historija kapitalizma.pptx
TRANSCRIPT
KAPITALIZAM
KAPITALIZAMPripremili: Preljevi Emil i Harlaher ToniMentor: prof.dr. Halilovi MuhidinPEDAGOKI FAKULTET U BIHAUTJELESNI ODGOJ I SPORTDobar dan cijenjene kolege, profesorice. Danas emo kolega Toni i ja podijeliti sa vama nekoliko informacija na temu kapitalistickog drustvenog sistema.
1Historijski razvoj kapitalizmaOd XV XVIII vijeka, feudalizam biva polako zamenjivan novim drutvenim i ekonomskim sistemom kapitalizmom.
Ekonomska mo zahtevala je i politiku.
Italija kolijevka kapitalizma.
Buroaske revolucije, pokreti ujedinjenja, mirni dogovori.Znamo da je drutveni poredak u svijetu prije kapitalizma bio feudalizam. Za vrijeme feudalizma, sva vlast je bila u rukama feudalaca ili plemia. Meutim, poetkom 15st. dolazi do laganih promijena u sistemu vladavine. Glavni razlog tih promijena je bio sloj trgovaca koji su sticali ogromna bogatsva zahvaljujui meunarodnoj trgovini. U vremenskom periodu oko 18st. trgovake porodice zajedno sa bankarskim postaju dosta bogatije od tadanjih plemia i shodno s tim poinju da pomou svojeg bogatsva sticaju i politiku mo.
To im i uspijeva i njihov dolazak na vlast oznaava dolazak novog drutvenog sistema - kapitalizma. Kolijevkom kapitalizma moemo smatrati Italiju u kojoj je bogata porodica Medii zajedno sa bogatim bankarskim porodicama dospijela na vlast.Ubrzo nakon toga, kapitalizam se iri po cijeloj Europi preko buroaskih revolucija (buroazija je termin koji oznaava taj bogati sloj drutva), pokreta ujedinjenja i mirnih dogovora.
2Karakteristike kapitalizmaTrite postaje najvanija institucija.
Privatno vlasnitvo kljuni element u proizvodnom sistemu.
Formira se klasni sistem na bazi bogatsva.
Trgovanje na velikim udaljenostima.
Prostorno-vremenska kompresija.Kapitalizam ima i nekoliko bitnih karakteristika koje ga razlikuju od feudalnog drutvenog sistema.Prva je ta injenica da da trite postaje najvanija institucija. To je prirodno s obzirom na to da je kljuni element kapitalizma privatna svojina, a privatna svojina poput novca nema svrhe ako se ne moe trgovati.Dalje, formiraju se klase bazirane na bogatsvu. Shodno s tim imamo podijelu drutva na bogati sloj, srednji sloj i siromani sloj.Trgovanje na velikim udaljenostima postaje jako bitno i da bi se omoguio to bri transport robe grade se eljeznice, putevi, pomorske rute i slino. To smanjenje prostora i vremena koje treba proi da se trgovaka dobra prenesu iz jednog mijesta do drugog se naziva prostorno vremenska kompresija.
3Put svile
Ovdje na lijevoj slici moemo vidjeti na mapi oznaen poznati trgovaki put svile koji se pruao preko Azijskog kontinenta sve do Europe i Afrike, a na desnoj se nalazi slika trnice na kojoj su u to vrijeme trgovci razliitih nacionalnosti meusobno trgovali razliitu robu (od hrane do svile i posua).
4HumanizamNastaje u Italiji
Vraa antiki pristup linosti ovjeka
Reformacija
Don Lok (1632-1704.g.) Misli o odgajanju djece
an ak Ruso (1712. - 1778.g.) povratak prirodiDolaskom kapitalizma istovremeno dolazi do humanistikog pokreta u Italiji. Ovaj pokret nam je od interesa jer vraa antiki pristup linosti ovjeka. Znai, poinju se odbijati vjerovanja crkve o tome da se ovaj ivot treba samo svoditi na pripremu za zagrobni ivot. Zahvaljujui tim reformacijama svi ljudi slobodno poinju opet aktivno da rade na stanju svog uma i tijela.
Bitni reformantni koji su se zalagali za tjelesni razvoj su Don Lok i i an ak Ruso koji naglaavaju znaaj vraanju vjebanja u prirodnim uslovima.5Filantropizamovjekoljublje
Dessau, 1774.g. osnovan prvi filantropium
Johan Bernard Bazedov
Desavski petoboj (1724.-1790.g.) Ove humanstike teorije su meutim bile dostupne samo najbogatijim slojevima drutva sve dok nije dolo do pojave filantropizma (filantropizam jednom rijeju znai ovjekoljublje). Johan Bernard Bazedov je osnovao prvi filantropium u Njemakom gradu Dessau. U njegovom filantropijumu se vjeabalo za tzv. Desavski petoboj koji se sastojao od disciplina tranje, skakanje, penjanje, noenje tereta i balansiranje.
Filantropiumi su uskoro postali dio javnih kolskih ustanova i tjelesni odgoj je postao pristupaan svoj graanskoj djeci.6Nacionalni gimnastiki sistemNacionalni pokreti i posebni nacionalni sistemi teorije sporta
Johan H. Pestaioci (1746.-1827.g.) Elementarna gimnastika Franc Nahtegal (1777.-1847.g.)
Nastankom filantropijuma dolazi do stvaranja nacionalnih gimastikih sistema. To znai da je svaka nacija nastojala da napravi neki svoj jedinstveni gimnastiki sistem tjelesnog odgoja radi ouvanja patriotizma i nacionalne svjesnosti naroda.
Neka od najbitnijih imena u razvoju modernog tjelesnog odgoja su vicarac Johan Henrih Pestaoici i Danski uitelj Franc Nahtegal koji poinju uvode gimnastiku u sve kole.7Njemaki gimnastiki sistemProbueni nacionalni ponos
Filozof Kent, naucnik Nimejer, pjesnik Rihter
Najznaajniji meu utemeljivaima :
Ivan Baredov (1723.-1790.g.), Fridrih Ludvig Jan (1778.-1852.g.) Adolf pis (1810.-1858.g.)
vedski gimnastiki sistemPer Henrik Ling (1776.-1839.g)
Osnovni cilj
P. H. Ling sistem dijeli na :
pedagoka gimnastikavojnika gimnastikamedicinska i ortopedska gimnastikaestetska gimnastika
Per Henrik Ling (1776.-1839.g)
Engleski sistem sporta Najstariji sistem
Kraj 17. i pocetak 18. st.
Periodom raanja igara
Osnovne igre : eng. Fudbal, konjicki sportovi
Vjebanje-sredstvo za pridobivanje naklonosti irokih masa
Konjike trke
Francuski gimnastiki sistem Ratne potrebe ( "plan narodnog obrazovanja )
Kartoni za kontrolu zdravlja
Demeni (1850.-1917.g.) biomehanika tjelesnih vjebi
or Eber (1875.-1957.g.) prirodno neophodni sistem tjeiesnog vjebanja
eki - sokolski gimnastiki sistem Miroslav Tir (1832.-1884.g) Sokolski sistem
1918 g. uvodi se sport ( atletika, streljastvo, odbojka, plivanje i skokovi u vodu )
Dubok trag na Jugoslavenske narode
Teaj za uitelje gimnastike - nastava skijanja
HVALA NA PANJI IMA LI PITANJA ??