- 10 -

ANATOMIJA

1. UVOD

Anatomija je znanost koja proučava građu čovjekova tijela. Čovjekovo je tijelo

nedjeljiv morfološko-funkcionalni sustav koji oblikuju stanice okupljene u pojedina tkiva i

organe. Čovjek je potpuna, jedinstvena i ponajprije umna osobnost koja uvelike premašuje

puki zbroj sastavnih dijelova što čine njegovo tijelo. Svako odjelito promatranje dijelova

čovjeka samo je istraživačke naravi, a temeljno značenje ima sveobuhvatno shvaćanje

čovjeka kao psihofizičkog i socijal-nog bića. O ovom radu bazirat ćemo se samo na djedan

dio čovjekovog skeletal, to je grudni koš (thorax), gdje ćemo detaljno obraditi svaku njegovu

kost, rebra i pričati o grudnom košu kao jednoj cijelini.

9

ANATOMIJA

2. KOSTI GRUDNOG KOŠA

Grudni koš (thorax) obraznju rebra i rebarne hrskavice, grudna kost i grudni dio

kičmenog stuba. Kod začetka rebra nastaju kao pami ventralni nastavci hrskavičnih grudnih

pršljenova. Prednji krajevi od 2. do 7. rebra spajaju se i obrazuju bočnu polovinu grudne

kosti. Bočne polovine sjedinjuju se duž srednje linije i daju hrskavični model grudne kosti.

Rebra okoštavaju, idući od svog zadnjeg kraja. Njihov prednji, neokoštani dio naziva se

rebarna hrskavica (cartilago costalis).

Grudni koš (thorax) obrazuju

Rebra

Rebarne hrskavice

Grudna kost

Grudni dio kičmenog stuba

9

ANATOMIJA

2.1 REBRA (COSTAE)

Od 12 pari rebara samo prvih 7 spajaju se svojim rebarnim hrskavicama s grudnom

kosti i predstavljaju prava rebra ( costae varea ). Ostala rebra, ”lažna” ( costae spuriae ) ili su

spojena svojm rebarnim hrskavicama indirektno preko rebarne hrskavice 7. rebra, s grudnom

kosti ili se njihovi prednji krajevi slobodno završavaju u muskulaturi zida.

Rebra imaju oblik lučne pljosnate poluge, na kojoj se razlikujemo srednji dio ili tjelo

(corpus costae) i dva kraja, zadnji i prednji. Zadnji kraj rebra sastoji se iz glave (caput

kostae), vrata (collum costae) i kvržice(tuberculum costae).

Rebarna glava nosi zglobnu površinu (fiactcs articularis capitis costc)

za zglobljavanem tjelom pršljena. Zglobne površine 2. do 10 rebra su jednim grebenom

( crista capitis costae) podeljene na dva polja, gornje i donje, za zglobljavanje s tjelima dva

9

ANATOMIJA

susjedna pršljenaKvržica rebra nalazi se na zadnjoj strani, u vidu hrapavog ispupčenja

koje,.na svom donjem djelu ima zglobnu površinu ( facies artikularis tuberkuli coste ) za

zglobljavanje s poprečnim nastovkom pršljna . Vrat rebra je sužen dio kojl spaja glavu s

kvržicom rebra. Tjelo rebra je pljosnato. Ono ima spoljnu i unutrašnju stranu i dvije ivice,

gornju i donju. Na njegovoi uirutrašnjoj strani, izuzev 1. 11. i 12. rebra, nalazi se duž donje

ivice rebarni žljeb (sulcus costae), kojim prolaze međurebarni živac i međurebarna arterija i

vena.

Dužina rebra raste od 1. do 7. ili 8. rebara, a zatim postepeno opada prema 12.rebru, zbog

čega je znatno olakšana pokretijivost donje polovine trupa. Idući od svog zadnjeg kraja, rebra

najprije silaze upolje i nazad, a zatim gradeći rebarni ugao (angulus costae), kreću naprjed i u

vidu luka odlaze ka grudnoj kosti. Njihova uzdužna osovina nije u jednoj ravni, već pokazuje

krivine u vidu izdužeog slova S. Pored toga rebro je oko svoje uzdužne.osovine

uvijeno i njegova spoljna strana u svom zanjern djelu ie okrenuta nazad i dole, a u

prenjem djelu, usljed kosine grudne kosti, naprijed i gore. Svojim obIikom i orijentacijom

izdvajaju se od ostalih rebara 1. 2. i 12. rebro.

Prvo rebro (costa 1) ima gornju i donju stranu i dvije ivice spoljnu i unutrašnju.

Na njegovoj gomjoj strani, kod unutrašnje ivice nalazi se ispupčenje (tuberculum m. scaleni),

na kojem se pripaja m. scalenus anterior. Ispred i iza ovog, ispupčenja postojn i po jedan

širok a plitak žleb. Prednjim žlebom prolazi potključna vena (v. subclavia), a zadnjim žleborn

- potključna arterija i rameni živčani splet (a. subclavia et plexus brachialis). Iza zadnjeg

žleba pripaja se m. scalenus medius.

Drugo rebro (costa II) na spoljnoj stran tjela ima hrapavo ispupčenje (tuberositas m.

serrati anterioris) za pripoj p r e d j e g zubčastog mišića.

Dvanaesto rebro (costa XII) obično je vrlo kratko i nema rebarni ugao.

-Prvo i drugo desno

rebro (costa 1 et II),

-Grudna kost

(sternum)

posmatrano

odozgo prednja strana

.

9

ANATOMIJA

2.2 REBARNE HRSKAVICE

Sastoje se od hijalinog hrskavičnog tkiva vezivnogomotača, perihondrijum je bogat

uzdužnim fibroznim vlaknima i lako se odvaja svoje podloge. Rebarne hrskavice

su vrlo elastične. Njihova elastičnost se povećava idući od 4. rebarne hrskavice nadole i

nagore. Kod odraslih rebarne hrskavice počinju postepeno da kalcifikuju i da gube svoju

elastičnost.

Rebarne hrskavire su deblje od odgovarajućih svojih rebara. Niihova dužina se povećava

idući od l. do 7. rebra, a zatim opada.

9

ANATOMIJA

2.3 GRUDNA KOST (STERNUM)

Grudna kost pruža se duž srednje linije prednjeg zida grudnog koša. Svojim oblikom ona

podsjeća na starinski mač i na njoj se razlikuju : drška ( manubrium ), tjelo ( corpus ) i vrh

(processus xiphoideus).

Drška grudne kosti (manubrium sterni)

spaja se s tjelom fibroznom hrskavicom

(synchondrosis sternalis), gradeči tup

ugao otvoren nazad (angulus sterni

Ludovici). Sternalni ugao, koji se bočno

zglobljava s rebarnom hrskavicom 2.

rebra, služi kao pogodan koštani reljef za

odbrojavanje rebara.

Na gornjoj ivici drške nalaze se

tri usjeka, srednji, jugularni (incisura

jugularis) i bočni, ključni (incisura

clavicularis), za zglobljavanje s

ključnicom. Na bočnoj ivici manubriuma

postoji rebarni usek (incisura costalis) u

koji se uvlači rebarna hrskavica 1. rebra.

9

ANATOMIJA

Tjelo grudne kosti (corpus sterni) na svojoj bočnoj ivici ima 6 ureza (incisurae costales), u

koje se uvlače rebarne hrskavice 2. do 7. rebra. Vrh grudne kosti (processus xiphoideus) ima

hrskavičnu građu i različit oblik. Kod odraslih on obično okoštava i srašćuje s telom grudne

kosti.

2.4 GRUDNI KOŠ KAO CJELINA

Grudni koš ima oblik zarubIjene kupe, koja je malo

spljoštena u sagitalnom smjeru. Na njemu se razlikuju

gornji i donji otvor i čeliri zida, prednji, zadnji i dva

bočna. Prednji zid grade grudna kost i rebarne

hrskavice. Zadnji zid je dva puta duži od prednjeg.

Njega sačinjavaju grudni dio kičmenog stuba i dorzalni

delovi rebara, do rebarnih uglova. Bočni zid čine tjela

rebara.

Rebra idući od kičmenog stuba, pružaju se

najprije paralelno upolje, nadole i nazad, a zatim od

rebamog ugla skreću napred, spuštaju se i divergiraju.

Rebarne hrskavice 1. i 2. rebra pružaju se horizontalno

do bočne ivice grudne kosti, a kod ostalih rebara njihov

pravac je ascendentan, ushodan. Zbog toga je

međurebarni prostor (spatium intercostale) najširi kod

prednjeg kraja rebra. Širina među-rebarnih prostora

opada postupno, idući od 4. međurebarnog prostora

nagore i nadole.

Gornji otvor grudnog koša (apertura thoracis superior) ograničavaju prva rebra,

1.grudni pršljen i gornja ivica grudne kosti. Njegova ravan je postavljena koso, tako da gornja

9

ANATOMIJA

ivica grudne kosti odgovara visini gornje ivice 3. grudnog pršljena. Donji otvor grudnog koša

(apertura thoracis inferior) ograničen je 12. grudnim pršljenom rebarnim lukovima i vrhom

grudne kosti. Rebarni luk (arcus costalis) obrazuju donja ivica 12. rebra i prednji krajevi od

11. do 7. rebra. Ugao koji zaklapaiu napred desni i lijevi rebarni luk naziva se epigastrični ili

podgrudni (angulus infrasternalis).

Duplja grudnog koša (cavum thoracis) na svom zadnjem zidu ima dva duboka uzdužna žljeba

(sulci pulmonales), koji se nalaze bočno od kičmenog stubav.

Kod novorodenčeta grudni koš po obliku i pravcu rebara podseća na grudni koš

četvoronožnih sisara. Njegov sagitalni prečnik je duži nego poprečni. Rebra se pružaju

horizontalno. U toku rastenja sagitalni prečnik grudne duplje se smanjuje, jer se rebra svojim

prednjim krajevima spuštaju pod uticajem težine prednjeg trbušnog zida, a svojim zadnjim

djelovima povlače nazad.

9

ANATOMIJA

Kičmeni stub se pomjera napred, k sredini grudne duplje. Ovim potiskivanjem grudne duplje

nazad težište grudnog koša se približuje kičmenom stubu i time se znatno olakšava

održavanje ravnoteže i uspravnog stave čovečijeg tjela.

9

ANATOMIJA

- 10 -

ANATOMIJA

3. ZAKLJUČAK

Grudni koš čini 12 parova savijenih rebara onog dijela kičmenog stupa koji sadrži

12 torakalnih pršljenova, i anteriorno, sternuma ili grudne kosti. Rebra su pljosnate

kosti, lučnog oblika koje se savijaju naprijed nazad na prednjoj površini tijela. Na

posteriornom dijelu, svako rebro se zglobljava sa sebi odgovarajućim pršljenom

(vertebra) preko ravnih zglobova koji se nazivaju vertebro-kostalni zglobovi i koji

omogućavaju ograničene, klizajuće pokrete. Na prednjem kraju, gornjih deset pari

rebara direktno ili indirektno su povezani sa sternumom preko fleksibilnih kostalnih

hrskavica.

- 11 -

ANATOMIJA

4. LITERATURA

Anatomija i fiziologija, grupa autora, Zagreb, 2000.

Anatomija čovjeka, dr. Marijan S. B., Zagreb 1982.

Anatomija za studente visoke zdravstvene škole, doc. dr. Ratko J.Sarajevo.

Anatomski atlas, Svjetlost – Sarajevo, 2000.