histria2011_05

77

Histria Antiqua, 20/2011

STAMbENE ZGRADE, NJIHOVA DEKORACIJA I OPREMA STANOVANJA U RIMSKOJ PULI. NEKI PRIMJERI

Vesna Girardi JurkiSveuilite u Zagrebu

Hrvatski studiji, Odsjek za latinitetBorongajska 83 d

HR 10000 ZagrebE-mail: [email protected]

Rimska Pula, sredinom 1. st. pr. Kr., u doba Cezara, dobila je planske obrise grada uz respektiranje prapovijesne plani-metrije centralnog gradskog breuljka u obliku paukove mree, koja je uvjetovali trapezoidne inzule u kojima su iz-graeni stambeni objekti i vile urbane kolonije Pule. Vladavina cara Augusta, lanova obitelji i carskih dunosnika odlikuje se objektima kojih su podovi bili ukraeni mozaicima (Kanjavanje Dirke). Od dekumana (decumanus) prema gornjem dijelu u radijalnim usponima (clivus) grada bile su podignute viekatnice (domus) u inzulama, koje su se mijeale s urbanim luksuznim vila (villa urbana), ukraenih bogatijom opremom: mozaikim podovima, freskama, tukaturama, bazenima s vodom, fontanama, bronanim i kamenim skulpturama i termalnim prostorima.

Istiu se luksuzna vila u pars superior kolonije Pule (zgrada s peristilom i mozaikim podom s dva pauna i zidnim fre-skama), koja je znaajan primjer rimske arhitekture. Ovi primjeri ukazuju na rasko opreme rimskih urbanih vila od kojih se razlikuju stambene inzule skromnijih obrtnikih, trgovakih i inovnikih stalea u gradskoj jezgri (domus) kolonije Pule od 1. st. pr. Kr. do 4. stoljea.

Kljune rijei: kolonija Pola, gradske inzule, raskone vile, unutranja dekoracija, freske, tukatura, mozaici, skul-pture, fontane.

Vesna GIRARDI JURKI

I. UvodRimski grad Pula nakon formiranja kolonije Pole

u doba Cezara i pripajanja Istre odlukom Augusta i Agripe oko 14.-12. godine pr. Kr. u sklop Desete italske regije Venetia et Histria, doivljava svoj urbanistiki procvat1.

Najimpozantnije graevine javnog znaaja kao i pre-strukturiranje foruma s jednim centralnim hramom i rimskom bazilikom u luci u novo strukturirani forum s tri hrama, propilejama i peristilom, ukazuje na bogat drutveni i gospodarski sloj stanovnika grada, koji kori-

ste dva kazalita, jedan lociran intra muros, drugi extra muros kao i velebni amfiteatar2.

Ti itelji grada su poznavatelji kampanijskih i pom-pejanskih vila urbana, koje lociraju na spiralnoj pro-metnici centralnog gradskog breuljka, na tzv. ulici Castropola, koja sa pristupnim usponima klivima ini tloris pars superior gornjeg grada u obliku paukove mre-e, u blizini malog rimskog kazalita, koje zaokruuje prestinu rimsku urbanistiku shemu3.

Zato se bavimo unutarnjom dekoracijom privat-nih i javnih graevina antike Pule ? Zato to se o tome

1 MLAKAR ., 1958, 9-15; JURKI GIRARDI V., 1985, 32-49; MATIJAI R.-MATIJAI BURI K., 1996, 39-53; FISCHER G., 1996, 5-14; LETZNER W., 2005, 9-17.2 MLAKAR ., 1958, 30-37; MATIJAI R.-MATIJAI BURI K., 1996, 47-163; JURKI GIRARDI V., 1998, 31-35; JURKI GIRARDI V., 1999, 11-18; MATIJAI R., 1999, 21-28; DIN K., 1999, 29-31; JURKI GIRARDI V., 2005, 104-106; DIN K., 2007, 6-17.3 JURKI GIRARDI V., 1973, 7-34; FISCHER G., 1996, 104-119; ZLATUNI R., 2005, 234-235.4 JURKI GIRARDI V., 1973, 8-18; FISCHER G., 1996, 120.

Vesna Girardi JURKI, Stambene zgrade... (77-90)

UDK 904:728>(497.5 Pula)00/02Izvorni znanstveni radPrimljeno: 30.07.2011.Odobreno: 16.08. 2011.

78


5 JURKI GIRARDI V., 1973, 31, 32, 65.6 JURKI GIRARDI V., 1973, 32-33, 65.7 JURKI GIRARDI V., 1973, 33-34, 65.

Na podruju zatitnog istraivanja otkrivene su i utvrene tri graevinske faze dijela rimske inzule.

Prvoj fazi pripadaju rimski perimetralni zidovi e, f, i, te f4 antike zgrade. Kako zidovi e i f lee paralelno, zakljuilo se da prostorija ima pravokutan oblik. U toj prostoriji otkrivene su crne podne mozaike kockice sa zapadne i istone strane zida f, koje su pripadale prvoj fazi izgradnje poda prostorije, te ulomci fresaka prema-zani utom bojom. Prema fakturi fresaka i dimenzija-ma kockica mozaika, ove su prostorije graevine datira-ne na poetak 1. stoljea, doba cara Augusta5.

Druga faza predstavlja preureenje istih prostora, to se zakljuilo po bijelom podnom mozaiku, sauva-nom u prostoriji sektora A koja se u toj fazi proirila prema sjeveru tijekom druge polovice 1. stoljea u doba Flavijevaca. U prostoriji sektora A evidentiran je sloj uruene malterne buke, ispod kojega su pronaeni fra-gmenti bijelo oslikane stropne buke razliitih veliina. buka se sastojala od bijele pastozne malte sastavljene od vapna i pijeska, te finog sloja bijele fresko glazure. Vei su fragmenti sauvali s unutranje strane otisak stropne armature (trske) u obliku paralelnih kanelura irine 1,3 do 1,5 cm. Ovo otkrie stropnih fresaka dati-rano je sa 2. stoljeem6.

Trea faza nalaza najouvanija je u sektoru A to je vidljivo u smanjenju iste prostorije kasnoantikim zidom g i spolijama g i j. U tom je kasnoantikom raz-doblju bio popravljan oteeni bijeli podni mozaik na jugoistonom dijelu prostorije izmrvljenom crvenom ciglom. Na zidu f je bio vidljiv trag buke s fragmenti-ma freske crvene boje s dvostrukim rubom ute i crve-ne boje. Prema istoku ova prostorija nije bila potpuno zatvorena, to navodi na pretpostavku da je ona sluila kao predvorje. Datacija ove faze pregradnje svrstava se u kraj 4. i poetak 5. stoljea.

Na zapadnom dijelu iskopa sektora A nalazio se zid duljine 4,24 m na kojem je otkrivena podloga rimske buke u dva sloja, debljine do 5,0 cm. Prvi deblji sloj buke debljine 3,0 cm bio je nabaen na kamenu pod-logu zida i protezao se i ispod razine podnog mozaika, drugi finiji sloj debljine 2,0 cm postavljen je na zid na-kon slaganja podnog mozaika od bijelih kockica. Prona-ena je i zidna buka crvene boje na visini od 0,24 cm od podnog mozaika7.

Bez obzira to se u ovoj rimskoj gradskoj zgradi pars superior Polae ne uoava luksuz u dekoraciji unutranjeg prostora, zakljuuje se da su okviri vrata bili ukraeni arhitravima od kamena vapnenca s reljefnim biljnim ukrasom u obliku palmeta, koji su bili povezani me-

malo pisalo ili se tome posveivala neznatna panja, s obzirom na mnoge zatitno ili sistematski istraene an-tike lokacije u Istri, posebno one u Puli. Ono to u u ovom prilogu prikazati biti e opis i nabrajanje nekih antikih graevina na kojima su otkriveni vei ili manji tragovi rimskih fresaka, tukature ili mozaika kao de-korativni elementi unutranjosti prostorija. Treba tako-er istai da se prema unutranjoj dekoraciji prostora moe prosuditi gospodarski i socijalni status, ali i modni ukus vlasnika i korisnika graevine, kako je to smatrao i Vitruvije (knj. VI, 128-129), piui o posebnim pro-storijama u kui kakve bi trebale biti s obzirom na sta-le kojem su pripadale i bogatstvo koje su posjedovali. Bogatiji ljudi, lanovi carskih obitelji, senatori, patriciji, edili i trgovci mogli su si dozvoliti raskono dekorirane stambene prostore zgrada, a za obine ljude graane - kae se da im nisu bili potrebni raskoni vestibuli, ta-bliniji i atriji, jer oni vie pohaaju druge i ukazuju im poasti, nego to drugi njih obilaze.

Uvodno je ipak potrebno napomenuti da austrijska urbanizacija gornjeg dijela grada rimske Pule nije bila tako agresivna kao ona u novije vrijeme poslije drugog svjetskog rata, posebno posljednjih desetljea 20. i po-etka 21. stoljea, te su danas nalazi arhitekture i unu-tranje dekoracije sve skromniji.

II. Neki primjeri dekoracije rimskih zgrada pars superior Coloniae Iuliae Polae

Istraivanja koje su proveli u Puli Anton Gnirs, ka-snije Vesna Girardi Jurki i Romuald Zlatuni u pars superior Pule, bez obzira na razliite koliine otkrivenih i sistematiziranih fragmenata mozaika, keramikih po-dova i fresaka i fresko slikarija in situ, ukazuju na po-stojanje rimskih graevina ukraenih zidnim i stropnim freskama i podnim mozaicima, ali i arhitektonskim de-korativnim elementima, bazenima i skulpturama.

1. Pula - freske, mozaici i kamena dekoracija rimske zgrade u inzuli na usponu F. Glavinia broj 6

Na usponu Frana Glavinia, prilikom izgradnje zgrade Zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja, 1975. godine, otkriveni su graevinski ostaci antike stambene inzule s domusom kao dijela pars superior rimske Pule, nedaleko slavoluka obitelji Sergijevaca4.


79


Sl.2. Pula, Uspon Frana Glavinia 6, tloris istraenog prostora dijela inzule (crte:M.Jurki)

Sl.1. Pula, plan antikog grada s nalazitima fresaka: 1. Inzula na usponu F.Glavinia 6; 2. Antiki objekt s lokaliteta Castropola 40; 3. Rimska urbana vila u ulici Castropola bb; 4. Rimska zgrada s mozaikom Kanjavanje Dirke; 5. Rimska graevina u Sergijevoj ulici 1, tzv. Agripinina kua


1

2

345

80


8 JURKI GIRARDI V., 1973, 28, 35.9 ZLATUNI R., 2005, 234-235.10 MAJKI A., 2010, 63-65.11 MAJKI A., 2010, 61-63.12 MAJKI A., 2010, 64, 69-74.

Prevladavajue boje na primjercima stropnih fre-saka prve i druge skupine su zelena i crvena na bijeloj podlozi, a to su karakteristike tzv. crvenog i zelenog linearnog stila. Dekorativni sistemi na bijeloj podlozi postaju uobiajeni tijekom vladavine Antonina i Severa tijekom 2. stoljea. Porijeklo tzv. linearnog stila moe se pratiti od etvrtog stila i to u pomonim prostorijama, gdje su bijela polja bila obrubljena jednostavnim tra-kama. Takav nain oslikavanja predstavljao je jetiniju i bru varijantu polikromije koja je bila rezervirana za vanije i reprezentativnije prostorije u graevini prve polovice 3. stoljea12.

Stropni fragmenti s ovog pulskog lokaliteta pripa-daju jednostavnim, shematiziranim oblicima girlandi. Preciznije analogije nije mogue pronai, jer motiv pod-lijee individualnim varijantama. to se tie izbora boja na sauvanim stropnim freskama, bijela podloga pri-sutna je na svim fragmentima, zelena boja prevladava u prikazu motiva, za njom slijede crvena i u manjoj mjeri su zastupljene uta i naranasta boja. Vea upotreba oker-ute boje na stropnim fragmentima tree skupine moda bi se mogla sugerirati krajem 2. stoljea.

Nedostatak podataka i klasifikacije stropnih de-koracija u Istri, pomalo se popunjava istraivanjima u posljednjim desetljeima, to je sluaj i na cijelom Me-diteranu.

Na osnovu dijela istraenih fragmenata s lokaliteta u ul. Castropola br. 40 moe se zakljuiti da prve dvije skupine stropnih fragmenata pokazuje veliku slinost u upotrebi boje (crvena, zelena na bijeloj podlozi), dok se

talnim spojnicama za druge arhitektonske utilitarne i dekorativne dijelove. Unutranje stranice zidova pro-storije bili su ukraeni ploicama od crnog glaanog mramora uz i iznad mozaikog poda, a gornji dijelovi zidova viebojnim freskama. Kapiteli i erte pilsatra ukazuju na sveani ulaz u prostoriju za dnevni boravak. Kameni utori kanala za vodu govore o visokom stan-dardu stanovnika, koji su imali dovod tekue vode do i u zgradu, a nalaz oploene zidane kanalizacije ispod rimskog plonika ulice i ulaza u zgradu ukazuju na kon-cipiran odvod otpadnih voda8

2. Pula - freske i oprema s lokaliteta ulice Castropola kbr. 40

Lokalitet u ulici Castropola kbr. 40, nalazi se tako-eru na pars superior grada. Zatitna arheoloka iskopa-vanja su se u tri navrata provodila izmeu 2004. i 2005. godine i svrhu dogradnje kue. Gradilite tj. vrt u kojem je provedeno iskopavanje, odvojen je od ulice Castro-pola visokim zidom ispod Katela. Otkriveni objekt ima trapeziodni oblik sa sauvanim istonim i junim zidom, gdje je otkriven vei broj fragmenata fresaka. Freske vjerojatno nisu pripadale navedenom objektu, ve su posluile kao ispuna ili naboj za kasniju srednjo-vjekovnu rampu9.

Nakon odgovarajueg razvrstavanja i primarne ana-lize strukture sastava buke, utvreno je da se radi o stropnim i zidnim freskama. Fragmenti stropnih fresa-ka mogli su se uglavnom razvrstati u dvije skupine10, a zidne fresake u tri skupine koje se meu sobom razliku-ju po boji grube i fine buke11.

Sl.3. Pula, Uspon Frana Glavinia 6, pogled na detalj istraene

arhitekture (foto: M.Jurki)


81


Sl.4c Pula, Castropola 40, ostaci buke prilikom konzervacije (po ZLATUNI, 2010)boje i jednostavne linearne dekoracije mogla bi se dati-

rati pred kraj 2. stoljea. Drugoj skupini pripada esna-est fragmenata, koji se na osnovi analogne kombinacije boja (crna, crvena, bijela) datiraju krajem 1. stoljea. Freske koje pripadaju treoj skupini mogle su pripada-ti istom vremenskom razdoblju to se tie strukture i upotrebe boja (crna, crvena, oker-uta, bijela, ali nedo-staju osnovne karakteristike koje bi ih pripisale jednom odreenom stilu. Za trei nedostaje motiv kandelabra, a za etvrti izvezena bordura koja je prisutna i na naj-skromnijim dekoracijama14.

u treoj skupini nailazi na bogatiji izbor boja (crvena, zelena, oker-uta, naranasta na bijeloj podlozi). Skupi-ni stropnih fresaka na bijeloj podlozi mogu se pridruiti i dva zidna fragmenta s prikazom vertikalne oker-ute trake, koje bi ukazivale na mogunost linearne podjele sredinjih stropnih polja. S t r o p n i fragmenti datirani su na poetak 3. stoljea, dok bi se stilizirane girlande iz tree skupine zajedno sa dva zidna fragmenta po upo-trebi ute boje mogla datirati i na kraj 2. stoljea, koja je bila popularna za vrijeme vladavine Antonina13.

Zidne freske s lokaliteta podijeljene su po strukturi buke u tri skupine. Dva zidna fragmenta s prikazom vertikalne oker-ute trake na bijeloj podlozi, zbog ute

Sl.4a. Pula, Castropola 40, pogled na istraenu strukturu (po ZLATUNI, 2010)

Sl.4b Pula, Castropola 40, zid s ostacima buke (po ZLATUNI, 2010)

13 MAJKI A., 2010, 63, 64; BALD-ASSARRE I., PONTRANDOLFO A, ROUVERET A., 2006, 165.


82


Sl. 5e Pula, Castropola bb, zidna slikarija na istonom zidu oecusa

(po A.Gnirsu)

Sl.5a Pula, Castropola bb, tloris i profil ostataka graevine

(po.A.Gnirsu)

Sl.5b Pula, Castropola bb, pogled u oecus (po A.Gnirsu)

Sl. 5c Pula, Castropola bb, oecus, mozaik s kantarosom i dva pauna

(foto: M.Jurki)

Sl. 5d. Pula, Castropola bb, detalj konstrukcije sa stranjeg

zida oecusa (po A.Gnirsu)


83


14 MAJKI A., 2010, 61-63, 66-68.15 ZLATUNI R., 2010, 5-13, posebno 8, 29.16 ZLATUNI R., 2010, 16, 18, 28.17 GNIRS A., 1911, 20-24 = ISTI, 2009, 121-129.18 GNIRS A., 1911, 25, sl. 21, 22; SCHWALB H., 1902, 42, sl. 5.19 GNIRS A., 2009, 125.20 GNIRS A., 2009, 126.21 GNIRS A., 2009, 128.

U prostoriji D bili su sauvani ostaci fresko slikarija jedne starije i jedne mlae faze dekoracije zidova. Stari-joj fazi su pripadali dvije rimske stope visok podni rub crvene boje obrubljen bordurama iste boje, te odvojene bijelim letvicama od glavnog polja. Srednja, glavna polja su crne boje, obljubljena crnim trakama, a vertikalni, vitki, crveni pilastri odvajaju glavna polja srednje zone.

Prostoriji D, isto tako, pripadala je i kasnija faza de-koracije koja je bila djelomino ouvana u sjeveroisto-nom uglu prostorije. Podni rub visok 0,88 m svijetlo cr-vene boje, iznad kojeg se nalazilo polje ute ili oker boje s ornamentiranim bijelim rubom koji je tekao uokolo, dok vitkija, uska tamnozelena traka ispunjava ugao21.

Zidne freske u oecusu B datirane su u polovicu 1. st. posl. Kr., to takoer potvruju i nalazi graevinskog materijala koritenog prilikom izrade zida na kojem su se nalazile freske, jer su u zidu otkrivene tegulae koje su nosile igove Pansiana, te Faesonius cigle, to upuuje na prvu polovicu 1. stoljea pr. Kr.

Budui nam danas nisu sauvani ostaci fresko sli-karija iz vremena Gnirsovog iskapanja i istraivanja, zakljuci se mogu izvoditi samo na osnovu dostupnih pisanih podataka i crtea. Zidna dekoracija u oecosu B, hodniku C te starije faze prostorije C rimske urbane vile u pars superior Coloniae Iuliae Polae, pripada jednostav-nijem sistemu ukraavanja zidnih povrina karakteri-stinih za ranu fazu drugog pompejanskog stila, ija su sredinja polja vertikalno odijeljena trakama ili pilastri-ma.

Osnovna karakteristika drugog stila je imitacija arhi-tektonskih oblika slikanjem na ravnoj povrini, umjesto tuko-dekoracije karakteristine za prvi stil, ispupenja i udubljenja prikazuju se pomou sjenanja i perspek-tive. U oecusu B ortostati i pilastri su ravni, uski okviri unutranjeg polja ostavljaju dojam dubine, crveni pila-stri na smeo-zelenom, plitkom podnom rubu nagla-

Kuni antiki objekt bio je opremljen ognjitem, koje je po prvi puta otkriveno u Puli. Zanimljivo je i podno oploenje od esterokutnih keramikih ploica s rupom u sredini za ulaganje mozaike kockice15

Korintska i knidska reljefna keramika kao i svjetiljke ukazuju na bogatiji status stanovnika antikog objekta16

3. Pula - unutarnja oprema rimske urbane vile u ulici Castropola bb

U ulici Castropola u gornjem gradu, tijekom iskopa-vanja zapoeta ve 1909. godine, a okonana u zimskim mjesecima 1910. i 1911. godine, koja je provodio Anton Gnirs, ispod graevinskih ostataka kapitolijskih grad-skih vrata otkrivene su ruevine privatne rimske urba-ne vile. U vrijeme Gnirsovog istraivanja bio je ouvan stranji dio kue s peristilom. Danas se na tom mjestu nalazi stambena zgrada17.

Meu mnogobrojnim ostacima arhitekture isticali su se zidovi pokriveni zidnom fresko dekoracijom. Fre-ske su otkrivene u exedri ili oecusu B, hodniku (fauces) C te susjednoj prostoriji D. Fresko dekoracije u nave-denim prostorijama, osim one mlae faze u prostoriji D, Anton Gnirs je svrstao u drugi stil, dok mlaa faza, zbog djelomino ouvanog fragmenta, nije svrstana u niti jedan stil18.

U stranjem dijelu kue nalazila se exedra ili oecus B, iji su zidovi nosili trodjelnu horizontalnu i vertikalnu podjelu zidne povrine. Na istonoj strani bila je ouva-na zidna dekoracija iju je shemu u crnobijeloj litografiji A. Gnirs precizno prikazao uz opis boja. Crveni, verti-kalni pilastri, s umetnutim obojenim ukrasom na sme-ozelenom (verde antico ?) podnom rubu, razdvajaju tri polja, koja se nalaze na utom (imitacija alabastra) mramornom podnom rubu. Oba su centralna, vanjska polja bila oker-ute boje obrubljena tamnozelenom tra-kom, dok se u sredinjem polju boje izmijenjuju. Uske letvice unutranjih polja su crvene, bijele ili zelene boje. Trei, najvii dio zidne dekoracije je nedostajao pri-likom iskopavanja, ali su otkriveni rijetki ostaci tuko dekoracije19.

Pored navedenih fresko ostataka in situ na dijelo-vima zidova prostorija, takoer su bile otkrivene zidne dekoracije u hodniku (fauces) C i u susjednoj prostoriji D. Zidovi hodnika C takoer su oblikovani fresko sli-karijama u trodjelnoj podjeli povrine. Podni rub visok 0,48 m bio je crvene boje, vertikalne oker trake dijelile su uokvirene cjeline, sredinjih crvenih polja uokvire-nih crvenim trakama, dok bijele linije odvajaju sredinja polja20.

Sl. 5f Pula, Castropola bb, Shema zidne dekoracije u oecusu


84


22 GNIRS A., 2009, 124-125; DONDER-ER M., 1968, 15; FISCHER G., 1996, 115.23 GNIRS A., 1911, 7-8; MEDER J., 2003, 52-53.24 FISCHER G., 1996, 114-116; JURKI GIRARDI V., 2003, 14-16, posebno sl. 4

bijelom izvezenom bordurom, jednom od katarkeristi-ka etvrtog stila dekoracije. Izvezene bordure su vjero-jatno najkarakteristiniji motiv etvrtog stila, bordure s motivom koji se ponavlja djeluju kao da su slikane pomou ablone. Obino su bile jednobojne, na crnoj i crvenoj poleini su ute, na bijeloj su crvene ili ute, na utoj poleini su bijele, kao to je sluaj u ovoj urbanoj vili. Unutranja oprema vile bila je ukraena mramor-nom fontanom, tuskanskim stupovima i bronanom skulpturom Prijapa. Na posebnu vrijednost zgradne infrastrukture ukazuje velika vodosprema i cjevovodi kojima se vila opskrbljivala vodom24. Vila je bila korite-na kroz julijevsko-klaudijevsku fazu do kraja flavijevske faze i to generacijski bogatih vlasnika i dunosnika Co-loniae Iuliae Polae.

III. Neki primjeri dekoracije rimskih zgrada pars inferior Coloniae Iuliae Polae

Istraivanja koja su provedena u pars inferior rimske Pule, poela su intenzivno istom nakon drugog svjet-skog rata, koja na alost nisu otkrila ili sauvala velik broj fragmenata tukature, stropnih i zidnih fresaka, a i ono to je bilo naeno od mramornih ulomaka zidnih obloga ili kamenih dekoracija esto je bilo zanemareno ili zagubljeno tijekom vremena. Usprkos tome panju emo posvetiti rezultatima istraivanja tefana Mla-kara, Roberta Matijaia i Narcise Bolec Ferri na dva znaajna lokaliteta.

eni su polikromijom, dok je cijela shema obogaena utim mramornim podnim rubom. U kompoziciji se moe uoiti princip trodijelne podjele povrine na pod-ni rub, srednju i gornju zonu, dok se sredinji ortostat istie razliitom bojom, horizontalna centralizacija mo-tiva ili boje je karakteristika koja se pojavljuje u drugom stilu, faza Ia po R. Lingu. tuko-dekoracija, u gornjoj zoni karakteristina je za prvi stil, u drugom stilu po-javljuje se u dekoraciji stropova, a prisutna je u kui grifona u Rimu (faza Ia) na voltama. Crno-bijeli, ele-gantan podni mozaik s prikazom dva pauna koja sjede na kantaru upotpunjavao je ukupnu dekorativnu sliku oecusa B, najreprezentativnije prostorije ove urbane vile rimske kolonije Iuliae Polae22. Peristil vile bio je ukraen mozaikim podom s motivom psa koji lovi zeca u crno-bijeloj tehnici23

Hodnik C bio je ukraen jednostavnom ponavlja-juom shemom crvenih ortostata izmeu kojih su se nalazile oker trake. Sheme koje se ponavljaju bile su omiljene za hodnike i peristile rimskih zgrada, budui je drugi stil vodio rauna o arhitektonskom kontekstu. U prostoriji D crni se ortostati ritmiki izmijenjuju sa crvenim pilastrima, crveni pilastri na crnim bazama obrubljeni su utim linijama, te crni ortostati na crve-nom podnom rubu obrubljeni utim linijama. Cjelo-kupna slika zasigurno je ostavljala dekorativni utisak pomicanja ortostata u dubinu, a pilastri na bazama dje-lovali su kao da su prikazani u prednjem planu.

Mlaoj fazi i prostoriji D pripadao je svijetlocrveni podni rub iznad kojeg se nalazilo uto polje obrubljeno

Sl.6.a Pula, Sergijevaca 16, pogled na prostoriju s mozaikom motiva

Kanjavanje Dirke i sauvanim freskama

(foto: M.Jurki)

Sl. 6b Pula, Sergijevaca 16, centralni motiv mozaika Kanjavanje Dirke

(foto:M.Jurki)


85


25 MLAKAR ., 1962, 429-450; JURKI GIRARDI V., 1983, bez pag.26 JURKI GIRARDI V., 1995, 16-1727 JURKI GIRARDI V., 1985, 75; JURKI GIRARDI V., 1995, 16-17.28 JURKI GIRARDI V., 1984a, 172-173.29 MEDER J., 2003, 55-56.30 MATIJAI R., 1988, 8-9; JURKI GIRARDI V., 1989, 3-6; FERRI BOLEC N.-MATIJAI R., 1989, 8-10; ISTI, 1990, 149-151; FISCHER G., 1996, 71-73.

brljanovog lia, a uz djevojku na tlu se nalaze dva predmeta: glazbalo i tap s trakama - tirz. Iznad mo-zaike figuralne kompozicije prua se grana s listovima i grozdovima preko cijele irine polja. Ova figuralna kompozicija prikazuje scenu iz antiko-grke mitolo-ke prie o Antiopi, trenutak kada Amfion i Zeto, djeca Zausa i Antiope, vezuju Dirku za rogove razbjenjelog bika u pokretu.

Poligonalna polja mozaikog poda ispunjena su e-sterolisnim rozetama. Na sredinjem polju zapadne polovice mozaike plohe nalazi se mnogolisna roze-ta izvedena u crvenoj boji s vie nijansi; rozetni listii obrubljeni su i oblikovani crnom bojom kockica.

Ovaj mozaiki pod izveden u polikromnoj tehnici na podu antike dvoranske prostorije, moda kuratora kazalita, predstavlja remek djelo sui generis i ukazuje na visok domet antike mozaike kompozicije i sveko-like umjetnosti28. Svojom harmoninom koloristikom figuralnom i ornamentalnom kompozicijom predstav-lja objekt izvanredne umjernike i kulturno-povijesne vrijednosti, znaajan doprinos ve bogatom inventaru rimske spomenike batine Pule29.

2. Pula - tukatura i freske s lokaliteta rimske graevine u Sergijevoj ulici br. 1, tzv. Agripinina kua

Zatitno arheoloko iskapanje i istraivanje u ulici Sergijevaca br. 1 vreno je krajem 1987. i u dva navrata tijekom 1988. godine prilikom graevinskih radova iz-gradnje zgrade i poslovnice Istarske banke. Na povrini od 550 m otkriveni su ostaci antikih i kasnoantikih graevina koje pripadaju razliitim fazama preuree-nja, a datiraju se od 1. st. pr. Kr. do 5./6. stoljee posl. Kr. Mogu se izdvojiti etiri graevinske faze30.

Najzanimljivija faza je iz ranocarskog doba.U ranocarskom razdoblju 1. i 2. stoljea pr. Kr. dio

izgorjele i poruene republikanske gradnje bio je ispla-niran probojem glavne prometnice (decumanus) koja se prostirala duinom usporedo s forumom sve do poznatog monumentalnog forumskog portala i koja je bila poploena vidljivim velikim kamenim blokovima sa ljebom za otjecanje oborinskih voda uz svoj jugo-zapadni rub.

U jednom kasnijem razdoblju dio ove prometnice zauzela je jedna vea monumentalna viedjelna grae-vina otvorena prema portiku foruma, koja je s velikom etvrtastom niom prela preko kamenog poploenja ulice. Debeli zid, sa dva sauvana ulomka glatkih stupo-

1. Pula - freske i mozaici s lokaliteta rimske zgrade s mozaikom Kanjavanja Dirke

U ulici Sergijevaca br. 16, prilikom kopanja temelja za novu zgradu dravnog osiguravajueg zavoda na ru-evinama kinodvorane, 1958. i 1959. godine, otkriveni su ostaci zidova antike urbane graevine privatnog ili javnog karaktera. Graevina je bila smjetena iz glavnu rimsku prometnicu (decumanus). U prostoriji III otkri-ven je kompaktan sloj zidne ruevine meu kojom se isticala velika koliina glaane i obojene zidne buke, fragmenti jednobojnih ploha razliitih veliina kao i ornamentirani odlomci zidnih fresaka. Takoer je pro-naeno nekoliko fragmenata bijelih i obojenih zavrnih dijelova simsa zidnih fresaka izraenih u tuku25.

Na jednom pregradnom zidu otkriven je dio tuko dekoracije, koji se nalazio iznad oslikanog zida. Zavrni sims je bio postavljen horizontalno iznad oslikane zidne plohe. Ta dekoracija se nalazila na oko 1,0 m visine od sauvanog dijela povrine zida, debljine oko 2,0 cm, a izboenost iz povrine zida iznosila je oko 10,0 cm. Na temelju pisanog podatka istraivaa tefana Mlakara da je cijela prostorija bila ispunjena kompaktnim slo-jem zidne ruevine sa fragmentima fresaka, ija je visina iznosila od 1,70 do 2,20 m na pojedinim mjestima, moe se rekonstruirati pretpostavljeni podni rub prostora.

Na podovima prostorija IV i V prekrivenim podnim mozaikom, takoer je na zidovima bila ouvana glaa-na i zidna buka s kvalitetnim obojenim premazima26. U prostoriji VI iznad poda od opus signum-a takoer je evidentirana u kompaktnom sloju ruevine velika koli-ina jednobojne i glaane zidne buke, te tragovi orna-mentalnih zidnih fresaka.

Tlo vee dvoranske prostorije povrine oko 65 m rimske urbane luksuzne vile, ukraeno je viebojnim mozaikim podom dobre kvalitete i ouvanosti. Moza-ik je izraen savrenim zanatskim umijeem, komponi-ranjem sitnih mozaikih kockica kvadratnog ili troku-tastog oblika sa stranicama manjim od 1 cm 27.

Sredinje ukrasno polje ispunjeno je figuralnom kompozicijom. U savrenoj tehnici polikromnog moza-ika prikazana su u sredini dva gola muka lika, izmeu njih je bik u skoku na desno, kojega ova dva mladia dre za rogove. Ispod ove grupe, u dnu sredinjeg po-lja, prikazan je enski lik, takoer gol u gornjem dijelu tijela; donji dio tijela djevojke zaogrnut je prozranim velom, koji u bogatim naborima pada preko lijeve ruke i prostire se po tlu. Bujnom kovrastom kosom pokri-vena glava enskog lika obavijena je vijencem zelenog


86


Sl.7a Pula, Sergijevaca 1, pogled na istraeni prostor tzv.

Agripinine kue (foto: M.Jurki)

Sl.7b Pula, Sergijevaca 1, detalji fre-saka prilikom laboratorijske obrade

(foto: D.Buli)

no pripadala ranijoj fazi meugradnje. Na podu ovoga prostora sauvani su ostaci mramornih ploica raznih boja u heksagonalnom rasporedu (opus sectilae), a na zidovima dijelovi obloge od bijelog mramora s profili-ranim letvicama. U ovom je prostoru pronaena i mra-morna glava carice Agripine (sredina 1. st. posl. Kr.), te se s velikom dozom opreza moe govoriti o jo jednom posveenom prostoru carskog kulta na forumu u Puli31. Tijekom ranog srednjeg vijeka ova je prostorija bila pre-graena velikim kamenim blokovima (ulomci vijenca, pilastar parapeta s reljefom glave Meduze, dva dijela carske skulpture i dijelovi obraenih graevinskih ele-menata).

Profilirani ukrasni vijenac tukature s istraenog lo-kaliteta sastoji se od dva dijela koja su neko inila jed-nu cjelinu. Na donjem dijelu polikromnog vijenca na-laze se po tri ispupenja polukrunog oblika okruena lukovima. Polukruna ispupenja i lukovi, izblijedjele oker boje, nalaze se unutar mahunastog motiva. Ispod dekoracije drugog vijenca nalazi se tanka profilirana le-tvica irine 0,55 cm, na kojoj se vide tragovi crne boje. Vjerojatno je profiliranim vijencem zavravala srednje zona zida ukraena fresko slikarijom ili su vijenci ukra-avali prostor iznad prozora ili vrata.

Drugi profilirani fragment vijenca slian je ranije opisanom po nainu dekoracije, samo to je u ovom slu-aju bio sauvan i donji dio, koji je obojen crnom bojom, neravnomjerno nanesenom u tankom sloju.

va, bio je izuzetno vrsto graen. Na jednom njegovom dijelu naeni su sauvani komadi obojene zidne buke (raznobojna polja omeena bordurama). Znaajno je bilo uoiti da se ovaj masivni zid vee irine i nosivosti naslonio na ugao jedne druge prostorije koja je vjerojat-

Sl.7c Pula, Sergijevaca 1, detalj stucco dekoracije

(foto:D.Buli, crte:M.Petrovi)

Sl.7d Pula, Sergijevaca 1, mramorni portret Agripine Mlae (foto: D.Marui-ii)

31 DIN K., 1999, 29-31.


87


32 BRAVAR GOBI ., 2006, 315-321.

etiri preostala fragmenta pripadaju takoer ukra-snom vijencu, te su izradom i dekoracijom identina prethodno opisanima.

Svi otkriveni fragmenti tukature identini su u teh-nikoj izvedbi i dekoraciji ornamentima, to navodi na pomisao sa pripadaju istom razdoblju i da su ukraavali istu prostoriju graevine. Fragmenti su bili obojeni u dvije bije (oker, crna). Oker boja na profiliranim vijen-cima je razliite nijanse, te je jednakomjerno nanesena u gustom tankom sloju. Crna boja, nanesena na profili-ranim letvicama pokazuje jasne poteze kistom, razliite i nepravilne debljine.

Prilikom istraivanja pronaene su i tri fragmenta stropnih fresaka, koje na poleini uvaju snane otiske trstike na koju su prijanjali, po emu se zakljuuje da su pripadali stropnoj dekoraciji. Vei fragment freske sivkaste i naranaste boje s horizontalno postavljenom bordurom irine 0,7 cm iz koje izviruju pigmenti plave boje, na poleini pokazuje jae izboenje od ostala dva fragmenta.

to se tie ornamenata tuko dekoracije, moe se zakljuiti slinost s ukrasima koji su izvedeni na fresko slikarijama iz 1. stoljea. Prilikom istraivanja rimske rezidencijske maritimne vile na Viuli kod Medulina pronaen je ulomak mramorne obloge od taenarium

mramora, koja ima identian ukras kao i profilirani vi-jenac s istraenog lokaliteta u Sergijevoj ulici u Puli32.

IV. ZakljuakFreske, tukature, mozaici i mramorne/kamene

zidne obloge kao dekorativni element rimskih urbanih graevina antike Pule, znaajan su komplementaran faktor za dataciju izgradnje i koritenja objekata, kao i za odreivanje faza njihovog preureenja, rekonstruk-cije i dogradnje u skladu s financijskim, socijalnim i drutvenim poloajem vlasnika ili korisnika zgrade ili cijelog graevinskog kompleksa. Posebno se u opremu rimskog stambenog prostora uklapaju stupovi s kapi-telima, mali bazeni s vodoskocima, fontane, bronana i kamenostatuarna plastika, te kameni reljefni prikazi. Na alost od ove interne kamene i bronane opreme antike Pule ostalo je veoma malo tragova, iako su oni izuzetno znaajni za dataciju koritenja prostora i nain ivota stanovnika u gradu. Temeljem takvih specifinih arheolokih artefakata, naelno se razabiru povijesne i arheoloke spoznaje o snanom razvitku rimske Pule tijekom 1. stoljea s postupnim opadanjem krajem 2. i dekadansom u 3. stoljeu, to ujedno odgovara i po-vijesnim injenicama o bojazni stanovnika od provale barbara i Markomana na sjevernom limesu.


88


LITERATURA

BALDASSARRE I., PONTRANDOLFO A., ROUVERET A., 2006, Baldassarre I., Pontrandolfo A., Rouveret A., Pittura romana, Milano 2006.BRAVAR GOBI ., 2006, Bravar Gobu eni, Antiki mramori s arheolokog lokaliteta Viula kod Medulina,

Histria antiqua, sv. 14, Pula 2006, 315-321.DONDERER M., 1968, Donderer Michael, Die Chronologie der Rmischen Mosaiken in Venetien und Istr-

ien bis zur Zeit der Antoninen, Archologische Forschungen, 15, Berlin 1968. DIN K., 1999, Din Kristina, Forum u Puli hipoteza o mjestu kulta Klaudijevaca, Histria anti-

qua, sv. 5, Pula 1999, 29-32.DIN K., 2007, Din Kristina, Pula forum. Arheoloka graa 2006.-2007. /Pula Forum. Ar-

chaeological evidence 2006-2007, Katalog Arheolokog muzeja Istre, sv. 72, Pula 2007, 6-18.

FERRI BOLEC N.-MATIJAI R.,1989, Ferri Bolec Narcisa - Matijai Robert, Antiki nalazi na jugoistonom uglu

rimskog foruma / Reperti romani sullangolo sudorientale del foro romano, Katalog Arheolokog muzeja Istre, sv. 44, Pula 1989, 8-10.

FERRI BOLEC N.-MATIJAI R., 1990, Ferri Bolec Narcisa - Matijai Robert, Pula - Forum, Arheoloki pregled, 1988,

Ljubljana 1990, 149-151.FISCHER G., 1996, Fischer Gnter, Das rmische Pola, Mnchen 1996.GNIRS A., 1911, Gnirs Anton, Grabungen und Untersuchungen in der Polesana, Jahreshete des s-

terreichischen Archologischen Instituts in Wien, sv. 14, Wien 1911, 5-44.GNIRS A., 2005, Gnirs Anton, Iskapanja i istraivanja na podruju Pule, Arheoloki tekstovi, Pula

2005, 119-148.JURKI GIRARDI V., 1973, Jurki Girardi V., Istraivanje dijela rimske inzule na usponu Frana Glavinia br. 6.

Prilog topografiji antike Pule, Histria archaeologica, god. 4, sv. 2, Pula 1973, 5-111.JURKI GIRARDI V., 1983, Jurki Girardi Vesna, Rimska zgrada s mozaikom kanjavanje Dirke, Katalog

Arheolokog muzeja Istre, sv. 16/1, Zagreb 1963, bez.pag.JURKI GIRARDI V., 1984, Jurki Girardi Vesna, Pula od prapoetaka, Pula tri tisue godina grada, Pula

1984, 24-52.JURKI GIRARDI V., 1984a, Jurki Girardi Vesna, I mosaici antichi dellIstria, III Colloquio internazionale sul

mosaico antico, Ravenna 1984, 167-176.JURKI GIRARDI V., 1985, Jurki Girardi Vesna, Pola, edificio romano con il mosaico rappresentante ka pub-

nizione di Dirce, Archeologia e arte dellIstria, Monografie e cataloghi, sv. 1, Pula 1985, 75.

JURKI GIRARDI V., 1989, Jurki Girardi Vesna, Prologomena arheolokih istraivanja na forumu u Puli, 1987-1988 / Prologomenio alle indagini archeologiche sul forto di Pola, 1987-1988, Katalog Arheolokog muzeja Istre, sv. 44, Pula 1989, 3-6.

JURKI GIRARDI V., 1995, Jurki Girardi Vesna, Arheoloka spomenika batina u urbanim cjelinama i pejzanom prostoru Istre, Histria antiqua, sv. 1, Pula 1995, 15-35.

JURKI GIRARDI V., 1998, Jurki Girardi Vesna, Dva centra carskog kulta rimske Istre, Histria antiqua, sv. 4, Pula 1998, 23-36.

JURKI GIRARDI V., 1999, Jurki Girardi Vesna, Periodizacija izgradnje antikog foruma u Puli, Histria anti-qua, sv. 5, Pula 1999, 11-19.

JURKI GIRARDI V., 2003, Jurki Girardi Vesna, Izvori i vodoopskrba antike Pule, Histria antiqua, sv. 10, Pula 2003, 11-21.

JURKI GIRARDI V., 2005, Jurki Girardi Vesna, Tri kapitolijska kultna sredita rimske Istre, Duhovna kultura antike Istre. Kultovi u procesu romanizacije antike Istre, knj. I, Zagreb 2005.


89


LETZNER W., 2005, Letzner Wolfram, Das Rmische Pula, Bilder einer Stadt in Istrien, Mainz am Rhein 2005.

MAJKI A., 2010, Majki Mirjana Astrid, Preliminarni izvjetaj o fragmentima zidne i stropne deko-racije s lokaliteta Castropola 40 u Puli / Preliminary report about fragments of wall and ceiling decoration from the Castropola 40 site of Pula, Histria archaeologica, sv. 40/2009, Pula 2010, 59-78.

MATIJAI R., 1988, Matijai Robert, Rimska graevina na forumu u Puli / Edificio romano ubicato sul foro polese, Katalog Arheolokog muzeja Istre, sv. 35, Pula 1988, 8-9.

MATIJAI R., 1999, Matijai Robert, Neka topografska pitanja pulskog foruma, Histria antiqua, sv. 5, Pula 1999, 21-28.

MATIJAI R.-MATIJAI, BURI K., 1996, Matijai Robert - Matijai Buri Klara, Antika Pula s okolicom, Pula 1996.MEDER J., 2003, Meder Jagoda, Podni mozaici u Hrvatskoj od 1. do 6. stoljea, Zagreb 2003.MLAKAR ., 1958, Mlakar tefan, Antika Pula, Kulturno-povijesni spomenici Istre, sv. 2, Pula

1958.MLAKAR ., 1962, Mlakar tefan, Novi antiki nalazi u Puli. Prethodni izvjetaj, Arheoloki radovi i

rasprave, sv. 2, Zagreb 1962, 429-450.SCHWALB H., 1902, Schwalb Henrik, Rmische Villa bei Pola, Schriten der Balkankommission, Anti-

quarische Abteilung, sv. 2, Wien 1902, 1-52. ZLATUNI R., 2005, Zlatuni Romuald, Pula - Castropola 40, Hrvatski arheoloki godinjak, sv.

2/2005, Zagreb 2006,234-235.ZLATUNI R., 2010, Zlatuni Romuald, Zatitno arheoloko istraivanje, sektor LXVII, blok 3, lokacija 3

u ulici Castropola 40 u Puli / A rescue archaeological excavation, sector LXVII, block 3, location 3 at Castropola street 40 in Pula, Katalog Arheolokog muzeja Istre, sv. 80, Pula 2010, 5-13.


90


SUMMARY

RESIDENTIAL BUILDINGS, THEIR DECORATIONS AND LUxURY IN ROMAN PULA. SOME ExAMPLES

Vesna GIRARDI JURKI

Roman Pula acquired the outlines of a planned Roman city while keeping the prehistoric planimetry in the form of a spi-der web of the central city hill after the colony had been established in the middle of the 1st century BC, probably in the time of Caesar. The spiral road which ran around the hill leading to the capitolium, and radial access streets and passages starting at the Gates of Hercules and other city gates resulted in the trapezoid shape of the insulae where residential buildings and villas of the urban colony of Pula were built. Relevant buildings and finds dated in the 1st century BC have been documented by investigations in the area of the citys foundations of what is known as the House of Agrippina in the northern area of the Roman forum, and at the site on Castropola way to the top of Pula,

The period of rule of Emperor Augustus and the time of the members of his family and the imperial public servants are characterised by an almost complete reconstruction of the pars superior and the pars inferior of the city, with relatively more regularly shaped insulae starting from the decumanus and spreading in the direction of the bay. In the area where villas were built, there were several magnificent buildings with floors decorated with mosaics (for example The Punishment of Dirce). In the area stretching from the decumanus to the upper Roman city, multi-floored buildings were built in the insulae. The buildings followed the radial pattern of steep streets (clivus) and merged into areas where new urban villas (villa urbana) were erected. The villas had luxurious interior decorations such as mosaic floors, frescoes, stuccos, private thermae and stone decorations.

Consequently, particular attention should be paid to the mentioned luxury villas once located in the Roman upper city on the slopes of the central hill (pars superior) of the Roman colony of Pula. Among them, a building with a peristyle and a mosaic floor with two peacocks is an important decorative example of Roman city planning and can be used as a paradigm of Pulas urban luxury villas, both for its architectural concept and for its decorations, including mosaics, frescoes and marble fountains which decorated the atrium.

Given that Pula was a Roman city of members of the imperial gens Julia, of high state dignitaries and of patrician fami-lies, the level to which the city area has been investigated does not correspond to the facts that Pula was a Roman colony and had wealthy inhabitants. However, the results so far obtained shed some light on the city core of Pula from the 1st century BC to the 4th century AD, and can be taken as indications of just how luxuriously and richly Roman urban villas were equipped if compared to more modestly equipped residential insulae inhabited by families of artisans, merchants and civil servants.


histria2011_05

Documents