Petra ,/Michelangelo/

crkve: st. Lorenzo, Kapela Piazzi /Firenca/, Bramante u Milanu.Francuska: Izgradnja dvorci: LouvreN jema6ka'. DvorciI\1'tr"""*"La: Vije6nice,/Antwerpen/

Izgradnja Escoriala

Vra6anje na horizontalu. upotreba polukruZnog luka, polustupova ,/korintsko-jonskih'/ornamentiranih korniSa, stvaranje udubina /prozori, vtaLa/. Stvaranje Lrogate fasadesa vijencima, niEama, dekorativniirr likovima, kruZnim prozorima, a sva ta dekoraci-.1. ..lte i svr5ava sa konstrukcijom krova. Pala6e se pro5iruju u tlocrtu u 6etverokut-ne paviljone sa mnogo odvojenih prostora'

K IPARSTVOLjepota i snaga ljudskog tijela. Proporcionalnost, dinamika,modelacije, Pokret i vedrina.Italija: Ghiberti /vrata raja na krstionici-Firenca/

Donatello /Gattamelatar Sv. Jutaj' ' ' /Verocchio ,/Colleoni, David. ' ' /Michelangelo /Pieta, Grobovi Medici, Mojsije, David, Robovi...,/

Ostali krajevi nastavljaju na gotiziranim oblicima likova'Talijanska renesansa i"r" 3. najve6i domet pravilnosti i ljepote ljudskog tijela. Rimsko--g.6t. klasika prikazala je idealizirano tijelo, renesansa poznaje kompletnu gradjutijela ,/t


27/47

-

-t

tq

--4'-'-,/

---'-7

te

l*TGw

*EuoH E L

\


28/47

BAROK1600 - 1800

SREDINAStvaranje apsolutistidke mo6i kraljeva /Luj XIV-Filip II,/. Ceremonijal dvorskog Zivota,bogatstvo i raskoS. Urbanistidki planovi razvoja gradova. Reformacija i protureforma-cija /Spanjolska- Isusovci,/. Formiranje gradjanskog dru5tva ,/manufaktura/. Zidanjeodvojenih rasko5nih dvorova u slobodnoj prirodi, crkava sa dekoriranim prodeljima,sveudili5ta, vijednica i bolnica. Od 1725 ukraiavanje i anaLiza u ornamentu manjihpovr5ina sa viticama i Bkoljkama- stil rokoko-

GRADITELJSTVOSvi konstruktivni elementi nestaju u preobilju ornamenata. Mjesto detverokutnih oblikaovali, kruinice, trokuti, izbodine, udubine, stupi6i, vijenci- -.parkovi.Italija: Sv. Petar-baldahin /Betniri/r ladja i kolonada /Maderna/

Sta. Maria della Salute /Yenecija/ i P- PesaroFrancuska l,ouvre /kolonada, Versaillesrsveudili3te Sorbona. Mansart /potkrovlja/

ffiZEf-i--A.t"t.ij u ? zwinger, schonbrun, Belvedere.

Nizozemska /od 1'606/: prodelja u Antwerpenu i Bruxellesu-5.".j"I"k.f kraljevska palaia /Madrid/, katedrala u Toledu ,/Salamonski stupovi,/.gngleska: Sv. Pavao /Lcnbn/ - paladijalizarn - distci6a renesansne konstrukcije.

Razbijanje centralnog plana, paviljonska izgradnja sa mnogo salona, hodnikatpredvorja i :ulaza. Dvorane ,/slike, medaljoni, zrcalar lusteri, okvirir namjeitaj,/

KIPARSTVOKiparstvo podredjeno arhitekturi. Likovi se postavljaju na korniEima, fasadamarparko-vima, jezerima, a u unutraSnjosti na izbodenim dijelovima konstrukcije. Likovi ulaLnoj patetici egzaltiranih pokreta. Nabori haljina pretjerani. SadrZaj djelomiEnoreligijski, a ve6i:n dijelom iz antike- Djelo sluZi viSe za ukras, nego zalikovnu poruku.

Itaiija Ve6 Michelangelo pretjerano stavlja u plan nabore i pokret ,/Mojsije, stropSikstine,/. Bernini /Grob Urbana VIil/ - laZna dramatika-U ostalim zemljama drveni likovi u manjim kapelama pokazuju uz ustaljenubaroknu poziciju, 6esto originalnost iztaza u modelaciji i sadrZaju-

SLIKARSTVONemir se pojavljuje u kompoziciji u dva oblika. iti se likovi niZu u zamahujedan do drugoga u dijagonali, ili se dinamika prenosi putem dubine unanosu svjefla i sijene. desto stvaranje umjetne rasvjete. Na stijenamastvaranje umjetnog prostora ,/stupovi, Iikovi, pejsaLi/, da se stvori iluzijaprodubljenja.Italija: caracci, caravagio /pojam-chiaroscuro,/, G. Reni, Guardi, Tiepolo.Francuska'. CaiIIot, Poussin, Watteau, Fragonard, Chardin-Nizozemska'. PP. Rubenso V.Dyck, F- Hals, Rembrandt.Spanjolskal Ribera, Zutbar an, Velasquez-Engleska'. W. Hogarth, T. Gainsborough

OBILJEZJE.Kompletno razbijanje prostora i stvaranje umjetne atmosfere neodredjenostiinteriera sa mnogo dekorativnih elemenata.Prodor u visinu /kupole/, produbljenjezidova /slike sa arhitektutom/,te ritmidka pokretljivost u dijagonalnom rasponu.

28


29/47

9 A R c)K

cAq{.f Aq(itO

ttLvztoutzAM

\t €LL5QUEZ : L4$ q6gr trrS

B.€h on-Au DT 1, Bg Atg: tutD.Avtc s urJta


30/47

DEVETNAESTO STOLJE6EDoba krize i traZenja

DO 1870.

SREDINA

Zavr3etak francuskegradjanske revolucije

/t789-t8}4/.Poiava Napoleona'- Rascjepkana

Ev'opa. Budjenje nacitnalne svijesti i stvaranje nacionalnih dtZava. Oboga6enje gradjan-stva - kapital izam. Raspad feudalizma. Borba za narodni jezik,/prepo rodt/' Vra6anjestvarnom Zivotu. Proudavanj e vlastite historije'Velidanje Napoleona ,/empir-stil poku6stvo sa sitnom klasidnom ornamentikom/.NE OKLA SIC IZA M /I8OO-782O/Stilska zbrka. Vra6anje na uzore starih stilova. Neoklasika: Crkva Sv' MagdalenetParis /izgled grdkog trama/, Etoilte-Paris ,/rimski slavoluk'/'Neoromanika, neogotika ,/engleski parlamenat " " ' '/'Izgradnja kazaliSta i oPera.Kiparstvo3 CarPeau,/retiefi

Canova /ltaLiia/,' Bocklin

slikarstvo: L. David ,/klas. motivi/,, Ingre ,/akademizam, osnivad lik' akademije'/J. A - Gros,/slavljenj e NaPoleona'/C- Corot ,/priroda sa sitnim likovima'/

l_g_14_+_I_I_15_+ /tszo - 18so/Historijski prikazi. Idili;ni motivi sela. PoveEerja. scene svagdaSnjeg aivota'Ideatizirani tipovi- Jaki kontrast liiepog i ruZnog'

Slikarstvo: Th- GericaultE. Delacroix /hist' prikazi, scene iz l4atoka/

Constable /Englez/tWateau

F. GoYa /SPanjolska,/tSto Nazarenci /stupina slikara u Sv. Izidoru.Rim,/ religiozni rnotiviOverbeck, Cornelius

I_E_R_L_191_Y /raso - t87o/Analiza jednostarmih motiva. dovjek i njegov rad. Podcrtati stvafnostlicaiprirode.Mrtvapriroda.Prikazmalogsvijeta.Sitnidogadjaji.Kritika dru3tva-Slikarstvo3 Ttr- Rousseau /peisal - naiva/

J.F. Millet,/secski ugodjaji - povederja/H. Daumier /satira dru5tva, litografijet karikature/G. Courbet /individualna snaga slik' reatizacije/

OBILJEZJESarealizmomodnosnoinaturalizmomzaw5avaklasidnipristuplikovnog stvaraf a5tva,/ateliersko slikarstvo'/'

na Etoilleu, PoPrsja,/sladunjavi erotski motivi iz antike

30


31/47

RO&f AN'rtllA r RgatrZAh

qo YA 9ELA.cRcr(A

h;,[--.1rk_*

CrtAq.Ortv c o Ro T

DAU A,l I 6qHILL€T


32/47

DEVETNAESTO .STOLJECE OD 1870IMPRESIONIZAM

SREDINAImpresija- dojam svijeta u atmosferi izvora svjetlosti. Ne slika se predmet, ve6 ugodjajmomentalno vidjenog. To je direktni pristup prirodi ibrza realizacija doZivljaja. Dojamse prevodi u boju na temelju toplog i hladnog tonaliteta. Mjesto crteza-konture, javljase postepeni kontrast bojnih 6estica. SadrZaj slikarstva je svaki dio prirode u kojemse osje6a kontrast materijala ili prelom svjetlosti.Taj stav i priLaz rezuLtat je novih dostignu6a u nauci i tehnici. Razvoj optike, mehanikefizike. Brzina skra6uje udaljenosti, a iskapanja starina i upoznavanje primitivneplastike /crna(ke/ doprinose slobodnoj primjeni jakih boja.Boja se prevodi na platno.

SLIKARSTVO1863. impresionisti izLaLtt djela urrSalonu odbijenihtr. Neprihva6eni su . Direktno naba-cane boje. na platnu bile su tehnoloiki u suprotnosti prema dotadainjem atelierskom

slikarstvu. Tehnologija je revolucionarna, a tema jednostavna. Sredi3te je Paris,gdje 6e se sakupljati umjetnici cijelog svijeta.E. Manet ,/revolucija teme i bojar/ Dorudak na travi.Cl. Monet Svijet je igra prividnosti. Ladja. Katediala.A. Sisley, C. Pissaro /Bulevar Montmartre/P.A. Renoir ,/prevodjenje boje,/. Priroda i ljupki portreti djevojdica.E. Degas ,/pasteli balerina i crteZi/H. Toulouse-Lautrec ,/slike, plakati, crteZi balerina za Moulin Rouge,/G. Seurat /pretvaranje ploha u sitne todkice-pointilizam/P. Cezannel ilSva se priroda moZe svesti na osnorme oblike: krug, detverokut i trokuttt

- spoznaja kubista. Homogena disto6a boje. Koloriram. Mrtve prirode,pejsaZi.

P. Gauguin; Motivi sa Tahitija:. Dekorativni nallrrazi jakih bojnih povriina.v. van o"nn,":H$:r:il"1"J-'il:toje

izraZene crtadki. Ploinost. Interijeri,

N a b i s t ii ,/proroci,/. Naturalistidkakonstrukcij ai analizasvijeta.B. Bonnard, E. Vuillard, M. Denis.

F a u v i s t il /1905-zvijer/. (ista boja, stroga ploinost, slobodan cttei,.H. Matisse. Stapanje predmeta u dekorativnu iaru. Nestajanje konkretnosti.

Stvaranje muzikal.nosti bojnih sastava.Marquet.' lu6ka atmosfera, Fries, A. Derain, Van DongenG. Rouaulti jaki kontrasti boje i crne konture- vitraj.M. de Flamincki snijeZna predgradja, M. Utrillo. ulice prema dopisnicama.H. Rousseau naivac-carinik slika biljni svijet.

KIPARSTVOModelacija je globalna i iskonska bez detalja. Obtik kompaktan i monumentalan.Detalj sIuZi za vidljivost likovne ideje.A. Rodin: SnaZni likovi izraleni u elementarnoj formi. Gradjani Callaisa. Mislioc. Balzac.Kasnije se nadovezuju na impresioniste kipari:.A. Bourdelle /Iei,erni aktovi/, A. Maillol /poetidne figurice/,I. Meitrovi6. /snaZni likovi u pokretu,/.

OBILJEZJAImpresionizam po svom pristupu i realizaciji otvara w'ata slobodnom odabiranju motiva,

ivoj interpretaciji boja, doZivljaju osobne poruke i stvaranju vlastitog stila.

32'


33/47

uALt L oC t-{

ZAr{

-':--

R.euotq

CEZANUE

'1ll{l(


34/47

DVADESET6 STOLJEEEMODERNA

SREDINARazvoj kapitalizma. Industrijalizacija. Antagonizam klasa. Individualizam. Nova saznanjau nauci. Dru5tveni pokreti. Sloboda oblikovanja. I'Umjetnost je optidki doZivljaj lijepog iistinitog, a ne poruka nekog dogadjaja.rr MaterijaL za oblikovanje je svaki predmet koji

moZe sluZitiza

ideju.Pokret

i svjetlosu

novi elementi u doZivljaju koncepcije. Likovnaporuka se nalazi u pravilnosti nukleusa, svemira i stani6ne jezgre. Sveobuhvatnost svi-jeta projicira se kroz individualnost kreatora. Tema se nalazi u samom djelu kao porukaskalda, optiEkog ugodjaja i sadrZaja jedinstva djela.

GRADITELJSTVONovi materijaii ,/armirani beton, staklo, aluminij, drvo/daju novu estetiku jedinstvaoblika i tunkcije. Oslobadja se sila teZa.F.L. Wright /Amerika/ stvara gradjevne kosture bez nosivog zida. Vile.A. Loos /Lvstrija/ gradi ku6e ravnih krovova.W. Gropius ,/NjemaEkar/ osniva 19 19. "Bauhausrr druXtvo umjetnika. Sinteza funkcional-

nosti i estetike. Serijski stanovi.Le Corbusier ,/Svicarska,/. Poitivanje ambienta, prirode, atmosfere i primjena

raznih materijala i oblika kao optidke senzacije.

SLIKARSTVO I KIPARSTVO Stvaranje Pariske Skole t9t4.Ku b i zam'. Promatranje stvari sa svih aspekata i stanovi3ta. Koncepcija stoji upresje-

dnicama dobivenih novih likova. Vra6anje na iskonske oblike: kuglu, valjak,kocku i odredjene ploine vrijednosti.

P.Picasso: Svestrani kreator. Psiholo5ka poruka ljudske individualnostiG.Braquei Analitidke kubistidke kompozicije. Lirizam i intimnost.J.Gris /Spanjolac/,, Marcusius,/Poljak/, Fresnaye, Villon, Metzinger, Delaunay,Dufu, Leger, DeCirico, Sutin, Gromaire.

Nadr eali zaml Negacija razumaustvaranju /d,ad,aizam/. SenzibilnostpodraZajanesvjesnih dogadjaja /san/. Realni predmeti u irealnom poloZaju.Protagonisti pjesnici Aragon i Breton.

P. Klee /Svicarac/, M.Ernst /Nijemac/, S.Dali /*paryoIac/, M.Chagall /Rus/,J. Miro /SpanjoLac/, M. Duchamp, Y. Tanguy. . . . . . . .

Apstr akc ij al Negacijasvakogkonkretnogoblikaizprirode. DoZivljaj muzidkogritma i sklada u sastavu slbodnih formi. Djelo je interpretacija slobodnihploha, linija i boje u ritmu i cjelini.

V.Kandinsky /Rus/, P.Mondrian /g*rnetrizacija/, H.Arp, Manessier, H.Hartung,Mathieu, Pignon, V.de Silvar l,orjou, J.Lurcat, Poljakov.

Ekspres ioni zaml Racionalnipristupdovjekuinjegovojbijedi, napuEtenost.,Analizadovjekova stanja i kompleksa. Tipibno izraZavanje sjevera. IzraZajnost, bes-

pomo6nost, tragidnost. Boja ne podlijeZe realnoj obojenosti stvari.E. Munch,/NorveZanin/, Hodler /Svicarac/, E.Nolde, M. Pechstein, Corinth, F.Marc,O. Kokos chk a / Austrij a/, G . Gros- kritika dru5tva.

Futurizam:/Talijani1910uMilanu,/.ProtagonistpjesnikMarinetti.di"tioblicikoi"izazivaju strojevi. Dinamizam.

Severini, C.Carla, M.Campighi, M. Marini.Inf o r m elj Slikarstvoinstinktaiemocije mrlja /Ta1izam/. Sugestijaopti6ke

senzacije. J. Dubuffet, J. Pollock.

Ostali likormi pravci temelje se na svjetlu i pokretu, a time se stvara nova dimenzija u prostoru/mobilia/, Oot< se kao protestna umjetnost javija u prikazu obiinih stvari kao izloZaka, koji io-kiraju optidki i emocionalno /ni}:rilizam/.

34


35/47

n E'El".t\tA

KUgTSAFI

EfSI'Y

frffi't;Apsrc.AKcr?A

,4

oNtz

VA//

9PR

^,ADR.EAL(ZAI'I

\-


36/47

RAZVOJ GRAFIdKE DJELATNOSTl

Spomenici kulture, likorma djela pruZaju |ovjedanstvu zamisao i ideju o jednoj konkretnoj reali-

zaciji poruke ilustrativne, votivne, likove, portreter kompozicijer narativne prikaze, u kojima

se donosi jedna porukar jedna stvaraladka ideja'

lJz takva djela Eovjek je Zelio dati konkretnu misao, ili objavu, koja 6e se mo6i pro6itati' Tom

idejom ve6 se bave Egip6ani, te trai,eu slikorrnom pismu sredstvo objave. Ta ideja-izraZavanje

simbolima-postaje dugo glarmo sredstvo predo6avania misli sve do pronalaska znakova pisma

/Grci, Fenidani/. BiIo je i pokugaja da se pronadje objava putem znakova i linija, gdje 6e se na-

6i smisao u smjestaju znakova raznihpoloZaja ,/klinovo pismo,/. Grci, a narodito Rimljani, usa-

vr5ili su pismene znakove, te su oni postali temelj svih kasnijih pismenih oblika. U srednjem

vijeku i renesansi prepisuju se knjige ,/manuskripti,/u kojima uz tekstovne oblike nastaje i pri-

mjena inicijata i ilustracija /minijatte/. Osnova je pergamena, papirus, a kasnije papir' Ti

se manuskripti pojavljuju u obliku rola, svezaka, a kasnije se sastavljaju u knjige' Naro6ita je

paZnja posve6ena ovitku.ili koricama, koje su kao grafiika realizacija, na6injene od najbogatije

materije. KoZni uvez, drveni, platneni, te kartonski, oboga6en je sa pozlatom, srebrom, bjelo-

ko 6u, bakrenim plodicama, a sve je to popra6enb ornamentikom'

r j..r..-r-::

Znatajanje prelaz od manuskripata kao unikatne poruke, do pronalaska industrijskog pisma, ka-

da se objava, plltem sastavljenih slova reproducira u serijskoj proizvodnji. To je ujedno i poie-

tak grafidke industrije.

slidan je slu6aj u likorrnoj grafidkoj djelatnosti. srednjovjekovni akvarelirani crtezi' minijature'

vinjeteo ornamentika predstavlja unikatne realizacije. upotrebom rarmih ploda ,/drvo, bakar' ka-

men/ nakojima se rukom izvodi crtezu negativu, a koji se moze reproducirati i prenijeti na

papir, pruZa mogu6nost viBe jednakih otisaka. Tada govorimo o pravoj reproduktirmoj grafici'

S obzirom na pripremu plode i na nadin otiskivanjar te se rubne grafidke tehnike razlikuju kaol

ploBni tisak /ravan/, ato su litografija i propusni tisak,/sitotisak/.Od te 6e se tehnike razviti offset kao industrijski tisak'

visoki tisak'. drvorez i linorez. U industriji se razvija knjigotisak'

duboki tisak bakropis, bakrorez, aquatinta. u industriji bakrotisak.

ove tehnike ne upotrebljavaju se u grafi;koj industriji, nego su tehnike kojima se bave likovni

umjetnici - grafidari-

a/

b/c/

36


37/47

LITOGRA.FIJA

op6a karakteristikai J'A' senefelder 1796. u Mi-inchenu otkriva litografiju. Temeljna plohajeravan kamen vapnenac- PovrSinska sitna hrapavost kamen a zadrdavanasebi masnu kredu, pa na taj nadin dobivamo sive povrEine ,/prirodni ras_ter,/- plosni nanosi litografskog tuSa stvaraju tamne plohe, a isto tako i

deblje i tanje linije. Na taj se nadin postiZe ditava skala tonaliteta, pa jemogu6nost crtadkih varijacija vrlo velika. zapravo sve ono Eto postizavamoolovkom ili kredom na papiru, to dobivamo u tehnici litografije. Jetkanikamen u kojem se uivrE6uj e crtez,, te tehnolo5ka osnova vlaZnosti kamena,

' koja ne prima boju i nanesena,masno6a putem litografske krede na kojojse prima boja omogu6uju vrlo veliki broj otisaka. Litografija je ve6 u svom' podetku bila pogodna za primjenu ilustracija u novinama, pa je pruZla prijezuma fotografije novi optidki s-adrZaj tiska, kao ilustracija, karikatura ilivinjeta' Doskora postaje litografija i samostalna grafidka disciplina u kojoj

. ;eizdaju pojedini listovi, mape i sr. osobita je draZ litografije u boji. ona

Je postala podesna za izradu plakata.

Majstori litografije: Fr' coya, izradjuje ditavu seriju litografija sa satiridkom temom tego-ba Xpanjolskog kmeta prema vlasteli. Kolekcija nosi naslov rcaprichesrr.A-J. Gros, J.A.D. Ingres /litografske kompozicije/,p. Gavarny ,/litografije dnevnog sadrZaja i alegorije/,E- Degas /crocky_i i crteZi balerina/,H' Toulouse-Lautrec ,/plakati za Moulin Rouge i rikovi zena/,E. Munch, L. Corinth /izraZajni.likovi i tegobe dovjeky',H. Matisse ,/poetidni crteZi Zenskih aktova i interiera,/,p. picasso, G. Braque ,/linearni i proini kubistidki crtezi,/)G' Rouault,/kontrastne crno-bijere varijacije svagdadnje tem atike/.

Nakon Sto je u grafidkoj industriji litografija zamijenjena offsetom, ritogra_fija je ostala domenom grafidkog izrai,avanjapojedinih umjetnika kao zaseb_na disciplina- Ima ne mali broj grafidara, koji se izridito bave tom tehnikom.Litografija u boji djeluje impresivno, pigmentarnost boja je dista, namazitanki, te djeluje poput akvarela.

37


38/47

LITOGRAF]JA

G. Rouault. Autoportret. Izraz liEnosti prezen-tiran je na temelju jakog kontrasta crnog sivog/Srafiranog/ i bijelog grafi6kog prikaza.

F. Goya. Sve do prydjeda /detati7. Satira 5pa-njolskog druXtva. CrteZ kredom, detalji pod-redjeni cjelini. Izraz sugestivan.


39/47

/detaLj/.Ka-rikatura

sredine i lidnosti. ReportaZna grafika.Meko6u crteEa omogu6uje prirodna struktura/raster/ kamena.


40/47

DRVOREZ

Op6a karakteristikai lJrez t drvenoj dasci predstavlja ono mjesto, koje se ne6e otisnuti. Samsastav drveta mora biti takav, 'da ne stvara pote5ko6e u izvodjenju reza. Sastavdrva mora biti tvrd, ali ne smije imati izrazite rebraste godiXnje strukture. Naj -bolja su drva Sim5ir, a u op6oj su upotrebi daske od vo6aka ,/kru5ka, iiljiva,/. Akoje ve6a povr5ina daske, tada se sastavljaju manje daske u cjelinu sa mjenjanjemsmjera uzduZnog rasta. Na taj 6e nadin drvo manje reagirati na atmosferilije.

Otkako je T. Berwick 1775. stvorio drvenu podlogu sa popreEnim presjekom, tadaje dobivenaploda jednake tvrdode u svim smjerovima, pa se mogu izvoditi i naj-sitniji detalji.

Drvorez, a kasnije i linorez optidki se manifestiraju kao linearni crteZ i kao p1o5-ni namaz. OptiEka draZ drvoreza sastdi se u medjusobnoj povezanosti dva tehnidka

. momenta. Jedno je izrezali crteZ i ploha, a drugo je urezani crt&, koji se pojav-ljuje kao bjelina. Ne samo da je tehnibki teZe, nego se ba3 idealni drvorez u distotii ljepoti linijskog drvoreza, koji se pokazuje kao disti crteE,.

Majstori drvorezaS Drvorez kao samostalno likovno izrai,avartjepojavtjuje se sa renesansoinI u baroku, dok u XIX i XX stolje6u doZivljava pravi procvat kao s amostalno likov-

no izraLavanje.H. Holbein, portreti i krajolici u drvorezu,A. Di-lrerr najve6i majstor linearnog drvoreza ,/scene iz religiozne fantastike,/G. Dor6, radi drvoreze za dasopis Ltllustration 1844.P. bauguinrM. Flaminck /veliki potezi linija i crnih masa,/E. Munch, kompozicije ekspresije /smrt, pogreb, zIolin...../F. Masereel daje drvorezu moderni izraz sLobodnih oblika.

U XX stolje6u organizirano je dru5tvo majstora drvoreza pod imenom ilXylonrl

/Znrich/, koje priredjuje kolektivne izloZbe drvoreza. Najve6i je domet u tehnicidrvoreza postignut u Japanu. On se odlikuje fino6om tankih linija i specijalnimnamazom boja, koje djeluju kao akvarel u sitnim prelazima tonaliteta.

Drvorez se danas upotrebljava za elitna izdanja mapa i ilustracija ekskluzirmihknjiZarskih izdanja. u modernoj grafici najviSe se izvodi drvorez u boji, kojomse tehnikom mogu dobiti najljep5i sastavi plo3nih odnosa boja.

40


41/47

DRVOREZ

A. Diirer, Jahadi apokalipse /detalj/. Rezovi udrvu izraZeni linijama prikazuju karakteristikucrteZa izvedenog upornom konzekventnol6u. Lje_pota linija, disto6a i jasnost crteZa.

F. .Munch. Vrisak. Ekspresiji teme odgovara te_hnika svojim crno-bijelim snaZnim odnosima.uzdui,ni rezovi u drvu istidu silhuetu lika, kojise name6e kao centar sadrZaja.


42/47

ffi-i$Hokusay. Val /detali/. Tipi6nost fino6e japan-

"tog Ot.toreza. Dekoratirmost sadrZaja i idejna

saZetost qrafidkih r ezova.

R. Dufv. Zec. Harmonidni i dekorativni odnos;t".g i btJ.l"g. Clelin a zahva6ena plo5no' Jed-noliki izt:ez crnih linija prema urezima oblikau negatir,'u.


43/47

BAKROPIS

op6a karakteristika: Polirana bakrena ploda prem azana tankim slojem voska, sa koje se

_",il::,:*T;il::;:j::::# j:,fJ.::ff::::J,"fr :ffi:"sto se u ta udubljenja utrlja boja i odisti ploda, u otisku se linije oditujukao reljefne male izbodine. Kompletna ploha bakropisa nije nikad bijela,jer nikada boja nije sa nje dovoljno odi 6ena, pa stvara tanki sloj tona,koji ujedinjuje crteZ.

Bakropis se pojavljuje u XIV stolje6u, a nastao je od zanata gravera, koji. su ukraiavali oruZje.

Bakrorez-urezivanjeplode oXtrim trouglastim delikom, pa se udubljenjadobivaju mehanidkim putem. Taj je proces mnogo tezi, ier zahtijeva speci-

jalnu spretnost u rezanju /gravur.a/. Rezanje u bakru pojavljrrj.e se ve6 uXIII stolje6ur a nastao ie iz zlatarske vje3tine. Kasnije se u renesansiudoma6io kao likovna izraZajnost u obliku otisaka na papiru.

Majstori bakropisa3 Mantegna ,/renesansa-kompozicije obiteljskih scena,/,Schongauer /realizacija gotiziranih Madona u krajolikufDiirer ,/majstor rinije/- u dvrstom crtezu sa mnogo detatja i analiza

. izraLava Eitavu scenu minuciozno izvedenu. Scene i porukeiz religioznog Zivota.

Rembrandt, najve6i majstor bakropisa i bakroreza. Linija je nemirna , Livai kompaktna. scena zahval,ena u cjerini. Jaki pokreti masa na osnovicrno-bijelog kontrasta /barok/. proEnost oblikovanja Evr.sta zajed-nica osnovne ideje.

J' caillot /xvn st.,/ Francuz koji je boravio u Italiji. Ratni prizori, besti-jalnost gnudenja, skitnice, humor, groteske.

Goya, nastavak grotesknih scena, alegorije i satira.Tiepolo /rtarija/' religiozni sadrZaj u iluzionistibkoj atmosferi.U vrijeme postimpresionizma tehnika dubokog tiska postaje prava domenaizraZavanja i 6ista tema likovne poruke.Degas, pissaro, Matisse, picasso izratavaju rinearnost pokreta.Rouault i Dunoyer de Segonzac atmosferu kompozicije.

Narodita je draZ3ne wijednosti,najve6i uspon.

dubokog tiska ua koja je tehnika

tehnici akvatinte, kojomu savremenoj grafidkoj

se poluduju razne plo-umjetnosti dostigla

43


44/47

BAKROPIS

cj elina. Jasnost komPozicijesadrZaja.

koncipirani kaosa groteskom

Rembrandt. Dr. Faust /detali/. Linija nemirnai /,iva izvedena utamnina u centrubokog tiska.

t"-p.t.- entu. Koncentracij aclogadjaja. NajviSi stuPanj du-


45/47

P. Picasso. dedan obrok /detatj/. Likovna idejau deformaciji izrai,ava bitnost dogadjaja. Liko_vi saZeti u srediSte paZnje" Analiza detalja /ru_ke,/, koji podcrtavaju dramatiku sadrEaja.


46/47

SADRZAJ

UVOD

Temelji likovrog oblikovanj a

Prahistorija

Stari vijekEgipat

Mezopotamija

Grdka

Rim

Srednji vijekStarokrldanska umjetnostBizant

Romanika

GotikaNovi vijek

Renesansa

Barok

Klasicizam

Romantika

Realizam

Impresionizam

Moderna umjetnost

Razvoj grafidkih djelatnostiLitografij aDrvorezBakropis

8

10

10

12

14

16

18

18

20

22

24

26

26

28

30

30

30

32

34

36

37

40

43


47/47

FOTOGRAFIJE

LITOGRAFIJA

Goya

H. Toulouse-Lautrec

Daumier

DRVOREZ

DiirerE. Munch

F. Masereel

PAKROPIS

Rembrandt

J. CaillotPicasso

josip restek: likovno-grafička kultura

Documents