graficka tehnologija prvi razred

7/27/2019 Graficka Tehnologija Prvi Razred

1/69

I. Uvod u grafi ka industriju

1. Grafi ka industrija

Grafika industrija je skup svih ljudskih djelatnosti koje su okrenute procesu izrade grafikog proizvoda, tj. procesuumnaanja informacijena odgovarajuem materijalu koji je najee papir.

Grafika industrija je prera ivaka industrija, a osnovna sirovina koju prera uje jeinformacija. Kada kupujemo npr. novinu nekupujemo papir i boju ve informaciju.

to je to informacija? Jednostavno reeno, informacija je primljena i shvaena poruka. Informacija u grafikom smislu sastoji se od:

sadraja i forme.

Za sadraj moemo rei da je tomisaona vrijednost informacije npr. sadraj nekih vijesti (politikih, sportskih,kulturnih,..). Sadraj nam donosi novinar, pisac, tj. autor informacije.

Forma je oblik informacije tj. na koji nainemo "upakirati" sadraj informacije. Formom se bave grafiari tj.grafiki dizajneri.

Informacije razliitog sadraja i razliite forme

Informacije razliitog sadraja,a iste forme


2/69


3/69

Trea skupina:

ambalaa konfekcija papira plastine i aluminijske folije zidne tapete ostali proizvodi

Pod pojmom ambalaa podrazumijeva se sve ono u to je neki proizvod smjeten. Taj primarni proizvod uglavnom se smjeposebno dizajniran grafiki proizvod koji zovemo prodajna ili skupna ambalaa. Svaka kreacija grafikog dizajnera koji radi naoblikovanju grafikog proizvoda u ovom sluaju ambalae, mora zadovoljiti potrebu kupca da bude potpuno i pravilno informirano kvaliteti i drugim svojstvima robe upakirane u ambalau. Jedna od vanih funkcija dizajna je pridodati proizvodu takav vizgled kojie u to veoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti ga na kupovinu robe

3. Grafi ki komunikacijski proces

Prenoenjem informacije uspostavlja se komunikacija. To znai da je komunikacija proces prenoenja informacija izme u ljudisa nekim smislom. Komuniciranje je za drutvo i pojedinca od vrlo velike vanosti. Ono omoguava dogovaranje, povezanodjelovanje ljudi. Osobito je vano komuniciranje na daljinu koje je zapoelo pronalaskom pisma.

Grafika djelatnostusmjerena je komuniciranjui osnovno sredstvo komuniciranja jejezik , tj pismo.

Grafiki komunikacijski proces sastoji se od:

1. poiljatelja ( grafiki proizvod ),2. kanala (udaljenost izme u poiljatelja i primatelja) i3. primatelja ( itatelj grafikog proizvoda )

KANAL primateljpoiljateljinformacije (prijenos poruke) informacije

U trenutkuitanja informacija se prenosi od poiljatelja (grafikog proizvoda) kroz kanal do primatelja ( itatelja). Da bi se nekainformacija mogla prenijeti kroz kanal ona mora biti kodirana, tj. misli moramo pretvoriti u slovne znakove. Prilikomitanja dolazido dekodiranja informacije, tj. slovni znakovi pretvaraju se ponovno u misli.

Za uspjeno sporazumijevanje potrebno je poznavati kod tj. pismo i jezik. Kineske novine neemo moi proitati jer nepoznajemo pismo i jezik. Talijanske novine tako er neemo moi proitati jer ne poznajemo jezik, a bez obzira to poznajemopismo.


4/69

Cilj komunikacije je to razumljivije prenoenje informacije u komunikacijskom procesu. Zbog toga su mogua poboljanja

elemenata u grafikom komunikacijskom procesu, i to:

1. Poiljatelja (dobar grafiki dizajn, tipografija)2. Kanalu (vidni kut, rasvjeta)3. Primatelj (obrazovanje, iskustvo, intelekt)

4. itljivost

Grafika industrija, a kroz nju grafiki proizvod, usko je povezana s grafikim oblikovanjem, zapravo grafikim dizajnom.Grafiki dizajn podrazumijevamo likovno - grafiko oblikovanje svih grafikih proizvoda, neovisno o upotrebi, obliku i materijaluizrade.. Mi moramo osmisliti takav grafiki proizvod koji je likovno-grafiki privlaan, ali koji obavezno mora biti tipografskiitljiv .

itljivost je nain na kojiitatelj reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta. Razlikujemo dvije vrsteitljivosti:

itljivost-readibility: je kvaliteta prezentiranog teksta koja omoguuje lakou i komfor itaocu kroz nekidui perioditanja. Ovom kriteriju mora udovoljiti neki novinski ili knjini tekst. Na primjer verzalna slova (velika slova)itaju se sporije 9 do 19%sporije od kurentno teksta (mala slova). Zbog toga tekstovi u knjigama slau se kuretnim slovima.

itljivost-visibility: jest kvaliteta koja se odnosi nabrzinu percepcije(uoavanja) pojedinane rijei ili pismovnog retka.Ovom kriteriju mora udovoljiti neki naslova ili oglas. Zbog toga naslovi se slau verzalnim slovima koji se bolje uoavaju.

5. Grafi ka tehnologija

Tehnologija je sustav koji koristi odre ene metode organiziranja rada, tehniku rada, strojeve a sa ciljem izrade toekonominijeg proizvodauz minimalnu potronju vremena. Ponekad se kae: Ova tiskara ima modernu tehnologiju proizvodngrafikog proizvoda, ili ova tiskara ima zastarjelu tehnologiju proizvodnje grafikog proizvoda.


5/69

II. Tipografsko pismo

Pismo je osnovnigrafiki element koji nam slui za prenoenje informacijeu grafikom komunikacijskom procesu. Ugrafikoj djelatnosti za pismo se upotrebljava naziv font.

U grafikom smislu pismo predstavljaskup svih znakovakoji dolaze u jednom pismu.Dijelimo ih na:1. Verzalna slova A, B, C, D, E, F, G, H, I, J2. Kurentna slova a, b, c, d, e, f, g, h, i, j3. Brojke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 94. Akcentirana slova (naglaena slova) , , ,, , ,, , , 5. Znakovi interpunkcije- , . : ? !6. Razmak izme u rijei

7. Ostali znakovi- #, %, *, +, &, $,

1. Povijest pisma

Nastanak i razvoj pisma prati civilizacijski razvojovjeka i drutva. Trebalo je proi 2 i pol milijuna godina od peinskih crteapraovjeka do razvoja fonetskog pisma. Dugo vremena razmjena misli me u ljudima bila je uvjetovana neposrednim susretomovjeka sovjekom. Tek je pronalaskom pisma ukinuta potreba za vremenskom i prostornom podudarnou u komunikaciji.

Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U irem smislu to je svaki sistem vidljivih oblika(slikarija, simbola,znakova i njihovih kombinacija) namjerno proizvedenih u svrhu memoriranja i obavjetavanja.

Razvojne faze pisma su: slikovno pismo , pojmovno pismo , slogovno pismo i fonetsko pismo.

1. Slikovno pismo

Najstarije pismo je slikovno pismo Ve se u prethistoriji piljskiovjek koristio takvim karakterom komunikacije. Crtarije nazidovima pilja u sjeveroistonoj panjolskoj, jugozapadnoj Francuskoj i istonom Sredozemlju, od kojih su neke nastale i 20.000godina prije Krista, svojim smislom moda nam i nisu potpuno jasne. Jedino to u vezi s njima moemo sa sigurnou rei jest to dasu ti crtei, prona eni u nastambama prvih ljudi, naj vri dokaz da jeovjek oduvijek teio svoju misao zabiljeiti i tako zabiljeenuje sauvati od zaborava.

Tek krajem paleolitikapojavljuju se crteiovjeka. Zarazliku od crtea ivotinja koji suuglavnom crtani bezkompozicijskog plana, sada sefigure organiziraju u ritmikucjelinu. Zahvaljujui novimotkriima i uenju ovjek sebepoinje doivljavati kaosamosvjesno bie. Otkriva svojusnagu i vrijednost i eli da ih izrazi.


6/69

Crte postaje poruka, rezultat potrebe za komunikacijom i biljeenjem doga aja. Figure su stilizirane do nivoaprepoznavanja potrebnog da izrazi priu. Vremenom, iz ove shematizacije nastaju prva slikovna pisma.

piljski crteiovjeka

Slikovno pismo nastaje kadasliice dosegnu odre eni stupanj stilizacije, i kada se takav slikovni znak dogovorno poinjedosljedno upotrebljavati. Zatim se razliite sliice dovode u uzajamni odnos i stvaraju asocijaciju i prenose misao. Takav poetak slikovnog pisma i pisma uope zovemo piktografija.

pismo junoamerikihindijanaca Maya

Tipini primjer piktograma u dananjem svijetu su:prometni znakovioznake na javnim mjestima (aerodrom, autobusna postaja, ...)oznake na ure ajima i strojevima


7/69

1. 2. Pojmovno pismo

Iz slikovnog pisma se postepeno razvilo pojmovno pismo. U pojmovnom pismu svaka se rije ili pojam prikazuje posebnimslikovnim znakom ideogram. Jednostavnim sliicama prikazuju se pojedini pojmovi (alost, radost, dan, no,...)

Kao najstariji oblik ovog pisma smatra sesumersko klinasto pismo.

glinena ploica s klinastimpismom

Pojmovnim pismom sluili su se mnogi narodi (Egipani, Babilonci, Asirci)

Egipatski hijeroglifi

Kinezi se jo i danas koriste pojmovnim pismom, tj. to je kombinacija pojmovnog i slogovnog pisma. Svaki znak predstavljaslog izgovorene rijei, ali i sam za sebe ima neko znaenje. Najopseniji kineski rjenici posjeduju oko 56,000 znakova. Znanje oko3,000 znakovaomoguava itanje oko 99% svih znakova u kineskim novinama iasopisima. Zaitanje kineske literatureili tehnikih tekstova potrebno je poznavanje otprilike 6,000 znakova.


8/69


9/69


10/69

Garmond 10pt

Brevier 11pt

Cicero 12pt

Mitl ili Srednjak 14pt

Tercia 16pt

Cicero i pol 18ptTekst 20pt

Dva cicera 24pt

Dupli mitl 28pt

Dupla tercija 32pt

Tri cicera 36ptetiri cicera 48pt

Pet cicera 60pt

itd. (zbroj cicera)

Pismovne veliine od 6pt (Nonparel), 7pt (Kolonel) i 8pt (Petit) su namijenjene slaganju onih tekstova s kojima seitatelj baviinformativno. Te tekstoveitateljita krae vrijeme(npr. biljeke u knjigama)

Pismovne veliine od 9pt(Borgis), 10pt(Garmond) i 12pt(Cicero) su namijenjene slaganju onih tekstova s kojima seitatelj bavikroz due vrijeme (tekstovi u knjigama,asopisima,). To su pismovne veliine koje su ugodne zaitanje ( itljive), a sa drugedovoljno ekonomine.

Pismovne veliine od 14pt (Srednjak ili Mitl) su namijenjene slaganju onih tekstova koje elimo istaknuti..Izbor pismovne veliine ovisi o:Formatu grafikog proizvoda kod jumbo plakata koristitemo daleko vee pismovne veliine nego kod klasinog plakata Vanosti teksta koji se istie - tekst koji ima veu vanost ili vrijednost istaknutiemo veom pismovnom veliinom od nekog

drugog manje vanog teksta.

2. 1. 1. Odnos pismovne veli ine i pismovne slike

S obzirom da dimenzije stoca (pismovna veliina) nisu iste kao i pismovna slika, nije nimalolako odrediti pismovnu veliinu na osnovu otisnutog teksta. Pogotovo to razliite pismovne vrste(fontovi) imaju razliite veliine pismovne slike.

Klasina pisma koja se najee koriste( npr. pismo Times) imaju veliinu pismovnu slikezauzima oko 52% veliine stoca kod kurentnih slova i oko 70% veliine stoca kod verzalnih slova

Pismo Times od 12pt Pismo Edwardian Script od 12pt

GIF format koristi saimanje Z|y yt ~|| t|t}x wtt~t ux zu|t~t podataka bez gubitaka kvaliteteslike. To zna i da se zapisujusvi podaci slike i da pri tomeslika ne gubi nita od izvornekvalitete. Saimanjem se zapis

pretvara u oblik koji zauzimato manje memorije, ali ne naraun kvalitete slike.

~t|xx |~xA g t| wt x t|} | wtv| |~x | wt | x |~t x zu| |&t w |x ~t|xxAft|t}x x t| xtt u|~ ~}| t|t & t}x x|}x? t| x t t ~t|xx |~xA


11/69

2.2. Vrsta pisma font

Vrsta pisma ili kako seee kaefont je skup svih slovnih znakova koji dolaze u pismu, a koji imajuiste optikekarakteristike. Danas, primjenom raunala u grafikoj struci postoji aroliko mnotvo razliitih pisama.

Postoje razliiti naini klasifikacije pisama, najjednostavnija klasifikacija se bazira naoptikim karakteristikama pisma. Zauspjeno razlikovanje pojedinih pisama potrebno je poznavati osnovne pojmove kao to su:

temeljni i spojni potez, oblina, krovna-poetna crta, kvaica, zavrna oblina, poprena crta, krilo, silazni i uzlazni potez i serifi.

S obzirom na optike karakteristike pisma (fontovi) su klasificirana u pismovne skupine.

2. 2. 1. Temeljni oblici - ANTIKVE

U temeljne oblike spada pismovna skupinaantikve. Ove antikve nastale su u razdoblju izme u 15. i 18. stoljea.Razlikujemo:

Renesansnu antikvu Prelaznu antikvu Klasicistiku antikvu

Jedno od najpoznatijih predstavnika renesansne antikve je fontGARAMOND

Optike karakteristike: razlika u debljini temeljnih i spojnih poteza je mala, krovne crte i obline oblikovane su zaobljeno, kkod verzalnih slova E, F, L, T, Z, izlaze prema vani, serifi postepeno proizlaze iz temeljnih i spojnih poteza i imaju udubine, kice

kod kurentnih slova a,c,f,g,j,r imaju oblik kapaljke


12/69

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVZabcdefghijklmnoprstuvxyzabcdefghijklmnoprstuvxyz

Jedno od predstavnika prelazne antikve je fontTIMES

Optike karakteristike: razlika u debljini temeljnih i spojnih poteza je naglaenija, krovne crte su kose, obline su manzaobljene, krila kod verzalnih slova E, F, L, T, Z, izlaze blae prema vani, serifi plosnatije proizlaze iz temeljnih i spojnih pkvaice kod kurentnih slova a,c,f,g,j,r imaju okrugliji oblik kapaljke

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz

abcdefghijklmnoprstuvxyz Jedno od predstavnika klasicistike atikve je fontBODONI

Optike karakteristike: razlika u debljini temeljnih i spojnih poteza je otro naglaena, krovne crte su ravne, obline okomito, krila kod verzalnih slova E, F, L, T, Z, zatvaraju se okomito, serifi su kao ravne crte izlaze iz temeljnih i spojnih pkvaice kod kurentnih slova a,c,f,g,j,r imaju okrugli oblik.

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZabcdefghijklmnoprstuvxyzabcdefghijklmnoprstuvxyz


13/69

2. 2. 2. Tehni ki oblici pisama

Pismo jednostavnijih oblika nastalo je poetkom 19 stoljea. U tehnike oblike spadaju pismovne skupine Grotesk, Egyptienne i Italienne.

Grotesk

Optike karakteristike: nema razlike u debljini temeljnih i spojnih poteza, nema krovne crte, obline, krila, serife i kvaice

Jedno od predstavnika je fontFUTURA

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZabcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz Tako er jedno od predstavnika je font ARIAL ILI HELVETIKA




14/69

Tako er jedno od predstavnika je fontGILL SANS


abcdefghijklmnoprstuvxyzEgyptienne

Optike karakteristike: nema razlike u debljini temeljnih, spojnih poteza i serifa. Pisma su veoma

itljiva, pa su pogodna zaslaganje reklamnih tiskanica.

Jedno od predstavnika je fontBETON


abcdefghijklmnoprstuvxyz Jedno od predstavnika je font ROCKWELL

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZabcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890abcdefghijklmnoprstuvxyz


15/69

Italienne

Optike karakteristike: nema razlike u debljini temeljnih, spojnih poteza, a serifi su jako naglaeni. Pisma su pogodna slaganje u reklamnoj tipografiji

Jedno od predstavnika je fontPLAYBILL

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUV

abcdefghijklmnoprstuvxyz123

abcdefghijklmnoprstu2. 2. 3. Individualni oblici pisama

Pisma koja nose obiljeje autora koji ih je oblikovao. Nastali su na temelju starih tipografskih pisama. U individualnepisama svrstani suumjetnika antikva, polugrotesk i novinska antikva.

2. 2. 3. 1. Umjetni ka antikva

Slobodno oblikovano pismo , a oslanja se na suvremeno rukopisno pismo, te se naziva i pisana antikva. U novije vrijemepisama je sve vie, a nastaju s eljom da se postigne neto novo i lijepo.

Jedno od predstavnika je fontPOST-ANTIKVA


abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890 abcdefghijklmnoprstuvxyz


16/69

2. 2. 3. 2. Polugrotesk

Kod polugroteska zavrne crte - serifi su zamijenjeni zadebljanjima

Jedno od predstavnika je fontHOBO

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V X Y Z


abcdefghijklmnoprstuvxyz 2. 2. 3. 2. Novinska antikva

Nastala je spajanjem renesansne antikve i Egyptienna. Pismo je namijenjeno tisku novina iasopisa.

Jedno od predstavnika je fontCLARENDON




2. 2. 4. Rukopisni oblici pisama


abcdefghijklmnoprstuvxyz123456abcdefghijklmnoprstuvxy


17/69

2. 2. 5. Profilni oblici pisama

2. 2. 5. 1. Obrisna pisma

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ1234567890


2. 2. 5. 2. Osjen ena pisma




2. 2. 5. 3. Ukrasna pisma

A B CD EF G H I J K L M N O PR ST U V X Y Z


18/69

2. 3. Pismovni rez

Pismovni rezje pismo font koje se razlikuje prema debljini i irini. Prema nekim dogovorima pismo se klasificira i do dgradacija(podjela). Tako moemo razlikovati pismovni rez prema:

irini na ultrasueno, ekstrasueno, sueno, malo sueno,normalno, malo proireno, proireno, ekstraproireno,ultraproireno.

debljini na ultrasvijetao, ekstrasvijetao, svijetao,normalno, medium, poludebeli, debeli, ekstradebeli, ultradebeli.Ove gradacije (podjele) u raunalnom slogu definirani su kao posebni fontovi. Primjenom raunala u grafikoj industriji broj

rezova nekog pisma ovisi o autoru koji kreira pisma s razliitim rezovima.Koritenje drugaijeg pismovnog reza u odnosu nauobiajeni pismovnim rezom u nekom grafikom proizvodu je u funkciji isticanja.

Vrste i oznake rezova za pismo Futura

Oznaka Izgled Vrsta reza

FuturaTEE Moja je kola izgledom lijepa normalni rez

abg abg

FuturaTEELig Moja je kola izgledom lijepa svijetao rez

FuturaTEELigCon Moja je kola izgledom lijepa svijetao i sueni rez

FuturaTEEMed Moja je kola izgledom lijepa medium rez

FuturaTEEMedCon Moja je kola izgledom lijepa medium i sueni rez

FuturaTEEExtBol Moja je kola izgledom lijepa ekstra debeli rez

FuturaTEEExtBolCon Moja je kola izgledom lijepa ekstra debeli i sueni rez

FuturaTEEDem Moja je kola izgledom lijepa ekstra debeli i sueni rez

2. 3. 1. Kurzivni rez

To je specijalni rez kod kojeg su slova (najee) 12 stupnjeva nagnuta u desno, a slovni znakovi imaju elemente rukopisnog pisma, to je najjae izraeno kod kuretnih slova a,g i b. Takav se kurziv smatra posebnim fontom.

normalni rez pismaGarmond kurzivni rez pismaGarmond


19/69

abg

Elektronski kurziv je kod pisama koji nemaju definiran kurziv kao posebni font. U biti elektronski kurziv je geometrijsdeformacija slova u desno.

abg kurzivni rez pisma

normalni rezpisma Tahoma

Tahoma


20/69

3. Karakteristike nekih osnovnih grafi kihelemenata

3.1. Format

Format je polazna toka pri oblikovanju grafikog proizvoda. Formatom definiramo plohu koja se izraava u milimetrima ilicentimetrima na koju postavljamo grafike elemente. Kod definiranja formata grafikih proizvoda prva numerika oznaka odnosi sena irinu, a druga numerika oznaka na visinu.

Formate koje susreemo u grafikoj industriji u pravilu su pravokutni. Kvadratni formati dolaze rijetko.

Od pravokutnih formata mnogoee susreemo one koji su izdueni po visini. Takve pravokutne formate zovemouspravni. Kod tih formata visina je vea od irine. Formati koji su izdueni po irini zovemo leei formati i kod tih formata irina je vea od visine.

Npr.

Odnos dviju stranica pravokutnog formata u pravilu nikad nije vei od omjera 2:1, tj. dua stranica nije dva puta vea od kraestranice.

3.2. Bjeline (margine)

Margine su optiki izolator koji sprjeava da nam oi bjee s formata grafikog proizvoda.

Razlikujemoetiri vrste bjelina i to:

1. margina glave2. margina lijeva3. margina desna4. margina nogu


21/69

Kod knjiga razlikujemo

1. margina glave2. margina veza

3. margina vanjskog ruba4. margina nogu

3.3. Isklju ivanje teksta

Tekst se moe slagati: beskonanom obliku tekst u kojem nije niim odre ena toka prijelaza teksta iz jednog reda u drugi red iskljunom obliku tekst u kojem je definirana pozicija svakog slovnog znaka na stranici.

Iskljueni tekst moe se poravnavati naetiri naina:

1. Lijevo poravnanje(ili tekst iskljuen u lijevo)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici).Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranojtraci.

60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) dodvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

2. Desno poravnanje(ili tekst iskljuen u desno)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici).Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj

traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) dodvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza slog a fotoslog

3. Centralno poravnanje(ili tekst iskljuen u sredinu)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici).Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj

traci.

60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) dodvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog


22/69

4. Obostrano poravnanje(ili tekst iskljuen na puni format)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici).Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranojtraci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) dodvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga

fotoslog

3.4. Razmak izme u redaka - prored

Kod slaganja teksta moemo razlikovati: kompresni slog tekst u kojem nema dodanog razmaka izme u redaka. U tom tekstu postoji bjelina izme u

redaka jer je pismovna veliina vea od pismovne slike.

slog s proredom tekst u kojem je povean razmak izme u redaka. U donjem primjeru imamo tekst s proredomod1pt.



50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nijebilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavilsu se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvifotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog


50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nijebilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavil

su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvifotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog



23/69

3.5. Duina retka

Duina retka u grafikoj struci definirala se ucicerima. Primjenom raunala u grafikoj struci definiranje duine retka ucicerima izgubilo je na vanosti

12-cicera50-tih godina 20 stoljea zapoelo jenizanje slova pomou raunala(zasnovani na tranzistorskoj tehnici).Slaganje nije bilo popraeno optikomkontrolom. Zapis slova se registrirao nasedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tihgodina pojavili su se prvi slagai ure aji sraunalima koji su imali jednorednepokazivae (ekrane) do dvadesetak slova.

18-cicera

50-tih godina 20 stolje a zapo elo je nizanje slova pomo u ra unala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici).Slaganje nije bilo popra eno opti kom kontrolom. Zapisslova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranojtraci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji sraunalima koji su imali jednoredne pokaziva e (ekrane)do dvadesetak slova.

24-cicera

50-tih godina 20 stolje a zapo elo je nizanje slova pomo u ra unala(zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popra eno opti komkontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranojtraci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali

jednoredne pokaziva e (ekrane) do dvadesetak slova.

28-cicera

50-tih godina 20 stolje a zapo elo je nizanje slova pomo u ra unala (zasnovani natranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popra eno opti kom kontrolom. Zapis slova seregistrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagaiure aji s raunalima koji su imali jednoredne pokaziva e (ekrane) do dvadesetak slova.

32-cicera50-tih godina 20 stolje a zapo elo je nizanje slova pomo u ra unala (zasnovani na tranzistorskojtehnici). Slaganje nije bilo popra eno opti kom kontrolom. Zapis slova se registrirao nasedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji su imali

jednoredne pokaziva e (ekrane) do dvadesetak slova.


24/69

III. IZRADA GRAFI KOG PROIZVODA

Izrade grafikog proizvoda prolazi kroz tri faze:

1. Grafika priprema2. Tisak 3. Grafika dorada

1. Grafi ka priprema

U grafikoj pripremi seoblikuje sadraj informacije prema definiranom predloku layoutu. Pod oblikovanjempodrazumijevamo definiranje veliinu pisma, vrstu pisma, format proizvoda, boju teksta...

Kroz povijest grafiku pripremu moemo podijeliti na : Olovni slog Fotoslog DeskTop Publishing (stolno izdavatvo raunalni slog)

Olovni slog i fotoslog pripadaju prolosti, a danas je aktualni DeskTopPublishing.

1. 1. Olovni slog

Olovni slog je zajedniki naziv zaruni ili strojni slogkod kojega je procesom slaganja izra enatiskovna formaod olovnelegure i koja se koristi u knjigotisku (tehnika visokog tiska).

Runi slog rukom sloena tiskovna forma od olovne legure naziva seruni olovni slog. Koristi se materijal koji se dijeli na: slovne znakove pomina slova slijepi materijal linije ukrasni materijal

Slovni znak je pravokutni komadi olovne legure s tono definiranim veliina pisma koja na gornjoj strani ima neispravan lik slovnog znaka


25/69

Slijepi materijalnam slui za dobivanje slobodnih povrina (razmak izme u rijei, redova,)

Proces slaganja se sastoji od runog slaganja redova na odre enu duinu. Redovi se dobivaju tako da se slovni znakovi iodre eni slijepi materijal ubacuje u slagaljku.


26/69

Strojni olovni slog strojem sloen redak od olovne legure. Redovi se ne slau u slagaljku ve se dobiva cijeli izliveni redovi napotrebnu irinu. Slagar je pritiskom na tastaturu stroja izbacivao matrice slovnog znaka i kada bi matricama sloio cijeli reosnovu matrica izlio bi se cijeli redak.

Pritiskom na tastaturu stroj je izbacivao matrice

Matricama sloen cijeli redak

Stroj za slaganje olovnih


27/69

Izgled tiskovne forme sloenolovnim slogom ( pismovnimaterijali i slijepi materijali)


28/69

Tiskovne forme stavljena utiskarski stroj


29/69

1. 2. Fotoslog

Fotoslog je unos teksta uz pomo tipkovnice i grafiki prikaz tekstana ekranu (monitoru).50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slovapomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilopopraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao nasedmokanalnoj perforiranoj traci.

60-tih godina pojavili su se prvi slagai ure aji s raunalima koji suimali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su biliprvi fotoslagai ure aji, odnosno sustavi koji su koristili nov nainprikaza sloga fotoslog

70-tih godinapojavili su se terminali koji su mogli prikazati do2000 slovnih znakova na ekranu, Tekst se mogao pregledavati u dvaoblika:

beskonanom obliku iskljunom obliku

80-tih godina realiziran je trei nain prikaza teksta na ekranu sasvim tipografskim znakovima pa se poeo koristiti termin terminali zaprijelom koji su bili veliine A4 formata. Postojala su dva monitora,jedan za unos, a drugi koji je prikazivao kako izgleda sloeni tekst.

Filozofija slaganje u fotoslogu u osnovi nije se razlikovalo odnaina slaganja u olovnom slogu. Ovdje se koristilo raunalo koje jeolakalo i pojednostavnilo proces slaganja. Vie se ne koriste teka

olovna slova.Da bismo sloili neki tekst trebalo je poznavatiitav niz komandikojima bismo definirali npr. veliinu pisma, vrstu pisma, poravnanjeteksta, duinu teksta ...

U fotoslogu nismo vidjeli na monitoru to smo sloili, sve dok senisu pojavili terminali za prijelom.Tako er nismo mogli integriratitekst i sliku zajedno. Slike su se obra ivale posebno, a zatim spajale stekstom u kasnijim tehnolokim fazama proizvodnje.

Raunalo je bilo povezano s izlaznim ure ajem fotoosjetljivaem inakon osvjetljavanja dobili bismotekst ispisan na filmu ilifotopapiru.

Takav film ili fotopapir zovemofotografski predloak . On namslui za izradu tiskovne forme.


30/69

1. 3. DeskTop Publishing - Stolno izdavatvo (Ra unalni slog)

DeskTopPublishing se u hrvatskom jeziku prevodi kao stolno izdavatvo. DeskTopPublishing ili stolno izdavatvo je problikovanjasadraja informacijeza tisak na osobnom raunalu, uz pomo odgovarajuih programa. Kako se proces slaganjaodvija na raunalu u literaturi i praksi seesto susree i termin raunalni slog.

Jedna od osnovnih razlika nekadanjeg fotosloga i raunalnog sloga je to kod raunalnog sloga na ekrana monitora vidimotono ono toe se kasnije otisnuti. Takav sistem slaganja zove seWYSIWYGs (what you see is what you get ono to vidi to e dobiti). Tako er raunalni slog dozvoljava jednostavno ubacivanje i obradu ilustracija ili slika i njihovu integraciju s tekstom, jednostpostupak oblikovanja tipografskih karakteristika teksta i jo mnogo toga.

Osnovna hardverska konfiguracija

raunalnog sloga sastoji se od:

o raunalao skenera (razliite vrste)o digitalnog fotoaparatao pisa (printer)o razni nosioci podataka (pomini

hard disk, usb)
http://www.webopedia.com/TERM/D/WYSIWYG.htmlhttp://www.webopedia.com/TERM/D/WYSIWYG.htmlhttp://www.webopedia.com/TERM/D/WYSIWYG.htmlhttp://www.webopedia.com/TERM/D/WYSIWYG.html


31/69

Nakon zavrenog procesa oblikovanja sadraja informacije na raunalu tehnoloki postojetri mogunosti:

1. Izrada filmatj. fotografskog predloka (eng. computer to film) - raunalo je povezano s ure ajem koji se zovefotoosjetljiva i koji nam ispisuje podatke na filmu.

2. Izrada tiskovne forme(eng. computer to plate) - raunalo je povezano s ure ajem koji zovemo CTP (eng.Computer To Plate) i koji nam ispisuje podatke na ploi tj. tiskovnoj formi.

3. Direktno s raunala u tisak (eng. computer to print) - raunalo je povezano s tiskarskim strojem . U ovomsluaju govorimo o digitalnom tisku. Dobivamo otisnuti proizvod.

fotoosvjetljiva

CTP urea i

di italni tiskarski stro evi


32/69

2. Tisak

Tisak je postupak izrade identinihkopija na nain da seboja s tiskovne forme uslijed pritiska prenosi na papir. Postupa seodvija na strojevima koji se zovutiskarski strojevi.

Boja se pritiskom prenijeti natri naina s tiskovne forme na papir:

1) PRITISKOM DVIJE PLOE

Jedna ploa se primie i odmie drugoj ploi. Na jednoj ploi je papir, a na drugoj tiskovnaforma s bojom. Me usobnim kontaktom boja se prenese na papir.

2) PRITISKOM VALJKA I PLOE

Ploa se horizontalno giba prema valjku koji rotira.. Na ploi je tiskovna forma sbojom, a na valjku papir. Me usobnim kontaktom, gibanjem ploe i rotacijom valjkaboja se prenese na papir.

3) PRITISKOM DVA VALJKA

Dva valjka rotiraju. Na jednom valjku je tiskovna forma s bojom, a na drugom papir . Me usobnimkontaktom i rotacijom valjaka boja se prenese na papir.


33/69

2.1. Povijest tiskarstva

Crtarije na zidovima pilja u sjeveroistonoj panjolskoj, jugozapadnoj Francuskoj i istonom Sredozemlju, od kojih su nekenastale i 20.000 godina prije Krista, svojim smislom moda nam i nisu potpuno jasne. Jedino to u vezi s njima moemsigurnou rei jest to da su ti crtei, prona eni u nastambama prvih ljudi, naj vri dokaz da jeovjek oduvijek teio svoju misaozabiljeiti i tako zabiljeenu je sauvati od zaborava.

MATERIJALI ZA PISANJE

Papirus je biljka s Nila iz koje se dobivao papiru slian materijal za pisanje. Stari Egipani su svoje pismo(hijeroglife), sastavilioko 3200.god.prije Krista i svoje knjige, svitke papirusa, dugake ispisane trake iroke do 30 cm, a dugake i vie metara ispisivalisu odozgo prema dolje, slijeva udesno. Najee su to knjige mrtvih i govorile su o pokojniku.

Od Egipana su papirus najprije preuzeli Grci, a zatim i Rimljani. Papirus nestaje iz upotrebe poetkom 12 stoljea kada jezamijenjen papirom.Na papirusu se pisalo jednostrano.

Kada je jedan od faraona zabranio izvoz papirusa iz Egipta, kako bi sprijeio razvoj biblioteka u drugim zemljama, primorala jekorisnike papirusa pronalazak alternativnog materijala pogodnog za pisanje. U 3. stoljeu prije Krista u gradu Pergamu, (u dananjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament.

Pergament se izra ivao preradom tankih koa najee mladih ivotinja: koza, ovaca,teladi, magaraca pa i zmija. Na pergamentu se pisalo s obje strane. Bio je trajniji i postojaniji vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje peromtintom, koji se, zbog trajnosti, kao pisai materijal upotrebljavao do sredine 14. stoljea kada juje iz uporabe istisnuo papir. Pergament je i danas u upotrebi za razliite sveane prigode, kad jepotrebno izraditi povelje, priznanja i slino (Versajski ugovor, povelja UN, Nobelova nagrada)

Papir je prvi put bio proizveden u Kini. Godine 105. Tsai Lun smrvio je koru drveta, starikon

ma

i materijalu koji se koristi za izraduknj

2. 1. 1. Rukopisna knjiga

Potreba za umnaanjem,uvanjem i razdiobom knjiga prisutna od vremena prije nae ere. Najvea potreba za lakim i brimna

op, krpe i ribarske mree, spreao ih, osuio i na taj nain dobio vrst i tanak list papira.Budui da je kineska civilizacija bila zatvorena prema vanjskome svijetu, tehnologija izradbpapira ostatku svijeta je ostala tajnom punih est stoljea. Naime, tek godine 751. Arapi suzarobili neke Kineze od kojih su doznali tajnu izradbe papira. U Europu papir je stigao u 12stoljeu kao trgovaka roba iz arapskoga svijeta i s vremenom je potpuno istisnuo pergament.

Papirus je najvaniji materijal za pisanje u grkom i rimskom svijetu, a na pergamentu senje pisalo. Egipat je nudio tritu jeftin papirus, ali je pergament mogao proizvoditi svatko

tko je imao sitnu stoku.Trokovi proizvodnje pergamenta bili su skupi, ali sam pergament nijmogao zadovoljiti velike potrebe, posebice u doba Carstva. Takvae situacija ostati sve do

kasnog Carstva, kadae mnogi potroai papirusa nestati, a potranja za pisaim materijalima toliko opasti dae proizvodnjakvalitetnog pergamenta zadovoljiti potranju. Tadae konano pergament izvojevati pobjedu nad svojim vjekovnim rivalom .

U doba Rimskog carstva izme u 2 stoljea i 4 stoljea zbiva se promjena u oblikuige.Umjesto knjiga od papirusa u obliku svitka, sve vie se koristi pergament u oblikukodeksa. Komad pergamenta(tako er i

papirusa)etvrtastog oblika savijao se na pola po sredini i vie takvih listova se me usobno spajalo i zatiivalo koricama od koe,drva, metala ili kojeg drugog materijala. (dananji oblik knjige). Kranstvo je tako er preferiralo pergament, jer knjiga koja sadrisvete tekstove nije potroni materijal.

inom umnaanja knjiga javila se uskriptorijima. Skriptoriji ili pisarnice se prvi put spominju u rimsko doba.Postojali sumnogobrojni laiki skriptoriji, ali s pojavom kranstva sveee se javljaju skriptoriji u sklopu kranskih knjinica i samostana. Na


34/69

primjer, ve krajem 2. stoljea u Aleksandriji u Egiptu ueni krani imali su svoju vjersku kolu i knjinicu sa skriptorijem, a godine356. car Konstancije osnovao je u Konstantinopolu veliku carsku knjinicu za potrebe ranije osnovane visoke kole.

U srednjem vijeku skriptoriji su radili u samostanima. Za te potrebe bile su ure ivaneposebne prostorije u sklopu samostana. Po tome su najpoznatiji benediktinski samostani.Njihovi skriptoriji imali su mjesta za 3 do 12 prepisivaa, a svaki je imalo stolac, stalak za dranjeknjige koju je prepisivao i jo jedan nagnut stalak na kojem je pisao, te stalak za posudu s tintompero, no za otrenje pera, spuvicu i struga za brisanje. Pisari s posebno lijepim rukopisomzvali su seantikvari , dok su se priueni pisari , koji su radili jednostavnije stvari zvaliskriptori.

ada bi pisari zavrili svoj posao, rukopise bi preuzimaliminijaturisti

koji su crvenom tintomizra ivali inicijale ili ispisivali naslove. Na kraju su knjigovee uvezivali knjige.

Hrvojev misal

K Po opem miljenju Hrvojev misal je najljepa hrvatska glagoljina knjiga i ima gotovo 500

stranica. Napisao ga je 1404. pisar Butko za Hrvoja Vuk ia Hrvatinia, bosanskoga vojvodu isplitskoga hercega.

Na naem prostoru najstariji i najpoznatiji je skriptorij u sklopu knjinice u splitskoj katedrali.Skriptorij je bio osnovan moda ve u 7 stoljeu, a najkasnije u 8 stoljeu. U njemu je napisanEvangeliarium Spalatense (Splitski evan elistar) najstarija je sauvana rukopisna knjiga uHrvatskoj, odnosno najstariji pergamentni kodeks.

Splitski evanelistar

Pisan je razliitim pismima, kao to su: rimska kurziva, karolina, gotica, i to veinom latinskimjezikom, ali poetak Evan elja po Ivanu napisan je grkim jezikom i latinskim pismom, aitao sena Boi.

Dobro opremljene pisarnice pri samostanima, izueni pisari i nadareni minijaturisti ostavili sunam u naslije e mnogobrojne prekrasne rukopisne knjige koje su prava umjetnika djela. No, bezobzira na to to je urodilo neprocjenjivim i predivnim djelima, prepisivanje je bio mukotrpan ispor posao. U 14. i 15 stoljeu drutveni razvoj zahtijevao je bre umnaanje knjiga. U to vrijemeu gradovima rapidno raste broj pismenih ljudi. Trebalo je pronai jeftiniji materijal za pisanje ijednostavniji postupak umnaanja knjige.. Tehnologija proizvodnje papira je tada bila poznata, alisve dok je proizvodnja bila mala, papir nije istisnuo pergament. Tek krajem 14.st i poetkom 15.stoljea papir se proizvodio u veim koliinama, pa pisai materijal nije predstavljao problem veoj proizvodnji knjiga

2. 1. 2. Ksilografska knjiga

Nekako kad i u isto vrijeme kad papir ulazi u opu upotrebu poinju se u Evropi tiskati spomou ksilografije (drvoreza) najprije samo slike svetaca, a onda i slike s tekstom. Tomtehnikom sluili su se i Kinezi i Korejci za otiskivanje svojih svetih spisa.

Drvorez Sv Kristofor

Na glatku drvenu plou,crta bi najprije nacrtao crte, to bi ga prekopirao spredloka.Crta bi nacrtao neispravan predloak. Reza uzima plou i specijalnim noiempaljivoizdubi povrinu ploe du crtaevih linija, tj. povrine koje nee ostaviti trag naotisku. Tako nastaje neispravna matrica ili tiskovna forma. Na drvenu plou nanosi se boja,poloi se papir i pritiskom se boja prenese na papir.

Najstariji je sauvan drvorez Sv. Kristofor iz 1423., prona en u samostanu Buxheimkod Memmingena u junoj Njemakoj.

Vani proizvodi ranoga drvoreznog tiskarstva bili su igrae karte i kalendari, azatim se pojavljuju male knjige od nekoliko stranica sa slikama koje su prikazivale scene ivota Isusova, iz Apokalipse, iz Staroga zavjeta i iz ivota svetaca.

Najpopularnije ksilografske knjige toga vremena su Biblia pauperum (Biblija zasiromahe), Ars moriendi, Canticum canticorum, Speculum humanae salvationis ..

Popularne su i kratke kolske gramatike latinskoga jezikaiji je autor Elije Donat ( Aelius Donatus ), rimski gramatiar iz IV. stoljea, a spomenuta gramatika nije bilailustrirana ve je sadravala samo tekst. Sve ove knjige imale su mali broj stranica.

Jedna od knjiga s najvie stranica tiskana je 1475. godine u Rimu. Bio je to njemakiprijevod poznatog vodia po Rimu. ta je knjiga imalaak 92 listova s tekstom i slikama otisnuta na obje strane. Krajem 15. stoljeaproizvodnja drvorezne knjige potpuno zamire, ali ipak, te se knjige zbog mehanikog postupka umnoavanja smatraju preteama

tiskanih knjiga u Europi. Ni rukopisna, a ni ksilografska knjiga nisu rijeila problem sve vee potrebe za knjigama.


35/69

2. 1. 3. Johann Gutenberg

Pomo je stigla u obliku pominih olovnih slova, jednom od najveih ovjekovih otkria. Kao i do izuma papira, i do izumapominih slova prije Europljana su doli Kinezi. Oni su jo godine 868. prvi tiskali blok-knjiguDianomd Sutra , a ve godine 1041.kova Pi eng je izradio pojedinana slova iz peene gline, da bi ih kasnije izra ivao od drveta i metala. Izum tiskarskog strojaomoguio je bre, tonije i jeftinije umnaanje knjiga,ime je knjiga postala dostupnija veem broju korisnika.

Osoba koju u dananje vrijeme slavimo kao izumitelja tiskarstva jest Johann Gutenberg. On je izumio tehnologiju izrade pominih slovai usavrio je tiskarsku preu.

Prednosti otkria su: Jednostavan postupak izrade tiskovne forme ili matrice koja nam slui za izradu kopija Mogunost izrade velikog broja kopija Mogunost ponovne upotrebe tiskovne forme za tisak ako se sauva. Mogunost razlaganja pominih slova i njihova ponovna upotreba za neku drugu knjigu.


36/69

O njegovu ivotu zna se vrlo malo. Johann Gutenbergro en je izme u 1394. i 1399. u Mainzu.Oko godine 1430. otiao je u Strasburg gdje se uz staklarstvo i draguljarstvo bavio i pitanjemtiskarstva. U to vrijeme vrio je i neke tiskarske pokuse, ali nam, na alost, nisu poznati njegovi prnaini tiskanja. Godine 1488. vratio se u Mainz. Tada je bio ve potpuno zaokupljen milju oosnivanju tiskare.

Za jedan tako velik pothvat bio mu je potreban novac. Odluio ga je posuditi od bogataa JohannaFusta, bez obzira na izrazito nepovoljne uvjete posudbe. Uvjeti mu nisu bili vani. U glavi je oitoimao sliku tiskare i bio je spreman pristati na sve uvjete, samo da oivotvori tu svoju viziju.

Na prvoj tiskanoj knjizi,Bibliji,radio zajedno sa Johannom Fustom i Peterom Schofferom. Uio je ih tiskarskoj vjetini i neslutei dae ga oni, netom prije dovrenja tiskanja Biblije, tuiti zbog duga i istjerati iz tiskare, preuzevi na sebe sve zaslugtiskanje prve knjige. Fust i Schoffer, kao vlasnici tiskare i dobiti, do godine 1502. tiskali su jo 15 knjiga. Biblija je otis latinskom jeziku. Izala je1455, nedatirana i bez oznake tiskara na kolofonu.. Knjiga ima dva sveska velikoga formata, s tekstootisnutim udva stupca i 42 retkai pravo je remek-djelo tiskarskoga umijea. Biblija je tiskana na 1282 stranice, u samo 200 do 300primjeraka, od kojih se sauvaloetrdesetak, to potpunih, to nepotpunih primjeraka. Knjiga je kasnije ukraavana minijaturam(sitnim slikama) i inicijalima (ukrasnim poetnim slovima).

Najzasluniji za to djelo, Johann Gutenberg, u to vrijeme je lutao Mainzom i uporno pokuavao osnovati drugu tiskaru. Tje uspjelo godine 1460. kada je tiskaoCatholikon.Sudbina, me utim, kao da nikada nije bila sklona izumitelju jednoga od najveihsvjetskih izuma. I druga mu tiskara biva unitena, ovoga puta krivac je rat koji je godine 1462. otjerao Gutenberga u progonststanovnici Mainza, me u kojima su bili mnogobrojni tiskarski majstori, bili su rastjerani. Sa sobom su u izbjeglitvo ponijeli i ttiskarstva koja se tako proirila i osvojila Europu.

Tiskarsko umijee je, dakle, otkriveno u Njemakoj. Misao koja je potekla od Gutenberga ubrzo je zaokupila njegove prvesuradnike, Fusta i Schoffera, koji su mu, svjesni revolucionarnosti i znaenja tiskare, njegov izum i oteli. Radei sam, Schoffer jeposlije unaprijedio tiskarsku tehniku. Jedna od novosti koje je on uveo jest i tiskanje inicijala. Na taj nain inicijale vie nije moraonaknadno izra ivati ilustrator, a to je bitno ubrzalo dovrenje knjige. Osim toga, Schoffer je prvi u tiskane knjige uveokolofon. Tiskanjekolofona s podatcima o vremenu, mjestu i okolnostima tiskanjakasnije je postalo pravilo. Zahvaljujui takvimkolofonima, u dananje vrijeme dobivamo preciznije informacije o inkunabulama.

Do godine 1500. u Njemakoj je poznato ezdesetak tiskarskih radionica koje su, osim u Mainzu, bile smjetene u BambergStrasburgu i Kolnu. Njemaki majstori tiskarstva krenuli su put Europe irei svoje znanje kamo god stigli. Tiskarstvo se iriloubrzano. Mada je tiskarstvo otkriveno u Njemakoj, po ljepoti i umjetnikoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznataItalija. U Italiji je bila otvorena prva tiskara izvan Njemake, nakonega su one nicale u mnogobrojnim gradovima diljem Italijestvarajui prekrasno ureene inkunabule.

Sve knjige tiskane od izuma tiskarskoga stroja, dakle odgodine 1455, pa do godine 1500. okupljamo pod nazivominkunabule. Rije inkunabula dolazi od latinske rijei incunabula,koja znai kolijevka, zipka, dakle, poetak neega, a u znaenjuprvotiska prvi ju je godine 1639. upotrijebio Bernard vod Mallinckrodt u djelu "De ortu et progressu artis typographiae".


37/69

Prva tiskara u Italiji bila je osnovana godine 1465. U toj tiskari je otisnuta prva knjiga tiskana na talijanskom tlu. Godineotvorila se prva oficina u Veneciji, koja je, budui sredite talijanskoga i europskog tiskarstva, odigrala vanu ulogu i u razvojuhrvatskoga tiskarstva. U Veneciji su tiskane neke nae knjige, a nai ljudi izuavali su tamo tiskarski zanat.

2. 1. 4. Hrvatske inkunabule

Slavenske inkunabule tj. samo one inkunabule koje su tiskane na nekom od slavenskih jezika, tiskane su samo u Hrvaekoj, Ukrajini i Crnoj Gori. Jo neke slavenske zemlje, npr. Poljska, imale su tiskare, ali one nisu tiskale knjige na slavenjeziku. Zanimljiva je pri tom e injenica da je uekoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula drugau slavenskim zemljama, tiskano 9 inkunabula.

Petnaesto stoljee je vrlo teak period hrvatske povijesti. U drugom desetljeu toga stoljea, a posebno nakon pada Bosnegodine 1463, turske vojske pustoe nae krajeve, unitavajui materijalna dobra i pokuavajui unititi i kulturna. Me utim,ak je itako jakoj vojsci bilo nemogue unititi kulturu koja je u hrvatskim krajevima u to doba ve uhvatila predubok korijen. Pljakanja,pale, ubijanja i drugi oblici zlostavljanja naega naroda nikada nisu bili dovoljni da onemogue hrvatske kulturne krugove da usvojim dostignuima slijede Europu, aesto idu i ispred nje.

Tiskati knjige u doba kada je tiskarstvo jo u povojima bilo je iznimno naporan i skup posao. Tiskari su se prvo trebali zemlje nauiti tom novom zanatu, a nakon toga je trebalo namaknuti novac za tiskarske strojeve, papir i sve ostalo to je za taposao bilo potrebno. U doba kada hrvatsku pustoe turske vojske, novac je bilo teko namaknuti. Ipak, hrvatski glagoljai uviuspijevali doi do novca koji je bio potreban za kulturu. Ne znamo tono odakle su taj novac crpili, ali u svakom sluaju zasluuju

nae duno potovanje, najvie zbog toga to je u naem podruju, pod stalnom turskom opasnou, uputanje u tiskarsku vjetinuzahtijevalo puno vie truda i umijea nego to su ga trebali pokazati pripadnici naroda koji su u to doba ivjeli u mirnijim uvjetimaPoznato nam je devet hrvatskih inkunabula, odega je pet tiskano glagoljicom. Glagoljicu su u tiskarstvo i uveli Hrvati.

Naime, hrvatski su glagoljai bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su nainili odljeve glagoljikih slova. Budui da suhrvatske inkunabule tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dva pisma.

2. 1. 4. 1. Prva glagolji ka inkunabula

Hrvatski prvotisak,Misal po zakonu rimskog dvora, tiskan je godine1483 , tonije,22. velja e 1483 , kada je, premapodatcima iz kolofona, tiskanje bilo zavreno. Postoje mnogobrojne pretpostavke o tome gdje je tiskan jer u samoj inkunabunalazimo toan podatak o tome. U poetku se mislilo da je tiskan u Veneciji, kao bliskom i velikom tiskarskom sreditu toga doba

ali u dananje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatska prva inkunabula tiskana na hrvatskome tlu. Pretpostavlja seslova bila lijevana u inozemstvu, ali da je tiskara radila u Hrvatskoj. Budui da se slova iz Prvotiska vie ne pojavljuju ni u jednojhrvatskoj inkunabuli, opravdana je sumnja da je tiskara bila na naem tlu, te da je nestala u ratnom vihoru koji ju je unitio.

U prilog pretpostavci da je Misal tiskan u nesigurnom, ratnom podruju govori iinjenica da u inkunabuli nedostaje inicijal, toje vjerojatno posljedica ratnih uvjeta u kojima je tiskar morao seliti tiskaru. Osim Venecije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljenisu tako Izola, Ro, Modru u Lici i Kosinj.

Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergamentu. Osim toga, prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Mada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostajeinjenicada je to jedna od najljepih tiskanih inkunabula uope. Sauvano11 potpunihili gotovo potpunih primjeraka


38/69

2. 1. 4. 2. Druga glagolji ka inkunabula

Druga hrvatsko glagoljska inkunabula tiskana je godine1491 . uKosinju. U tome likom mjestu bila je smjetena prva hrvatskatiskara uije smo mjesto djelovanja sigurni. Ta naminjenicanalae zakljuak da je Lika u to doba bila sreditem glagoljatva i daje bila bogatiji kraj nego to je to od tragedije na Krbavskom polju.Siromaan kraj, kakvim je Lika postala nakon godine 1493, ne bimogao tiskati knjige u doba kada je to iznimno skup posao. Osimtoga, siromaan kraj, bez jakog kulturnog kruga koji je prepoznaoprednosti tiskarstva i bez ekonomskog uporita, u takav se posaone bi ni uputao.

Inkunabula tiskana u Kosinju jestBrevijar po zakonu rimskoga dvora. Nesauvano nam je mnogo dijelova teinkunabule, pa tako i kolofon, zbog ega se do odre ivanja godinetiskanja dolo sudei po tome to tabla pominih blagdana uBrevijaru poinje od godine 1492, pa se pretpostavlja da je izaaogodinu dana prije. Tiskan je tako er dvobojno, crveno i crno, apredloak nam nije poznat. Jedini sauvani primjerak teinkunabuleuva se u Veneciji.

2. 1. 4. 3. Tre a glagolji ka inkunabula

Budui da nam od tree glagoljske inkunabuleIspovid ku e vsaki krstjanin dran imiti i umiti i nau iti nije sauvan nijedan primjerak, podatke o njenom postojanju dobivamo iz zapisakoji se nalazi u Tkonskom zborniku iz godine 1492. Iz tog sezapisa vidi da je Ispovid tiskana godine1492 . u Veneciji. Poznatonam jeak i ime tiskara te inkunabule. Bio je to mletaki tiskarPelegrinus Pasqualibus, koji je tako prvi poznati tiskar hrvatskihinkunabula. Tekst je sloio fra Matej Zadranin, provincijalfranjevaca treoredaca, oemu potvrdu tako er nalazimo u zapisu.Budui da je traktat o ispovijedi u Tkonski zbornik prepisanglagoljikim slovima, pretpostavlja se da je i inkunabula bila tiskanaglagoljicom, mada tonih podataka o tome nemamo.

2. 1. 4. 4. etvrta glagolji ka inkunabula

U Veneciji je godine1493. bila tiskana ietvrta hrvatskoglagoljska inkunabula. To jedrugo izdanje brevijara, ovaj putupotpunjeno dijelovima rituala i misala. Tiskana je u tiskari Talijana Andrija Torressanija, uglednog talijanskog tiskara. O njoj imamosve podatke, o vremenu i mjestu tiskanja, te o prire ivau i tiskaru.

Tako se u toj inkunabuli prvi put susree ime najznamenitijeg tiskara hrvatskih inkunabula, Blaa Baromia, najzaslunijeg za

osnivanje tiskare u Senju. Brevijar sadri dva kolofona, glagoljski,koji je opirniji, i neto krai latinski.

Prema podatcima iz kolofona znamo da je brevijar tiskan u Veneciji u tiskari Andrea Torresanija a da je korekturu izvrio BlaBaromi, te da je posao zavren13. oujka 1493. Sauvano nam jepet primjeraka, a jedini cjelovituva se u Sibiuu (Rumunjska).


39/69

2. 1. 4. 5. Peta i prva senjska glagolji ka inkunabula

Nakon toga, Bla Baromi se vratio iz Venecije u Senj, obogaenznanjima koje je u Veneciji stekao i eljan osnivanja tiskare na hrvatskometlu. Osim toga, Bla Baromi je iz Venecije donio i sve potrebne alate zatiskanje knjiga. Naime, za njegova boravka u Veneciji, najvjerojatnije po

njegovu nacrtu, bila su odlivena glagoljska slova. Tim slovima se tiskara uSenju sluila cijelo vrijeme svoga djelovanja. Tiskaru Bla Baromi osniva ve idue godine. Dana7. srpnja 1494.

on je dovrio prvo djelo senjske tiskare, drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolofonu Misala navodi se da sumu u tome poslu pomagali Silvestar Bedrii i Gapar Turi. Budui da jeBaromievo ime bilo napisano na prvome mjestu, pretpostavlja se da je onnajzasluniji za osnivanje tiskare i tiskanje knjiga.

Ipak,injenica da se uz njega u radu tiskare spominju i druga imena,govori nam da on u svome radu nije bio usamljen i da je prednostitiskarstva prepoznao irok krug ljudi u Senju. Sauvan jedan potpuni primjerak u Budimpeti i dva nepotpuna primjerka


40/69

2. 1. 4. 6. esta i druga senjska glagolji ka inkunabula

Dana25. travnja 1496, iz glagoljske tiskare u Senju izalo je i drugo djeloSpovid Opena. To je prijevod vrlo popularnoga petnaestostoljetnog prirunikaope ispovijedi "Confessionale generale". Prirunik je napisao znamenitifranjevaki propovjednik i duhovni pisac iz Milana M. Carcano, a o popularnosti

toga prirunika najbolje govoriinjenica da je ve u 15. stoljeu izdan pet puta natalijanskom jeziku i u prijevodima na druge jezike, to je za ono vrijeme i vienego zavidan broj izdanja.

Budui da ne slui izravno u liturgike svrhe, to djelo je prvo iz senjskoganeliturgikog ciklusa kojie se nastaviti u drugoj fazi rada tiskare.

2. 1. 4. 7. Hrvatske latini ke inkunabule

Molitvenik (mjesto tiska nepoznato, 1490.?, sauvan samo jedan primjerak)Oficij (mjesto tiska nepoznato, 1490.?, sauvan samo jedan primjerak)Lekcionar Bernardina Splianina (Venecija, 1495., sauvana dva potpuna primjerka)

Lekcionar Bernardina Splianina, Venecija, 12. oujka 1495, Zagreb.Lekcionar je najuglednija hrvatska latinina inkunabula, otisnuta uMlecima, u tiskari majstora Damjana iz Milana, poznatoga po tome to jeme u prvima poeo knjigama stavljati i naslovnu stranicu. Nije se,naalost, sauvao niti jedan primjerak s tom naslovnom stranicom. Sveostale listove ima primjerak koji se nalaze u Odesi i primjerak koji seuvau isusovakoj knjinici Juraj Habdeli u Zagrebu. Redaktor je knjigefranjevac Bernardin Drvodili. Lekcionar ima 104 lista. Odigrao je vanu

ulogu u povijesti hrvatskoga jezika: u njemu se sabire prethodna hrvatskalekcionarska tradicija, a iz njega su izvo eni novi lekcionari koji su pocrkvama na hrvatskim prostorima utvr ivali hrvatsko jezino jedinstvo.
http://www.hotlinkfiles.com/files/571310_nlpmh/kcionarBernardinaSpli__anina.bmphttp://www.hotlinkfiles.com/files/571310_nlpmh/kcionarBernardinaSpli__anina.bmphttp://www.hotlinkfiles.com/files/571310_nlpmh/kcionarBernardinaSpli__anina.bmphttp://www.hotlinkfiles.com/files/571310_nlpmh/kcionarBernardinaSpli__anina.bmphttp://www.hotlinkfiles.com/files/571310_nlpmh/kcionarBernardinaSpli__anina.bmp


41/69


42/69

2. 2. 1. Visoki tisak

Kod tehnike visokog tiska tiskovni elementi su uzdignuti uodnosu na slobodne povrine. Valjak s bojom prelazi prekotiskovne forme i to samo preko tiskovnih povrina, jer suslobodne povrine udubljene i ne dolaze u kontakt s valjkom

2. 2. 1. 1. Knjigotisak

Knjigotisak jevisoki tisak gdje je tiskovna forma izra ena uz pomo Gutenbergovih olovnih pominih slova.

Danas se knjigotisak vie ne koristi jer je postupak izrade olovne tiskovne forme

sloen i dugotrajan.

Prema nainu prenoenja boje s tiskovne forme na papirrazlikujemo:

Zaklopne strojevi strojevi kod kojih se boja prenosi

pritiskom tiskovne ploe o temeljnu plou. Tiskovna forma jeravna i postavljena na nepokretnu temeljnu plou. Maksimalnadimenzija ovih strojeva je 50 x 35 cm, tj B3 format

Princip tiska: Tiskovna ploa odmie se od temeljne ploe iistovremeno izlae papir i uzima novi papir na sebe. Dok jetiskovna ploa odmaknuta valjci za nanos boje prelaze prekotiskovne forme i ostavljaju boju na uzdignutim tiskovnimelementima. Tiskovna ploa s papirom primie se temeljnoj ploii me usobnim kontaktom-pritiskom prenosi se boja s tiskovneforme na papir. Postupak se neprekidno ponavlja za svaki otisak


43/69

Brzotisni strojevi strojevi kod kojih se boja prenosi pritiskom tiskovnog valjka o temeljnu plou. Tiskovna forma je ravna iposji ostavljaju trag na uzdignutim

tisk

tavljena na pokretnu temeljnu plou. Na tiskovnom valjku je papir koji rotira zajedno s valjkom.Princip tiska: Temeljna ploa se horizontalno giba i preko nje prolaze valjci za nanos boje koovnim elementima. Daljnjim gibanjem temeljna ploa dolazi u kontakt s tiskovnim valjkom koji rotira. Me usobnim gibanjem i

rotacijom dolazi do pritiska i prenoenja boje s tiskovne forme na papir. Postupak se neprekidno ponavlja za svaki otisak


44/69

Rotacijski strojevi strojevi kod kojih se boja prenosi pritiskom tiskovnog valjka o temeljni valjak. Tiskovna forma je okrugpos

ira i preko njega prolaze valjci za nanos boje koji ostavljaju trag nauzd

Kod knjigotiska imamo direktni postupak otiskivanja, to znai da se sneispravne tiskovne formeotisak izravno prenese pravnona papir.

tavljena na temeljni valjak. Na tiskovnom valjku je papir .Princip tiska: Temeljni valjak s tiskovnom formom rotignutim tiskovnim elementima. Tiskovni valjak na sebe uzima papir. Me usobnim kontaktom i rotacijom ,boja se s tiskovne

forme prenosi na papir. Postupak se neprekidno ponavlja za svaki otisak

is

ispravni otisak na papiru

neis ravna tiskovna forma


45/69

3.

Fleksotisak je tako er visoki tisak koji koristi fleksibilne tiskovnu formu.( guma,fotopolimerni materijali).Kod fleksotiska koristimo odgovarajuu boju (niskog viskoziteta). Zbog toga put boje od bojanika do tiskovne forme je kratak (u naemprimjeru samo dva valjka).

Kod fleksotiska imamo direktni postupak otiskivanja, to znai da se sneispravne tiskovne formeotisak prenese izravno ir.

(kartonske kutije, razne vreice, )

4. 3. 2. Fleksotisak

Princip tiska: Valjak (duktor) koji je uronjen u bojanik uzima boju na sebe i prenosi je me usobnim kontaktom na valjak za doziranje boje (raster valjak). Rakel-no skida boju,i boja ostaje samo u udubinama raster valjka. Valjak zadoziranje boje prenosi boju na izdignute tiskovne elementetiskovne forme koja se nalazi na temeljnom valjku. Boja se stiskovne forme prenosi na papir uslijed pritiska tiskovnog valjka o temeljni valjak.

Fleksotisak se najee koristi za tisak na ambalai


46/69

tisk aarski strojevi fleksotisk


47/69

3. 4. 3. 3. Suhi offset

Tehnika visokog tiska pri kojoj se boja ne otiskuje izravno na papir, nego najprije na offsetni gumeni valjak, a s njetiskovnu podlogu. Taj se tisak naziva i leterset tisak. Izvodi se na rotacijskim strojevima, a upotrebljava se uglavnom za tikartonskoj ambalai.

Princip tiska: Boja se sistemom valjaka nanooffsetnog gumenog valjka boja se s tiskovne foboja se s gumenog valjka prenosi na papir koji se n

Suhi offsetni tisak svrstavamo u indirektne

postupak otiskivanja. Tiskovna forma jeispravna i otisak se prenosi neispravno naoffsetni valjak, a zatim ispravno na papir.

si na uzdignute tiskovne elemente na tiskovnoj formi. Pritiskom temeljnog valjak irme prenosi na gumeni offsetni valjak, a zatim pritiskom offsetnog i tiskovnog valjka

a kraju izlae. Postupak se ponavlja za svaki otisak.


48/69

3. 4. 4. Ploni (ravni) tisak

ravnini. Valjak s bojom prelazi prekotiskovne forme i to preko slobodnih itiskovnih povrina.

U plonom tisku imamoproblemkako nanijeti bojusamo na tiskovne povrine.

Problem je rijeen i to:Na tiskovnu formu osim boje nanosi se vodena ili alkoholna otopina. Tiskovne povrine i slobodne povrine imaju razita

fizikalno - kemijska svojstva

Slobodne povrine

Tiskovne povrine ILNOST)

Na tiskovnu formu istov se hvata na tiskovne povrin

. 4. 4. 1. Offset tisak

Offset tisak je glavni predstavnik plone tehnike tiska, a ujedno je i najzastupljenija tehnika tiska. Ova tehnika tiska koristisa

Boja se hvata na tiskovnepovrine, a vodena ili alkoholna otopina na slobodne povrine. Pritiskom temeljnog i offsetnog valjka boja se prenosi na ofgumeni valjak. Pritiskom tiskovnog i offsetnog valjka boja se prenosi na papir koji se nalazi na tiskovnom valjku. Postuppon

Kod tehnike plonog tiska tiskovnielementi i slobodne povrine su u istoj

prihvaaju vodenu ili alkoholnu otopinu (HIDROFILNOST) odbijaju boju (OLEOFOBNOST)

odbijaju vodenu ili alkoholnu otopinu (HIDROFOBNOST) prihvaaju boju (OLEOF

remeno se nanosi vodena ili alkoholna otopina i boja. Zbog razliitih kemijsko-fizikalnih svojstava bojae, a vodena ili alkoholna otopina na slobodne povrine,.

3

k gotovo svih grafikih proizvoda. Tiska se uglavnom na tiskovne podloge papir, polukarton, karton i lim. Tiskovna formizra uje se na tankim ploama uglavnom iz valjanog aluminija (Al).

Princip tiska: Istovremeno na tiskovnu formu nanosi se boja i vodena ili alkoholna otopina.

avlja za svaki otisak.


49/69

postupak otiskivanja.

offsetni valjak, a zatimispravnona papir.

Offsetni tisak svrstavamo u indirektne Tiskovna forma jeispravna i otisak se prenosineispravno na

vanjski izgled tiskarsoffset

kih strojevatiska


50/69

3. 4. 5. Duboki tisak

Kod tehnike dubokog tiska tiskovni elementi suudubljeni u odnosu na slobodne povrine.

Duboki tisak koristi metalni valjak (temeljni valjak) u kojem suurezani tiskovni elementi.

Duboki tisak je tehnika tiska kojom dobivamo visoko kvalitetneotiske, jer je ovo jedina tehnika tiska koja nanosi razliite nanose boja na tiskovnu podlogu (papir) .

Postoje tri mogu mogunosti graviranja tiskovnih elemenata u metalni valjak:

1. Iste povrine tiskovnih elemenata,ali razliite dubine. Tamnije tonovena otisku dobivamo veomdubinom tiskovnih elemenata.

2. Razliite povrine tiskovnihelemenata, ali iste dubine. Tamnijetonove na otisku dobivamo veompovrinom tiskovnih elemenata.

3. Razliite povrine i razliite dubinetiskovnih elemenata. Tamnijetonove na otisku dobivamo veom

povrinom i veom dubinomtiskovnih elemenata. Ovimnainom graviranja tiskovnihpovrina dobivamo najkvalitetnijeotiske


51/69

3. 4. 3. 1. Bakrotisak

Glavni predstavnik dubokog tiska zove se bakrotisak,jer se tiskovna forma izra uje iskljuivo iz bakra. Tiskovnaforma za duboki tisak mora se presvui sa tankim slojemkroma, koji titi relativno mekanu povrinu bakra od

manjih mehanikih oteenja koja moe izazvati papir, bojaili rakel no za skidanje boje sa slobodnih povrina.

Princip tiska:Tiskovna forma uronjena je u posudu s bojom. Okretanjem tiskovna forma hvata boju na tiskovne udubljen

a slobodne povrine. Rakel no skida boju samo s slobodnih povrina, tako boja ostaje samo u udubljenim povrinama. Pritimeljnog i tiskovnog valjka boja se prenosi s udubljenih tiskovnih povrina na papir. Postupak se ponavlja za svaki otisak.

nai da se sneispravne tiskovne formeotisak prenese izravno

ispravno

Bakreni valjak -tiskovna forma forma

nte

Kod bakrotiska imamodirektni postupak otiskivanja, to z

na papir.


52/69

bakrotiskarski strojevi

Kretanje papira kroz stroj iotiskivanje bakrotiskom


53/69

3. 4. 6. Propusni tisak

Jedna od prvih vrlo jednostavnih tiskarskih tehnika aprimjenjivana puno prije izuma visokog tiska odnosnoGutenbergovog otkria pominih slova svakako jesitotisak.

U Kini, jo prije nove ere tiskalo se na svilu, papir i

keramiku pomou drvenih okvira na koje je bilo napetosito ispleteno od dugake enske kose, a kao bojilokoristile su se razliite boje biljnog ili mineralnog porijekla. Sito kao nositelj tiskovne forme (to znai, okviri mreica) izra uju se i danas gotovo identino kao idavno ranije.

Tehnika formiranja slobodnih i tiskovnih povrina vrlo je jednostavna. Ako na neki nain zatvorimo pojedine otvore na mreicisita ta mjesta predstavljate slobodne povrine i kroz njih nee prodirati boja, i obrnuto - kroz nezatvorene otvore mreiceprotiskivate se boja i ostavljati trag na tiskovnoj podlozi.

Danas, sito se sastoji od pravokutnog okvira, no formati su razliiti i nisu definirani. Na okvir je napetamreicaod prikladnog materijala. Osnovna karakteristika mreice za propusni tisak je finoa mreice, koja se izraava brojem niti po dunom centimetru.Danas se na tritu mogu nai mreice od 15 niti/cm do 200 niti/cm. Metalne mreice imaju uglavnom manji broj niti. Kroz otvormreice na tiskovnu podlogu moe se protisnuti tanak sloj boje koji je debljine oko 60 mikrona. Od svih klasinih tiskarskih tehnikapropusni tisak ima najdeblji sloj otisnute boje.

Materijali za izradu mreice: metali (fosforne bronze i antikorozivnog elika) tkanine od prirodnih vlakna (svila) tkanine od sintetskih vlakna (poliester, nylon, perlon)

Sita napravljena od metalnih niti upotrebljavaju se za tisak na krute, tvrde poprimjer tisak na keramici, drvu, metalu i slino.

3. 4. 6. 1. Sitotisak

Sitotisak je glavni predstavnik propusnog tiska.

Tisak u sitotisku

Sitotisak spada u grupu direktnih tehnika tiska. Proces tiska vrlo je jednostavan.

1. Izra eno sito poloi se na tiskovnu podlogu (npr.papir). Na vrhu sita od ruba sita nalazi se boja

dloge gdje je potrebna vea vrstoa, kao na


54/69

2. Zatim se e sita.

otisak izvadi i stavi na suenje. Postupak se ponavlja za svaki otisak

gumenim strugaem (rakelom) pre e preko sita. Boja se protisne samo kroz tiskovne povrin

3. Sito se podigne a

Otisak


55/69

sitotiskarski strojevi


56/69

3. Grafi ka dorada

Grafika dorada predstavlja zavrnu (finalnu) fazu izrade grafikog proizvoda u kojoj grafiki proizvodi dobivaju konaan oblik.Obuhvaa prvenstveno uvez knjige, a potom i proizvodnju ambalae.

Me utim, grafika dorada se dijeli na:

Knjigoveku doradu Kartonanu doradu Prerada ili konfekcija papira i folija


57/69

4. Papir

to je papir?Papir je tanka, plona tvorevina, koja se dobije ispreplitanjem vlakanaca, preteno

za proizvodnju papira je celuloza.za proizvodnju celuloze, 90% ukupne svjetske

drveta.

Prosjean sastav suhog drveta: Celuloza 50 % Kemiceluloza 16 % Lignin 30 % Smole i masti 3,3 % Pepel 0,7 %

Za proizvodnju papira potrebno je iz drvene mase razvlaknjivanjem dobiti vlakanca.U papirnoj industriji danas se uglavnom prera uju viegodinje biljkeetinjara i liara.Gra a tih biljaka izrazito je vlaknasta, to je zapravo rezultat vlaknaste strukturemolekule celuloze.

Za izradu papira i kartona odnosno celuloze i drvenjae koristi se drvo, i to:

etinjari: smreka, bor, jelaLiari: bukva, breza, topola

4. 1. Osnovne sirovine za proizvodnju papira

Osnovne sirovine za proizvodnju su:1. tehnika celuloza2. drvenjaa3. poluceluloza4. polutvorevina5. stari papir

4 . 1. 1. Tehni ka celuloza

Proizvodi se iz drveta, slame i ostalih biljaka. Proizvodi se kemijskim postupkom gdje se iz drveta odvaja celulozneceluloznih tvari.

biljnog porijekla. Osnovna sirovinaDrvo je najvanija sirovina

proizvodnje celuloze dobiva se iz


58/69

Za proizvodnju 1tone celuloze izsmrekovog drveta potrebno je:

o 2 tone drvetao oko 200 kg vapnenca

0 kg sumpora

je boje i ona se bijeli. Tehnika celuloza ima dobra mehanika svojstva i ona se mijea s ostalimpira

4 . 1. 2. Drvenja a

papira podrazumijeva mehaniko razvlaknjivanjem drvne mase na vlakanca.sebi ima osim celuloze i dosta neceluloznih tvari.(lignin, kemicelulozu,)

a

o 90 do 13o 200 do 230 m3 vodeo 225 kWh strujeo 4000 kg pare

Proizvedena celuloza smekastesirovinama za proizvodnju pa

Proces dobivanja drvenjDrvenjaa koja se dobije u

ae kao sirovine za izradu

Prema nainu pripreme drvenjau dijelimo na:- Bijela drvenja , dobivenaisto mehanikim postupkom bruenja, zadrava "bijelu" boju drveta.- Sme a drvenjaa, dobivena mehaniko - termikim postupkom, boja sme a a potjee od lignina.- Kemijska drvenjaa, mehaniko-termiko-kemijski postupak, izbjeljivanjem se izbjegava tamna boja drvenjae.

sebi ima dosta neceluloznih tvari.(lignin, kemicelulozu,) Iz 100kg drveta dobije se 92 kg bijecel najmanje neceluloznih tvari. to je vie neceluloznih tvari drvenjaa je loije kvalitete, a time ipap

Iako se po vrstoi sama drvenjaa ne moe mjeriti sa celulozom, kod izrade onih papira kod kojih se ne trai dobra mehanikasvojstva, drvenjaa se mijea s celulozom.

Tako er, postoje papiri iziste drvenjae. Bijelu drvenjau mi amo s celulozom i kod novinskog papira koristimo drvenjau sudjelom celuloze od 40 45%, dok za bolje tiskovne papire drvenjau s udjelom od 52 56 % celuloze. Sme a drvenjaa seupotrebljava za izradu ljepenki, kartona, natron papira i valovitog kartona. Kemijska drvenjaa se koristi za izradu novinskih itiskovnih ipostupci z

4

ta blagim kemijskim postupkom i mehanikim razvlaknjivanjem koje se nadovezuje na kemijsku obradu.ri u manjem postotku od drvenjae ima necelulozne tvari. Proizvedena poluceluloza smekaste je boje i ona

mehanikim svojstvima sirovina izme u celuloze i drvenjae

orina

dobije preradom krpa ili jednogodinjih biljaka - lana i konoplje (pamuk sadri 90%celuloze, lan i konoplja oko 75%celuloze). Celuloza dobivena preradom pamunih krpa ima izvrsna mehanika svojstva. Zbog togase papir izra

Drvenjaa koja se dobije uuloze. Kemijska drvenjaa imair koji se proizvodi.

je

papira. U masu za izradu novinskih papira osim drvenjae kao vlaknasta sirovina dodaje se i stari papir, Dananji moderna izrade novinskih papira podrazumijevaju dodatak i do 80% starog papira u masu.

. 1. 3. Poluceluloza

Proizvodi se iz drveOna osim celuloznih tvase bijeli. Poluceluloza je po

4 . 1. 4. Polutv

Polutvorina je sirovina tj. celuloza koja se

en iz polutvorevine upotrebljava se za izradu razliitih vrijednosnih papira(novac), zemljopisnih karata, povelja, cigaretpapira... Polutvorina je smekaste boje i naknadno se bijeli.


59/69

4 . 1. 5. Stari papir

eta, potrebno je sasjei brojno drvee da bismo proizveli papir. Kako se radi o prirodnomovim koliinama. Primjer nebrige o ovom prirodnom bogatstvu jeste Kina,ija je povrina bila

anas taj iznos oko 5% . Pri tome je vano istai znaaj ume.

ako dostupna sirovina, koje ima oko 30% u naem otpadu. Ako poaljemo u tvornicu na stari papir, imae utede u procesu proizvodnje pojednoj tonisakupljenog papira:

65% manje energije

74% manje zaga enje zrak a

Baeni papiri i kartoni se iz kontejnera odvoze u halu na skladitenje i ubacuju na pokretnu traku. Tu se papirna sirovina sopregl

Iz zagrijane pulpe u koju se dodao sapun, izdvaja se i odstranjuje pjena sa odstranjenom bojom.ista pulpa se sada dodaje puno vod

lan utroak energije i vode proizvodi iz 100% starog papira.

Reciklirani papirse proizvodi od 80-100% starog papira i nove celuloze uz dodatak pomonih sirovina. Karton se u prosjekupravi 90% od starog papira.

Za celulozu, koja se dobiva iz drv resursu, potrebno je brinuti o njeg pokrivena 90% umom, dok je d

Papir je inae ista i lemo slijede

50% manje vode

zamjenjuje 17 stabal

eda, a zatim, uz dodavanje vode ide na usitnjavanje. Iz smjese se izdvajaju metalni dijelovi, kao to su spajalice iz skancelarijske spajalice i sl. Isitnjenom papiru se dodaje voda, te nastajesiva smjesa zvana pulpa, iz koje se mora izdvojiti

tamparska boja, da bi reciklirani papir bio to svjetliji i bjelji.e i smjesa ide na papir-stroj.

Ekoloki papirse bez izbjeljivanja i bijeljenja uz minima


60/69

4 . 2. Pomo ne sirovine za proizvodnju papira

4

unila ispunjavaju me uprostore vlaknaste tvari koja stvara mreastu strukturu. Punila su bijele boje i poboljavaju svojstpapiru.

ra izme u vlakanaca.unila u vlakanca, papir postaje mekaniji i podatniji.

.

aenje papira u tisku

Koliina punila u papiru kree se od 5 do 20%, a kod nekih specijalnih papira i do 35 % ukupne mase. Najvanija punila sukaolin (najvie upotrebljavano punilo), talk, kreda, gips, titan oksid (najkvalitetnije punilo za tanke biblijske papire).

4 . 2. 2. Keljiva ili smole

Veu punila za vlakanca i zatvaraju cjev ice vlakanaca. Kao keljiva najvie se upotrebljava kolofonij(biljna smola)

Keljivima se:1. Smanjuje upojnost (List papira vlaknasto je tkivo koje je sastavljeno od velikog broja pojedinanih vlakanaca. Svako

vlakance je prazna cjev ica koja je sposobna primiti tekuinu, i s tim bubri. To je razlog to je papir u keljenomstrukturu

ego da boja sui na povrini lista. Regulirana upojnost papira postie se keljenjem, zatvaraju vlakancjev ice. Rastuim stupnjem keljenja opada stupanj upojnosti papira. Punokeljeni papiri sadre 3% keljiva.)

. 2. 1. Punila

P

Poboljanja koja donose punila su:

1. Izravnavanje povrine papi2. Ugradnjomestica p3. Smanjuje se prozirnost papiru4. Poveava se bjelina5. Poveava se upojnost papira

Negativne posljedice koje donosi punilo1. Dodavanjem punila opada vrstoa papira2. Uzrokujuupanje i pr

Koalin

nestanju vie ili manje upojan. Neke vrste papira moraju imati svojstvo da boja, tinta i slino ne prodiru upapira n se

2. Poveavaju vrstou papira ( jer veu punila za vlakanca).


61/69

Pri iz Prema vrsti papi

Stupnjevi keljenja:1. etvrtkeljeno 1/4

o 1/23. Trietvrtkeljeno 3/4

astuim stupnjem keljenja opada stupanj upojnost papira. Punokeljeni papiri sadre 3% keljiva u masi papira. Tiskovni psu erobojni tisak na primjer u offset tehnici koriste se i punokeljeni papiri.

4 . 2.

Bojila su obojene supstance, koje boje papir. Na boju papira utjeu razni procesi i sirovine u fazi izrade papira i boja varira odsive do snu uti ili sivkasti tonovi a da papir postane optiki bjelji.

upotrebi su tri razliite metode bojenja:

anas se uglavnom upotrebljavaju umjetna organska bojila (katranska ili anilinska).

4 . 3. Tehnologija proizvodnje papira

Proizvodna papira se sastoji od nekoliko faza:

Priprema papirne mase Stroj za izradu papira

Povrinska obrada papira

4 . 3. 1. Priprema papirne mase

ene kvalitete potrebno je pripremiti odgovarajuu papirnu masu (pulpa). Pod pojmompriprema papirne mase, podrazumijevaju se radni procesi koji su neophodni da se sve neophodne sirovine pripreme i izmijema liiti vlaknastimaterijali: drvenjaa, polutvorevina, celuloza i stari papir) i pomone sirovine (punila, keljiva i smole)

e mase glavni su procesi:

Dodatak keljiva

radi papira keljiva se dodaju u masu (stara metoda), ili se mogu nanositi na povrinu ve formiranog lista papira.ra dodatak keljiva se moe fino regulirati pomou stupnjeva keljenja.

2. Polukeljen

4. Punokeljeno 4/4

R obino 1/2 do 3/4 keljeni, no zaetv

3. Bojila

ukaste. Cilj bojenja je da se potiU

Bojenje u masi Bojenje uranjanjem Nanoenje boje na povrinu lista papira

D

Da bi se mogao proizvesti papir odre

su, koja je onda spremna za natok na papir stroj. Za pripremu papirne mase koriste se osnovne sirovine (raz

U fazi priprem

Rastvaranje i mljevenje vlaknaste sirovine Mijeanje razliitih vlaknastih tvari (zavisno o vrsti papira) Dodatak punila

Dodatak bojila


62/69

. 3. 2. Stroj za izradu papira

To su strojevi iz stroja. Duinestrojeva su od oko vnih faza tako da

proizvodnja tee kontinuirano.

4

irine od 0,5 do 12 metara, a ovaj podatak ujedno govori i o irini koluta papira koji izlazipedeset do sto metara. Moderni strojevi sastoje se od nekoliko me usobno povezanih osno

Papir stroj


63/69

Osnovne faze su:

1. Sito2. Pree i suni valjci3. Gla anje ili satiniranje

4 . 3. 2. 1. Sito

Papirna masa (pulpa) dolazi na sito. Na situ odlazi znatan dio vode iz papirne mase, trenjom sita isprepliu se vlakanca. vrsta i moe prijei do prea. Mokra papirna traka ima oko 10 24% suhe

4 . 3. 2. 2.

Papirna traka prse debljina pa

Formira se povrina papira koja je jo mokra ali jetvari.

Pree i suni valjci

olazi izme u dva valjaka. Sistemom od vie takvih elemenata istiskuje se daljnja voda iz papirne trake i formpira. Papir iz pree ima oko 25 42 % suhe tvari.


64/69

Proces suenja provodi se metodom isparavanja vode, na nain da se vlana papirna traka provodi preko zagrijanih visoko

poliranih valjaka. Broj sunih valjaka kree se od 40 do 100 zavisno o brzini i veliini stroja. Valjci mogu biti smjeteni u dva ili trireda, a zagrijavaju se pregrijanom parom. Za suenje tankih papira potrebna je temperatura od 60 do 100C, a za deblje 1Nakon sunog dijela papir ima oko 92 94% suhe tvari.

Glaanje (satiniranje) t slui za poravnavanje povrine papira koji prolazi izme u valjaka koji su smjeteni jedan iznaddrugog.

4 . 3. 3. Povrinska obrada papira

Povrinska obrada papira provodi se s ciljem da se poboljaju povrinska svojstva lista papira. Postupci za obradu povrinese:

satiniranje i premazivanje papira.

Mogu se obavljati na papir stroju, ali i izvan papir stroja

4 . 3. 3. 1. Satiniranje

Pod pojmom satiniranje podrazumijeva se postupak kod kojeg se papirna traka provlai kroz sistem valjaka pod pritiskom, akoji se vrte razliitim brzinama. Svrha je da se izravna povrina i dobije odgovarajua glatko a .


65/69

Razlikujemo vie vrsta satiniranja:

t satiniranje, pisai papirii papiri

otro satiniranje, papiri za duboki tisak satiniranje na visoki sjaj, pergamin papiri.

Stroj na kome se izvodi satiniranje zove se kalander.

koji se prenosi na papir je kvalitetniji.

Ako je povrina papira toravnija(glatka), papir je sjajniji, jerza npr. color tisak(tisak uetiri boje).

Ako je povrina papira zrnasta( neravnija), papir je mat (bez sjaja), jer mat povrina odbija zrake svjetlosti u svim smjerovima. Ovovrina zamara vid.

ma lagano satiniranje, novinsk normalno satiniranje, bolji novinski papiri

Glatkoa papira poveava se satiniranjem. to je glatkoa vea, to papir bolje nalijee na povrinu na koju se nalazi boja i otisak

sjajna povrina odbija zrake svjetlosti paralelno.Ovi papiri koriste se

papiri koriste se knjinu tampu, jer sjajna p

Ravna povrina Neravna povrina


66/69

4 . 3. 3. 2. Premazani papiri

Papiri mogu biti premazani samo s jedne strane i nazivamo ih kromo papiri ili kromo kartoni. Kartoni koji su premazani srane koriste za izradu ambalae u prehrambenoj industriji, farmaceutskoj industriji,... Papiri premazani s obje strane zovemoumjetniki tisak ili kunstdruck papiri.

1. Gramatura papiraGramatura papira je masa papira izraena u gramima na povrinu od 1 m2. S obzirom na gramaturu papiri se mogu podijeliti na:

papir do 150 g/ m2 polukarton od 150 g/ m2 - 200 g/ m2 karton od 200 g/ m2 - 450 g/ m2 ljepenka od 450 g/ m2

4 . 4. 2. Formati papira

U papirnoj industriji provedena je standardizacija, tj. uvedeni su propisi koji odre uju dimenzije pojedinih papirnih proizvoda.ormati papira izraavaju se po DIN normama (DIN Deutsche Industrie Norm ).

Papiri po DIN normama proizvode se utri reda:

Red A

Red C

a 14 razreda

B0, B1, B2, B3, , B13

A0,

0

Svaki slijedei razred dobije se prepolovljavanjem po duoj stranici. Tako npr. broj 3 kod razreda A3 kae da je osnovnizred A0 tri puta prepolovljen i to svaki put po duoj stranici.

Premazani papiri su grupa papiraija je povrina oplemenjena premazivanjem s jedne ili obje strane. Premaz se sastoji odpigmenata bijele boje i sredstava za vezanje.

stza

Premazom dobivamo ravnu glatku povrinu papiri i takvi papiri su zbog ravne povrine pogodni za tisak color slika. Popapiri koji imajumat premaz bez sjaja i koji se koriste za tisak knjine tampe koja uz tekst ima color slike (enciklopedije) isjajni

premaz koji se koriste za tisak grafikih proizvoda koji uz color slike nema previe tekstove kojiitateljita due vrijeme, jer sjajnapovrina zamara vid (plakat).

4 . 4. Fizikalna svojstva papira

4 . 4.

F

Red B

Svaki od tih redova im A0, A1, A2, A3, , A13

C0, C1, C2, C3, , C13

Osnovni razred je

B0, iC .

ra


67/69

4. 2. 1. Red A4 .

21: Povrina osnovnog razreda A0, iznosi 1m2. Odnosi stranica su . Zbog preciznosti format papira se uvek izraavantimetrima i to zaokrueno.

risti Letter papirna veliina (216 x 279) koja je 6 mm ira, a 18 milimetaramilimetrima, ali u praksi u grafikoj industriji izraavaju se u ce

Najei format je A4, dok se u Americi najee kokraa od A4

A(mm)A(cm) Povrina

zaokrueno (m2)A0 1188 840 118 x 84 1 m2 A1 840 594 84 x 59 0,5 m2 A2 594 420 59 x 42 0,25 m2 A3 420 297 42 x 29,7 0,125 m2 A4 297 210 29,7 x 21 0,062 m2 A5 210 148 21 x 14,8 0,031 m2 itd ... ... ...


68/69

4 . 4. 2. 2. Red B

Formati reda B su geomerijska sredina izme u dva A razreda i to istog razreda i razreda manjeg broja. Za primjer, B1 jegeometrijska sredina izme u A1 i A0 . Odnosi stranica su21: . Dimenzije formata B0 su1000 mm x ( 21000 mm ), tj10

00 x 1414mm

PovrinaB(mm) B(cm) (m2)zaokruenoB0 1414 1000 140 x 100 1,41 m2 B1 1000 707 100 x 70 0,707 m2 B2 707 500 70 x 50 0,353 m2 B3 250 353 50 x 35 0,176 m2 B4 353 250 35 x 25 0,088 m2

B5 250 176 25 x 17,5 0,044 m2

itd ... ... ...


69/69

4 . 4. 2. 3. Red C

Formati reda C su geomerijska sredina izme u A i B istog razred primjer, C2 je geometrijska sredina izme u A2 i B2 .Odnosi stranica su

a. Za21: .

C(mm) Povrina(m2)C0 917 11297 ,189 m2C1 648 917 0,595 m2 C2 458648 0,297 m2

graficka tehnologija prvi razred

Documents