hg 16-17 mb c+d+e - gfos.unios.hr · hidrotehničke građevine 2016/17 predavanja babić...

Hidrotehničke građevine 2016/17

Predavanja Babić 26.01.2017. 1

HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE

Predavanja 26.01.2017.

Uvod u korištenje vodnih snaga (hidroelektrane)

• Energija i snaga vodnog toka

• Podjele/tipovi hidroelektrana

• Načini dovoda vode do derivacijskih HE => provodnici vode (kanali, tuneli, cjevovodi)

• Provodnici vode (za sve namjene)

= sljedeća cjelina kolegija



Krivulja trajanja



Podjele HE

• Po tipu dovoda:

– Pribranske/Derivacijske

• Po protočnosti:

– Protočne/Akumulacijske

• Po padu:

– niskotlačne/srednjetlačne/visokotlačne

• Po snazi:

– velike/srednje/male/mini/mikro



Pribranske hidroeektrane

Pribranska HE



Pribranska HE - položaji strojarnice

Lanac HE



Niskotlačna pribranska HE(“Run of River”)

Niskotlačna pribranska HE



Niskotačna pribranska HE

Srednjetlačna pribranska HE



Srednjetačna pribranska HE

Srednjetlačna pribranska HE - presjek



HE Đale



Derivacijska HEdovod sa slobodnim vodnim licem



HE Dubrava

HE Dubrava



Derivacijska HE - dovod pod tlakom



Dovod pod tlakom

Vodna komora



HE Miljacka



Reverzibilna HE



Crpna HE



Plimna HE



NESTACIONARNE POJAVEKOD TEČENJA POD TLAKOM

Literatura

• Chaudhry, M. H. 1987. Applied Hydraulic Transients. New York, Van Nostrand Reinhold Company.

• Wylie, E. B. and V. L. Streeter. 1983. Fluid Transients. Ann Arbor, FEB Press.



Nestacionarno tečenje

• Uzroci:

– Promjene otvorenosti ventila

– Pokretanje ili zaustavljanje crpki

– Promjene u protocima na turbinama

– Promjene u razinama vode u akumulacijama

Promjene tlaka i protoka u vremenuPromjene tlaka i protoka u vremenu

Analize

• Spore promjene

– Pretpostavlja se krutost cijevi

– Pretpostavlja se nekompresibilnost tekućine

– Protok je funkcija isključivo vremena

• Nagle promjene (“vodni udar”)

– Pretpostavlja se elastičnost cijevi

– Pretpostavlja se kompresibilnost tekućine

– Protok je funkcija vremena i položaja



Uspostavljanje stacionarnog tečenja

22VV

EGLEGL

HGLHGL

11

H

g

V

2

2

2

g

V

2

2

2

V2

L

∑++++=++ Lf hhz

g

Vpz

g

Vp2

2

221

2

11

22 γγ∑++++=++ Lf hhz

g

Vpz

g

Vp2

2

221

2

11

22 γγ

Ken= ____

Kexit= ____

Ken= ____

Kexit= ____

g = 9.8 m/s2

H = 100 m

∑K = ____

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

g = 9.8 m/s2

H = 100 m

∑K = ____

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

1.51.5

0.50.5

1.01.0

Koliko je vremena potrebno da

se uspostavi stacionarno tečenje?

Stacionarno tečenje - konačna brzina

∑+=−= Lf hhzzH 21 ∑+=−= Lf hhzzH 21

g

V

D

Lfh f

2

2

2=

g

V

D

Lfh f

2

2

2=

g

VKhL

2

2

Σ=∑g

VKhL

2

2

Σ=∑

Σ+= K

D

Lf

g

VH

2

2

Σ+= K

D

Lf

g

VH

2

2

9.55 m/s9.55 m/s

D

fLK

gHV f

+Σ

=2

D

fLK

gHV f

+Σ

=2

g = 9.8 m/s2

H = 100 m

∑ K = 1.5

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

g = 9.8 m/s2

H = 100 m

∑ K = 1.5

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

Kolika bi bila brzina da nema gubitaka? 44 m/s44 m/s



Uspostavljanje stacionarnog tečenja: početak procesa

dt

dVALHA ργ =

dt

dVALHA ργ =

Prije nego gubici postanu značajniPrije nego gubici postanu značajni

maF = maF =

dt

mdVF =

dt

mdVF =

gt

L

HV = gt

L

HV =

∫∫ =

Vt

dVALdtHA00

ργ ∫∫ =

Vt

dVALdtHA00

ργ

ALVHAt ργ = ALVHAt ργ =AL

HAtV

ρ

γ=

AL

HAtV

ρ

γ=

g = 9.8 m/s2

H = 100 m

∑ K = 1.5

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

g = 9.8 m/s2

H = 100 m

∑ K = 1.5

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m00

11

22

33

44

55

66

77

88

99

1010

00 55 1010 1515 2020 2525 3030

time (s)time (s)

vel

oci

ty (

m/s

)vel

oci

ty (

m/s

)gt

L

HV = gt

L

HV =

D

fLK

gHV f

+Σ

=2

D

fLK

gHV f

+Σ

=2

Uspostavljanje stacionarnog tečenja

g = 9.81 m/s2

H = 100 m

K = 1.5

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

g = 9.81 m/s2

H = 100 m

K = 1.5

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

s 34.149.0 =fVt s 34.149.0 =fVt

+

Σ

+Σ

=D

f

L

K

L

gHt

D

fLK

gHV

2tanh

2

+

Σ

+Σ

=D

f

L

K

L

gHt

D

fLK

gHV

2tanh

2

0

2

4

6

8

10

12

0 10 20 30 40

time (s)

vel

oci

ty (

m/s

)



Kvazi-stacionarno tečenje

22VV

EGLEGL

HGLHGL

11

H

g

V

2

2

2

g

V

2

2

2

V2

L

∑++++=++ Lf hhz

g

Vpz

g

Vp2

2

221

2

11

22 γγ∑++++=++ Lf hhz

g

Vpz

g

Vp2

2

221

2

11

22 γγ

Ken= ____

Kexit= ____

Ken= ____

Kexit= ____

g = 9.81 m/s2

H = 100 m

∑K = ____

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

g = 9.81 m/s2

H = 100 m

∑K = ____

f = 0.02

L = 1000 m

D = 1 m

1.51.5

0.50.5

1.01.0

Pretpostavlja se da su promjene dovoljno spore tako da se pretpostavlja da je u svakom trenutku tečenje stacionarno

D

fLK

tgHtV f

+Σ

=)(2

)(

D

fLK

tgHtV f

+Σ

=)(2

)( Ako se H sporo mijenja u vremenu

Pražnjenje rezervoara

2/1

2

−

+Σ=

=

=

=

−=

D

fLKc

gHcV

VAQ

HAV

Qdt

dV

f

fc

a

g

H

A

AcT

TgA

AcH

dtgA

Ac

H

dH

gHcAdt

dHA

c

a

a

c

a

c

ca

0

0

2

22

2

2

=

=

−=

−=



Za naš primjer, ako je

216.0

2/1

=

+Σ=

−

D

fLKc

sT

g

H

A

AcT

c

a

35.9781.9

1002

4

0.1

44.78216.0

2

2

0

=⋅

=

=

π

254.78 mAa =

Primjena:Izračun vremena pražnjenja

akumulacije kroz temeljni ispust

• Jedina razlika: Aa nije konstantan (ovisi o H)

• Rješava se numerički za H(t)

)(

2

2

HA

gHcA

dt

dH

gHcAdt

dHA

a

c

ca

−=

−=



VODNI UDAR (eng. Water Hammer)

= nestacionarno tečenje s velikim oscilacijama tlaka usljed naglih promjena uvjeta tečenja

Lom cjevovodaOigawa Power Station, Japan

Chaudhry page 17



Kolaps cjevovodaOigawa Power Station, Japan

Chaudhry page 18



Primjer



VODNA KOMORAgrađevina za kontrolu vodnog udara

Primjer:

HE Orlovac



UNUTARNJIPLOVNI PUTEVI I LUKE

Osnovi pojmovi

91

92

� UNUTARNJI PLOVNI PUTEVI

• Uvod

• Mreža unutarnjih plovnih puteva

• Plovila, sastavi i plovljenje na unutarnjim plovnim

putevima

• Klase unutarnjih plovnih puteva

• Plovni kanali

• Plovne rijeke

• Građevine na unutarnjim plovnim putevima



93

rijeka – prirodni, mirni put

prvi gradovi uz obale rijeka:

Nil, Eufrat, Tigris ...

94

Plovni putevi najčešće su jedina mogućnost za savladavanje masovnog prometa

(morem među kontinentima), a ako nisu tada imaju prednost zbog najmanjih

troškova prevoza.

Dva su bitno različita sistema plovnih puteva:

� morski - na oceanima i morima

� unutrašnji - na rijekama, jezerima i kanalima.

Različitost se očituje u veličini plovila (morska su bitno veća), u dinamici

plovidbe (stajaća naspram tekućoj vodi, beskonačno more prema skučenom

kanalu, valovito more prema mirnoj rijeci), u duljini plovidbe, u navigaciji i dr.



95

Unutrašnji plovni putevi su uglavnom plovne rijeke i kanali.

Unutrašnje plovne puteve možemo podijeliti obzirom na:

� plovne sredine, u kojima se odvija promet

� mreže, u kojima je dotični plovni put sastavni dio

� kvalitet, koji pokazuje klasu plovnog puta

� promet, koji se prosječno godišnje obavlja

� nadležnost, kome spada, tko upravlja i održava.

Prednosti vodnog prometa:

• mali troškovi amortizacije (manje održavanje)

• mala vučna snaga - (manje goriva)

• manje posade

• mnogo sukorisnika na iskorištavanju puta (rijeka)

96

Mane vodnog prometa:

• sporost, v = 4 - 15 km/h

• mala gustoća mreže (potrebno pretovarivati na kopnena vozila)

• nejednakost mreže

• neugodne prirodne smetnje (dugi i nesigurni prekidi saobraćaja)

• topografske smetnje (izolirana područja, brdovita)

• razdvajanje teritorija kanalima (skupi objekti preko PP-a, mostovi, društveni

problemi)

• visoke investicije kad je potrebno uređenje za plovidbu.



97

Mreže unutarnjih plovnih puteva

Plovni put je dio korita rijeke ili kanala uređen za sigurnu plovidbu plovila,

definiran navigacionim oznakama.

Kvalitetu mu određuju minimalni gabariti: dubina, širina, radijus krivine,

slobodna visina ispod mostova i zračnih kablova.

Pojedinačni plovni put dobiva pravu vrijednost ako je sastavni dio mreže. Što je

mreža razgranatija to su plovni putevi korisniji

Za efikasno korištenje unutrašnje plovidbe bitna je gustoća i povezanost mreže,

te njena ujednačenost u saobraćajnom smislu.

Dunavska mreža

Okosnicu dunavske plovne mreže čini rijeka Dunav koji je plovan od ušća

(Sulina) u Crno more do Kelheima (ulaz u Majna - Dunav kanal) uzvodno od

Regensburga u Njemačkoj.

98



99

100



101

Plovila, sastavi i plovljenje na unutarnjim plovnim putevima

PLOVILA - plosnat, sandučasti oblik

- plove u sastavima

prema funkciji:

teretna i ostala plovila

prema pogonu:

aktivna i pasivna plovila

Teretna plovila:

• tegljenice (šlepovi),

• motorni brodovi (samohotke),

• morsko-riječni brodovi - Dunav

• potisnice (barže).

102

tegljenice i potisnice - pasivna plovila po obliku slična brodovima, (nemaju

vlastiti pogonski stroj), tovarni prostor je po cijeloj dužini plovila.

tegljači (šleperi) i potiskivači (bokseri) - aktivna plovila koje ne nose teret i služe

za pokretanje pasivnih teretnjaka-tegljenica i barži

Samohodni brodovi

- na velikim rijekama,

- samostalnost i veća brzina

(oko 15 km/h),

- prevoze robu (kontejnere)

- prijevoz je nešto skuplji



103

104

Klase unutarnjih plovnih puteva

Bazična podjela:

� na plovne puteve regionalnog karaktera (I. do III. klasa)

� na plovne puteve međunarodnog karaktera (IV. do VII. klasa)

Klasifikacija međunarodnih plovnih puteve bazirana je na geometrijskim

dimenzijama krutog potiskivanog sastava.

Glavni parametri klase za regionalne plovne puteve; tj. tegljenu tehnologiju su:

- I [m] dužina teretnog plovila,

- b [m] širina teretnog plovila,

- t [m] gaz teretnog plovila,

- W [t] nosivost teretnog plovila,

- h [m] slobodna visina ispod mosta.



105

Glavni parametri klase za međunarodne plovne puteve (E plovni putevi); su:

- Isast [m] dužina krutog potiskivanog plovnog sastava sastavljenog od potisnica i

potiskivača,

- bsast [m] širina krutog potiskivanog plovnog sastava,

- tplov [m] gaz najvećeg teretnog plovila u sastavu,

- Wsast [t] teretna nosivost krutog potiskivanog plovnog sastava; tj. nosivost

potisnica

- h [m] slobodna visina ispod mosta

Parametre samog plovnog puta, kao na primjer: minimalni radijus zavoja,

dubinu i širinu plovnog korita, projektant odreduje prema postulatima struke a

temeljem glavnih parametara klase i morfologije konkretnog vodotoka.

106



107

Plovni kanali

- umjetni unutrašnji plovni putevi, nadopunjuju prirodnu riječnu mrežu u

pogledu plovidbe

108

Podjela plovnih kanala:

prema ulozi u mreži:

spojni, kad spaja dva susjedna plovna puta, odnosno dvije mreže,

priključni, kad spaja neka prostrana područje (gradove) na mrežu,

obilazni, kad obilazi neku za plovidbu tešku dionicu

prema veličini maksimalnog broda:

po ECE plovni kanali se dijele u 6 klasa (I-VI)

prema širini:

jednotračni jednosmjerni,

jednotračni dvosmjerni,

dvotračni (2 plovne trake), uvijek dvosmjerni

prema hidrauličnim uvjetima:

kanali za slobodnim nivoom, jednoličnom brzinom,

kanali sa usporenim nivoom, nejednoličnom brzinom među branama

prema brzini vode:

kanal s mirnom vodom, kad voda u kanalu miruje (0-0,1 m/s)

kanal sa sporom vodom, u normalnim prilikama kad je v< 0,5 m/s

kanal s brzom vodom, 1,5>>>>v>>>>0,5 m/s



109

Trasa i uzdužni profil plovnog kanala

� trasa plovnog puta je prometno uvjetovana, odlučujući uvjeti su: topografski,

geološki, hidrološki i eksploatacioni

� trasu treba voditi što više u pravcu, osigurati minimum zemljanih radova i

minimum objekata za savladavanje visinskih skokova

� križanje sa drugim saobraćajnicama vrši se po pravilu tako da kanal ima

prioritet

Spoj kanala sa drugim plovnim putom ovisi o vodostajima i brzini vode tog

plovnog puta

110

U uzdužnom smislu kanali su većinom s horizontalnim vodnim licem, ili tek

lagano usporeni - nagibe terena savladavaju u vidu stepenica (prevodnica).

Poprečni profil plovnog kanala:

najvažniji saobraćajni element presjeka kanala, ovisi o načinu eksploatacije

(jednosmjerni, dvosmjerni) i o klasi PP; tj. o širini, dužini i gazu mjerodavnog

plovila odnosno sastava predviđene klase PP

Obloga kanala:

� fiksira profil kanala

� služi za brtvljenje kanala

� treba biti otporna na djelovanje valova, sidrenja, rasta biljaka,

bušenja životinjica



111

Plovne rijeke

Plovne rijeke su prirodni unutrašnji plovni putovi.

Plovidba je neposredno ovisna o režimu

rijeke koji se sastoji od tri interaktivna

dijela: režim vode, režim nanosa i režim

korita. Osim toga utjecajni faktori na

plovidbu su pojava leda, magle, vjetra i

valova.

Režim vode ima svoje dvije karakteristike i to hidrološke (promjene količine) i

hidrauličke (promjene načina kretanja).

Raspon kretanja i brzine kretanja promjena vodostaja, trajanje odnosno,

učestalost vodostaja, podaci su koji karakteriziraju hidrološki režim rijeke.

112

KVV - Katastrofalno visoki vodostaj, najviši vjerojatni (proračunati) ili opaženi vodostaj u veoma dugom vremenskom periodu.

NVV - Najviši visoki vodostaj, najviši opaženi ili uopće poznati vodostaj na riječnom profilu u dugom periodu od neke davne godine do danas.

VV - Visoki vodostaj, visoki vodostaj vjerojatni (proračunati) ili opaženi na vodomjeru u izvjesnom vremenskom razdoblju.

SVV - Srednji visoki vodostaj, izračunata prosječna vrijednost visokih vodostaja za istovjetnih vremenskih intervala (mjesec, godišnje doba. godina).

SV - Srednji vodostaj, izračunata aritmetička sredina svih opažanih vodostaja u izvjesnom vremenskom razdoblju).

FV - Najčešći vodostaj, vodostaj koji se (prema statistici) najčešće pojavljivao. Modus na krivulji učestalosti.

SNV - Srednji niski vodostaj, izračunata prosječna vrijednost niskih vodostaja iz istovjetnih vremenskih intervala (mjesec, godišnje doba, godina).

NV - Niski vodostaj, najdonji vodostaj opažen u izvjesnom vremenskom razdoblju na vodomjeru.

NNV - Najniži niski vodostaj, najniži opažen ili uopće poznati vodostaj na riječnom profilu kroz dugo razdoblje od neke davne godine do danas.



113

Za plovidbu se moraju odrediti još i granični gornji i donji vodostaji između kojih

se može sigurno ploviti.

Tako su plovni nivoi u jednom riječnom profilu slijedeći:

VPV - Visoki plovni vodostaj, gornji, za plovidbu ekonomski određeni vodostaj

na dotičnom mjestu iznad kojeg se obzirom na postojeći stupanj

uređenja plovnog puta (visina mostova, povećana brzina protoke isl.)

plovidba obustavlja.

NPV - Niski plovni vodostaj, donji za plovidbu ekonomski određen vodostaj na

dotičnom mjestu ispod kojeg se obzirom na postojeći stupanj uređenja

PP plovidba obustavlja zbog nedostatka dubine.

114

Smetnje plovidbi na koje se kod rijeka može utjecati su male dubine.

Uređenje rijeka za plovidbu

� Regulacijom korita za plovidbu - morfološke regulacije, vrše se za tzv. malu

vodu, tj. za onu količinu vode koja je osigurana u velikom postotku dana u

godini npr. 95%.

� Kanaliziranjem rijeke - gradnje kojima se režim vode u rijeci promjeni u

usporeni režim sličan kanalu - sa malim brzinama i garantiranom dubinom.

Kanaliziranje rijeke postiže se ugrađivanjem brana poprijeko na tok i nasipa

uzduž toka, čime se najčešće cijela rijeka "umrtvi“ i podijeli na vodne stepenice.

Na branama se izgrađuju preljevi, hidroelektrane, brodske prevodnice zahvati

vode idr.



Pravila i metodologija projektiranja plovnog puta

115

Hidrotehnički radovi (izgradnja vodnih građevina i zahvati u koritu rijeke) na rijeci koji se mogu

očekivati na obnovi i poboljšanju postojeće klase plovnog puta na Klasu Va su:

�Izgradnja pera radi koncentriranja

protoka, tj, odbacivanje matice od obale što

uzrokuje veće brzine strujanja u središnjem

dijelu rijeke.;

�Izgradnja obaloutvrda kako bi se izbjegla

erozije uzrokovana novim perima i zaštita

erodiranih obala;

�Izgradnja pragova na dnu rijeke da se

poveća razina vode;

�Sanacija postojećih pera i obaloutvrda;

�Izvršiti jaružanje radi poboljšanja dubine

plovnog puta.

Primjer vodne građevine - PERO

116



Primjer vodne građevine -OBALOUTVRDA

117

118

REGULACIJSKE GRAĐEVINE

IZVANRIJEČNOG

KORITA U RIJEČNOM KORITU

NASIPIDEPONIJEPROKOPI

PARALELNE SPECIJALNEOKOMITE

PRIMARNE SEKUNDARNE PRIMARNE SEKUNDARNE

OBALOUTVRDEPRAVE PARALELNE

WOLFOVI ODBOJIPERA

PREGRADEPRAGOVI

TRAVERZEMEĐUPERA

REŠETKASTE GRAĐEVINE

Za izazivanje umjetne

poprečne cirkulacije



119

Trasiranje plovnog puta

120



Trasiranje plovnog puta

121

Projektiranje plovnog puta

122

Primjer 1: Na promatranom poprečnom profilu vodotoka, dubina

korita zadovoljava za mjerodavno vodno lice i plovne gabarite

Primjer 2: Na promatranom poprečnom profilu

vodotoka, dubina korita ne zadovoljava za

mjerodavno vodno lice i plovne gabarite te će

biti potrebni zahvati u koritu kako bi se

osigurala zahtijevana klasa plovnog puta.



123

Građevine na unutarnjim plovnim putevima

Uređaji za svladavanje visinskih prepreka:

� prevodnice - visina vode najčešće iznosi 12-15 m

� dizala - visina vode iznad 15 m

Dizala za plovila imaju zadatak kod velike visine stepenice na plovnom putu

dignuti ili spustiti plovilo, vrši se mehaničkim načinom

Vrste dizala:� kosa dizala� vertikalna dizala

124

Prevodnice - imaju zadatak dignuti ili spustiti plovilo kod visine stepenice na

plovnom putu do 15 m, postupak se vrši tlakom vode

Dijelovi prevodnica:

• komora s glavama

• dvoja vrata

• dovodni organi za punjenje i

pražnjenje

• oprema

• gornja i donja predluka



125

126

Luka je prirodno ili umjetno zaštićen akvatorij s funkcionalno pridruženim

teritorijem, s izgrađenim i neizgrađenim obalama, prekrcajnim uređajima za

ukrcaj odnosno iskrcaj robe i putnika, uskladištenje, manipuliranje i preradu

robe, pristajanje, sidrenje, popravak i zaštitu brodova od valova, struje vode,

leda te odmor posade.

Prema mjestu luka je objekt na moru ili unutrašnjem plovnom putu čiji se

akvatorij sastoji od jednog ili nekoliko manje više zaštićenih bazena.

Luka dakle ima niz funkcija:

prometnu, trgovačku, industrijsku, saobraćajnu, obrambenu...

Kod pretežnog broja luka dominantne su prometna i saobraćajna funkcija.

Luke i pristaništa na unutarnjim plovnim putevima



127

Dispozicije unutrašnjih pristaništa i luka

Rješavanje dispozicije pripada u područje planiranja luka.

Pri tome je bitno da dispozicija bude u funkciji sadašnjeg i budućeg prometa i

njegove strukture kao i da bude prilagođena postojećoj i budućoj floti.

Oblici akvatorija unutrašnjih pristaništa i luka, bez obzira na veličinu i na vrstu

plovnog puta na kome se nalaze, definiraju tip dispozicije tako da se razlikuju:

- paralelno pristanište,

- trokutasto pristanište,

- luka s molom

- bazenska luka.

Dijelovi akvatorija su: ulaz, okretište, plovne površine, vezovi i bazeni

128

trokutasto pristanište

paralelno pristanište

bazenska luka



129

130

U unutrašnjim pristaništima i lukama postoje operativne, pričekne, regulacione i

neki puta prirodne obale. Na njihovom rubu se nalazi obalna konstrukcija

nazvana kej.

Najčešća četiri tipa keja su:

� kosi,

� vertikalni,

� kombinirani i

� pontonski

Zadaci su keja da omogući vezivanje broda i prekrcaj tereta te da osigura obalu

od erozije i primi opterećenja (od broda, mehanizacije, tla ...)

Kejevi



131

Kosi kej – plovilo se oslanja na obalu i penjanjem vodostaja sve se više

približava gornjem rubu obale. Pri tom se plovilo premješta horizontalno i

vertikalno.

132

Verikalni kej – kada je promet obale velik i plovilo treba biti što bliže

mehanizaciji da je jednostavno povezivanje i da je siguran naslon kod svakog

vodostaja.



133

Kombinirani kej – vertikalni i kosi

Pontonski kej – obala za naftu i sl.

134

Objekti na unutrašnjim plovnim putevima



135

hg 16-17 mb c+d+e - gfos.unios.hr · hidrotehničke građevine 2016/17 predavanja babić...

Documents