hipoteze u nauci

5/26/2018 Hipoteze u Nauci

1/23

SADRAJ:

1 UVOD.................................................................................................................................. 22 UOAVANJE NAUNOG PROBLEMA I FORMULACIJA HIPOTEZE.................................3

2.1 POSTAVLJANJE HIPOTEZE........................................................................................ 4

2.1.1 POJAM I OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA POSTAVLJANJE HIPOTEZE.............4

2.1.1.1 Nu!"# $%!&'%()* "$!+*)(.............................................................................,

2.1.1.2 Nu!"# $%(-*/*-*)* (/!"#*#0* -( "#((' "$!+*)* .............................

2.1.1.3 P!#%(5* "#*!6 $%!-)(%*-*)* *0#u*!"#' "#((' "$!+*)*...........................

2.1.2 VRSTE HIPOTEZE.................................................................................................7

2.1.2.1 K-*'#*#'-* '$!#(+*.......................................................................................11

2.1.2.2 K*u+** '' u+%!* '$!#(+* ........................................................................11

2.1.2.3 P!)(/'** '$!#(+*.....................................................................................11

2.1.2.4 H'$!#(+* */ !8..............................................................................................11

2.1.2., K-*#'#*#'-* '' "#*#'"#'0* '$!#(+*.................................................................12

2.1.2. R*/* '$!#(+*...............................................................................................12

2.1.2.9 O$* '$!#(+*.................................................................................................12

2.1.2.: Z*"#-(* '$!#(+*......................................................................................13

2.1.2.7 P!"(5* '$!#(+*...........................................................................................13

2.1.2.1; P!

2.1.2.12 P%('


2/23

Hipoteze u nauci

1 UVOD

Hipotezaje predloeno objanjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlae moguu

korelaciju izmeu vie fenomena. Termin se izvodi izgrkog jezika, hypotithenai

znaistaviti ispodilipretpostaviti. Znanstvenu ipotezu mora biti mogue provjeriti i

openito se temelji na pretodnim opaanjima ili proirenjima znanstveni teorija.

!ri razmatranju problematike o ipotezi, posebnu pozornost treba posvetiti ovim tematskim

jedinicama"

#. !ojam i osnovne pretpostavke za postavljanje ipoteze

$. !rovjeravanje ipoteze

%. &rste ipoteze

'. !rimjena rjeenja

( literaturi o metodologiji spominju se brojne vrste ipoteza"teorijske ipoteze, realne

odnosno empirijske, praktine ipoteze, fiktivne ipoteze, jednostavno ) implikacijskeipoteze, induktivne ipoteze, reduktivne ipoteze, deduktivne ipoteze, statistike ipoteze,

mogue ipoteze, vjerojatne ipoteze, sluajne ipoteze, nulte ipoteze ili ipoteze nulte

neizvjesnosti, generalne ili ope ipoteze, posebne ipoteze, pojedinane ipoteze, ipoteze

empirijske jednoobraznosti, ipoteze statistike generalizacije, ipoteze idealni tipova,

ipoteze relacijski analitiki varijabli, ipoteze ad oc, radna ipoteza, pomona ipoteza,

znanstvena ipoteza, plodna ipoteza, prazna ipoteza i preliminarna ipoteza.

*ogiari smatraju da se utemeljenost ipoteze zasniva na ovim kriterijumima" (temeljena je

ona ipoteza koja strogo logiko ) teorijski proizlazi iz vaei logiki i znanstveni naela,

zakona i teorema onog znanstvenog podruja ili discipline u okviru koje se ipoteza postavlja

a+ *ogiki opravdana ipoteza je ona koja se slae, a ne negira injenine stavove

utvrene istinitosti

b+ (temeljena je ipoteza kojom se potpunije i sigurnije rjeava nastala proturijenost

izmeu stari svaanja i novootkriveni injenica

2
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezik


3/23

Hipoteze u nauci

c+ *ogiki je opravdanija ona ipoteza koja objanjava ranije neobjanjenu pojavu

d+ *ogiki je opravdana ona ipoteza koja omoguuje predvianje pojava, dogaaja ili

ponaanja

2 UOAVANJE NAUNOG PROBLEMA I FORMULACIJA HIPOTEE

auni problem je nerijeeno pitanje koje se moe rijeiti samo naunim metodama. To je

sporno pitanje, bez jasnog odgovora.

-ormulisanje problema treba da bude jasno, precizno, tano i potpuno, ali treba voditi rauna i

o kriterijumu.

Za ocjenjivanje vrijednosti problema su bitna i epistemoloka mjerila"

znaaj koji problem ima za razvoj naunog znanja rjeenje neki nauni problema

moe da urodi velikim prilivom novi znanja i bude praeno naglim napretkom u

razvoju nauke+

koliina neizvjesnosti sadrana u problemu jer se koliina informacije nekog iskaza

odreuje koliinom neizvjesnosti koju taj iskaz otklanja+

praktiki znaaj problema, a govori o plodnosti praktike primjene znanja steeni

rjeenjem datog problema

!roblem istraivanja se odabira na osnovu isoda

&ano je formulisati problem tako da se nedvosmisleno vidi ta je pitanje i koju pretpostavku

ipotezu+ treba provjeriti.

Hipotezaje predloeno objanjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlae moguu

korelaciju izmeu vie fenomena. Termin se izvodi iz grkog

jezika, hypotithenai1znaistaviti ispodilipretpostaviti. Znanstvenu ipotezu mora biti

mogue provjeriti i openito se temelji na pretodnim opaanjima ili proirenjima znanstveni

teorija.

1P%($!#("'" ? '$!#(+* )( +*"#-(* $%(/$!"#*-0* $!"#*-)(* +* !5)*&)()(

(0( $!)*-( 0!)u #%(5* $%!-)(%'#' ' /!0*+*#' /* 5' $!"#** -)(%!/!"#!)* +*"#-(* #(!%')* '' +*"#-('+*0! '' '$!#(+* )( $%(/$!"#*-0*...C#. KLAI@B. N*#u0'8* '$!#(+* R')('0 "#%*' %')(' N*0*/'+*-!/ M*#'8( %-*#"0( Z*6%(5 177;. $. ,49.

3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezik


4/23

Hipoteze u nauci

2.1 POSTAVLJANJE HIPOTEZE

!ri razmatranju problematike o ipotezi, posebnu pozornost treba posvetiti ovim tematskim

jedinicama"

#. !ojam i osnovne pretpostavke za postavljanje ipoteze

$. !rovjeravanje ipoteze

%. &rste ipoteze

'. !rimjena rjeenja

2.1.1 POJAM I OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA POSTAVLJANJE HIPOTEZE

/ obzirom na spoznajnu ulogu ipoteze, u savremenoj metodologiji mailazi se na brojne

definicije pojma ipoteze, kao to su$"

01ipoteza gleda unaprijed2

01ipoteza je pitanje tako postavljeno da se na njega moe na odreeni nain dati i

odreen odgovor2

01ipoteza je teorija u koju istraivai nisu sigurni2

01ipoteza je neki teorijski stav ili zakljuak koji ima odreeni stupanj vjerojatnosti2

01ipoteza je vie ili manje vjerojatna predpostavka da postoji neka pojava kao uzrok

ili posljedica neke druge pojave2

01ipoteza je predpostavka kojom se objanjava utvrena injenica2

2ZELENIKAR. M(#!/!!6')* ' #(!!6')*...!$.8'#.4;7.

4


5/23

Hipoteze u nauci

01ipoteza prua rijeenje problema zbog kojeg su istraivanja poduzeta i moe biti

provjerena u praksi2

01ipoteza pridonosi razvoju znanosti, jer je njezina funkcija da usmjeri istraivanja na

pravilan nain meu injenicama2

( znanstvenoistraivakom radu postavljanje ipoteze se javlja kao teorijsko ) misaoni

postupak koji slijedi izravno nakon utvrivanja odreeni injenica, radi objanjenja ili

proirenja ti inejnica ili proirenja ili produbljenja spoznaje o tim injenicama. Tada

ipoteza predstavlja teorijsko ) misaone dopune neki praznina u poznavanju odreene

pojave ili skupova pojava iji se dijelovi, stajalita, ili neka druga obiljeja ve poznaju.

(zrono ) posljedine veze i odnosi pojava, vrlo su esto predmet ipoteze.

1ipoteza kao osnovni teorijsko ) misaoni korak od strane spoznaje ka novoj spoznaji

predstavlja glavnu i vodeu ideju o znanstvenoistraivakom radu. 3snovna su tri izvora

ipoteza%"

#. unost proirenja spoznaja

$. unost prevladavanja nedostatka ve steeni spoznaja

%. !otreba stalnog provjeravanja aktualnosti steeni spoznaja

2.1.1.1 Nunost proirenja spoznaje

( prirodi je ljudi da uvijek ele vie stvari, bogatstva" materijaliziranog i duovnog znanja,

itd., nego to i mogu pribaviti i stei. ( tome im pomae razvoj znanosti, tenike,

tenologije i drugi ljudski aktivnosti. !ostavlja se pitanje" kako zadovoljiti sve brojnije

ljudske potrebe i alje u znanosti, gospodarstvu, drutvenom ivotu openito, posebice u

kulturi, sportu. Takve elje i potrebe nije mogue ostvariti bez novi spoznaja, a novi

spoznaja nema bez znanstveni istraivanja, koja su besmislena bez odgovorajui ipoteza.

ema novi ili inovirani znanja bez postavljenja i provjeravanja ipoteza.

[email protected]. O"!-'


6/23

Hipoteze u nauci

2.1.1.2 Nunost prevladavanja nedostatka ve steenih spoznaja

( trenutku otkrivanja nedostatka ve steeni spoznaja, potrebno je te spoznaje otkloniti,

odnosno ve steene spoznaje usavriti. !rva faza u otklanjanju nedostatka stare spoznaje je

postavljanje i provjeravanje ipoteze o novoj spoznaji. 1ipoteze se neizbjeno postavljaju u

ovim sluajevima"

Znanstveno neobjanjenje ili nedovoljno objanjenje pojave, dogaaji i ponaanja

ljudi, stalan su izvor brojni ipoteza o njiovim moguim uzrocima i posljedicama

4ada se istraiva susree s novom i nepoznatom injenicom, odnosno pojavom u

nekom podruju ljudske spoznaje, neizbjeno postavlja ipotezu

!roturijenosti izmeu stari spoznaja, odnosno stari teorija i stari zakona o nekoj

pojavi i novootkriveni pojava ili injenica o istoj pojavi, izvor su brojni i za znanost

vrlo vani ipoteza

5rojne se ipoteze postavljaju zbog teorijskog ili praktinog provjeravanja ranije

postavljeni teorija i zakona, ali na temelju novi injenica.

2.1.1.3 Potreba stalnog provjeravanja aktualnosti steenih spoznaja

&eliki broj ipoteza potjee iz potrebe stalnog provjeravanja i ranije postavljeni teorija i

zakona na osnovi novi injenica. /talno provjeravanje steeni znanja potrebno je u svim

znanstvenim podrujima, poljima, granama i ograncima znanosti, u nekim vie a u nekim

manje, a to vrijedi i za drutvene i umanistike znanosti.

!rema 6uveli, postavljanje ipoteze je pokuaj rjeenja, odnosno probno rijeenje uoenog

problema. To je postavljanje predodne prepostavke ili teorije za koju se u poetku misli da

moe rijeiti uoeni problem. ajprije se postavlja privremena preliminarna+ ipoteza koja e

se kasnije dopuniti ili precizirati, ili se kod vrlo sloeni problema bira najbolja od vie

ipoteza radna ipoteza+. jezina se istinitost mora provjeriti odreenim injenicama,

opaanjem, eksperimentom ili drugim misaonim postupcima. akon postavljanja ipoteze

preistupa se njezinom misaonom razmatranju da bi se mogla valjano formulirati.


7/23

Hipoteze u nauci

( postavljanju ipoteze namee se pitanje" koja je ipoteza dobra, odnosno valjana7 8obra ili

valjana je samo ona ipoteza koja je adekvatna predmetu istraivanja, a adekvatna je ona

ipoteza koja je provjerljiva i potvrdljiva odreenim teorijsko ) praktinim postupkom. (

postavljanju adekvatne ipoteze javljaju se brojne potekoe a nejee su to

'

"

edovoljno i netemeljito poznavanje pojave za koju se postavlja ipoteza

Teorijsko nepoznavanje okvira s ijeg se stajalita ipoteza postavlja

edostatak teorijskog znanja, nesposobnost istraivaa zbog neiskustva i nedostatka

inventivnosti u postavljanju dobro ipoteze

eadekvatno kvantificiranje ipoteze" ipoteza moe biti suvie openita ili preiroka,odnosno specijalistika ili preuska

epoznavanje metoda, tenike i tenologije postavlja ili provjeravanja adekvatne

ipoteze.

8a bi se nadvladale potekoe u postavljanju dobre ipoteze, potrebno je pridravati se

odreeni pravila i to9"

a+ 1ipoteza se mora odnositi na sam predmet istraivanja

b+ 1ipoteza mora predstavljati znanstveno i teorijski fundiranu predpostavku spoznajno

znaajnog odgovora za znanost, aktualno pitanje

c+ 1ipoteza mora biti dovoljno konkretna i precizno formulisana

d+ 1ipoteza koja se podnosi na cijelo podruje teorijska ipoteza+ mora biti dovoljnoopenita, inae je preuska

e+ 1ipoteza mora biti pojmovno i jezino to jasnija i to preciznije formulisana

f+ :mpirijska ipoteza mora imati odreene empirijske referencije" mora se temjiti na

odreenim empirijskim podacima i injenicama

g+ 8obra ipoteza mora biti teorijski i praktino provjerljiva

4ZELENIKAR. M(#!/!!6')* ' #(!!6')*...!$.8'#.41;.,[email protected]. O"!-'


8/23

Hipoteze u nauci

+ 1ipoteza se treba temeljiti na znanstvenoj teoriji znanstvenog podruja ili discipline

koja obuvaa pojavu na kojun se ipoteza odnosi

3snovne pretpostavke za valjanu ipotezu jesu;"

a+ Relevantnost) ipoteza mora omoguiti rjeenje osnovnog problema istraivanja, a

ne nekog drugog.

b+ Provjerljivost ) misaonim postupcima, znanstvenim injenicama ili iskustvom

potrebno je potvrditi, odnosno dokazati ili opovrgnuti ipotezu ili neku od njeni

konsekvencija.

c+ Kompatibilnost) ipoteza se mora to bolje usuglasiti s drugim ve provjerenim i

privaeni ipotezama. 3dbacuju se one ipoteze koje proturijee temeljnim

znanjima i uvjerenjima, jer ipoteza ne smije biti apsurdna.

d+ Plodnost) ipoteza treba biti to plodnija. 3na mora biti usmjerena objanjavanju to

vie pojmova.

e+ Jednostavnost) u formulaciji ipoteze treba teiti da ona bude to jednostavnija,

razumljivija, privatljivija. ( sluaju postojanja vie slini ipoteza o istom

problemu i predmetu istraivanja, prednost se daje onoj jednostavnijoj, jer ipoteza

mora biti jasna a ne dvosmislena, ona mora biti maksimalno specificirana a ne

preopenita.

*ogiari smatraju da se utemeljenost ipoteze zasniva na ovim kriterijumima


9/23

Hipoteze u nauci

i+ *ogiki je opravdana ona ipoteza koja omoguuje predvianje pojava, dogaaja ili

ponaanja

2.1.2 VRSTE HIPOTEZE

( literaturi o metodologiji spominju se brojne vrste ipoteza"

#. Teorijske ipoteze

$. =ealne, odnosno empirijske, praktine ipoteze

%. -iktivne ipoteze

'. >ednostavno ) implikacijske ipoteze

9. ?nduktivne ipoteze

;. =eduktivne ipoteze


10/23

Hipoteze u nauci

#A. 1ipoteze relacijski analitiki varijabli

$C. 1ipoteze ad oc

$#. =adna ipoteza

$$. !omona ipoteza

$%. Znanstvena ipoteza

$'. !lodna ipoteza

$9. !razna ipoteza

$;. !reliminarna ipoteza

( nastavku se koncizno elaboriraju samo najvanije vrste ipoteze@"

#. 4valitativna

$. 4auzalna ili uzrona

%. !ojedinana ipoteza

'. 1ipoteza ad oc

9. 4vantitativna ili statistika ipoteza

;. =adna ipoteza


11/23

Hipoteze u nauci

#'. -iktivna ipoteza

2.1.2.1 Kvalitativna hipoteza

4valitativna ili kvalifikacijska ipoteza je takva ipoteza kojom se eli i nastoji dokazati da

neka pojava sadri odreen atribut, a to znai da ulazi u odreen red pojava. pr."

postavljena je kvalitativna ipoteza za definiranje istraivanja stavova, kako bi se utvrdilo

koja se sve ponaanja uvjetovana stavovima. Takvom se postavljenom ipotezom dolazi samo

do deskripcije i klasifikacije, ali ne i do uzroni odnosa, ni kvantifikacija ti odnosa.

2.1.2.2 Kauzalna ili uzrona hipoteza

4auzalna ili uzrona ipoteza je takva ipoteza u kojoj se pretpostavlja odreena povezanost

izmeu dva ili vie obiljeja, odnosno dvije ili vie varijabli koje su okosnice predmeta

istraivanja. pr." postavljena je uzrona ipoteza da dobro uvjeti rada u preduzeu utjeu na

poveanje zadovoljstva radnika u tom preduzeu. ( toj se ipotezi predpostavlja pozitivni

uzroni odnos. Tokom istraivanja dokazat e se ili opovrgnuti predpostavka o takvimuzronim odnosima.

2.1.2.3 Pojedinana hipoteza

3na ipoteza u kojoj se pretpostavkom predodreuje individualan predmet, odnosno

pojedinana pojava ili pojedinano odreeno obiljeje individualne pojave. pr." postavlja sepojedinana ipoteza da je uzrok smanjenja prometa u rijenoj luci nekvalitetna organitacija

glavnog menadera ili neodgovornost glavnog direktora.

2.1.2. !ipoteza ad ho"

To je provizorna ipoteza koja jednostavno 0padne na pamet2 u znanstvenom istraivanju.

Takva ipoteza najee nema logikog temelja. pr." predpostavka da e se od upisani

11


12/23

Hipoteze u nauci

poslijediplomanata na poslijediplomski znanstveni studij Benadment, stupanj magistra

ekonomski znanosti stei 99E.

2.1.2.# Kvantitativna ili statistika hipoteza

To je takva ipoteza u kojoj se pretpostavljaju odreeni brojani odnosi. Takva je ipoteza

utemeljena na statistikoj metodi, a podrazumijeva stav o odreenoj statistikoj vrijednosti

neke varijable odnosno nekog opeg pojma o raspodijeljenosti nekog obiljeja ili odreene

pojave u nekom skupu pojava ili klasi pojave. Batematiki se statistika ipoteza definira kao

skup neproturijeni stavova o rasporedu neke n ) mjerne veliine F#, F$,...,Fnu odreenom

polju dogaaja ili pojava. pr." postavljena je kvantitativna ipoteza da e se u preduzeu biti

povean ukupan promet robe za tekuu godinu u visini od $9E u odnosu na predodnu

godinu.

2.1.2.$ %adna hipoteza

>e predpostavka za koju su istraivai uvjereni da e u istraivanju biti korisna, odnosno kojau znanstvenom istraivanju igra odreenu spoznajnu ulogu, bar samo u odreenoj fazi

istraivanja. Gesto se u znanstvenoistraivakom radu dogaaju sluajevi da nije mogue

zbog razliiti potekoa postaviti valjanu ipotezu, posebno u sluajevima kada je predmet

istraivanja vrlo sloen, onda se postavlja neka ipoteza koja predstavlja najbolju osnovu ua

istraivanje. Takva se ipoteza tokom znanstvenog istraivanja modificira ili pak zamijeni

novom, valjanom ipotezom.

2.1.2.& 'pa hipoteza

To je takva ipoteza u kojoj se pretpostavkom predodreuju odreen opi predmet ili opa

pojava. pr." postavlja se opa ipoteza da je predmet smanjenja prometa nekvalitetna

organizacija rada i upravljanja. Takva ipoteza postavlja prvi putokaz u istraivanju problema

smanjenja prometa, ona samo usmjeravaistraivae u pogledu prikupljanja podataka i

informacija.

12


13/23

Hipoteze u nauci

2.1.2.( )nanstvena hipoteza

Znanstvena ipoteza je spoznajna pretpostavka koja se temelji na dovoljnom broju osnovani

razloga znanstveni spoznaja. !rimjer znanstvene ipoteze je Dalilejeva pretpostavka da je

atmosferski tlak uzrok penjanja i sputanja ivinog stupca u cijevi, to je kasnije dokazano i

praktino potvreno. Znanstvene ipoteze predstavljaju i sva znanstvena predvianja u, npr."

prometnoj djelatnosti, odnosno tenologiji prometa, npr." pretpostavka o porastu

kontejnerizacije u pomorskom prometu ili pretpostavku o izgradnji tri robnotransportna

centra.

2.1.2.* Posebna hipoteza

!osebna ipoteza je takva ipoteza u kojoj se pretpostavkom predodreuje neki poseban

predmet ili posebno predmetno obiljeje, ili posebna pojava. pr." postavlja se posebna

ipoteza da je uzrok smanjenja prometa nekvaliteta organizacija top menadmenta. Takva

ipoteza pribliava istraivae predmetu istraivanja i omoguuje im segmentalno

sagledavanje problema istraivanja. Tako formulirane ipoteze mogu se nazvati i operativnim

ipotezama jer usmjeravaju istraivanje odreenim smjernicama.

2.1.2.1+ Po,ona hipoteza

!omona ipoteza je takva ipoteza kojom se mijenja, dopunjava ili popravlja ona ipoteza

koja se pokae neadekvatnom u znanstvenom istraivanju. Takva je i svaka druga ipoteza,

koja ranije postavljenoj ipotezi pomae da bi se objasnila neka pojava. pr." lijenikedijagnoze o odreenom oboljenju. Tako se ipoteza o oboljenju od gripe dopunjuje ipotezom

o virusnoj upali plua.

2.1.2.11 Plodna hipoteza

To je takva ipoteza koja se moe provjeriti. 3na je usmjeravala istraivanja i pridonosila

upoznavanju pojmova, makar se ustanovilo da je i sama netana. pr." ranije mistine

13


14/23

Hipoteze u nauci

pretpostavke ipoteze o kretanjima nebeski tijela, koje su bile netane, ali i plodne jer su

potakle na istraivanje.

2.1.2.12 Preli,inarna hipoteza

3na je nedovoljno odreena i openita ipoteza za koju se zna da nije valjana i dovoljna.

Takva se ipoteza tokom istraivanja popravlja i dopunjuje.

2.1.2.13 Prazna hipoteza

!razna ipoteza je takva ipoteza koja se ne moe provjeriti, makar se kasnije ustanovilo da je

bila tana. Takav je primjer eliocentrina ipoteza, koja je izreena u antici, a nije se na

tadanjem stupnju razvoja znanosti mogla provjeriti iako se kasnije dokazala njena tanost.

2.1.2.1 -iktivna hipoteza

( znanstvenom istraivanju ponekad je potrebno postavljati fiktivne, odnosno nerealne

ipoteze.To su ipoteze za koje istraivai smatraju da su neistinite. ( objanjavanju neki

pojava ponekad se istraivai slue izmiljenim primjerima jer su oni jednostavniji i

objanjavaju bit pojma.

2.1.3 PROVJERAVANJE HIPOTEZE

( postavljanju znanstveni ipoteza vanu ulogu igraju analogija i komparativna analiza.

5rojne postavke u teoriji i praksi osnivaju se na pretpostavkama koje se temelje na

analogijama. epoznate ili nove pojave pokuavaju se protumaiti na osnovi spoznaja, teorija

i zakona koji vrijede za sline poznate pojave. Za postavljanje ipoteze analogija je jedan od

najvaniji izvora, iako ona ne rezultira sigurnim zakljucima.

Tokom znanstvenog istraivanja postavljena se ipoteza mora razraditi, a moe semodificirati ili zamijeniti.

14


15/23

Hipoteze u nauci

=azrada ipoteze sastoji se u klasifikaciji i specifikaciji temeljne ipoteze. To posebno

vrijedi za one ipoteze koje vie ili manje predstavljaju ope stavove u projektu

znanstvenog istraivanja.

Bodificirane ipoteze sastoji se od u bilo kakvoj, manjoj ili veoj, promjeni temeljne i

specijalne ipoteze do koje se dolo tokom znanstvenog istraivanja. &rlo se esto

modificiraju radne i ad oc ipoteze.

Zamjena ipoteze se ini u onom sluaju kada se tokom istraivanja utvrdi da je

polazna ipoteza pogrena, neadekvatna predmetu istraivanja i da daljnja istraivanja

ne bi rijeila osnovni problem istraivanja.

/vaka se postavljena ipoteza treba provjeriti. 1ipoteza se provjerava teoretski ili praktino

na temelju procjene spoznaje vrijednosti ipoteze. !rovjera ipoteze se sastoji u utvrivanju

spoznaje vrijednosti stavova ipoteze. !rovjeravanjem ipoteze treba se verificirati i dokazati

istinitost ili neistinitost ipoteze. !rovjeravanje se teoretski zakljuivanjem ili praktinom

djelatnou, empirijski.

!reovjeravanje ipoteze sastoji se u tome da se istrae i pronau sva mogua rjeenja,

injenice i argumenti koji e oboriti postavljenu ipotezu" ako ona tim pokuajima odoli,

znai da je istinita, a ako ona tako ne moe biti dokazana, ona se obara i zamjenjuje drugom

ipotezom. !otvrenje ipoteza treba biti i aksiomatski provjerena, tj. ona treba biti logino

ukljuena i povezana u sistem postojeeg znanja i ne moe proturijeiti fundamentalnim

znanjima i drugim spoznajama i uvjerenjima. 3na moe odbaciti neku staru ipotezu novim

znanstvenim injenicama, teorijama i zakonima.

!rovjerena ili verificirana ipoteza istodobno znai rjeenje znanstvenog problema i time se

postupak znanstvenog istraivanja zavrava. =jeenje znanstvenog problema stvara se upisanom obliku i sintetiki obrauje kao generalni zakljuak i poseban izvjetaj.A

&ano je spomenuti da se u postupku provjeravanja ipoteze, bez obzira na koji se nain ini

to provjeravanje, ipoteza moe biti#C"

!otvrena u veoj ili manjoj mjeri. Takva se ipoteza u odreenom stupnju, vie ili

manje potvruje u praksi.

7UVELA I.U-!/ u (0!!


16/23

Hipoteze u nauci

8emantirana u veoj mjeri. Takva se ipoteza mora modificirati, promjeniti ili

zamjeniti adekvatnijom ipotezom.

apokon opovrgnuta, u odreenom spoznajnom postupku. Takva se ipoteza mora

odbaciti ili zamjeniti drugom ipotezom, a najee ipotezom suprotnog znaenja.

Zakljuno potvrena kao tana. Takva se ipoteza kvalificira kao znanstvena

spoznaja, znanstvena teorija ili znanstveni zakon.

!rovjerene ili verificirane ipoteze imaju vanu, a vrlo esto i odluujuu ulogu u

znanstvenom predvianju i u znanstvenom otkriu.

/truke, koje svoje nove spoznaje preteno izvode iz podataka, u pravilu polaze od uzorka

ispitanika. a uzorku se izvode mjerenja, s rezultatima ti mjerenja se rauna, dobivaju se

informacije u obliku aritmetiki sredina, varijanti, proporcija i slinog, a onda se dobiveno

eli poopiti na populaciju iz koje je uzorak uzet.

Znanstvena hipoteza predstavlja nagaanje, nasluivanje i pretpostavke koje motiviraju

istraivanje. ?z znanstvene ipoteze, odnosno ipoteze istraivaa koja je u pravilu

afirmativna+ izvodi se statistika ipoteza.Statistika hipoteza iskazuje se na nain da moe biti vrednovana statistikoHanalitikim

postupcima. /tatistika ipoteza matematiki je izraz koji predstavlja polaznu osnovu na kojoj

se temelji kalkulacija statistikog testa.

Testiranje ipoteze je statistiki postupak kojim se odreuje da li i koliko pouzdano

raspoloivi podaci podupiru postavljenu pretpostavku. Testiranje ipoteza, odnosno testiranje

znaajnosti u osnovi je postupak kvantifikacije impresija o specifinoj ipotezi.

/lijed radnji u provjeravanju testiranju+ ipoteza##"

I postavljanje nul- i alternativne hipotezeJ

I izbor razine znaajnosti (K)J

I prikupljanje primjereni podataka na odgovarajuem uzorku ispitanikaJ

I raunanje vrijednosti rezultata statistikog testa specifinog za nul-hipotezu (H0)J

11##$".6!!6(.5*u%"*#%8#)("%8""!u%8((58/28*/%)*"'2-(/;CDAF)ABu%##$3A2F

2F.*"#*-*."0.u"*.5*2F'/(.$$2F"*/%+*)2F'#(


17/23

Hipoteze u nauci

I usporedba rezultata statistikog testa s vrijednostima iz poznate distribucije vjerojatnosti

specifine za dati testJ

I interpretacija rezultata statistikog testa u terminima vjerojatnosti (P-vrijednost).

ul-hipoteza! H0 engl. null Lpotesis+ pretpostavka je o izostanku efekta, tj. da ne postoji

razlika meu uzorcima u populaciji od interesa npr. nema razlike u aritmetikim sredinama+.

To je ipoteza koja se testira, hipoteza da ne"a razlike engl. Lpotesis of no difference+.

!ostavlja se najvema+ u svru odbacivanja. 3dbacuje se ili privaa.

!rimjer 1C" u mukaraca i ena u populaciji jednak je postotak puaa.

#lternativna hipoteza! H1 engl. alternative Lpotesis+ vrijedi ako nulHipoteza nije istinita.

ajee se direktno odnosi na teorijsku pretpostavku koja se eli istraiti, tj. esto je

alternativna ipoteza upravo ipoteza istraivaa.

!rimjer 1#" u mukaraca i ena u populaciji razliit je postotak puaa

4ada se unaprijed ne moe sa sigurnou odrediti smjer neke razlike, ukoliko ona postoji,

primjenjuje se dvos"jerni test engl. tMoHtailed test+. Nko na primjer, nije specificiran smjer

razlike u postotku puaa, tj. da li je postotak puaa u mukaraca vei ili manji u odnosu na

ene u populaciji primjenjuje se dvosmjerni test.

$ednos"jerni test engl. oneHtailed test+ primjenjuje se kada je smjer efekta specificiran ualternativnoj ipotezi 1#+. !rimjenjuje se znatno rjeeJ primjerice, u istraivanju bolesti od

koje svi nelijeeni bolesnici umiru pa novi lijek ne moe pogorati situaciju.

TestHstatistika za odreeni test odreena je formulom. (vrtavanjem podataka dobiveni

mjerenjem na uzorku u takvu formulu dobiva se vrijednost testHstatistike.

!retpostavimo li neku varijablu koja se normalno raspodjeljuje, na reprezentativnom velikom

i sluajno odabranom+ uzorku dobili bismo raspodjelu s procjenom parametara distribucije

kao na slici #.

19


18/23

Hipoteze u nauci

/lika #. /tandardna normalna raspodjela

Bogue je jednostavnom algebrom odrediti poloaj pojedinca u odnosu na aritmetiku

sredinu uzorka izraenu u jedinicama varijabilnosti zHvrijednost+.

4ad bismo pak uzastopno iz iste populacije uzorkovali mnotvo veliki sluajni uzoraka bez

ponavljanja a do iscrpljenja cijele populacije, aritmetike bi se sredine ti uzoraka

distribuirale normalno oko stvarne aritmetike sredine populacije O+ s mjerom varijabilnosti

koja je standardna devijacije te konkretne normalne distribucije a naziva se, nesluajno,standardnom pogrekom. =adi se naime o pogreci s kojom bismo procijenjivali pravu

vrijednost aritmetike sredine populacije temeljem sluajnog uzorka. To grafiki prikazuje

slika $.

/lika $. 8istribucija aritmetiki sredina uzoraka

1:


19/23

Hipoteze u nauci

(sporedimo li bilo koje dvije od tako dobiveni aritmetiki sredina a jasno je da su razlike

meu njima pripisive samo onome to smo s tom populacijom radili tj. sluaju+ dolazimo do

normalne distribucije koja oekivano ima aritmetiku sredinu jednaku nuli sa standardnom

devijacijom koja se naziva standardnom pogrekom razlika aritmetiki sredina, to prikazujeslika %.

/lika %. 8istribucija razlika aritmetiki sredina

To je zapravo ilustracija nulHipoteze. !oloaj pojedinca ovdje razlike dviju aritmetiki

sredina+ u odnosu na centar distribucije, izraen u jedinicama varijabilnosti za tu konkretnu

distribuciju dade se prikazati kao zHvrijednost koja u tom jednostavnom sluaju istraivanja

razlike izmeu dvaju sluajni, veliki i neovisni uzoraka ini /tudentov test tHtest+ i

izgleda ovako"

8obili smo vrijednostsluajne varija%le t. (z pretpostavku da distribucije podataka iz svakog

pojedinog uzorka imaju normalnu distribuciju, sluajna varijabla izraunata prema pretodnoj

formuli ima tHdistribuciju. 4ako je tHdistribucija potpuno odreena s parametrom &%roj

stupnjeva slo%ode', preostaje nam da odredimo broj stupnjeva slobode za konkretni sluaj.

5roj stupnjeva slobode, 8- engl. degrees of freedom+, izraunava se po formuli"

17


20/23

Hipoteze u nauci

=adi interpretacije rezultata testiranja treba pogledati u tablicu s graninim vrijednostima za tH

distribuciju.

Nko je izraunata vrijednost testHstatistike t vea od granine vrijednosti t gproitane u tablici

za odreenu razinu znaajnosti K, onda nulHipotezu odbacujemo s vjerojatnou #HK. aime,tP tg znai da je vjerojatnost da iz uzoraka raunajui dobijemo veu vrijednost za t od

graninog tg manja od K manja od C,C9 ili C.C# ili ak C,CC#+, to znai da razliku u

aritmetikim sredinama ne moemo pripisati sluaju. 8rugim rijeima, zakljuak glasi"

(zorci N i 5 nisu uzeti iz iste populacije. Ta tvrdnja vrijedi s vjerojatnou #HK.

&alja, dakle, vidjeti da li se rezultat nalazi dovoljno blizu centru distribucije CHipotezi+ to

bi sugeriralo da ipotezu valja privatiti ili pak dovoljno daleko to bi nam omoguilo da

ipotezu odbacimo, ne grijeei previe. 3pisanu distribuciju prikazuje slika '.

/lika '. 8istribucija vjerojatnosti statistikog testas dvosmjernom vjerojatnou, ! QC,C9

!ri izboru statistiki testova razlike jednako tako i drugi statistiki testova+ valja voditi

rauna o tipu pro%le"a koji elimo rijeiti. Treba razmotriti prirodu varija%li podataka+

odnosno skale mjerenja, zatim imamo li jednu skupinu podataka, jedan uzorak, ili vie nji,

jesu li uzorci zavisni ili nezavisni. !onavljanje mjerenja na istom uzorku rezultira zavisnim

2;


21/23

Hipoteze u nauci

uzorcima podataka+. !rimjerice elimo li ustanoviti da li odreeni dodatak prerani znaajno

poveava teinu eksperimentalni ivotinja, izmjerit emo teinu ivotinja dva puta" prvi put

na poetku eksperimenta, prije prelaska na novu ranu i drugi put, nakon odreenog vremena

kroz koje su ivotinje dobivale ispitivani dodatak. a taj nain se dobiju dva uzorka podataka,teine na poetku i teine na kraju eksperimenta. 3vdje se radi o zavisni" uzori"a. To e se

odraziti i u formuli primjerenoj testiranju ipoteze o nepostojanju razlika. 3va e u nazivniku

sadravati mjeru varijabilnosti koja je primjereno umanjena za 0srodnost2 podataka.

Nko pak eksperiment planiramo na nain da uzmemo dvije po teini podjednake skupine

eksperimentalni ivotinja, jednu skupinu ostavimo na standardnoj prerani a drugoj u ranu

dodamo ispitivani dodatak, onda e takav eksperiment rezultirati opet s dvije skupine

podataka. >ednu skupinu podataka init e teine skupine eksperimentalni ivotinja na

standardnoj prerani a drugu teine ivotinja koje su jele ranu s ispitivanim dodatkom. o

kako se radi o dvjema skupinama ivotinja, njiovi podaci nee biti zavisni, pa se ovdje radi o

nezavisni" uzori"a.

2.1.4 PRIMJENA RJEENJA

!raktina primjena dobivenog rjeenja je krajnji cilj gotovo svakog znanstvenog istraivanja.8obivena rjeenja trebaju dati doprinos, izravno ili neizravno, u blioj ili daljnjoj budunosti,

poveanju riznice znanstveni spoznaja koje slue veem zadovoljavanju ljudski poteba.

3sim rjeenja koja se mogu praktino primjenjivati, postoje i teorijska rjeenja koja se ne

mogu primjeniti u praksi, a znatno pridonose proirenju znanstveni spoznaja#$.

12ZELENIKAR. M(#!/!!6')* ' #(!!6')*...!$.8'#.41,.

21


22/23

Hipoteze u nauci

3 ZAKLJUAK

/ obzirom na spoznajnu ulogu ipoteze, u savremenoj metodologiji mailazi se na brojne

definicije pojma ipoteze, kao to su"

01ipoteza gleda unaprijed2

01ipoteza je pitanje tako postavljeno da se na njega moe na odreeni nain dati i

odreen odgovor2

01ipoteza je teorija u koju istraivai nisu sigurni2

01ipoteza je neki teorijski stav ili zakljuak koji ima odreeni stupanj vjerojatnosti2,itd.

1ipoteza kao osnovni teorijsko ) misaoni korak od strane spoznaje ka novoj spoznaji

predstavlja glavnu i vodeu ideju o znanstvenoistraivakom radu. 3snovna su tri izvora

ipoteza"

#. unost proirenja spoznaja

$. unost prevladavanja nedostatka ve steeni spoznaja

%. !otreba stalnog provjeravanja aktualnosti steeni spoznaja

*ogiari smatraju da se utemeljenost ipoteze zasniva na ovim kriterijumima"

a+ (temeljena je ona ipoteza koja strogo logiko ) teorijski proizlazi iz vaei logiki

i znanstveni naela, zakona i teorema onog znanstvenog podruja ili discipline u

okviru koje se ipoteza postavlja

b+ *ogiki opravdana ipoteza je ona koja se slae, a ne negira injenine stavove

utvrene istinitosti

c+ (temeljena je ipoteza kojom se potpunije i sigurnije rjeava nastala proturijenost

izmeu stari svaanja i novootkriveni injenica

d+ *ogiki je opravdanija ona ipoteza koja objanjava ranije neobjanjenu pojavu

22


23/23

Hipoteze u nauci

e+ *ogiki je opravdana ona ipoteza koja omoguuje predvianje pojava, dogaaja ili

ponaanja

4 LITERATURA

#. Nvdagi, B., Betodologija nauno istraivakog rada,interna skripta, -Z-,

$C#%.,Travnik

$. Zelenika, =.,Betodologija i tenologija, ' izdanje, :konomski fakultet u =ijeci, $CCC.,

=ijeka

%. Rei. 5., 3snovi metodologije, nauna knjiga, #A

hipoteze u nauci

Documents

izvodi izgrkog jezika

znanstvenu ipotezu mora

proirenjima znanstveni

ri razmatranju problematike

rimjena rjeenja literaturi

k 0

mogue provjeriti iopenito