historijat i primjena interneta u bankarstvu obrazovanju, zdravstvu, industriji, trgovini

8/18/2019 Historijat i primjena interneta u bankarstvu obrazovanju, zdravstvu, industriji, trgovini.

1/28

Uvod

Živimo u vremenu u kojem tehnologija igra glavnu ulogu. Smatra se da jezemlja razvijenija time što joj je veći stepen tehnološkog napretka.

Međutim, u taj tehnološki razvoj svrstavamo i razvoj računarsketehnologije, konkretnije, razvoj Interneta. U ovom seminarskom radu, ukratkim rtama će !iti prikazan razvoj internetske mre"e kroz vrijeme,njeno prihvatanje od strane korisnika, statistika i !rzine rada.

Neke defnicije interneta

#ostoji više vrsta de$niija Interneta, kojima su stručnjai nanajjednostavniji način pokušali o!jasniti i ljudima pri!li"iti pojam Mre"e, aneke od njih su%

Internet je glo!alna mre"a računala svih vrsta koja o!jedinjuje tisućerazličitih računalnih mre"a širom svijeta koje koriste iste tehničkestandarde kako !i se ostvarila međuso!na komunikaija. &ko se kućnoračunalo ili lokalna mre"a, pove"e s modemom preko tele'onske linije (ilioptičkim ka!elom) prema davatelju Internet usluga ( provider*a ), te prekonjega na tu +svjetsku mre"u+, postaje dio Interneta. e postoji entralnavlast koja upravlja Internetom. Učešće u radu Interneta zasnovano je naslo!odnoj i kooperativnoj osnovi uz o!avezu poštivanja tehničkihstandarda kako !io se uspostavilo prisustvo na mre"i. Internet društvo( Internet Soiet- ) u air'a/*u, 0irginia, US&, ima va"nu ulogu i

preporučuje tehničke standarde. 1va organizaija ostvaruje vezu izmeđuslu"!enih vladinih ustanova u pojedinim zemljama i nevladiniminstituijama kao što su univerziteti i kompanije.

INTERNET je i novi medij za pu!liiranje u kojem svaki pojedina i organizaijamo"e drugima staviti na raspolaganje svoje in'ormaije, koje tako do!ivajuglo!alni doseg.

INTERNET je također veliki la!oratorij u kojem se neprekidno ispituju nove idejete novi so'tver i hardver2 novi istra"ivački i o!razovni medij, te glo!alni medij zaelektroničko poslovanje.

INTERNET je 3 glo!alni in'ormaijski sistem, logički povezan pomoću jedinstvenog adresnog prostora temeljenog na I# protokolu, koji podr"avakomunikaije korištenjem 45#6I# protokola te omogućuje servise visoke razine natoj komunikaijskoj in'rastrukturi 3 ( de$niija Interneta koju daje ederalet7orking 5ounil ).

Upotre!om Interneta, poučavanje se mo"e ostvariti praktično !ilo gdje i u!ilo koje do!a. #olaznik više nije vezan za učioniu a ni za propisanovrijeme nastave. Internet tre!a smatrati alatom za poučavanje, kojinastavniku mo"e !itno olakšati proes poučavanja, usmjeravnja Ikomuniiranja. Internet nudi mnoge prednosti% aktuelnost podataka,raznovrsnost, njihovo znatno !r"e I djelotvornije prikupljanje, redovito većiopseg in'ormaija itd. Moguće su ver!alna I vizualna komunikaija.


2/28

Sadr"aji na Intrnet*u%

1snovno je šta Internet sadr"i i šta se koristi u ustanovama zao!razovanje, a to je%

8) 9lektronska pošta ( 9*mail ):) 949;S ( mre"ne novosti )) 4# ( ile 4rans'er #rotool )?) ;orld ;ide ;e! ( ;;;, ;e! )

NASTANAK I RAZVITAK INTERNETA

1snove računarskih mre"a postavljene su u prvoj polovini šezdesetihgodina u okviru nezavisnih znanstvenih istra"ivanja o računarima i

komunikaijskim mre"ama u dva američka i jednom !ritanskomistra"ivačkom entru. astao je kao rezultat eksperimenta na područjuračunarskih mre"a. Istra"ivanja su jednim dijelom !ila vezana i za vojnepotre!e. #rvi su kontakti preko Interneta !ili uglavnom s o!razovnimustanovama i odvijali su se upotre!om elektronske pošte ( e*mail ),odnosno sistema prenošenja poruka između računara putem računarskemre"e. @anas je Internet prisutan u svim područjima djelovanja, odsvakodnevnog poslovanja pa do korištenja u svrhu za!ave i relaksaije.

8AB8. C. Dleinrok razvio je prospajanje paketa tj. način rada računarskemre"e u kojem se poruke dijele na pakete, a svaki paket tra"i svoj put doilja. 8AB?. u S&@*u je uspjelo prvo povezivanje dvaju računara. 8ABA.proradila je u S&@*u &=#&94 mre"a u kojoj su !ila uključena četirisuperračunara. Ideja je !ila izgraditi kompjutersku mre"u za vojne potre!ekoja ne !i prestala raditi u slučaju djelomičnog otkazivanja ili prestankarada neke od njenih komponenti, npr. u slučaju rata ili u situaiji nakonnuklearnog rata. Sedamdesetih godina razvijeni su va"ni Internet servisikao što su elektronska pošta, korištenje udaljenih računara, prijenosdatoteka i sistem elektronskih novosti. 8AE. u S&@*u je stvorena temeljna

mre"a ( !ak!one ) s !rzinom prijenosa od ?B D!ps. 8AEE. na Internet je!ilo spojeno samo E zemalja i to% &merika, Danada, @anska, inska,ranuska, Island, orveška i Fvedska. 8AEA. !rzina temeljne mre"aproširuje se na 8,?>> M!ps ( 48 ) 8AA8. Gosna se uključuje na Internet.=azvijen je multimedijski ;orld ;ide ;e! ( ;;; ) servis. 8AA>. pojavljujuse prve elektronske ( virtualne ) prodavaonie te prva virtualna !anka iradiostania. 8AA>. i 8AA?. razvijeni su i prvi pretra"ivački servisi zaInternet ( &ltavista ) te katalozi ( Hahoo ). 8AA?. nastaje jezik ava zadinamičko programiranje za ;;; te jezik 0=MC za modeliranje virtualnestvarnosti. @o 8AAB. !rzina prijenosa kroz temeljnu mre"u porasla je

desetak tisuća puta ( danas i preko 8JJJ M!ps ). U :JJJ. za!ilje"eno


3/28

milijona Internet sur'era, na Internet je spojeno :8> zemalja, te ima oko8J> milijona hosting računara.

Groj računara ( neprestano priključenih ) na Internetu vrtoglavo je rastao%

8AE>. premašio je 8JJJ računara

8AEK. 8J JJJ računara

8AEA. 8JJ JJJ računala 8AA:. 8 milijon računara

8AAB. 8J milijona računara

8AAE. ima više od


4/28

a rutere se nadovezuju #(ojni (ri#t'(i )ate*a+# &, tj. računari kojipretvaraju protoke raznih kompjuterskih mre"a u Internet protokole io!rnuto.#aketi idu dalje u računare (o#l'%itelje #erver# & mre"a spojenih naInternet. Mre"e spojene na Internet mogu !iti lokalne local area

network & ili ra,irene $re%e *ide area net*ork &, te o!uhvaćaju nizradni- ko$(j'tera -o#t# &.a prijenos poruka koriste se tele'onske linije, satelitske linije, optičkika!lovi itd. Internet koristi te-nik' (ro#(ajanja (aketa koja 'unkioniratako što se poruke dijele u pakete, a svaki paket tra"i svoj put do ilja.#rijenos paketa odvija se putem koji je trenutačno najmanje opterećen.#ravila odvijanja prometa na Internetu reguliraju se različitim protokolima.I. protokol ( Internet Protocol ) dodjeljuje porukama adrese, dok T/.protokol ( T ransmission Control Protokol ) dijeli poruke u pakete, pri čemusvaki paket preuzima adrese pošiljatelja i primatelja s poruke iz koje jenastao, a uz to mu se dodijeli i redni !roj paketa iz te poruke.U slučaju pojave grešaka u paketima tra"i se ponavljanje slanja samo onihpaketa koji imaju greške. Dada paketi stignu na ilj, oni se poredaju poredoslijedu pripadnosti paketu te se tako rekonstruira ijela poruka.Prapočetak interneta: Arpanet

1 023te )odine 3 Na#tanak Internet se razvio iz projekta američkog Ministarstva od!rane šezdesetihgodina :J. vijeka. 4ada, u jeku hladnog rata, vladina je agenija @&=#&(Defence Advanced Research Project Agency ) započela razvoj tehnike itehnologije za povezivanje različitih kompjuterskih mre"a koje !i mogle

razmjenjivati podatke preko "ie, a ne kao što se to dotada radilo,prenošenjem magnetskih traka s jednog mjesta na drugo.=ezultat je tre!ala !iti mre"a koja !i mogla 'unkionirati i u uslovimadjelomičnog uništenja njene $zičke strukture, što je tada !ila realnamogućnost z!og sovjetske prijetnje nuklearnim ratom. 4ako je 8ABA.godine nastala mre"a &=#&et, koja je povezivala američke naučne iakademske istra"ivače, a sastojala se od > čvora ( Dali'ornijsko sveučilišteu Cos &ngelesu, Istra"ivački institut Stan'ord, Dali'ornijsko sveučilište uSanta Gar!ari i Sveučilište Utah ). 4a je mre"a !ila prethodnia današnjegInterneta, a projekat je nastavljen jer se uvidjelo da takvo povezivanjeomogućuje laganu razmjenu in'ormaija.4 0523e )odine 3 Ra6voj#očetkom sedamdesetih godina na mre"u je spojeno već 8? čvorova s :<kompjutera.#ovezani su mnogi američki univerziteti i naučne instituije te ponekekomerijalne organizaije. a &=#&et je 8AK


5/28

sedamdesetih, z!og uočenih nedostataka 5#*a, razvija se protokol nakojem sedanas !azira Internet * 45#6I# ( Transmission Control Protocol/Internet Protocol ).7 0823te )odine 3 Ra#t

&=#&et se 8AE. godine na Internet priključena i Gosna i Oeregovina putemU4I5*a ( Univerzitetskog 4elekomunikaijskogIn'ormatičkog 5entra u Sarajevu ). #oslovni svijet i mediji počinjuprimjećivati veličinu i mogućnosti Interneta, tako da počinje njegovakomerijalizaija. a Internet se spajaju razne vladine i o!razovneinstituije iz svih dijelova svijeta. Sve više $rma postavlja na Internet svoje7e! stranie i 8AA>. se pojavljuju prvi on*line 3 prodavnie 3 u kojima je

moguće kupovati preko Interneta. Set se 8AA?. vraća svojoj prvo!itnojulozi istra"ivačke i znanstvene mre"e, a okosnia Interneta postajukomerijalni davaoi usluga. ;;; postaje najpopularnija i najkorištenijausluga te prva po !roju prenesenih podataka. Drajem devedesetih razvijajuse nove tehnologije i usluge, kao što su pretra"ivači Interneta ( eng.!earch engines ), Internet tele'onija, elektronsko trgovanje (eng. e*ommere), portali, on*line !ankarstvo, prijenos slike i zvuka u"ivo itd.Drajem AJ*ih godina dvadesetog stoljeća na Internet je priključeno preko?B miliona kompjutera oko 8,? miliona domena iz skoro svih dr"ava svijeta,a koristi ga oko :JJ miliona korisnika.

Na;in (ove6ivanja #a interneto$


6/28

#ostoji nekoliko načina spajanja na Internet. #rvi i najčešći je pomoćumodema, koji pretvara digitalne kompjuterske signale u analogne i prenosiih putem tele'onske linije. Modemom se spajamo na pristupne modemepru"aoa Internet usluga kod kojeg imamo otvoren korisnički račun za

tele'onski pristup. 4akav način povezivanja naziva se tele'onski pristup(eng. dial#%),a na Internet se spajamo samo kada "elimo. #ri takvom načinu povezivanjakoristi se ### protokol, koji omogućava da kompjuter postane punopravničlan Interneta s vlastitom (I#) adresom. a korisnike sa većim zahtjevimapostoji i pristup preko IS@ linija koji omogućuje pristup većim !rzinama.@rugi način povezivanja na Internet je zakup stalne veze kojom smo naInternet spojeni :> sata na dan. 4akav način koriste poduzeća i ustanove,pogotovo ako "ele da njihov poslu"io !ude stalno povezan na Internet itako dostupan drugim korisniima.

Protokoli

U svijetu kompjutera protokol označava skup pravila koja određuju kako dva uređaja ili programa međusobno komuniciraju. Kompjuteri komuniciraju tako da razmjenjuju nizove poruka, a protokoli određuju formate tih poruka i načine kako ih kompjuteri razmjenjuju.Time omogućavaju komunikaciju između raznih vrsta kompjutera !", #acintosh, U$%& ' iuređaja bez obzira na njihove razlike.Kada govorimo o %nternetu i povezivanju na %nternet, postoji nekoliko vrsta protokola.

Tako postoje(

modemski protokoli, tj. standardi, koji određuju način i brzinu povezivanjadva modema. protokoli za serijsku komunikaciju između )as i firme koja )am pru*a%nternet usluge + stariji -%! eng. erial -ine %nternet !rotocol' i noviji !!!eng. !oint+to+!oint !rotocol'. anas se uglavnom koristi !!!. TCP/IP protokol koji omogućava komunikaciju između dva kompjutra na%nternetu.

protokoli za svaku od Internet usluga, kao /to su(+ HTTP eng. Hypertext Transfer Protocol ' za 0orld 0ide 0eb+ FTP eng. File Transfer Protocol ' za prijenos datoteka+ STP eng. Simple Mail Transfer Protocol ' i !1!2 eng. !ost 1ffice!rotocol' za slanje i primanje e+mail poruka+ !!TP eng. Network News Transfer Protocol ' za praćenje ne3s+a telnet za rad na udaljenimračunalima.

Statistika koristenja interneta

!rocjenjuje se da u svijetu ima oko 455 milijuna korisnika %nterneta. Točan broj ovisi o izvoru

podataka i kreće se u rasponu od 674 e#arketer' do 485 milijuna $ua'. 1čekuje se da ćeukupan broj korisnika %nterneta doseći 285 milijuna najkasnije do 4558. godine. %"


7/28

procjenjuje da će broj korisnika %nterneta u 9e/koj rasti po 25,7: godi/nje tijekom narednih pet godina, tako da će do 4552. %nternet koristiti oko 6 milijun građana 9e/ke. Trenutno u9e/koj %nternet koristi 4;4 555 osoba, /to je 2: ukupne populacije. !rema "arnation"onsulting, 8: mađarske populacije, odnosno oko 855 555 osoba, sada ima pristup %nternetu.1čekuje se da će se ovaj broj udvostručiti do 4556 godine.

godina, za 85 milijuna gledatelja televizija se trudila 62godina a za 85 milijuna korisnika %nterneta trebalo je samo ? godine.

Prema kontinentalnoj raspodjeli" raspored korisnika je slijede#i:

Slika $ % &ontinentalna raspodjela internet korisnika '

!oznata je činjenica da ovi podaci ne mogu vrijediti za du*i vremenski period, jer se broj

pristupnika #re*i mijenja iz dana u dan. %nternet danas koristi vi(e od ) milijardi ljudi @755mil. do 4558. god.', od čega oko 628 mil. u A+u. U 4555. je na %nternet bilo spojeno 46?zemalja. U *osni i Hercegovini ima oko 225 555 korisnika ?7: je između 68 + 48 god. ', ato je >: stanovni/tva. U Sloveniji %nternet koristi 855 555 ljudi + 4;: stanovni/tva.

P+I,-!A I!T-+!-TA . *+A01A!,. I *+A01A!,- P2.+A3.!A+A

!otrebno je jasno definisati razliku između računarskog obrazovanja, kaoobrazovnihaktivnosti i procesa koji vode sticanju znanja iz oblasti računarskih i srodnihtehnologija, iobrazovanja pomoću računara, kao onih procesa i aktivnosti u kojima seinformacionetehnologije koriste kao sredstvo koje procese učenja, izvođenja nastave, provereznanja i/irenja vidika u nekoj bilo kojoj' oblasti ljudskog delovanja čine efikasnijim,


8/28

boljestrukturiranim i znatno prijemčivijim za korisnike.Bačunarsko obrazovanje computer literacC, personal productivitC 3ith computers'obuhvata ovladavanje informacionimtehnologijama na različitim nivoima(

Dosnovni nivo

odnosi se na kori/ćenje računara kao pomoćnog sredstva u obavljanjuposlovnih aktivnosti, pretra*ivanju i prikupljanju informacija, kao i kori/ćenju raznihelektronskih usluga usvakodnevnom *ivotuE

Dnapredni nivo

predstavlja kori/ćenje računara i informacionih tehnologija kaoosnovnog, centralnog sredstvau poslovanjuE

D profesionalni nivo

predstavlja i napredno kori/ćenje računara i razvoj novih informacionih tehnologija, alata iaplikacija. U računarsko obrazovanje pojedinca spada ne samo poznavanje hardvera isoftvera,već i uvid u procese razvoja informacionih tehnologija i u dru/tvene, pravne,ekonomske ipsiholo/ke procese koji čine kontekst tog razvoja.7F6=

1brazovanje pomoću računara odnosi se na primenu računara i informacionih tehnologija uobrazovanju. obzirom na ekstremno dinamičan i brz razvoj informacionih tehnologija injihovu prisutnost u svim ljudskim delatnostima, u zemljama razvijenog svetaodavno su nasceni krupne promene u procesu obrazovanja u cilju /to efikasnijeg kori/ćenja informacionih

tehnologija u tom procesu. To kori/ćenje se izvodi na mnogo načina, u svim oblastima, kao ina svim nivoima od osnovnog do univerzitetskog obrazovanja'. 1 va*nosti informacionihtehnologija u procesu obrazovanja sa aspekta jedne dr*ave najbolje govori podatak da semnoge vladine institucije u razvijenim zemljama neprekidno bave razvojem strategija

permanentnog uvođenja novih i unapređivanja kori/ćenja postojećih informacionihtehnologija u rad svih obrazovnih institucija u tim zemljama.%nternet obrazovanje iobrazovanje pomoću računara nisu međusobno isključive oblasti. $aprotiv, izuzetno je veliki

potencijal obrazovanja pomoću interneta ba/ u oblasti informatičkog obrazovanja, s obziromna činjenicu da su informacione tehnologije u tom slučaju i cilj i sredstvo procesaobrazovanja.Treba razlikovati upro/ćeno tumačenje primene računarskih tehnologija uobrazovanju kao dopunskog sredstva u inače klasičnom kontekstu obične učionice ililaboratorije, od obrazovanja u kome su računari mnogo intenzivnije integrisani u sveobrazovne procese isvakodnevne aktivnosti.!rva varijanta svodi se na puko prikazivanjeodgovarajućih nastavnih sadr*aja pomoćura čunara, video beam+a i %nterneta umjestokori/ćenjem tradicionalnih nastavnih sredstava,uobičajeno povezivanje računara sa određenimaparatima u laboratorijskim uslovima radikontrolisanja procesa na laboratorijskim ve*bama,te vođenje odgovarajućih klasičnih bazapodataka o upisanim studentima, nastavnicima i

predmetima koji se predaju.U drugom slučaju, postoji izuzetno veliki spektar naprednijegkori/ćenja informacionih tehnologija kao neodvojive komponente savremenog obrazovanja G od prezentiranja sadr*aja primenom specijalizovanog softvera tokom izvođenja nastave ilinakon toga, do učenja odgovarajućih sadr*aja individualno ili u grupi posredstvom

odgovarajućih hardverskih isoftverskih platformi, mogućnosti individualne provere znanja,kao i automatske pomoći učenicimaFstudentima u odsustvu nastavnika.


9/28

P+I-!A +A3.!A+A I I!T-+!-TA . *+A01A!,.

Neki od najinteresantnijih segmenata naprednih procesa obrazovanja pomoću

računara obuhvataju:

• organizovanje, strukturiranje i čuvanje edukativnih materijala u vidu raznihelektronskih zapisa (oni obuhvataju i tekstualne i razne multimedijalnematerijale čija je prevashodna namena da budu upotrebljeni u cilju učenja ipodučavanja);

• elektronsko administriranje nastavnog procesa u celini, uključujući kreiranje isprovođenje nastavnih planova i programa, izvođenje nastave, evidencijuučenikastudenata i nastavnika, izvođenje provere znanja, komunikacijuučenikastudenata i nastavnika, kao i elektronsko kreiranje i vođenjerasporeda svih nastavnih aktivnosti na nivou jedne obrazovne institucije;

• elektronske učionice, koje se pojavljuju u dva vida ! jednom, u kome suučenicistudenti "izički locirani na istom mestu na kome postoje i odgovarajućiračunarski resursi (obično lokalna računarska mre#a uz dobru vezu sa$nternetom i dodatnim hardverom i so"tverom) i obrazovanje na daljinu(distance learning) koje posredstvom $nterneta omogućuje pristup nastavnimmaterijalima, odr#avanje predavanja i provere znanja za udaljene slu%aoce,kao i daljinsko pru#anje pomoći u procesu učenja;

• kori%ćenje digitalnih biblioteka u procesu obrazovanja i njihovo integrisanje uspecijalizovani edukativni so"tver;

• automatska elektronska razmena nastavnih materijala između srodnih grupa i

obrazovnih institucija, kako u nekoj lokalnoj sredini, tako i na globalnom nivou&

'avremenom tehnologijom integriramo računar kao novo nastavno sredstvoiili pomoć u učenju novog sadr#aja kako bi se nastava učinila motivirajućom,primerenijom, modernijom& 'avremenu tehnologiju takođe mo#emo koristiti u svimnastavnim predmetima&

Na Slici 1. prikazana je piramida primene oblika savremene tehnologije uobrazovanju od edukativne prezentacije, koju izrađuju sami predavači: nastavnici ipro"esori, preko edukativnog so"tvera, dosta komplikovanijeg za implementaciju, donajmodernijih sistema za učenje na daljinu ! online interaktivno učenje i learningsistema&


10/28

Slika )4 5lici primene savremeni6 I&T u o5razovanju

ULOGA MULTIMEDIJE U OBRAZOVANJU

* savremenom jeziku, pojam multimedija ve#e se uz pro#imanje vizuelne izvučne in"ormacije najče%će u okviru prede"inisane računarske arhitekture, okru#enja,aplikacije i slično& +ilm je u tom smislu multimedijalan, ali računala otvaraju i dodatnekomponente multimedije, pre svega interaktivnost, tj& mogućnost korisnika da utiče navremensku ovisnost vizualnosti i zvučnosti multimedijalne aplikacije&

osada%nji trendovi pokazuju da učenje putem multimedije e"ikasnije odprosečnog predavanja i do -./ jer se odr#ava koncentracija korisnika na visokom nivou&0ilj istra#ivanja bio je da se ista materija savlada na dva načina i da se po zavr%enomtestu uporede ostvareni rezultati kako bi se mogao izvući zaključak iz ovog testa&

1rva grupa imala je 23 člana i obradjivala je materiju na klasičan način putempredavanja& 1redavanja su odr#ana u am"iteatru koje je pratilo 23 člana& ruga grupa je,takodje imala 23 člana i savladavala je zadatu materiju putem multimedijalnog kursa nasvom računaru& 1redavanje je u oba slučaja trajalo 45. minuta&

6d 23 člana koja su pratila klasična predavanja u am"iteatru čak -4 nije bilo u

stanju da reprodukuje 7./ obradjene materije, 42 je uspelo da reprodukuje -2/, asamo 5 je uspelo da reprodukuje vi%e od -2/obradjene materije&

* drugom slučaju od 23 člana koja su obradjivala zadatu materiju putemmultimedijalnih kurseva samo 44 nije uspelo da reprodukuje 7./ obradjene materije, 8

je uspelo da reprodukuje -2/, dok je neverovatnih -9 članova uspelo da reprodukujevi%e od -2/ obradjene materije&

ultimedijalni pristupi uspe%no se koriste u procesu kreativnog stvaranja,dono%enja odluka i re%avanja problema& a razliku od tradicionalnog pristupa koji sekoncentri%e na memorisanje, multimedijalni pristup promovi%e aktivno uče%će u

obrazovnom procesu i rezultira brzim porastom znanja i aktivnoj primeni istog ukonkretnim poslovnim aktivnostima&


11/28

ULOGA EDUKATIVNOG SOFTVERA U OBRAZOVANJU

$nteligentni so"tverski sistemi u naj%irem smislu reči mogu se grubo de"inisatikao računarski programi koji koriste znanje da bi re%ili problem, da pomognu korisnikuudono%enju valjanih odluka iili da omoguće ljudima da uče, ili pak da sami mogu

prihvatati nova znanja& 1rema tome, osnovni pojmovi koje se ovde javljaju su: znanje,re%avanje problema i učenje& a bi se realizovao ma kakav inteligentni sistem moraju serazre%iti sledeći problemi: a kako da se predstavi zanje u računaru b kako da se takoreprezentovano zanje koristi, i c kako da se ono poveća i pobolj%a&

nanje je ono %to neka individua zna o nekoj speci"ičnoj oblasti u datomtrenutku& 'koro sve %to ljudi rade je na neki način zasnovano na tom znanju koje jememorisano u ljudskim mozgovima& 1rema tome, proces re%avanja problema ili mi%ljenje

je takođe nekakva procedura ili rutina primene memorisanog znanja u cilju re%avanjazadatog problema&

Na Slici 2 prikazan je krug mi%ljenja iili spoznaje, tj& niz ljudskih aktivnosti krozkoje znanje prolazi kada ljudi re%avaju određeni problem& 1rva, veoma va#na "aza jeproces prikupljanja ili akvizicije znanja, tj& metodologije i činjenica koje se dobijaju ili odnekog eksperta date oblasti (domena) ili učenjem, čitanjem, opa#anjem i sl& 6vo znači dase znanje sakuplja iz različitih izvora znanja, obrađuje, razumeva i usvaja&

ZNANJE

Prikupljanje

ObjasnjenjeMemorisanje

Primena

Ucenje Opazanje Razgovor..... ........v

v

Slika $ &rug mi(ljenja ili spoznaje


12/28

dukativni so"tveri na eksplicitan način reprezentuju razne strategije i tehnike podučavanja koje de"ini%e autor i omogućuju njihovu kontrolisanu primenu u ciljue"ikasnijeg usvajanja sadr#aja koje učenikstudent treba da nauči kroz kori%ćenjesistema, a oslanjajući se na model pojedinačnog učenika/studenta. >akvim pristupom seomogućava savlađivanje gradiva prema pojedinačnim osobinama korisnika učenika, tj&svaki korisnik mo#e na sebi prilagođen način da savlada i usvoji predviđeno znanje& 6vo

se naziva personalizacijom procesa učenja&

dukativni so"tverom omogućava se direktna inteligentna komunikacija izmeđuučenikastudenta (korisnika) i sistema ! sistem zahteva od korisnika da re%ava problemeiz domena koji korisnik uči, procenjuje nivo stečenog znanja korisnika, uvode seobja%njenja i dodatna uputstava koje korisnik mo#e da zahteva u komunikaciji sasistemom, koristi se prednost dijaloga u procesu učenja, stimuli%u se tzv& postre"leksija(navođenje korisnika da razmi%lja o datim problemima i nakon sesije sa sistemom) imetakognitivne aktivnosti (učenje postupka re%avanja problema kroz čin prikazivanjare%enih primera i individualno re%avanje postavljenih problema)&

?a#an deo svakog edukativnog so"tvera, je inteligentni tutor ili pedagoški modul ,koji u sebi sadr#i i detaljnu dijagnostičku rutinu učenikovih studentovih gre%aka, kao inaj"rekventnijih gre%aka i nerazumevanja koje kreator sistema priprema za upravljanjetokom savlađivanja predviđenog gradiva& * su%tini, inteligentni tutor upravlja sesijomizmeđu korisnika i sistema na osnovu ugrađenih strategija podučavanja, modela studentai dijagnostičkih rutina koje prate svaku sesiju&

Na neki način, inteligentni edukativni so"tver se nalaze u preseku 0@$(0omputer@ssisted $nstruction) sistema i inteligentnih so"tverskih sistema ! poput 0@$ sistema,omogućuju učenje raznih sadr#aja pomoću specijalizovanih aplikacija za prezentiranje tihsadr#aja i vođenje edukativnih sesija (%to ostali inteligentni sistemi ne rade, bar ne u

potpunosti i ne na ciljan i kontrolisan način), ali to omogućuju vrlo e"ikasno, zbogkori%ćenja speci"ičnih so"tverskih tehnika koji se ugrađuju u inteligentne so"tverskesisteme (%to 0@$ sistemi ne rade)&

?a#no je napomenuti i činjenicu da je oblast inteligentnih edukativnihso"tvera($'), kao retko koja druga oblast in"ormatike, izuzetno dobro psiholo%ki"undirana (%to je i za očekivanje, s obzirom na osnovnu namenu ovakvih sistema !obrazovanje i učenje)& 'toga u zemljama razvijenog sveta vlada ogromno interesovanjeza ovu tehnologiju ne samo kod proizvođača so"tvera ! jer je tr#i%te ogromno ! već i kodogromnog broja ljudi koji se pro"esionalno bave obrazovanjem (nastavnici, predavači,pro"esori, instruktori, predstavnici relevantnih vladinih institucija), kao i kodpro"esionalnih pedagoga, psihologa i ostalih stručnjaka koji rade sa učenicima

najrazličitijih pro"ila&

Najkraće rečeno, $' je moguće i razvijati i primenjivati u na%oj sredini& Atavi%e,budući da su potencijalne koristi primene tehnologije u kontekstu modernizacije i re"ormena%eg obrazovnog sistema ogromne, treba naglasiti da su mogućnosti koje imamo u tomsmislu takve da je pre svega potrebno sprovesti mobilizaciju postojećih domaćih kadrovai tehničkih resursa, bez velikih dodatnih ulaganja u neku opremu i in"rastrukturu koja bislu#ila samo toj tehnologiji i ničemu vi%e&

* obrazlo#enju gornjih tvrđenja verovatno treba poći od cene ovakvih sistema&>reba znati da ima i besplatnih $' na $nternetu, ali i da ima onih koje su naručioci plaćali

desetinama hiljada dolara& >akođe je u svetu $' prisutno i to da se oni ustupaju nekimkategorijama korisnika bez novčane naknade, a da se za neke druge kategorije korisnika


13/28

naplaćuje licenca& Bod nas su mogućnosti u tom smislu vrlo velike i raznovrsne ukoliko senajpre razvije odgovarajuća in"rastruktura (v& prethodni odeljak)& * ovom trenutku sesagledava da bi najbolji način za to bila serija projekata koje bi "inansirala relevantnainistarstva na%e dr#ave u saradnji sa zainteresovanim proizvođačima so"tvera, aprototipski razvijali stručnjaci sa univerziteta uz uče%će in#enjera iz domaćih so"tverskihkuća i pedagoga, andragoga i psihologa iz obrazovnih i drugih dru%tvenih institucija&

?eoma je va#no naglasiti da materijalni problemi na%e sredine ne predstavljajuveliki problem u razvoju $' kod nas& $ako postoje $' koji zahtevaju kori%ćenje posebnedodatne opreme i so"isticiranih alata u razvoju, najveći broj tih sistema ipak se zasnivana standardnim računarskim plat"ormama i mre#ama koje su odomaćene i kod nas&'toga se nakon razvoja in"rastrukture do određenog nivoa očekuje da jedina bitnaulaganja budu u strukturiranje edukativnih sadr#aja za ugradnju u $'&

a očekivati je da $' u na%oj sredini za#ive pre svega na univerzitetima& @?$AB6D'B) C)E '>)*

./

4./

7./

-./

3./

2./

8./9./

5./

F./

4FF2&g 7..7&g

Slika 7 .potre5a interneta u o5razovanju u Sr5iji

ULOGA E-LEARNINGA U OBRAZOVANJU


14/28

learning je ekspertski sistem koji uči od svojih korisnika i vr%i sistematizacijuznanja, a $nternet$ntranet su neophodni uslovi kori%ćenja&

'o"tversko re%enje za učenje na daljinu omogućava potpunu mobilnost pro"esorai učenika,a po%to je nastava multimedijalna i realizuje se pomoću $nterneta, učenik bira

vreme i prostor za učenje&

*česnici u elearningu su org!i"#ori $%r&'(:obrazovne i naučne institucije,kompanije za svoje zaposlene,pojedinci: konsultanti, učitelji,&&& stručna udru#enja i)ol"!ici $%r&'(* odrasli ! Gnetradicionalni studentiH( koji su obično zaposleni i trebajuobuku vezanu uz posao, zahtevaju vi%e aktivnosti i interakcije kod učenja),deca iomladina ! npr& geogra"ski izolovana od obrazovnih institucija, osobe udaljene odobrazovnih centara, osobe sa ograničenjima koja im ne dozvoljavaju pohađanje takvihcentara&

learning je idealno re%enje, koje ima mno%tvo pozitivnih elemenata i za

organizatore i za polaznike kurseva&' jedne strane imaju jaku tr#i%nu orijentaciju,odnosno sposobnost stvaranja pro"ita, omogućuje izlazak *niverziteta van nacionalnihgranica tr#i%te praktično postaje ceo svet i u%tedu prostornih i kadrovskih kapaciteta,mogućnost da se di"erenciraju u odnosu na srodne obrazovne ustanove,te praćenjetrendova razvijenih zemalja uspostavljanje visokih standarda i kriterijuma u edukacijikoji ustanovu svrstavaju kao konkurentne partnere u vropi i svetu& , a uloga koju elearning igra u povezivanju ljudi, znanja i in"ormacija je velika& ok su pozitivni elementisa stanovi%ta polaznika kurseva sledeći: smanjenje tro%kova stanarine i ostalih tro%kovavezanih za boravak u mestu odr#avanja studija, mogućnost izbora %kole van "izičkihgranica matične zemlje, mogućnosti da radi za vreme studiranja nezavisno od mestaodr#avanja studija, prevazila#enje nemogućnosti da posećuje tradicionalnu nastavu uslednekog od svojih trajnih ili privremenih "izičkih problema, o%tećenja ili bolesti,

samoorganizovanje vremena za učenje (visoka motivacija, planiranje vremena isposobnost za analizu i sintezu sadr#aja koji se uči) i dr& 'tudenti su svi oni koji #ele dausvoje nova znanja i da napreduju u karijeri&

Najbitnija uloga elearninga je interakcija učenici ne čitaju samo tekst već seaktivno uključuju u učenje sadr#aja& $nteraktivnost daje učeniku i nastavniku i povratnuin"ormaciju o napredovanju

>ipovi interakcije:

• student sadr#aj za učenje

• student nastavnik• student student

?rste interakcije:

• sinhrona: student i nastavnik su online u isto vrijeme i komuniciraju $


15/28

anas, pro"esionalne instrukcije ! bilo da su u vidu tradiocionalnih predavanja ilionline varijanta učenja ! nude obuku za karijeru %irokom dijapazonu studenata različitestarosne strukture& Eez razlike da li su studenti bili odsutni iz učionica deceniju ili čakčetri, uočiće značajne razlike između interaktivnih predavanja dana%njice i učionica izpro%lih vremena&

* proteklih 7. godina predavanja su se menjala u skladu sa činjenicom da jedinamika studentski orijentisanih predavanja preuzimala primat& akozvane GpametneH učionice dana%njice

poseduju sve GigračkeH, a odrasli učenici se mogu osloniti na instruktore, laboratorijskeasistente, mentore kao i na svoje kolege studente, kako bi ovladali znanjima i ve%tinamakoja će im u budućnosti biti od velike koristi&

Bada u%etate u nastavni kabinet dana%njice bićete veoma prijatno iznenađenikoga ćete tu zateći& $ako istra#ivanja pokazuju da je GprosečanH stariji student -2togodi%nja belkinja koja pripada srednjoj klasi, udata je, ima porodicu i dru%tveno jeaktivno anga#ovana, odrasli studenti pojedinačno dolaze iz veoma različitih sredina iimaju raznovrsne razloge za povratak edukaciji& $pak svi oni poseduju identičnu su%tinskuosobinu: #elju da studiraju kako bi ostvarili karijeru koja će predstavljati njihovurealizaciju u ličnom i "inansijskom smislu& 6bzirom da su stariji studenti ozbiljni popitanju edukacije, očekuje se da pro"esionalno i sa zrelo%ću doprinesu dinamici

diskusije&Ata vi%e, od starijih studenata se očekuje da poma#u jedni drugima, da često"ormiraju diskusione grupe van nastave ili da koriste email, kako bi jedni druge stalnostimulisali i odr#avali aktivnima& $ na kraju: instruktori vole da podučavaju odraslestudente zato %to su oni motivisani, revnosni, disciplinovani učenici, #eljni znanja, kojisvojim raznovrsnim #ivotnim iskustvima doprinose nastavi& *ostalom, Sli$+ nam jasnogovori da su ljudi u 74 veku shvatili da učenje i usavr%avanje treba da traje čitavog#ivota, a da su $0> i računari neminovnost svakodnevnice&

Slika 8 !e postoji starosna granica


16/28

$4 I!T-+!-T *A!&A+ST1

$4)4 Pojam internet 5ankarstva

%nternet bankarstvo, ponekad zvan on+line bankarstvo, plod je !" bankarstva.%nternet

bankarstvo koristi %nternet kao kanal distribucije po kojem se vr/i bankarska aktivnosti, kao

na primjer, prijenos sredstava, plaćanje računa, pregledavanje i provjera stanja računa, plaćaju

se stambeni krediti, te npr. vr/i kupnja financijskih instrumenata. Kod internet bankarstva

klijent pristupa svojom računu iz preglednikaFsoftvera kroz koji se pokreće %nternet

bankarstvo program koji se nalazi na serveru banke, a ne na klijentovom računalu.6 1nline

bankarstvo preko tradicionalnih banaka omogućuje korisnicima da obavljaju sve rutinske

poslove kao /to su plaćanje računa, upiti na stanja, isplate, trajni nalozi, a neke također nude

online zajmove i mno/tvo drugih usluga. 1vo je vi/estruko korisno i za klijente kojima

olak/ava i ubrzava poslovanje te /tedi vrijedan resurs kao /to je vrijeme, a bankama je

olak/ano to /to se smanjuju gu*ve u poslovnicama. !odacima o računu mo*e se pristupiti u

bilo koje vrijeme dana ili noći, i mo*e se obaviti s bilo kojeg mjesta. %nternet bankarstvo

također eliminira rad s papirima /to je značajno ne samo zbog ekolo/kih razloga nego i zbog

praktičnosti obrade podataka elektronskim putem pomoću softvera, također i tro/kova

skladi/tenja i obrade papirnih dokumenata u ovom slučaju nema.

$4$ Historijski razvoj internet 5ankarstva

2, $ottingham Huilding ocietC $H ', pokrenula je prvu uslugu internetskog

bankarstva u )elikoj Hritaniji. 1va usluga je temelj za razvoj internet bankarstva vodilja

razvoja za većinu usluga koje su slijedile. To je sve vrijeme kraja >5+ih godina pro/log

stoljeća, ali značajniji pomak u pridobivanju korisnika ostvaren je tek ;5+ih. ljedeći va*an

događaj u razvoju internet bankarstva dogodio se također u 6;;8. godini. ecuritC Iirst

$et3ork Hank je prva banka osnovana samo za poslovanje putem interneta. 1snovana je uoktobru 6;;8. godine u !ineville, a kasnije je sjedi/te premje/teno u Atlantu. 1d tih godina

dolazi do naglog razvoja tehnologije koja je potrebna za internet bankarstvo pa samim time

sei ono naglo razvija i privlači sve veći broj korisnika koji uviđaju prednosti koje im ono

pru*a.

1 http://wwwmo!"#ankarhr/ka$alo/%/%nternet"#ankarstvo


17/28

$a sljedećoj slici slika 6.' je prikazan razvoj 3eb stranica banaka, banke su pru*ale različite

usluge putem interneta tijekom povijesti. U prvoj fazi pojave banaka na internetu banke su

imale statičke 3eb stranice na kojima su nudile osnovne podatke o dotičnoj banci, podatci

povezani s poslovanjem u poslovnicama kao /to su podatci o kamatama, tečajnim listama, a

tek rijetke su imale mogućnost provjere stanja na računu. ruga faza označila je ograničenu

komunikaciju sklijentima kao /to je npr. e+mail komunikacija. % kao zadnja faza ističe se

pojava %nternet bankarstva pomoću kojega se mogu izvr/avati raznovrsne transakcije s bilo

kojeg mjesta nakojemu ima %nternet


18/28

Slika )4 -volucija 5ankovni6 9e5 stranica

$474 .sluge koje prua 5anka na internetu

vakim danom sve banke koje se bave internet bankarstvom nude sve vi/e novih inovativnih i

korisnijih usluga putem interneta. Uglavnom svaka banka nudi iste ili slične usluge jer je i u

ovome sektoru konkurencija jaka i nekori/tenje samo jedne mogućnosti na internetu mo*e

značiti gubitak velikog broja klijenata.$ajče/će se nude tri glavne usluge a to su(

6. %nternetsko bankarstvo za građane i obrtnike


19/28

4. %nternetsko bankarstvo za poduzeća

2. %nternetsko bankarstvo za trgovanje vrijednosnicama

%nternetsko bankarstvo za građane je najmasovnije kori/teno a omogućava korisnicima /iroku

lepezu usluga kojima mogu pratiti tro/kove i obavljati gotovo sve usluge koje bi mogli i u

poslovnicama. )a*an detalj je da korisnik preko interneta mo*e ostvariti i kvalitetnu

komunikaciju s bankom u slučaju bilo kakvih problema.

$eke od standarnih usluga koje banke nude preko interneta su(

6. !ristup, provjera stanja i kontrola prometa na svojim računima

4. #ogućnost ugovaranja oročenja

2. Uplata rata kredita

?. Uvid u podatke o prometu na kraticama

8. #ogućnosti ugovaranja trajnih naloga

=. Uplate raznih komunalnih tro/kova

7. Kupnja bonova za mobitele

>. evizno poslovanje

;. 1dobravanje trajnih naloga68

65. #jenjački poslovi

66. 1tvaranje i kori/tenje zamjenskog računa

64. 1bustave ranije dogovorenih plaćanja

62. ostava va*nijih dokumenata koji nastanu u transakcijama na e po/tu

%nternet bankarstvo za poduzeća poma*e poduzećima da imaju uvid u novčane tijekove svog

poslovanja. Kao i kod građanstva, sve veći je postotak kori/tenja internet bankarstva i

odstrane poslovnih subjekata kojim se mogu znatno smanjiti tro/kovi poslovanja a taj

segment je va*an svakom poduzeću.


20/28

74 P+-;!STI I !-;STACI I!T-+!-T *A!&A+ST1A

%nternet bankarstvo se sna*no razvija podr*ano razvojem tehnologija, a sve /to do*ivi ovako

sna*an razvoj znači da donosi zaradu pa je i konkurencija među davateljima usluga veoma

sna*na. 1vako sna*an razvoj ne bi bio moguć da korisnike ne privlače brojne prednosti. Kada

je riječ o prostornim neograničenostima najveći broj ljudi bira najbli*u banku ili onu do koje

mu je najlak/e doći, a u slučaju internet bankarstva banku imaju u svojoj kući ili na bilo

kojemu mjestu na svijetu s pristupio internetu. $eki stručnjaci tvrde da je poslovanje preko

interneta sigurnije od kori/tenja poslovnica zbog toga sto poslovanje u poslovnici kao

nusproizvod ima i mnogo papirnih dokumenata na kojima se mogu naći i veoma povjerljivi

podaci koji mogu biti zloupotrijebljeni ako dođu u krive ruke. $aravno sve vrijedi ukoliko se

po/tuju neka jednostavna pravila o sigurnosti pri kori/tenju internet bankarstva kao /to je

pravilo da se uvijek odjavi kada se posao zavr/i ili pravilo da se povjerljivi podatci kao /to su

lozinke ne /alju elektroničkom po/tom. ve ovo je veliki plus za internet bankarstvo, ali

najveća prednost je vjerojatno ta /to korisnici mogu neograničeno pregledati stanje na svojim

računima /to im ulijeva samopouzdanje i omogućava da kvalitetnije kontroliraju svoju

financijsku situaciju. Kada pričamo o brzini odvijanja transakcija, u klasičnom bankarstvu

potrebno je potro/iti znatno vrijeme da bi oti/li u poslovnicu, nerijetko je potrebno vi/esatno

čekanje u redovima, popunjavanje obrazaca olovkom. 1vaj posao u internet poslovnici banke

se svodi samo na pristup korisničkom računu i samo obavljanje transakcije. !ovećanjem

konkurencije banke se bore za svakog klijenta pa tako kvaliteta 3eb stranice i njena sigurnost

moraju biti na visokoj razini. 1no /to privlači klijenta a omogućava mu u/tedu vremena jesu

3eb stranice s mnogim dodatnim opcijama kao /to su tečajne liste, kalkulatori za kredite i sl.

)jerojatno glavni nedostatak internet bankarstva je nedostatak u sigurnosti pri obavljanju

transakcija, odnosno prijave ili odjave na korisnički račun. !od nedostatak sigurnosti mo*emo

svrstati sve zloupotrebe koje nam se mogu dogoditi na internet bankarstvu. !od nedostatkom

sigurnosti podrazumijevamo sve prijetnje i neugodnosti u kojima korisnik mo*e biti o/tećen

na bilo kakav način. #nogi ljudi su svjesni prednosti koje im internet bankarstvo donosi ali ne

usude ga se koristiti zbog toga /to nisu spremni prihvatiti rizik sigurnosti poslovanja koji je,

dodu/e iz dana u dan sve manji ali će uvijek postojati jer kriminalci razvijaju svoje vje/tine

paralelno s pobolj/anjem sigurnosti od strane banaka. $aravno potrebno je dr*ati se određenih

pravila i standarda kako bi se rizik /to vi/e smanjio. $ije sigurna 3eb stranica internet banke


21/28

garant sigurnosti, ako korisnik na svome računalu nema antivirusne softvere i sl. koji ga mogu

za/tititi od krađe podataka o identitetu ili bilo kakvih drugih vrijednih podataka. Korisnik ne

mora uvijek biti kriv za ugro*avanje sigurnosti, u pro/losti su se često de/avale situacije u

kojima banka napravi propust u sigurnosti i povjerljivi podatci dospiju u ruke onih koji ći ih

zloupotrijebiti. Takve situacije primoraju banke da koriste najsofisticiranije mjere za/tite pa se

rizik smanjuje ali uvijek će postojati bez obzira na za/titu.

74)4 Sigurnost transakcija na internetu

Bizici sigurnosti u kori/tenju internet bankarstva su povezani s prijevarama od strane trećih

lica ili različitim pogre/kama u obradi informacija. Bazina sigurnosti transakcija internet

bankarstva direktno utječe i na sustav internet bankarstva kojim se banka slu*i. To znači da je

razina rizika direktno povezana sa vrstom i slo*enosti usluga koje banka nudi na internetu i sa

razinom kori/tenja vrhunske tehnologije. Ključ za sigurnu transakciju le*i u kvalitetnom

provođenju pravila i politike sigurnosti te kontrola i praćenje svih rizika kojima su korisnici

izlo*eni. U 3eb poslovanju banaka koriste se različiti algoritmi za siguran protok podataka

kroz %nternet stranicu. Jedan od tih algoritama je - eng. ecure ocket -aCer' kojega

koriste banke koje posluju kod nas. !ostoji i sustav T- eng. Transport -aCer ecuritC'

pomoću kojeg su se nastojali rije/iti problemi vezani uz sigurnost. anas se koristi mnogo

sigurnosnih sustava za za/titu korisnika. vi ti sustavi koriste neku od različitih metoda

kodiranja a moguća je kori/tenjem različitih matematičkih funkcija. 1vo radi na način da se

ulazna riječ kodira i da je iz nje nemoguće vidjeti ulaznu informaciju bez da se zna ključ s

pomoću kojeg se mo*e pročitati izvorna informacija. U klasičnim bankama za potvrdu

transakcije koristi se vlastoručni potpis a u internet bankama to se zove elektronički potpis

kojim se identificira da je korisnik potvrdio određenu transakciju. Bazvojem tehnologije

pojavili su se i tzv. cCber kriminalci koji će učiniti sve da vas prevare tako /to će doći do va/ih

osobnih podataka. 9uvanje osobnih podataka svakako je jedno od najva*nijih pravila u%nternet bankarstvu. Hanke također daju preporuke svojim klijentima kako se sačuvati od

prevara na internetu a među tim preporukama su svakako ove o čuvanju podataka koji se

primjerice ne smiju slati putem elektroničke po/te. U zadnje vrijeme među kriminalcima

poznat je tzv. phishing kojim se prevaranti slu*e na način da /alju elektroničku poruku

korisniku banke koja se čini kao slu*beni zahtjev u kojemu se obja/njava klijentu da je do/lo

do nekog problema i tra*i se da se ispune određeni podatci. !opunjavanjem takvih podataka

korisnik se izla*e velikom sigurnosno riziku.


22/28

74$4 Identi


23/28

Ta!ni kl!' + je kriptografski objekt koji /ifrira podatke koje korisnik /alje banci. Koristi se za

digitalno potpisivanje naloga za plaćanje kojim se garantira autentičnost podataka.

pripadajućim javnim ključem čini par ključeva koji slu*e za kriptiranje i dekriptiranje.

0avni kl!' + je kriptografski objekt kojim se dekriptiraju podaci kriptirani odgovarajućimtajnim ključem. !odatci koje korisnik kriptira svojim tajnim ključem mogu se dekriptirati

samo odgovarajućim jedinstvenim javnim ključem koji je dostupan i drugim sudionicima i

koji putem njega mogu dekriptirati na/ digitalni potpis i biti sigurni da smo transakciju

zatra*ili mi.

&l!' $a otkl!'avan!e + je ključ koji slu*i za deblokiranje kartice u slučaju da smo pogrije/ili

pin vi/e puta nego /to je dozvoljeno.

ip kartica +u čip kartici nalazi se čip u kojemu su pohranjeni podatci o korisniku kartice kao

/to su( javni ključ, korisnički certifikat, tajni ključ i /ifra za otključavanje kartice. 1ve

podatke korisnik generira prilikom obavljanja procesa registracije i samim time dobiva

sigurnost u to da samo on zna podatke koje sam postavi.

ita' kartice + uređaj koji se spaja sa računalom putem serijskog ili usb porta a omogućuje

čitanje podataka sa kartice.

!B%#JN$A %$TNB$NTA % %$TNB$NT TNO$1-1


24/28

Jednu od najznačajnijih suvremenih ICT-a predstavlja Internet, svjetska računarska mreža koja

povezuje stotine miliona računara i koja osigurava korištenje skupa mrežnih sistema zvanih World

Wide Web (Web).

Globalna računarska mreža omogućila je pristup velikom broju baza podataka sa bibliografskim,

epidemiološkim, slikovnim i drugim informacijama, čime se sve više potvrđuje značaj primjeneInterneta u medicini.

Sistemi za procjenu zdravstvenog stanja, za postavljanje dijagnoze bolesti i sistemi za podršku

kliničkom radu, postali su dostupni putem Interneta. Dostupnost korisnim informacijama je

omogućena, kako korisnicima zdravstvene zaštite (pacijentima), liječnicima, ostalom

medicinskom osoblju, zdravstvenim ustanovama, organizacijama osiguranja, tako i nadležnim

vladinim tijelima. Svi oni imaju moć lako i brzo prikupljati i razmjenjivati informacije iz svog

okruženja. Postavlja se, dakle, pitanje što je osnovni uzrok i kakve su konkretne koristi odkreiranja, pribavljanja i razmjene tih informacija putem ICT. Znanja nikada nisu bila dostupnija –

pristup elektronskim knjigama, rezultatima kliničkih studija, novim razvijenim grafičkim metodamaza prikaz podataka, samo su neki od načina da se brže i lakše usvoji i ovlada novim saznanjima u

medicini. U cilju afirmiranja dostupnosti informacija i znanja kroz procese osiguravanja ICT

podrške, najprikladnije je organizirati referentnu ustanovu koja će biti nositelj svih aktivnosti

osiguranja e-health-a.

Različiti oblici povezivanja te ustanove sa adekvatnim institucijama (fakulteti, instituti, škole,

edukacijski centri, biblioteke i druge institucije, komore, udruženja, sekcije) bi osiguravale validne

izvore za diseminaciju znanja i informacija. Internet, kao globalna mreža, omogućio jepovezivanje stručnjaka iz različitih dijelova svijeta, ali i povezivanje liječnika sa pacijentima, što

otvara čitavu jednu oblast komunikacije između liječnika i pacijenta, koja iz područja medicinskeinformatike nužno zalazi i u polje medicinske etike.

Zahtjevi za kvalitetnijom zdravstvenom zaštitom, kao i želja da se produži životni vijek čovjeka,

jesu neizbježna posljedica razvoja u medicinskoj nauci i tehnologiji. Razvoj e-health-a može

odgovoriti na ove zahtjeve, može pomoći i u radu sa ograničenim resursima, omogućujući brži

pristup, razvoj novih tehnika i sl.

Izazovi koji se postavljaju pred medicinsku zaštitu mogu se predstaviti na slijedeći način: Internetomogućava da pacijentima-klijentima zdravstvene ustanove i medicinske usluge budu dostupne,

to zasigurno ne znači da su time iskorištene sve prednosti koje može pružiti sveobuhvatna

upotreba IT. Osnova u uvođenju ICT sistema u područje e-helth-a, su kvalitetni kadrovi koji bi

nosili i realizirali proces razvoja i održavanja ovih servisa. Zahvaljujući Internetu informacije o

zdravlju nisu više u isključivom posjedu medicinara – one postaju dostupne javnosti. To sve

predstavlja izazov kako za korisnike, tako i za stvaraoce informacija, čime se otvaraju i mnoga

pitanja koja se tiču, npr. kvalitete informacija, privatnosti, prava korištenja i sl.

Upotreba ICT-a i internet tehnologija u zdravstvu obuhvaća:

•Pristup zdravstvenom sistemu putem mobilnih uređaja.

•Funkcije dizajnirane za upravljanje pacijentima, dijagnostikom i terapijom posredstvom Interneta.


25/28

•Automatizaciju zdravstvenog sistema i sustava upravljanja, isporuku zdravstvenih usluga na

osnovu primene ICT.

•Široku adaptaciju mrežnih tehnologija i premještanje zdravstvenog sistema u Internet okruženje.

•Primjenu elektronskog načina odvijanja poslovnih procesa unutar zdravstvenih institucija radipovećanja efikasnosti i smanjenja troškova za klijente.

•Aplikaciju ICT-a za poticanje novog, aktivnog učešća zdravstvenih klijenata u

zdravstvenim institucijama i njihovim procesima u cilju izgradnje pro aktivnog zdravstva.

Praktičnom upotrebom ICT moguće je potaći veće učešće građana u svakodnevnom

funkcioniranju zdravstvenih ustanova, što bi ujedno potaklo i brži razvoj e-health elektronskog

zdravstva. Danas je u preventivnoj zdravstvenoj zaštiti moguće bežičnim komunikacijskim

tehnologijama (Bluetooth i GPRS, u GSM mobilnim mrežama) obavljati udaljeni nadzor svih

vitalnih funkcija pacijenta, npr., rada srca, pritiska, ili temperature. Postoje značajne prednosti

udaljenog nadzora pacijenta: Lječnik može imati 24-satovni pristup pacijentu na način

pristupačan i za samog pacijenta, a ovaj način ispitivanja je i znatno jeftiniji od testiranja u

bolnicama.

Informatizacija zdravstva danas se nalazi u punom zamahu. Ljudi zahtijevaju jednostavniji pristup

zdravstvenim uslugama i podacima o vlastitom zdravlju. Neophodni su akcioni planovi razvoja upravcu informatičkog društva, koji bi pokrivali područja zdravstva, edukacije, državne uprave i

elektronskog poslovanja. Zdravstveni radnici i pacijenti moraju razumjeti čitav sistem, a edukacija

građana, pogotovo medicinara, važan je faktor uvođenja elektronskog zdravstva. Akcijski plan

treba pozitivno djelovati na smanjenje cijene zdravstvenih usluga uz povećanje njihove kvalitete.

Osnovni dijelovi akcijskog plana za e-health čine uvođenje zdravstvenih smart kartica,povezivanje bolnica, laboratorija i domaćinstava sigurnom informatičkom mrežom i pružanje

zdravstvene usluge on-line.

!B%#JN$A %$TNB$NTA U %$UTB%J%

U savremenom poslovanju jedan od ključnih elemenata uspeha i podr/ke predstavlja primenainformacionih tehnologija i interneta. 1d dono/enja svakodnevnih poslovnih odluka, preko realizacije

poslovnih procesa, uspe/ne komunikacije, pa sve do arhiviranja podataka sve počiva na savremeniminformacionim tehnologijama. !rimena savremenih informacionih tehnologija zasniva se na upotrebiinformacionih sistema pomoću kojih se lak/e uspostavlja kontakt sa korisnicima usluga, obavlja

operativni deo poslovanja, olak/ava praćenje poslovnih aktivnosti, kao i izve/tavanje o toku poslovnih procesa. !rema $jegu/ 4565' informacioni sistemi se defini/u kao skup podataka, procesa, interfejsa,mre*a, tehnologija i ljudi koji su u međusobnoj korelaciji u cilju podr/ke i pobolj/anja svakodnevnih

poslovnih operacija i podr/ke menad*mentu u re/avanju poslovnih problema, planiranja, upravljanja, predviđanja, koordinisanja i dono/enja odluka.Kontinuirani razvoj informacionih tehnologija doprinosi razvoju poslovanja, a naročito u oblastiturizma. Mahvaljujući primeni informacionih tehnologija turizam i hotelijerstvo do*ivljavajuekspanziju u svom poslovanju. $aime, dostupnost dalekih destinacija, internet stranice hotela,mogućnost on+line rezervisanja sme/taja i prevoza, sistem pametnih soba smart+room', kao imogućnost konstantne poslovne komunikacije posledica su primene informacionih tehnologija uoblasti turističkog i hotelskog poslovanja.!oslovne aktivnosti u preduzeću odvijaju se u različitim sektorima, npr. u sektoru marketinga, prodaje,računovodstva, logistike i sl, koji koriste, svaki u svom delokrugu poslovanja, prilagođen informacionisistem. $eophodno je da su svi ti sistemi povezani i da daju objedinjene informacije o poslovanju.


26/28

%nformacioni sistemi se kreiraju kao paketi aplikacija, koji zasebno imaju svoje kreirane funkcije,najče/će po potrebi delatnosti, sektora ili nivoa menad*menta koji ih koristi.Ma poslovanje hotelskih i turističkih preduzeća kreiraju se različiti globalni distributivni sistemio znači da je u E$Koko F-2&... aktivnih sur"era&

'truktura korisnika je 28 posto mu%karaca i 33 posto #ena, a u dobnoj strukturi predvode osobe od 42 do73 godine (-3 /), zatim slijedi skupina od 72 do -3 godine (7- /)&Najvi%e korisnika je srednje stručne spreme (35 /), a iza toga su korisnici sa vi%om i visokom spremom(75 /)& 1rema mjestu stanovanja vodi grad sa 99 posto, a ostatak od 7- posto je selo&otovo je polovica ili 39 / hrvatskih sur"era zaposleno, -5 / su učenici i studenti& Najvi%e se sur"a odkuće (95 /) i s posla, a svaki je dan online -3 posto korisnika& $zvor&&&

Navedeno, ali i druga istra#ivanja najbolje pokazuju neutemeljenost zabluda da se u E$K Lnitko ne koristi$nternetomL, ili Lda na $nternetu nema potencijalnih kupacaL, Lda se $nternetom slu#e samo djecaL i sl&Borisnici se, ukoliko postoji kvalitetna ponuda, rado odlučuju na $nternet kupovinu jer ona podrazumijevaveći izbor, jednostavnu usporedbu cijena između vi%e prodavača, ali i uslugu dostave na kućna vrata %tonedvojbeno %tedi vrijeme&

=edan od većih problema nerazvijenosti trgovine putem $nterneta u E$K je nizak stupanj in"ormatičke

pismenosti i to na strani trgovaca& $ako postoji nekoliko kvalitetnih domaćih $nternet trgovina, saodličnom ponudom i prihvatljivim cijenama, većinu ćete ih pronaći samo ako budete pa#ljivo tra#ili& 6čito je da nedostaje kvalitetna reklamna akcija i ulaganje u marketing, koja bi neku $nternet trgovinu

http://www.vecernji-list.hr/LINK/2003/06/02/Pages/pristup-3N.htmlhttp://www.vecernji-list.hr/LINK/2003/06/02/Pages/pristup-3N.html


27/28

promovirala u prepoznatljivi brand& Brivca za to mo#emo tra#iti u nede"iniranoj ponudi na onlinemarketin%kom tr#i%tu, ali i u nespremnosti domaćih trgovaca da usvoje osnovne aspekte $nternetreklamiranja& * E$K postoje uvjeti za $nternet trgovinu, postoje potencijalni kupci, i to bolje plate#nesposobnosti od hrvatskog prosjeka, no jo% uvjek nema dovoljne ponude na $nternetu jer znatan diotrgovaca su ili osobe starije dobi, Lstara %kolaL kako se vole nazivati, osobe koje su trgovinu učile naprincipima ponude i potra#nje za vrijeme socijalima i nesta%ice ulja i kave&

$nozemne tvrtke već su nekoliko godina prisutne na $nternetu, a mnoge putem $nternetai prodaju svoje proizvode& >ako ćete danas na $nternetu pronaći mnogobrojne GvirtualneHtrgovine različitih namjena, no uglavnom inozemne&$zbor u tim trgovinama na $nternetu gotovo je "antastičan: npr& knji#ara @mazon&comnudi preko milijun naslova knjiga, a 0noJ&com ima odličan izbor od vi%e desetina tisućaglazbenih 0a i "ilmova& O Elagdansko ludilo na Jebu

,r'!oi I!#'r!'# #rgo(i!'

?a%a $nternet prezentacija i trgovina mo#e biti dostupna 73 sata dnevno, 9 dana u tjednu, -82 dana u

godini, i uvjek je spremna za kontakt sa ?a%im poslovnim partnerima& >akođer je dostupna i svimpotencijalnim kupcima, koji u svakom trenutku mogu saznati sve ono %to im je potrebno za sklapanjenekog poslovnog ugovora ili kupovinu&Bupac putem $nterneta na jednostavan način mo#e doći do svih potrebnih in"ormacija o ?ama, ?a%ojdjelatnosti, proizvodima i uslugama koje nudite, uvjetima i načinu naručivanja i plaćanja, garanciji,mogućnostima za zamjenu kupljenih proizvoda i sl& oguće je "ormirati listu odgovora na najče%ćapostavljana pitanja, sva ona pitanja na koja kupci i potencijalni suradnici #ele znati odgovor prije nego%to počnu poslovanje sa ?ama&

1rednost $nterneta je i %to se ponekad in"ormacije mijenjaju brzinom koju tiskani i klasični mediji nemogu pratiti& 've in"ormacije na ?a%im stranicama ili npr& cijene u $nternet trgovini mo#ete promijeniti uroku od nekoliko sekundi, %to ih čini trenutno dostupnim svima kojima su te in"ormacije potrebne&Nijedan tiskani materijal nema tu "leksibilnost&

a razliku od drugih medija, $nternet jedini nudi interaktivnost& ?a%i korisnici (kupci) po%to na ?a%emstranicama ili $nternet trgovini saznaju sve o proizvodima (uslugama) koje ih interesiraju, mogu ihdirektno naručiti, uz jednostavno popunjavanje unaprijed pripremljenog upitnika&

Bada kupac odabere sve proizvode koji ga zanimaju i koje #eli naručiti, mora imati i mogučnost odabiranačina plačanja& Najjednostavnije je to učiniti kreditnom karticom& * obrazac na Ceb stranici upisuje sebroj kreditne kartice i time je plačanje obavljeno&

Sig%r!o

eđutim, neki se korisnici boje slanja brojeva kreditnih kartica preko $nterneta zbog jednog razloga: nisusigurni koliko je sama mre#a sigurna&1riče o nesigurnosti plačanja kreditnim karticama na $nternetu %ire nestručnim pisanjem i pojedininovinari i mediji&>eoretski, zbog načina na koji $nternet radi, postoji mogućnost da netko putem GpokupiH broj va%ekreditne kartice dok on putuje od va%eg računala do poslu#itelja te trgovine& ato su razvijeni posebniprotokoli (načini komunikacije), poput SSL protokola, koji omogućavaju sigurno slanje raznih podatakaputem $nterneta bez mogućnosti da ih netko ne#eljeni pročita& 1odaci se prije slanja %i"riraju i takvi se%alju poslu#itelju& bog načina na koji radi taj sustav %i"riranja, praktički je nemoguće probiti takvu %i"ruu kratkom vremenu (za najjednostavniji kPd bilo bi, prema nekim računima, potrebno nekoliko desetakagodina), pa netko ne bi imao koristi od %i"riranih podataka čak i ako se njih dokopa& 'toga se slanjebrojeva kreditnih kartica i drugih povjerljivih in"ormacija preko $nterneta mo#e smatrati vrlo sigurnim akose koristi protokol SSL& 6p%irnije&&&

6snovu sigurne kupovine čini %i"riranje povjerljivih podataka& EroJseri ($nternet preglednici)omogućavaju %i"rirano slanje podataka preko $nterneta i zbog toga imaju dva moda u kojima rade,

normalni i sigurni mod& >o mo#ete utvrditi na način da pogledate dolje desno i uočite ključ ili lokot,ovisno o programu koji koristite& Bada je ključ puknut , odnosno lokot otvoren, ili kada ih nema nalazite

http://www.vecernji-list.hr/2001/12/24/Pages/blagdansko.htmlhttp://poslovniforum.hr/tp/ssl_protokol.asphttp://www.vecernji-list.hr/2001/12/24/Pages/blagdansko.htmlhttp://poslovniforum.hr/tp/ssl_protokol.asp


28/28

se u normalnom modu& 'vaki put kada pristupite sigurnoj stranici ključ postaje čitav, ili lokot postajezatvoren& Bada ste na sigurnoj stranici svi podaci koje %aljete s nje prije slanja se %i"riraju& rugi način daprovjerite da se nalazite na sigurnoj stranici je da pogledate Jeb adresu stranice na kojoj se nalazite&*običajeno adresa Jeb stranice počinje sa Qhttp:Q& 'igurna stranica započinje sa Qhttps:Q gdje dodatnoslovo označava da trgovac koristi sigurni (secure) server za primanje podataka& 6p%irnije&&&

igitalne certi"ikate izdaju internacionalne tvrtke koje garantiraju identitet trgovca sa svim potrebnimpodacima te da trgovac ima $nternet stranice koje zadovoljavaju propise o $nternet poslovanju& igitalnicerti"ikat predstavlja elektronski potpis i ne mo#e biti krivotvoren jer ga mogu napraviti jedino tvrtke kojese bave isključivo njegovim izdavanjem&

'igurnosni certi"ikat je va#an iz razloga %to va%i posjetitelji mogu provjeriti da iza Ceb sitea stvarno stojitvrtka koja je vlasnik stranica, a ujedno je i posjetitelj siguran da je proces slanja povjerljivih in"ormacijaza%tićen (kriptiran) i siguran& 'igurnosni certi"ikat je komponenta bez koje nije moguće napraviti Cebshop koji prihvaća kreditne kartice kao sredstvo plaćanja& *koliko se plačanje obavlja uz kori%tenjesigurnosnog certi"ikata, kupovina putem $nterneta, nije manje sigurnija od plačanja kreditnom karticomu trgovini& Naprotiv& 1laćanje karticama u trgovinama ili restoranima je mnogo nesigurnije jer je brojkreditne kartice dostupan i vidljiv većem broju ljudi&
http://poslovniforum.hr/tp/ssl_protokol.asphttp://poslovniforum.hr/tp/ssl_protokol.asp

historijat i primjena interneta u bankarstvu obrazovanju, zdravstvu, industriji, trgovini

Documents