HRVATSKA 1918-2008

ATENTAT U MARSEILLEU

atentat

listopad 1934. - kralj Aleksandar doao u Marseille - ubijen

ubijen i franc. ministar vanjskih poslova Jean-Loius Barthou

pucao makedonski nacionalist Veliko Georgijev Kerin odmah uhvaen i ubijen

navodno posljednje Aleksandrove rijei bile ''uvajte mi Jugoslaviju''

atentat organizirali makedonski nacionalisti i ustae

posebno aktivni bili Ante Paveli, Eugen Dido Kvaternik i Vjekoslav Servatzy

znaajnu ulogu imale talijanske i maarske tajne slube

Aleksandar pokopan u Oplenovcu (brdo, blizu grad Topola, 70 km od BG)

atentat obiljeio dubinu raskola izmeu Hrvata i Srba

Aleksandar imao 3 sina najstariji bio 11godinji Petar

umjesto njega vlast preuzeli namjesnici :

Aleksandrov brati knez Pavle Karaorevi

senator i ministar prosvjete Radenko Stankovi

ban Savske banovine Ivo Perovi

vlast pripadala knezu Pavlu

u naelu blizak idejama zapadne demokracije

elio ouvati unitarno jugoslavenstvo

kako bi odrao Jugoslaviju izvan rata koji se pribliavao poeo je raditi kompromise na utrb demokracije popustljiv prema desniarima i nacistima

odmah se suoio s nezadovoljstvom javnosti i zahtjevima opozicije za preureenjem drave

Zagrebaki memorandum

studeni 1934.

predan Kraljevskom namjesnitvu

protiv politike koje se odnosi prema Hrvatima zlonamjerno kao da su oni protiv jugoslavenske drave

protiv monopola jedne stranke

da se pusti na slobodu Vladka Maeka

da se ne dopusti djelatnost poluvojnih organizacija

da se javno glasanje pretvori u tajno

39 potpisnika Antun Bauer, Alojzije Stepinac, Ivo Politeo, Ferdo ii, Ivo Tartaglia, Ivan Metrovi etc.

neki srpski politiari, poput Slobodana Jovanovia pozdravili memorandum

Pavle brzo bio prisiljen napustiti otvorenu diktaturu

nije naputao ni centralizam ni unitarizam

1934. vladu vodio Bogoljub Jevti

1935. izrazili se za potivanje Oktroiranog ustava, za jedinstvenu jugoslavensku naciju i dravnu cjelinu

izbori

Bogoljub Jevti predvodio JNS Jugoslavensku nacionalnu stranku

SDK se povezala s JMO, dijelom Demokratske stranke (LJ. Davidovi) te Savezom zemljoradnika na elu liste V. Maek

u predizbornoj kampanji opozicijski su skupovi bili zabranjivani

izbori odrani 1935.

brojne izborne malverzacije

pritisak dravnog aparata da se glasa za reimsku listu

pobjedio JNS

nakon izbora opozicija nastavila s pritiskom na vlast, traila ukidanje Oktroiranog ustava i traila izglasavanje novog

nasilje se nastavilo i nakon izbora

na Sveuilitu vrlo jaka bila kmunistika organizacija a ne mnogo slabija i frankovaka

u Hrvatskoj od sredine tridesetih jaaju totalitarne opcije, lijeve i desne

politika desnica je nacionalistika i u hukakom tonu istie antisrpstvo i promie borbu za neovisnost te poziva na unitenje ljeviarskih ideja i ideologa

ideje dopirale do irokih narodnih masa prihvaale poruke koje su zagovarale radikalnu drutvenu promjenu

i komunisti i nacionalisti /ustae/ napadali slabe i neuinkovite demokratske institucije i obeavali masama da e upravo oni donijeti mir i drutveni boljitak kad preuzmu vlast

KATOLIKA CRKVA

Katolika je crkva nastanak drave 1918. doekala s nadom da u u njoj postupno ostvariti ravnopravne vjerske i nacionalne odnose

Katoliku crkvu pogodila agrarna reforma

vlast favorizirala Srpsku pravoslavnu crkvu

biskupi bivali sve nezadovoljniji poloajem Crkve u Kraljevini Jugoslaviji ali su i dalje usko suraivali s vlastima

Stepinac

solunski dobrovoljac, potporunik jugoslavenske vojske

1934. koadjutor Antunu Baueru

Crkvu i Stepinca smetala stalno prisutna ambicija Srpske pravoslavne crkve da bude prisutna na itavom dravnom prostoru

1937. BG vlada odustala od konkordata s Vatikanom

potpisano 1935. ali nije ratificirano Stojadinovi raunao da e se s tim pribliiti Vatikanu i Italiji ratifikaciji se usprotivila Srpska pravoslavna crkva koja je u konkordatu vidjela opasnost za svoj povlateni poloaj

Srpska pravoslavna crkva prijetila ekskomunikacijom za sve koji bi glasali za konkordat

govori o moguoj najezdi ''militantnog katolicizma'' i ''vatikanskoj ekspanziji''

Krvava litija u Beogradu 1937. uline demonstracije i sukobi sa andamerijom

u opasnosti bila i Vlada pa je povukla tekst konkordata iz skuptinske procedure

nakon odbacivanja konkordata Katolika crkva smatrala da u Jugoslaviji nee nikad postii status na koji je polagala pravo

u razliitim crkvenim institucijama i onima bliskima crkvi gimnazije i drutva ''Domagoj'', ''Kriari'', ''Katolika akcija'' stvaraju se krugovi u kojima se promicala ideja samostalne Hrvatske

27.3. 1941. u Beogradu i drugim gradovima izbile masovne demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu

Alojzije Stepinac

fanatino poboan, beskrajno odan Katolikoj crkvi, strastveno mrzio komunizam

drao vjerske razlike podlogom i svim ostalim razlikama izmeu Hrvata i Srba kao i glavnim nevoljama u Jugoslaviji

uvjereni antirasist i protivnik nacizma

tridesetih ojaao utjecaj kriarskog pokreta unutar Crkve

Kriari osnovani 1930. g., organizacija hrvatske katolike mladei

podjele unutar same Crkve zbog stavova prema tradicionalnim vrijednostima, konzervativizmu, komunizmu te idovskom pitanju

Katoliki list - tvrdilo se da su idovi glavni neprijatelji ovjeanstva

Hrvatska straa glasilo Hrvatske Katolike Akcije u zg nadbiskupiji vodio Stepinac

izrazit antikomunistiki stav komunizam je plod idova Marxa

tvrde da se protive i faizmu i komunizmu

u panjolskom graanskom ratu svrstali se uz Franca

podravaju Italiju i Njemaku jer ne trpe idove ni komuniste

na domaoj sceni Straa je napadala politiku HSSa i Vladka Maeka

Lamarqueovu i Darwinovu ideju o postanku svijeta proglasili protukranskom

Crkva u principu bila protiv bezobzirnih i neopravdanih progona bilokojeg naroda, pa i idovskog

Katoliki tjednik Sarajevo

list istie da ''ako papa danas ne govori o idovskoj krivnji i idovskim grijesima u prolosti, nikako iz toga ne slijedi da ih ne vidi''

katolika tampa odavno upozorava na bezbroj negativnih i destruktivnih utjecaja kojima je nosilac svjetksa idovska plutokracija u svojoj nezasitnoj elji da malo po malo posve zagospodari svijetom

slino tom listu piu i Lu, Nova revija i Hrvatska straa te Narodna obrana (akovo)

Narodna obrana tvrdi da je Hitler 1933. imao pravo to je progonio idove jer su se oni uvelike ogrijeili protiv njemakog potenja

JAANJE KOMUNISTA I LIJEVA INTELIGENCIJA

1932. poela obnova partijske strukture i aktivnosti Komunustike partije

Milan Gorki revitalizirao partijsku organizaciju i njene aktivnosti (postavila ga Kominterna)

okolnosti ile komunistima na ruku sve je vie stanovnika gradova ali i sela osjealo socijalne probleme kao bitne

oivljavanje politikog ivota u Jugoslaviji 1932. otvorilo mogunost rada i komunistima aktivnosti bile maskirane u drugim imenima i organizacijama

1933. poela se mijenjati politika strategija Kominterne umjesto dotadanje nepomirljivosti prema socijaldemokratima poelo se shvaati kako je sve agresivniji nacionalsocijalizam glavni protivnik

potvreno na VII. kongresu Kominterne 1935. g.

dotadanja opa linija borbe radnike klase protiv kapitalizma zamijenjena je politikom ujedinjavanja svih demokratsko-antifaistikih snaga

Splitski plenum 1935. Blagoje Parovi (l. Politbiroa)

vojnofaistika diktatura proglaena zajednikim neprijateljem svih demokratskih snaga

za izgraivanje to ireg antifaistikog fronta

Partija se prestala protiviti reformiranim socijalistikim strankama

Partija nije vie podcjenjivala rad sindikata

prihvatili da treba djelovati i kroz legalne institucije

bezuspjeno pokuali osnovati legalnu Stranku radnoga naroda

* 1937. sklopljen je Farkaiki sporazum (SDK i Ujedinjena opozicija) KPJ se

elio prikljuiti bloku no Blok je odbio suradnju

istaknuto kako nacionalni osjeaj nije stran proletarijatu put prema sazrijevanju ideje o potrebi KP Hrvatske i KP Slovenije

odbaena teza da je Jugoslavija samo tvorevina velikih imperijalistikih sila po zavretku WWI. i da ju treba razbiti na manje, neovisne drave komunisti smatrali da bi takve male drave mogle postati jo podlonije meunarodnim pritiscima (posebno Italije)

poinje se formirati i poltika o rjeavanju nacionalnog pitanja u okvirima Jugoslavije

budua drava kao demokratska federativna republika

narodi bi se trebali slobodno izjasniti o dravnom ureenju koje bi onemoguilo bilokakvu hegemoniju

panjolski graanski rat 700 dobrovoljaca iz Hr (1300 iz Jugoslavije), mahom komunisti na strani republikanaca

dobrovoljci se regrutirali iz prve generacije doljaka u grad sa osiromaenog sela (iz krajeva koji istih godina daju mnogo lanova i ustakom pokretu)

Josip Broz Tito

karijera mu 1930ih doivjela strelovit uzlet

1933. odsluio petogodinju zatvorsku kaznu deportiran u Kumrovec

povlai se u ilegalu i postaje lan Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku

od 1934. uzeo pseudonim Tito

1934. kooptiran u Beu u Politbiro CK KPJ

1935. u Moskvi postaje referent za KPJ u Balkanskom sekretarijatu Kominterne

1936. Kominterna ga je uputila u Pariz bio je zaduen za organizaciju rada u zemlji i prebacivanje dobrovoljaca u panjolskom graanskom ratu

u meuvremenu ilegalno odlazio u Jugoslaviju i boravio u Zagrebu

1937. Tito povjereno privremeno voenje poslova Centralnog Komiteta (jer je Milan Gorki uhapen kao rtva staljinistikih istki)

kljuna osoba u zavrnim pripremama za osnivanje KP Slovenije i KP Hrvatske

travanj 1937. osnovan KP Slovenije unutar KPJ

kolovoz 1937. osnovan KP Hrvatske u Anindolu kod Samobora

na osnivakom kongresu bilo je tek 16 delegata

izabran Centralni komitet od 12 lanova

sekretar uro poljari

KPH se u prvim dokumentima naziva strankom Komunistika stranka Hrvatske (usklaivanje s duhom hrvatskog jezika)

i Centralni komitet bio je preimenovan u Glavni odbor a zatim u Sredinji odbor

termini u uporabi do sredine 1940ih

KPH tvrdi da ne zastupa samo interese radnike klase nego je i nositelj ideje nacionalne slobode i ravnopravnosti te demokratizacije drutva

temeljna strategija stvaranje pokreta Narodne fronte

raunalo se s mogunou suradnje s graanskom opozicijom u Hrvatskoj prvenstveno s HSSom

djelovanje KPH ugrozile Staljinove istke stradalo oko 800 komunista koji su se zatekli ili su ivjeli u SSSRu

1938. Tito oformio privremeno partijsko rukovodstvo uz njega ili i Edvard Kardelj, Milovan ilas, Aleksandar Rankovi

ostali lanovi Josip Kra, Andrija aja, Miha Marinko, Franc Leskoek, Ivo Lola Ribar

oni bili nova imena u partijskoj hijerarhiji

u vodstvu KPH nije ostao gotovo nitko iz doba stvaranja ili iz 1920ih

1938. rasputeni (zbog nedostatka novca) organizacijski punktovi KPJ u Pragu, Beu i Parizu

boljevizacija KPJ od kad je Tito postao sekretar promjene u organizacijskom smislu ukianje svakog oblika demokratskih odnosa unutar partijskog organizma

militarizacija partije

popularnosti KPJ pridonosila i tradicionalna sklonost prema SSSRu zbog jo uvijek snanih rusofilskih i panslavistikih osjeaja, doba kad su ljudi osjeali opasnost od faistike Italije i nacistike Njemake a jo uvijek do njih nisu dole vijesti o loim stranama staljinizma i istkama

KPJ u predratnim godinama narastao s 4000 lanova na 10 000

KPH bio najjai i najbolje organizirani dio KPJ

u Komunistiku partiju ulazili mnogi nezadovoljni politikom graanskih stranaka

1939. Ivan Ribar postao prvi predsjednik Drutva prijatelja SSSRa 1942. prikljuio se KPJ

Ribar isticao industrijalizaciju kao jedini ekonomski izlaz za zemlju koja je jo umnogoma bila poljoprivredna

traio federalnu ravnopravnost meu postojeim nacionalnim identitetima

1939. pakt o nenapadanju Reicha i SSSRa zbunjenost i nedoumice u dijelu lanstva

Kominterna orue u Staljinovim rukama politika saveznitva s demokratskim snagama protiv faizma bila je naputena

u komunistikom tisku u mnogim zemljama antifaistika propaganda je prestala a zamijenili su je napadi na britanski i francuski imperijalizam

KPJ napadao zapadne sile kao uzronike WWII. ali nije tedio ni suprotnu stranu (za razliku od drugih komunistikih partija)

Tito procijenio da je suradnja SSSRa s Reichom tek kratkotrajni manevar kome bi uskoro mogao doi kraj

1940. Peta zemaljska konferencija

najvei partijski skup u Jugoslaviji u zadnjih 20ak godina, trajalo 3 dana, 110 delegata

u kui u zg Dubravi

stav da su se u ratu sukobila 2 imperijalistika bloka koji e se meusobno slomiti i ostaviti mjesta proleterskoj revoluciji

protiv faizma

blagi odmak od generalne linije Kominterne pazilo se da se s Kominternom ne bi dolo u sukob

KULTURA

knjievnost: Miroslav Krlea, August Cesarec, Slavko Kolar, Ranko Marinkovi, Vjekoslav Kaleb, Petar egedin, Jure Katelan, Ivan Goran Kovai

slikarstvo: Krste Hegedui, Oton Gliha, Frano imunovi, Vanja Radau, Marijan Detoni

opejugoslavenski kulturni pokret 'socijalne umjetnosti' u Hr imao manje utjecaja ali je u Makedoniji, BiH i Crnoj Gori bio jezgra buduih nacionalnih knjievnosti

Zemlja osnovana 1929.

skupina lijevo orijentiranih slikara, kipara i arhitekata

Antun Augustini, Fran Krini, Krsto, Drago Ibler, Stjepan Plani

1935. zabranjena djelatnost no ostali i dalje aktivni i utjecajni

Hegedui u Hlebinama 1930. poeo poduavati seljake slikarstvu -. poetak hlebinske slikarske kole naivne umjetnosti

predstavnici Ivan Generali, Franjo Mraz, Ivan Virius

u prvim godinama slikaju najvie motive iz socijalne zbilje na selu

u poslijeratnom razdoblju priklanjaju se romantinom prikazivanju podravskog krajolika, lirskoj idealizaciji seoskog ivota i fantastici

Krlea

1936. objavio Balade Petrice Kerempuha

Krlea se zalae za dominantno estetske kriterije u umjetnosti i negira socijalnu i politiku tendenciju kao vrijednosni kriterij oponiraju mu marksistiki kritiari

Tito i KPJ ipak suosudili polemike istupe M. Krlee i istomiljenika a 'krleijanci' su bili iskljuivani iz Partije

hajke na nepoudne intelektualce u komunistikim redovima zbog elje partijskog vrha da postane apsolutni gospodar ivota svojih lanova

rasprave se zapravo vodile oko toga hoe li se pristati na apsolutnu poslunost Kominterni i Partiji ii e se smatrati da ne smije postojati diktat miljenja

STOJADINOVIEVA VLADA: ''HRVATSKO PITANJE''

1935. pobjeda JNSa Bogoljuba Jevtia pirova pobjeda

nije ostvario uvjerljivu pobjedu

regent Pavle spoitavao Jevtiu jer nije bio spreman na kompromis s hrvatskom opozicijom

Pavle Karaorevi bio sljedbenik ideje integralnog jugoslavenstva ali i politiki realist

u lipnju 1935. sastao se s Maekom koji mu je predloio da se tek konstituirana Skuptina raspusti i da se na temelju novog izbornog zakona raspiu izbori, kao i da se stanje vrati na 1918. g. knez Pavle odbacio to

umjesto Jevtia na elo Vlade postavljen je dotadanji ministar financija Milan Stojadinovi

Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ)

Stojadinovi sastavio vladu od struje radikala, Slovenske ljudske stranke i Jugoslavenske muslimanske organizacije od te tri stranke nastala je JRZ

potisnula Jugoslavensku nacionalnu stranku (JNS)

nova stranaka organizacija popularno je nazivana Jereza

nikad nije postala stranka u pravom smislu jer dijelovi od kojih je sastavljena nisu nikad izgubili svoju individualnost

suprotstavili se zahtjevima iz Hrvatske za preureenjem drave

formiranjem Stojadinovieve vlade bilo je jasno da je propala estojanuarske diktatura (u smislu da se ideologija integralnog jugoslavenstva nametne kao jedini vaei politiki i drutveni koncept)

1935. postupna i vrlo limitizirana demokratizacija HSSu omoguila razmah stranakih aktivnosti obnovljen rad mnogih ogranaka koji su obustavili rad poetkom 1929.

postale aktivne i organizacije vezane uz stranku Hrvatski radniki savez (HRS), Seljaka sloga

1935. osnovana i Gospodarska sloga

ekonomska organizacija koja je imala za ciljpodizanje ekonomske moi i poboljanje poloaja seljatva u Hrvatskoj

nastojale se poveati cijene poljoprivrednih proizvoda, suzbijati stone bolesti, ubrzati elektrifikacija seoskih podruja, organizirati zdravstvena zatita i raditi na opem prosvjeivanju seljaka

Hrvatska seljaka zatita i Hrvatska graanska zatita poluvojne organizacije koje su trebale sluiti za obranu HSSovih skupova od andara i provokatora

vodstvo stranke s njima raunalo i u sluaju eventualnih oruanih sukoba

HSS 1920ih uglavnom bio predstavnik hrvatskog seljatva, 1930ih sve vie poinje predstavljati hrvatski narod

protiv reima i radikalno desnih ili radikalno lijevih stranaka da zadobiju vei utjecaj u javnosti

Vladko Maek

uivao veliku podrku naroda, osobito seljaka

u narodu se stvara 'kult Maeka'

po politikom opredjeljenju demokrat no strankom je upravljao autoritarno

sve vane odluke stranke donosile su se u Maekovoj kancelariji i stanu nakon Radieve smrti nije vie funkcionirao Glavni odbor i Predsjednitvo stranke nego je Maek okupljao ljude oko sebe po vlastitom nahoenju

susreti Maeka i Stojadinovia prolazili su u meusobnoj antipatiji, dolazili na sastanke esto bez elje da se na njima neto dogovore njihovi stavovi bili bitno razliiti

Stojadinovi

pristaa centralistiko-unitaristike Jugoslavije pod dominacijom Beograda

zagovarao tezu 'jedna drava, jedan narod i jedan kralj'

nudio Maeku tzv. 'malo rjeenje' po kojem bi HSSu pripalo nekoliko ministarskih mjesta u Vladi

nije prihvaao naruavanje dravnog centralizma protiv federativnog ureenja

pristajao na razgovore samo o lokalnim samoupravnim autonomijama

Maek traio 'veliko rjeenje' znailo reviziju Oktroiranog ustava

suavao Maeku manevarski prostor koalicijom s Muslimanima i Slovencima

Stojadinovi na meunarodnom planu elio razvijati odnose s Italijom i Njemakom (oslon na drave koje ele revidirati Versailleski poredak)

elio kod Njemake i Italije postii da oslabe svoju podrku ustaama

hrvatsko pitanje istovjetno pitanju demokratizacije itavog jugoslavenskog drutva

samo je prividno 'hrvatsko' jer obuhvaa cjelokupnu problematiku jugoslavenske unutarnje politike

hrvatsko je jer najneposrednije tangira hrvatske interese te su Hrvati problem formulirali, iznjeli u javnost i popularizirali

hrvatsko pitanje jaalo HSS i bliske mu snage

Stojadinovi blokirao rjeavanje hrvatskog pitanja od 1935. do 1937.

jaala opozicija Stojadinoviu i u Srbiji nezadovoljni njegovim diktatorskim ponaanjem kao i pribliavanjem Njemakoj i Italiji pogodovalo povezivanju hrvatske i srpske opozicije

Zagreb pregovori SDK i Udruene opozicije (Srbija) sporazum potpisan poetkom listopada 1937.

Farkaiki sporazum

selo Farkai kod Siska

sreli se potpisnici sporazuma iz Zagreba kako bi se dogovorili o nainu rada na propagiranju Sporazuma u javnosti

sporazumom bilo predvieno da se oformi vlada koja bi donijela 'privremeni osnovni zakon' i time ukinula postojei ustav

potpisnici formirali Blok narodne demokracije tekst nije dovodio u pitanje monarhistiki oblik vladavine i dinastiju Karaorevia

naglaavao da bi u novom dravnom ustrojstvu parlamentarizam i jamenje politikih i graanskih sloboda bili temeljna naela

glavni problem potpisnici vide u nepostojanju demokracije

farkaike zahtjeve vlasti u Beogradu nisu eljele prihvatiti Stojadinovi nije pristajao pregovarati tvrdei da e to uiniti kada maloljetni Petar II. stupi na prijestolje (to je trebalo biti za 4 godine)

negativan stav o pregovorima imao i knez Pavle

NA PUTU PREMA RATU 1939-1941.SPORAZUM CVETKOVI-MAEK I USPOSTAVA BANOVINE HRVATSKE

izbori 1938.

Seljako-demokratska koalicija izala je ujedinjena s opozicijom u Srbiji (Udruena opozicija) u Blok narodne demokracije na elu liste V. Maek

falsificiranja i pritisci na birae, javno glasanje

vladina lista pobjedila tek s neznatnom veinom- reimske stranke dobile veinu poslanika u Skuptini

HSS dobio najvei broj glasova u svojoj povijesti

de facto su HSS i Udruena opozicija bili pobjednici izbora

knez Pavle uvidio da je rjeavanje 'hrvatskog pitanja' pretpostavka za unutranje smirivanje stanja u dravi to je bio zahtjev i jugoslavenskih saveznika (VB)

Maek i HSS bojkotirali rad Narodne skuptine

Maeku je bilo u interesu da postigne sporazum

1930ih HSS je postao svehrvatska stranka te pokret u kojem je bilo vrlo razliitih ideolokih strujanja

lijevo krilo HSSa :

isticali socijalne teme, antiklerikalizam

Mihovil Pavlek Mikina i Rudolf Biani, Franjo Gai

neki HSSovci preli u KPJ sredinom tridesetih i od 1937. izdavali list Seljaka misao

desno krilo HSSa :

do 1941. nije se desnica uoavala u javnom ivotu

Janko Torti, Dragutin Toth (jedan od organizatora Gospodarske sloge), Lovro Sui

kako se pribliavao rat bili pod pritiskom radikalne desnice u Hr koja je odbijala bilokakav sporazum s Beogradom i traila izdvajanje Hr iz Jugoslavije

uspjesi Reicha, Italije i Franca davali su krila desnoj struji HSSa i ostalim desnim strujama u Hr (ustaama)

Stojadinovi pokazivao ambicije da si priskrbi sve vie vlasti u dravi te se poeo ponaati poput faistikih diktatora

veljaa 1939. knez Pavle angairao Cvetkovia, Spahu, Kulenovia, Kreka i Snoja da srue Stojadinovia

Dragia Cvetkovi

postao predsjednik vlade

radikal

dotad prilino nepoznat i neutjecajan ministar

dobio povjerenje kneza Pavla jer je bio voljan izvravati njegove naredbe

''kneev kurir''

deklaracija nove vlade za sporzum s Hrvatima zasnovan na punoj jednakosti i ravnopravnosti, naknadno Cvetkovi istaknuo narodni individualitet Hrvata kao rezultat posebnog razvitka

svibanj 1939. Hrvatsko narodno zastupstvo (poslanici HSSa izabrani na izborima 1938.) objavili su posebnu izjavu kojom Maeka nazivaju legitimnim predstavnikom hrvatskoga naroda

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK

26. kolovoz 1939., 5 dana prije izbijanja rata

uspostavlja se Banovina Hrvatska kao uporavna jedinica

BANOVINA HRVATSKA

obuhvatila dijelove BiH naseljene preteno Hrvatima, Baranja izvan granica Banovine Hrvatske

pri odreenju granice u BiH ignoriralo se muslimansko stanovnitvo i gledao samo omjer Srba i Hrvata u kotarevima

za bana postavljen Ivan ubai (po volji HSSu i Dvoru, bivi solunski dobrovoljac, dobri kontakti s vladajuim krugovima)

nova zajednika jugoslavenska vlada : Maek podpredsjednik, SDK dobila jo 5 ministarskih mjesta (Ivan Andres trgovina i industrija, Baria Smoljan : ministar bez lisnice, Josip Torbar : pote i brzojavi, Juraj utej : financije, Sran Budisavljevi : socijalna politika)

obnavljanje Sabora kao zakonodavne vlasti

ban nositelj upravne vlasti, odgovoran kralju i Saboru, imenovao ga i razrjeavao kralj

dogovoreno da Banovina preuzme i ubiranje pojedinih poreza, konaan dogovor nije postignut

uspostavu Banovine Hrvatske nije verificiralo Narodno predstavnitvo (koje je bilo rasputeno 1939.) jer je Ustav predviao da se i izvanredne mjere moraju naknadno odobriti od strane Narodnog predstavnitva samo formalnopravna injenica bez prevelike vanosti

od osnutka Banovine Hrvatske poeli su se pojavljivati zahtjevi za uspostavom zasebne slovenske jedinice kao i autonomne BiH

27. kolovoz 1939.

Maek izjavio kako pregovori nisu potpuni jer konaan teritorij Banovine nije utvren i kako e hrvatska strana potraivati vie te kako e se u naknadnim pregovorima morati proiriti autonomija Banovine u odnosu na Beograd

Maek 1941. nee eljeti samostalnu Hrvatsku, pogotovo ne da ona ovisi o silama Osovine

mnogo protivnika sporazuma meu lanovina HSSa koji su smatrali da je Maek dobio premalo, napadi nacionalistike desnice, frankovaca i drugih smatrali Maeka izdajicom zastupajui stav da je jedino rjeenje 'hrvatskog pitanja' u izdvajanju iz Jugoslavije, srpski nacionalisti smatrali da je sporazum kapitulacija pred Hrvatima

POLITKA APATIJA, SVE JAI UTJECAJ NJEMAKE

obrambeni sporazum iz 1934. Balkanska antanta Jugoslavija, Grka, Rumunjska i Turska bezvrijedan

knez Pavle i Stojadinovi oslon na Njemaku i Italiju, tj. da jugoslavensku politiku dre neutralnom (Nj i I zaustavljale francuski i britanski utjecaj u regiji)

1939. Anschluss prihvatila Stojadinovieva vlada izavili da taj in ne ugroava Jugoslaviju nego da jo samo uklanja mogunost obnove Habsburkog carstva

''Jugoslavija e, od straha da je Njemaka ne siluje, sama lei s njom u krevet''

1938. sastali se Stojadinovi i Hitler

Stojadinovi uvjeravao Hitlera da J. nee ulaziti ni u kakve paktove protiv Njemake

Hitler tvrdio da na Balkanu nema interesa osim otvorenih vrata za svoju privredu

Pavle popustljiv prema desniarima i nacistima ne toliko zbog simpatija prema Reichu koliko zbog toga da Jugoslaviju sauva od upletanja u sukob

SPORAZUM CIANO-STOJADINOVI

1937.

skloplkjen sporazum s talijanskim ministrom vanjskih poslova Galeazzom Cianom

da bi smanjili ovisnost o Njemakoj

Italija i Jugoslavija obvezuju se na potivanje granica

suzdravaju se od svake akcije ako bi jedna strana bila napadnuta

ukraivanje podrke svakoj aktivnosti uperenoj protiv teritorijalnog integriteta i postojeeg poretka

predvieno i proirenje gospodarske suradnje

dogovoreno da se jedan dio ustake emigracije iz Italije vrati u zemlju

1938. kako bi dokazao vjernost, Stojadinovi je u Rimu poloio vijenac 'muenicima faistike revolucije'

sporazum se pokazao mrtvim slovom na papiru

rujan 1939. izbio WWII. Jugoslavija proglasila neutralnost

obje zaraene strane pojaavale su pritisak na Jugoslaviju da se opredijeli

politika neutralnosti vodila se u praksi tako da je sve vie odgovarala interesima Osovine

1934. trgovinski sporazum Njemake i Jugoslavije

za jugoslavensku poljoprivrednu robu Njemaka davala industrijsku robu

nakon ekonomskih sankcija pritiv Italije 1935. (zbog napada na Etiopiju) Njemaka e preuzeti golem dio jugoslavenskih izvoza i postati najvei jugoslavenski trgovaki partner

preko gospodarske politke moglo se snano utjecati na vanjsku politiku Jugoslavije (ali i Rumunjske) zbog njihova ondanjeg katastrofalnog gospodarskog poloaja

1938. sastali se Stojadinovi i Goring

nakon Anschlussa i raspada ehoslovake naglo su porasle investicije Reicha u Jugoslaviju

sve vea ovisnost jugoslavenske privrede o Reichu (53% ukupnog izvoza)

1940. protuidovski zakoni u Jugoslaviji

da bi udobrovoljili Njemaku

na sveuilitima i kolama, zabranjeno bavljenje veletrgovinom prehrambenim proizvodima

nacionalsocijalistika propaganda od strane legaliziranih 'kulturnih' drutava njemake narodne manjine

Kulturbund u Vojvodini (zaklinjanje na hakenkrojc zastavu, zakletva Kako se nee eniti Srpkinjama, Maaricama i idovkama...) od 1939. sve agresivniji u promicanju nacistike ideologije

OBNOVITELJI grupa mladih intelektualaca koji su studirajui u Njemakoj doli u doticaj s idejama i aktivistima Hitlerove Nacionalsocijalistike stranke

parole Ein Volk, Eine Wille, Ein Weg; Ehre, Blut und Boden

u meuvremenu Maarska i Italija dovodile u pitanje jugoslavenski teritorijalni integritet

jugoslavenska vanjska politika bila je nepokolebljivo antisovjetska

dijelom tajh stav bio uvjetovan i prisutnou 'bijele emigracije' u Jugoslaviji

priznali SSSR tek 1940., no vie kao priznavanje relanosti nego stvaran zaokret u vanjskoj politici

u raznim krugovima Jugoslavije sve vee nezadovoljstvo politikom vlasti

centralistiko-unitaristike snage u dravi nisu mogle prihvatiti stvaranje Banovine Hrvatske

razoaranje graanskim strankama

seljaci izloeni dravnom eksploataciji mrnja prema reimu u kojemu su vidjeli samo porezni aparat i andarsku silu antireimsku energiju upotrijebit e ustae i partizani (pa i etnici)

srpski biraki korpus u Banovini Hrvatskoj i itavoj Jugoslaviji bio podijeljen izmeu JRZ i SDSa (JRZ unitarizam i integralizam, SDS zagovarao iste ciljeve kao i koalicijski partner HSS)

od 1936. i smrti Svetozara Pribievia voa SDSa bio je Adam Pribievi (brat) do 1939. kad je Adam podnio ostavku i na njegovo mjesto j doao Sran Budisavljevi

KRAJINA udruenje za kulturno i privredno podizanje naroda - 1939.

osnovali ju Srbi s podruja Savske i Primorske banovine

okupljali se lanovi zabranjenih etnikih organizacija

cilj stvaranje nove politiko-teritorijalne jedinice Krajine na prostoru 25 kotareva Savske, Primorske i Vrbaske banovine sa srpskom veinom

deklarirano zalaganje za ouvanje dravne i narodne jedinstvenosti Krajevine Jugoslavije na temelju unitaristike jugoslavenske ideologije ustvari promicanje velikosrpske ideologije

SRPSKI KULTURNI KRUG Beograd 1939.

najei kritiari unutarnje politike reforme koja je zapoela Sporazumom Cvetkovi-Maek i uspostavom Banovine Hrvatske

parola ''Srbi na okup''

intelektualci i pravoslavno sveenstvo

SKK je poetkom 1940. uspjela rganizirati krovnu organizaciju >

SAVET PATRIOTSKIH, RATNIKIH I VITEKIH ORGANIZACIJA

ule gotovo sve vanije jugoslavenske udruge koje su djelovale meu Srbima poput etnike organizacije i Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije

Hrvatska iako veinski i dalje za HSS Hrvati su u sve znaajnijom mjeri optirali za komuniste i frnakovce

na opinskim izborima 1940. g. komunisti postigli jako dobre rezultate ponegdje i osvojili vlast vlasti nisu mogle dopustiti komunistiku vlast na lokalnoj razini

u javnosti su desne tendencije postale sve prisutnije

Mile Budak traio od Maeka da se hrvatsko narodno vodstvo izjasni otvoreno za Osovinu

sve tee ekonomsko stanje dobrim dijelom i zbog rata koji se irio Europom porasle cijene poljoprivrednih proizvoda

Banska vlada nastojala dravnom intervencijom poboljati stanje maksimirali cijene kruha

uvedene krune karte ili karte za ishranu svako domainstvo dobivalo odreenu koliinu racioniranih namirnica

1941. Ivan ubai donio uredbu o izradi kruha od 65% kukuruznog i 35% peninog brana koji je popularno zvan 'ubai'

namirnice se krale

zbog nedostatka autoguma obustavljene neke autobusne linije u Dalmaciji

TRAGEDIJA WWII. (1941-1945.)KAPITULACIJA JUGOSLAVIJE I USPOSTAVA NDH

Jugoslavija se nala u okruenju Osovine

nakon Anschlussa Reich je postao neposredan jugoslavenski susjed

1941. pod pritiscima su Maarska, Rumunjska i Bugarska pristupile Trojnom paktu

Italija okupirala Albaniju i zaratila s Grkom

Trei Reich u to doba na vrhuncu moi VB ostala jedini protivnik, Fra kapitulirala SSSR je bio saveznik

poloaj Jugoslavije geostrateki vaan

Hitler pokazivao neobino strpljenje prema Kraljevini Jugoslaviji elio ju mirnim putem privoliti na suradnju Njemaka bi tako izbjegla vojni sukob prije onog s SSSRom i zadrala bi dobavljivaa poljoprivrednih proizvoda

Njemaka nudila koncesije Jugoslaviji za pristupanje Trojnom paktu koje nije nudila ni jednoj drugoj dravi

Pavle, probritanski raspoloen, odbijao je njemake ponude no nije bio voljan prihvatiti ni britanske VB eljela da se Jugoslavija odrekne neutralnosti i da krene u rat protiv Osovine Pavle procjenjivao kako VB nema snage neposredno pomoi Jugoslaviji

25.3.1941. PROTOKOL O PRISTUPANJU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE TROJNOM PAKTU

potpisano u Beu

konano poputanje Jugoslavije pod pritiskom Osovine

jami se potivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Jugoslavije

Osovina nee slati vojsku preko jugoslavenskog teritorija

Osovina nee od Jugoslavije traiti vojnu pomo

vodit e se rauna kod preureivanja granica na Balkanu o jugoslavenskim pretenzijama na Solun

kada je stigla vijest o sklapanju sporazuma demonstracije su se intenzivirale

bile dijelom spontane, a dijelom su ih potakli Britanci a ponegdje organizirani komunisti

trajale vie dana

u Hrvatskoj ih gotovo nije bilo

parole 'Bolje rat nego pakt', 'Bolje grob nego rob'

dravi udar

no 26/27. oujka

pod utjecajem demonstracija i antifaistikog raspoloenja u nekim politikim i vojnim krugovima

grupa probritanski orijentiranih oficira izvrila je dravni udar

kasnije (za NDH) Nijemci taj pu posprdno zvali 'ljivovica pu''

Britanci najavljivali da bi se u sluaju ratnog sukoba Jugoslaviji pridruila i Turska i Grka

puisti proglasili Petra II. punoljetnim i proglasili ga kraljem

formirana iroka koalicijska vlada pod vodstvom Duana Simovia pu pozdravili F. Roosevelt i Churchill

zbog pua Jugoslavija je bila okupirana

Simovi i suradnici uplaili se brzo jer britanska pomo nije stizala te nije bilo dvojbe da Njemaka sprema napad na zemlju

vlada formalno ak ni nije istupila iz Trojnog pakta ve je izrazila spremnost da sporazum potuje nadajui se da e tako zaustaviti njemaki napad

Simovi ni u samoj vladi nije imao potpunu podrku

lanovi nove vlade protivili se sporazumu Cvetkovi Maek

Hitler je dogaaje od 27. oujka shvatio kao direktnu uvredu i izazov

Direktivom 25 ve istog dana odredio napad na Jugoslaviju i unitenje Jugoslavije kao drave

raunao s pomoi Italije, Maarske i Bugarske koje su sve imale pretenzije na jugoslavenski teritorij

kako bi lake pobijedili Nijemci su naglaavali unutarjugoslavenske podjele te su tvrdili kako njihova vojska nije neprijatelj Hrvata, Makedonaca i Bosanaca ve njihov zatitnik od 'srpskih ovinista' koji bi ih inae gurnuli u rat za britanske interese

Hitler raunao s tim da e Hrvati stati na njegovu stranu to je trebalo biti osigurano odgovarajuim politikim ustupkom (davanjem autonomije)

napad 6. travanj bez objave rata

u rano jutro bombardiran Beograd ubijena 2271 osoba, ugl civili

njemake, talijanske, bugarske i maarske kopnene snage sa svih su strana istovremeno prodrle u zemlju

glavni udar izvrila Drga njemaka armija js vojska nije imala nikakvih ansi da se obrani ali je kapitulirala i prije nego je to pokuala otpora gotovo nije bilo

10. travanj Nijemci uli u Zagreb

14. travanj kralj Petar pobjegao avionom iz zemlje ponijevi sa sobom zlatne rezerve iz dravn blagajne

17. travanj vojska je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju

jugoslavenska vojska

demoralizirana slabom pripremljenou, nadmonou neprijatelja i moralno razgraena socijalnim antagonizmima te nacionalnim trzavicama

visoki vojni kadar antikomunistiki

mnogi Hrvati i Bonjaci nisu se eljeli boriti za dravu koju nisu smatrali svojom

jugoslavenska vojska prestala postojati u travnju 1941.

drava i dalje postojala njena vlada prebacila se u London i odande vodila poslove

10. travanj 1941. Slavko Kvaternik Radio Zagreb u dogovoru s opunomoenikom vlade Reicha Veesenmayerom proitao je tekst o proglaenju NDH u Pavelievo ime Kvaternik je preuzeo vlast i zapovjednitvo nad oruanim snagama

VLADKO MAEK

prethodnih dana Nijemci se trudili nagovoriti Maeka da HSS formira separatistiku i kolaboracionistilku vladu u Hrvatskoj bezuspjeno

Maek se nije elio kompromitirati suradnjom s Nijemcima i Talijanima raunajui da e HSS zadrati ugled i utjecaj u narodu dok traje rat te je bio uvjeren da e Hitler izgubiti rat te da Hrvati moraju na zavretku rata biti na strani zapadnih demokracija

nakon to je 10.4. proglaena NDH Maek je dao izjavu u kojoj trai od naroda da s enovoj vladi pokorava a od svih pristaa HSSa da iskreno surauju s novom narodnom vladom

za novu vlast tvrdio da je osnovala slobodnu i nezavisnu hrvatsku dravu na cijelom historijskom i etnografskom prostoru Hrvatske

ve ubrzo shvatio da je izjava od 10. 4. bila poptuni promaaj i povukao se u pasivnu rezistenciju

27.3. Hitler odluio da se Jugoslavija vojno i dravno razbije 6.4. nacrt o organizaciji uprave

predvieno osnivanje hrvatske drave pod maarskim utjecajem

isticalo se da Hrvati imaju pravo na samoopredjeljenje (fraza)

vraanje na stanje prije 1918. (autonomna Hr u okviru Maarske) odbila vlada u Budimpeti jer su Hrvati 'nepouzdan narod' - u Berlinu procjenjeno da unija s Maarskom ne bi imala pristaa u Hrvatskoj

ideja o stvaranju samostalne Hrvatske nejasno tko bi trebao biti voa Maek, Paveli?

do Pavelia i ustaa Hitler nije mnogo drao

12. travanj Privremene smjernice za podjelu Jugoslavije nova Hitlerova direktiva

nema vie govora o maarskom utjecaju

Hrvatska se definira kao nezavisna drava unutar narodnosnih granica

njemake jedinice u NDH bile su podreene Zapovjednitvu za Jugoistok sa sjeditem u Beogradu (na elu Lothar von Rendulic)

vojne jedinice NDH bile podinjene Wehrmachtu

ovisnost NDH o Italiji i Njemakoj

ustae to tumaile kao povoljnu okolnost jer e tako nae zemlje ostvariti golemi gospodarski i kulturni napredak

IZGRADNJA DRAVE

Paveli formirao prvu vladu NDH 16.travnja

Paveli za sebe je uzeo mjesto premijera i ministra vanjskih poslova zamjenik predsjednika Osman Kulenovi (prijanji voa JMOa da bi iskazao panju bosanskohercegovakim muslimanima) ministar vanjskih poslova od lipnja 1941. Mladen Lorkovi (ranije promicao ideje nacionalnog ekskulzivizma i utvrivao opseg hrvatskog povijesnog teritorija) ministar unutarnjih poslova Andrija Artukovi ministar nastave i bogotovlja Mile Budak, kansije ministar vanjskih poslova (hukai govori, simbol ustakog terora, slogan 'Srbe na vrbe') ministar pravosua Mirko Puk ministar gospodarstva Lovro Sui; ministar financija Vladimir Koak; ministar uma i ruda Ivica Frkovi Eugen Dido Kvaternik moniji od veine ministara, ef policijskih slubi, vrlo se malo pojavljivao u javnosti, na vrhu zapovjednog lanca koji je organizirao genocidne zloine ''rasovi'' ili ''pukovnika liga'' osobe koje su imale veliku samostalnost u djelovanju i velih utjecaj na Pavelia najblii Pavelievi suradnici Ante Mokov, Ivo Hereni, Erih Lisak, Vilko Penikar i Dido Kvaternik potrkaj rata i Vjekoslav Maks Luburi, Vjekoslav Servatzy te zapovjednik Crne legije Rafael Boban Jura Franceti, Juca Rukavina, Mijo Babi, Franjo Sudar moglo ih je biti oko 40 teritorij 10. lipnja 1941. podjeljen u 22 upe s 141 kotarom i 1006 mjesnih opina + 31 gradska opina i posebni Zagreb za nazive upa Paveli odabrao povijesna imena iz srednjovjekovne Hrvatske i Bosne kako bi potvrdio kontinuitet NDH sa starom dravom na elu upa bili veliki upani koje je imenovao Poglavnik i koji su njemu bili odgovorni

Sabor

zastupnikr izabrao osobno Paveli, Sabor nema ovlasti, iskljuivo manifestativni znaaj

sastao se samo na jednoj sjednici od veljae 1942. do prosinca iste godine

bez pomoi njemakih i talijanskih saveznika Paveli ne bi mogao dobiti vlast a niti bi je mogao zadrati

ustaka vlast na klimavim nogama

lojalnost stanovnitva bila je upitna

pomo Njemake i Italije NDH mogla dobiti samo ako su njihove elje i akcije bile sukladne njihovim interesima

kritiari stanja u NDH na samom su njenom poetku mislili da se loe stvari deavaju bez znanja A. Pavelia

Paveli neprestano bio u strahu da bude likvidiran

''novi poredak'' prema njemako-talijanskom modelu- kult nacije, drave i voe

''ustaki postupiti'' eufemizam za ubiti

VOJSKA

Ustaka vojnica - stupali samo pripadnici ustakog pokreta

Domobranstvo domobrani e se pokazati neuspjenima, posebno pred kraj rata

ideja revolucije 'kroz oganj, krv i nasilje' iz liberalno-demokratske drave u autoritativnu narodnu dravu i dirigirano gospodarstvo

svi pozdravi zamjenjeni onim 'za dom spremni'

neki oekivali i revoluciju na kulturnom planu Vinko Nikoli protiv ''Krleinih degenerika, bludnika i pijanica, junaci djela koja ubijaju volju za ivot...''

ustae se ele pokazati kao moralno isti, idealci, borci za iskonsku nacionalnu pravdu

inzistiranje na redu, radu, estitosti, potenju

ustae morale imati besprijekoran ivot prije (inae prijeki sud)

NDH bila klijentilistika drava u kojoj su osobne veze i novac, kako i kod visokih dunosnika tako i kod samog poglavnika bile esto presudne

istatvo kao ideologija je utjelovljenje narodnosti i pokret iznad svih drugih stranaka i pokreta u hrvatskoj povijesti

Ustav Ustae hrvatske revolucionarne organizacije i Naela ustakog pokreta u javnom ivotu dobili poziciju kakvu u drugim dravama ima ustav

10. travanj Zakon o prisezi vjernosti Dravi Hrvatskoj

donio Slavko Kvaternik

morali poloiti svi suci i dravni sllubenici

znalajnom broju Srba i idova t enekim Hrvatima koji su se isticali suradnjom s omrznutim jugoslavenskim reimom nije bilo doputeno polaganje prisege

ustaki pokret nije imao dovoljno pristaa, osobito meu obrazovanim strunjacima,

mnogi inovnici iz pukog oportunizma izraavali lojalnost dravi i polagali ustaku prisegu

29. travanj Paveli izdao ''Zakonsku uredbu o uskladbi rada ustake organizacije s dravnim vlastima'' sve zakonske odredbe ministarstava izvruju se u potpunoj suglasnosti sa ustakim naelima te u skladu s narodnom i dravnom politikom

po uredbi nadzorni organi ustakog pokreta imaju dunost vaku neurednost u izvravanju dravne vlasti javiti glavnom ustakom stanu i nadlenom ministarstvu

time je de facto ustaka organizacija stavljena u nadreeni poloaj dravnim ustanovama

potaklo ustaku samovolju

dualizam vlasti ustaki pokret i civilna vlast

organizacija ustakog pokreta usklaena s teritorijalnim ustrojstvom NDH

velike upe stoeri

kotarevi logori

opine tabori

dvije policijske strukture : ustaka (UNS) i civilna (RAVSIGUR)

vojska ustaka: Ustaka vojnica i civilna : Domobranstvo

Ante Paveli

trebao biti pandan navodono 'mlakim' i neodlunim politiarima, osobito Maeku

Paveli bio voa drave, vrhovni vojni zapovjednik, imenovao vlade po vlastitoj volji

ministri, veliki upani, dravni tajnici bili izravno odgovorni njemu a ne Saboru koji bio obnovljen

njegove odluke nisu podlijegale nikakvim ustavnim ili zakonskim normama identifikacija poglavnika i drave hodajua inkarnacija Domovine 'krotio ljude poastima, odlikovanjima, visokim mjestima' Slavko Kvaternik postao prvi vitez NDH

marginalizirao Budaka

nestabilne i nekompetentne vlade u 4 godine izmjenilo se 7 vlada

nestabilnosti pridonosile i osobne nesnoljivosti

vlast NDH obilno potpomagala izdavake djelatnosti, glezbene i likovne priredbe nastojali pridobiti knjievnike i druge umjetnike i kulturne radnike pod ptretpostavkom da e svojim djelima forsirati nacionalni duh

ienje jezika od srpskog utjecaja

Ured za hrvatski jezik smiljaju nove kovanice (munjovoz, samovoz, krugoval) zabranjuju se rijei koje se smatraju srpskima a nu pravopis se vraaju rjeenja s kraja 19. stoljea (''korienski'' pravopis)

izdavanje Hrvatske enciklopedije

zabranjivanje novina, podravljenje tiskara

cenzura striktna i dobro organizirana, knjige nepoudnih autora bacane iz knjinice

4. lipanj 1941. Zakon o zatiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda

idovima zabranjeno sudjelovanje u radu, organizacijama i ustanovama drutvenog, omladinskog, sportskog i kulturnog ivota hrvatskog naroda uope a napose u knjievnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, urbanizmu, kazalitu i filmu

temelj za intenzifikaciju progona idova

Naredba o utvrivanju rasne pripadnosti dravnih i samoupravnih slubenika i vritelja slobodnih akademskih zvanja

teilo se uvoenju nacionalnih simbola, isticalo se slovo U kao simbol ustakog pokreta

ODNOS PREMA NOVOJ VLASTI

veina hr stanovnitva sa zadovoljstvom je prihvatila ratni poraz Jugoslavije i uspostavu NDH u smislu da se uspostavila samostalna Hrvatska

mnogi bili zadovoljni jer su mislili da je uspostavom nove, nacistima bliske drave Hrvatska izbjegla ratna stradanja ''Nema rata a imamo dravu!''

neki se, osjeajui svu rigidnost ustatva, zavaravali da je bolja ikakva nego nikakva Hrvatska

ne postoje pouzdani onodobni podaci kakvu je podrku reim uivao u narodu mogunost neslaganja nije postojala

ustako vodstvo po uspostavi NDH irilo posve nerealni optimizam da e novostvorena drava odmah ostvariti napredak poto se rijeila beogradske vlasti te postala dijelom 'novog poretka' s Njemakom na elu

razlozi razoaranja:

Nezavisna Drava Hrvatska bila nezavisna tek po imenu dok je u stvarnosti bila njemako-talijanski protektorat

oduevljenje splasnulo kad su se pojavili plakati o streljanima i objeenima protivnicima i nedunim taocima

ekonomski slom u ljeto 1941.

katastrofalna ustaka politika na ekonomskom, politikom i vojnom planu

zbog tradicionalnog konformizma bilo je mnogo onih koji su se drali maksime 'nita ne znam, nita ne vidim'

jezgra ustakog pokreta :

200 ustaa-emigranata koji su s Paveliom u pratnji talijanske vojske stigli iz Italije preko Rijeke u Hrvatsku + 300 ustakih emigranata naknadno pristiglih iz Italije, Maarske i drugih zemalja okosnica novouspostavljene vlasti

uspostava vlasti tekla je sporo u krajevima naseljenima Srbima ustae nisu dulje vremena mogli uspostaviti vlast

deseci teko pristupanih planinskih sela ostaala su gotovo potpuno izvan njihove kontrole

Pavelia doekalo oko 2000 ilegalno organiziranih ''zakletih'' ustaa u zemlji

ipak je broj emigranata i pristaa u zemlji bio mnogo manji od potreba nove vlasti za poeljnom bazom izvrne vlasti

masovno pristupanje novog lanstva

do svibnja 1941. ima ih ve oko 100 000

mnogo dravnih slubenika prikljuilo se pokretu kako bi sauvalo radno mjesto

karijerizam, ansa za bogaenjem, autoritarni reim privlai one koji su voljni sluati i sluiti ''nastae''

u ustake redove ulazili u veem postotku oni iz niih, neobrazovanijih slojeva kao i iz nekih siromanijih predjela Hr i BiH gdje su se za vrijeme Kraljevine Jugoslavije stvorili snani nacionalni i vjerski antagonizmi

nagla pojava i jaanje politikog i oruanog otpora ustakom reimu i stranoj okupaciji pokazatelji politikog raspoloenja hrvatskog i nehrvatskog stanovnitva u NDH

u ljeto i jesen 1941. buknuo ustanak

domobrani masovni izbjegavali mobilizaciju (u pojednim upanijama nije ih se odazvalo ah 75 ili 83 %)

teror koji su provodile ustae uzrokovao je odlazak pravoslavnog stanovnitvau partizane a Hrvata meu komuniste

hijerarhija:

na elu je Poglavnik

lanovi ustakog vodeeg vijea doglavnici

Ustaki glavni stan

HRVATSKA SELJAKA STRANKA ustaki ideolozi htjeli svoj pokret predstaviti kao openarodni Hr preteno seljaka drava predstavljanje kao zagovornik seljakih interesa

prilian broj lanova HSSa pomogao je 1941. pri uspostavljanju ustake vlasti i njoj se poklonio

otpadnici iz HSSa dobili su visoke poloaje

veina HSSa nije se pribliila vlasti

vodstvo Gospodarske sloge ostalo je vjerno Maeku

u veine lanova HSSa, pogotovo onih koji su se pasivizirali ubrzo je nastupilo zahlaenje i razoaranje prilikama u NDH

kako Maek nakon 10.4. nije vie htio suraivati s vlastima ustae su poele njega i velik dio HSSa smatrati protivnicima zvali ih ''sporazumaima'' (po sporazumu Cvetkovi-Maek)

janko Torti (bivi HSSovac) pokuao ogranke HSSa kolektivno inkorporirati u ustaki pokret uspjeh vie nego skroman Torti : 'konzul HSSa u NDH''

rujan 1941. Centralni komitet KPH po Titovu nalogu pozvao HSS da se prijee preko politikih, nacionalnih i vjerskih razmimoilaenja poziv na ustanak nije imao odjeka

od lanova HSSa koji nisu htjeli suraivati s ustaama stanovit je broj bio interniran, neki i likvidirani, Maek je 5 mjeseci proveo u jasenovakom logoru (kasnije na svom imanju u Kupincu, juno od Zga pa od poetka 1943. do kraja rata u Zagrebu, 2 mj ak u stanu Maksa Luburia osobno)

Pavleka Mikinu Hrvatska straa proglasila 'neprijateljem Krista' zavrio u Staroj Gradii i Jasenovcu gdje je i ubijen

1943. i 1944. priian broj HSSovaca prikljuio se partizanima

najvei dio vodstva HSSa zagovarao je politiku ekanja te potajno izraavao simpatije za zapadne saveznike i nastojali su s njima dou i vezu

KATOLIKA CRKVA Pio XI. 1929. sklopio s Mussolinijem konkordat

od 1929. mnogi su njemaki biskupi optuivali rasistiko i vjersko uenje nacizma ustrajali u tome d ani jedan katolik ne moe biti nacist

Rimu se nacizam inio najsnanijim branikom pred komunizmom

Pio XI. 1937. u encikliki Nijemcima optuio nacistiku vlast da sije nepovjerenje, neslogu, mrnju Mit brennender Sorge

druga enciklika Divini Redemptopris papa jo otrije i direktnije osuuje komunizam te poziva na uvoenje crkvenog socijalnog uenja kao protuteu i komunizmu i nemoralnom liberalizmu

naelo vatikanske meunarodne politike nacizam i faizam jesu zablude, pogreke i opasnosti ali neznaboaki totalitarizam ipak glavni, smrtni neprijatelj vjere i Crkve

Stepinac 12. travanj u ime Katolike crkve javno izrazio zadovoljstvo i podrku uspostavi NDH

crkva smatrala da su hrvatska nacionalna ideja i katolika vjerska ideja u vrstoj vezi

kad je uspostavljena NDH kao nacionalna drava hrvatskog naroda Crkva je ocjenjivala da je tako ispunjen jedan od bitnih nacionalnih ciljeva

ustake vlasti objavile da je NDH katolika drava a kri je istaknut kao jedan od ustakih znamena

vlasti na mnoge naine nastojale ugaati Crkvi

sveenici i kao zapovjednici jasenovakog logora Miroslav Filipovi-Majstorovi izravni sudionik i poinitelj masovnih zloina u Jasenovcu Fra Sotona franjevci ga iskljuili iz reda 1945. Austrija ga izruuje jugoslavenskih vlastima koje ga osuuju na smrt

Katolika crkva bila protiv masovnog prevoenja pravoslavaca na katolianstvo koje je provodio ustaki reim te je u vie navrata 1941. slubeno prosvjedovala

STEPINAC

prosvjedovao zbog ustake politike nasilja i rasne nesnoljivosti, protiv ubijanja Srba

esto osobnim intervencijama, ponekad i uz pomo predstavnika Sv. stolice uspijevao spasiti progonjene pojedince ili skupine

spasio od Holokbiausta i mnoge idove koji su bili stupili u mjetovite brakove i 55 tienika idovskog starakog doma koje je dao skloniti na crkveno imanje u Brezovici juno od Zg

istovremeno Stepinac ostao dosljedan u svom radikalnom antikomunizmu i hrvatskoj nacionalnoj orijentaciji pa se osuujui ustaki reim ne distancira od NDH kao drave

partizane smatrao antikristom i glavnim neprijateljem

manjina sveenstva ostala uz ustaki pokret a jo se i manjina 1943. i 1944. pridruila partizanima ili suraivala s njima

Stepinac nedopustivo tolerantan prema zloinima vlasti NDH, koristi termin ''nearijevci'', ne dovodi u pitanje deportacije ''nearijevaca'' nego se buni protiv toga da se one ne izvode na human nain zalae se da oni koji e biti deportirani imaju priliku spakirati stvari i urediti najhitnije obaveze, da vagoni ne budu prenatrpani, da ima se daje dovoljno hrane, da se im omogui lijenika njega, omogui dopisivanje s obitelji

BOSNA I HERCEGOVINA I BOSANSKOHERCEGOVAKI MUSLIMANI granice NDH djelomino zadovoljile hrvatske nacionalistike zahtjeve

nije se moglo oekivati da Srbi, koji su u takvoj zaokruenoj dravi inili treinu stanovnitva bez otpora prihvate genocidne planove i teroristike metode

kako bi se BiH to snanije integrirala u novi dravni okvir reim je namjeravao premjestiti sjedite vlade u Banja Luku

'granica na Drini'

700 000 bosanskohercegovakih Muslimana ukljueni u korpus hrvatske nacije trebalo ih pridobiti kako bi se osigurale stabilne prilike

Mile Budak govorio kako ''nema vie Turaka to je najia hrvatska krv''

kako bi vlast pokazala da favorizira Muslimane na visoke su poloaje postavljani Dafer i Osman Kulenovi, Ademaga Mei, Mehmed Alajbegovi, Hakija Hadi...

veina njih pripadala starim begovskim obiteljima koje su i dalje meu Muslimanima uivale veliki ugled

Muslimani ipak nisu podrali NDH

nisu se osjeali ravnopravno Hrvatima katolicima

zgroavali se nad ustakim zloinima i ograivali se od njih

prvi to uinili lanovi Glavnog odbora ''El Hidaje'' drutva muslimanskih vjerskih predstavnika

deklaracije muslimana za punu jednakost, red i zakonitost bez obrzira na vjersku i narodnu pripadnost

s vremenom je lojalnost bosanskohercegovakih muslimana sve vie dolazila u pitanje

i muslimani koji su ostali vjerni ustakom reimu bili su nezadovoljni

adaptacija Umjetnikog paviljona kralja Petra u zagrebaku damiju trebala biti dokaz ravnopravnosti katolika i muslimana 3 minareta stavljeno u funkciju 1944.

marginalizirani u saboru samo 13 muslimana a 193 katolika treba uzeti u obzir kako je obrazovanih katolika bilo vie, a i podatci bili samo parcijalni

NDH

relativno malo domaih sudionika u zloinu

puno domaeg otpora zloincima

Andrija Artukovi, Eugen Dido Kvaternik, Paveli, Budak, Lorkovi, Puk zloini

odgovornost snosili i organizatori i voe pojedinih postrojbi koje su inile zloine poput Vjekoslava Maksa Luburia, Viktora Gutia, Viktora Tomia i dr.

RIMSKI UGOVORI I DRUGI TERITORIJALNI GUBITCI

RIMSKI UGOVORI 18.5.1941.

razgranienju Italije i NDH

Paveli i ustae time platili Italiji dugogodinje pokroviteljstvo

Italiji preputena gotovo cijela hrvatska obala Jadrana

najznaajniji gradovi i luke postali su talijanski Split, Trogir, Suak, ibenik

svi otoci osim Paga, Braa i Hvara

Pula, Rijeka i Zadar ve su prije bili pod Italijom

Italija anektirala i znaajan dio Gorskog kotara

od priobalnih gradova NDH su ostali Senj, Omi i Makarska, Dubrovnik

Dubrovnik najvei priobalni grad u NDH ali je bio prometno izoliran

Italiji preputeno 5% teritorija NDH ali su oni svojom gospodarskom, stratekom, prometnom i kulturno-povijesnom vanou nadmaivali puki broj kilometara

bilo predvieno da Splitom i Korulom upravljaju vlasti NDH, no to se nije dogodilo

29. oujak 1941. Mussolini razgovarao s Paveliem

dani prije nego su sile Osovine spremale napad na Jugoslaviju

Mussolini obeao Paveliu kako e napraviti sve da zadobije vlast u Hrvatskoj

zauzvrat traio vei dio Dalmacije

Paveli mislio da e javnost preboljeti gubitak podruja zbog prikljuenja BiH

dan nakon potpisivanja Rimskih ugovora Paveli je ponudio Zvonimirovu krunu lanu Savojske kue to je bio preduvjet da u ostalom dijelu Hrvatske zadobije punu vlast

tu je odredbu potpisala itava vlada unato tome to se protivila sporazumijevanju s Italijom

Sporazum o pitanjima vojnog znaenja

potpisan zajedno s Rimskim ugovorima

odlueno da se primorsko podruje koje nije anektirala Italija zajedno sa njenim irokim zaleem podijeli u 2 zone

Druga zona - zona blie moru zvana demilitarizirana zona

- ukljuivala Liku, Gorski kotar, Dalmatisnku zagoru, dobar dio

Hercegovine, te sva podruja uz jadransku obalu s otocima koji su

formalno bili u sastavu NDH

- u njoj vlasti NDH nakon kolovoza 1941. nisu smjele imati nikakve vojne

objekte, utvrde, vojne baze, vlast NDH gotovo da je bila formalna

Trea zona preostali teritorij do demarkacijske linije izmeu njemake i talijanske

vojske u NDH (koju je zacrtao Hilter) koja je prolazila vie-manje sredinom

drave

- od Karlovca preko Bihaa, Bugojna, Prozora do Bilee i ajnia na Drini

- i u toj su zoni vlasti i ingerencije NDH bile suene

informacije hrvatskoj javnosti o potpisivanju Rimskih ugovora bile su krajnje jednostrane jer su vlasti dobro procijenile da e reakcije biti krajnje nepovoljne

Nijemci se u ta pitanja nisu htjeli mijeati i drali su se rezervirano

Sandak

ustake vlasti ga smatrale sastavnim dijelom NDH

mnoge molbe muslimanskih izaslanika da se Sandak prikljui NDH

nije realizirano zbog protivljenja Nijemaca i Talijana koji su smatrali da se time ugroavaju njihovi interesi na podruju Srbije, Crne Gore i Sandaka

7. lipanj 1941. Paveli potpisao zakonski dekret o istonoj granici NDH

drao se bosansko-srpske granice iz 1908.

talijanske ambicije da dobiju teritorij zapadno od Drine i u Hercegovini

krajem listopada 1941. utvrena je granica po crti stare austro-ugarsko srpsko-crnogorske granice otprije 1918.

bez pripojenja Sandaka ali i bez gubitaka podruja u istonoj Hercegovini

neslaganja oko toga treba li Srijem pripasti NDH ili njemakoj vlasti

nije bilo problema oko sz granice

Meimurje

Horthy se pozivao na to da je Meimurje od 1860. do 1918. bilo pod maarskom upravom (i tvrdili 'oduvijek')

16.4.1941. maarska vojska okupirala Meimurje

vlasti NDH traile od Nijemaca da posreduju ali su oni to odbili i savjetovali pregovore no oni nisu donijeli rezultata bio svreni in

prosinac 1941. maarski parlament anektirao Meimurje ali ta aneksija nikad nije bila verificirana meudravnim sporazumom kao ni granica izmeu Maarske i NDH

meimurski sveenici poslali apel vlastima NDH prosvjedujui to su ih 'dali u zagrljaj Maara'

Baranja i Baka

morale biti ukljuene u NDH, prikljuene Maarskoj

na hrvatskim teritorijima koji su pripali faistikoj Italiji i profaistikoj Maarskoj lokalni su Hrvati, u pravilu veinsko stanovnitvo postali meta progona

guverner Dalmacije Giuseppe Bastianini

maarske vlasti ve 1941. donijeli zakonske propise prema kojima se liavaju posjeda kolonisti koji su dobili zemlju agrarnom reformom u monarhistikoj Jugoslaviji protjerani ne mogu traiti nikakvu naknadu

nezairentiresiranost NDH za zaustavljanje deportacija jer su veina deportiranih bili Srbi, a tek manjina Hrvati

dravni slubenici dobili otkaz s obrazloenjem da ne znaju maarski jezik

nerijetko bili ispitivani i malteretirani

njemaka narodna skupina

raznim je odredbama dobila povlaten status ak i odnosu na Hrvate i katolike

nametnuli se kao snaan politiki faktor

razvoj njihovih organizacija tee usporedo s organiziranjem ustake vlasti

4. lipanj 1941. donesena je Zakonska odredba o privremenom pravnom poloaju Njemake narodne skupine u NDH

zajameno im neogranieno odranje njemake narodnosti i nesmetano ispovijedanje nacional-socijalistikog ivotnog uvjerenja, nepomuen razvoj narodnog ivota

NDH KAO NJEMAKO-TALIJANSKI PROTEKTORAT

Ustaama su bili posve jasni gospodarski, strategijski i teritorijalni interesi Reicha i Italije na teritoriju NDH i svjesno su prihvatili ulogu koja im je bila namjenjena

pijun u provedbi faistike i nacistike imperijalne politike

njemako-talijanski protektorat

sastanak ministara vanjsih poslova Ciana i Ribbentropa

Be, 21. i 22. travanj 1941.

Reich prepustio politiki utjecaj u NDH Italiji

uvaili su namjeru Italije da s NDH uspostavi personalnu uniju

ustupci kojima je Reich elio zadovoljiti svog glavnog saveznika

Reich se ni tada ni kasnije nije elio odrei vojne nazonosti a ni ekonomskih interesa u NDH

Nijemci imali pristup bosanskohercegovakim rudnicima, jamila im se sigurnost cesta i pruga te izvoz poljoprivrednih proizvoda, izvozio se boksit bez carine, bitne bile ume

ekonomska podreenost NDH interesima Reicha

sporazumom se vlada NDh obvezala da e uzimati u obzir njemake privredne interese, neogranieno iskoritavanje industrijskih sirovina

NDH se obvezala da podmiruje trokove njemakih okupacijskih snaga na svom podruju (dokaz da su Nijemci NDH tretirali kao i druga okupirana podruja u Europi)

sporazumom odreeno da se iz NDH izvoze poljoprivredni proizvodi a uvozi industrijska roba aranman propao jer je zbog krize koja e se dogoditi NDH uvozila vie poljoprivrednih proizvoda nego to h je uvozila

Reich iskoritavao i radni snagu iz NDH

potpisani sporazumi i o tome, Njemaka imala kvotu koju je traila

potkraj 1941. u Reichu radilo oko 150 000 osoba iz NDH s tendencijomrasta u kasnijim godinama do kraja rata broj narastao na 220 000 ljudi

ugovori sklopljeni isprva na godinu dana no neprestano bili produivani sa ili bez pristanka onih na koje se odnose - zaposlenike nisu bili spremni pustiti kui ak i ako su oni to eljeli

zbog toga se mnogi zaposlenici nakon dopusta nisu vie vraali na rad u Reich Nijemci traili da se te radnike vrati natrag, makar i silom

mnogi bili prije odlaska neinformirani o i puni iluzija o radnim uvjetima i stvarnom stanju koje ih ekaju

i nacistika i ustaka propaganda uloile mnogo da bi pokazale kako je radnicima tamo dobro

zapravo posve drukija slika- radnici bili nezadovoljni radnim i ivotnim uvjetima i plaama

kad su se radnici bunili policija je hapsila voe pobunjenika

stanje je bilo tako loe da se nije moglo prikriti ni u strogo kontroliranom tisku

plae isplaivane u obeanim iznosima ali je u NDH bila inflacija do ljeta 1942. cijene su narasle za 100% a teaj Reichsmarke i kune nije se mijenjao

logino je da je dobrovoljaca za odlazak u Reich bilo s vremenom sve manje

Nijemci pribjegavali prisilnoj regrutaciji

jo uvijek bil zainteresiranih za rad posebno ako bi na taj nain izbjegli vojnu slubu za koju su dobili poziv

prije su Nijemci takve bjegunce vraali u NDH a kasnije ih primali bez obriza na to to su pobjegli od vojske

u ljeto 1942. 20 000 Srba koje su vlasti NDH eljele zatoiti u Jasenovcu deportirano je na rad u Reich

Jasenovac, osim to je bio logor smrti bio je i svojevrsno sabiralite mukaraca i ena pohvatanih u racijama po selima i prikupljanih za deportacije 'na rad u Njemaku''

mnogi radnici bili loeg zdravstvenog stanja (sifilis, tuberkuloza, ratne rane, pothranjenost, epilepsija...)

nema podataka koliko je radnika skonalo u Reichu od bolesti, gladi, direktne fizike sile nacista, tijekom saveznikih bombardiranja...

jedini mogui povoljan uinak odlaska tolikog broja ljudi i slanja novca u NDH bio je poniten klirinkim raunom pa su tak vlasti NDh morale tiskati novac da bi isplatile radnike obitelji a da za njega iz Reicha nije dolazilo pokrie poticala se inflacija

nezahvalan poloaj NDH i prema Italiji

NDH se usprotivila carinsko-monetarnoj uniji izmeu dvije zemlje

Talijani su reagirali tako da su bojkotirali carinski ustroj NDH, ukinuli su kontrolu uvoza iz NDH

NDH se obvezala prepustiti Italiji ekspoloataciju rudnog bogatstva, uma

NDH morala opskrbljivati talijansku vojsku u demarkacijskoj zoni

NDH nije inila nita kako bi regulirala status stanovnitva anektiranog podruja njihova dravljanstva, optiranja i njihovih prava kao nacionalne manjine u talijanskoj dravi

dihotomija odnosa prema Talijanima

s jedne strane ideoloka i politika bliskost

s druge strane mrnja zbog anektiranog teritorija i talijanske poze superiornosti

kada se Paveli elio iskazati kao saveznik poslao je na istono bojite u sastav njemake vojske pjeatvo, lovaku eksadrilu, bombardersku eskadrilu te nekoliko malih brodova

sve su jedinice trpjele velike gubitke

lovaka ekadrila povuena jer su mnogi piloti prebjegli na sovjetsku stranu

15. travnja 1941. NDH stekla diplomatsko priznanje Njemake i Italije

NDH je nakon Slovake postala druga drava koja je svoje postojanje trebala zahvaliti nasilnom europskom 'novom poretku'

samo je 11 zemalja priznalo NDH, uglavnom potpisnice Trojnog pakta

od njih 11 samo je 8 uspostavilo diplomatske odnose

Sv. Stolica nije priznala NDH ali je u Zagreb poslala stalnog legata, diplomatske odnose odravala je s vladom u Londonu ime je priznavala kontinuitet Jugoslavije

u meunarodnoj je politici za vrijeme svoga postojanja vjerno slijedila Reich jer zapravo drukije ni nije mogla

dvojica najvanijih predstavnika Reicha u NDH :

Siegfried Kasche

veleposlanik Reicha u Zagrebu

meunarodnu slubeni odnosi

prijateljevao s ustakim vrhom i podravao njegovu politiku prema Srbima

Edmund Glaise von Horstenau

'njemaki opunomoeni general'

zastupao posebne vojne interese to je bilo osjetljivo mijeanje u unutarnje poslove NDH, isprva planirano da samo savjetuje vlasti pri izgradnji vojske ali je s vremenom preuzimao ovlasti u voenju operacija njemake vojske na teritoriju NDH

Horstenau se distancirao od ustakih metoda i ve ih je u srpnju/kolovozu 1941. optuivao da su glavni uzronik ustanka koji je zahvatio zemlju i destabilizirao ju

KRALJEVSKA VLADA U LONDONU

pobjegli preko Grke i Palestine u London

VB i SAD nisu priznale podjelu Jugoslavije

vladine aktivnosti veinom je financirala britanska vlada a djelom su troene i zlatne rezerve Narodne banke koje su prije rata prenijete u inozemstvo ili su iznijete prilikom naputanja zemlje

emigrantska vlada premijera Simovia

u njoj se nalazili Juraj Krnjevi, Rudolf Biani, Juraj utej kao predstavnici HSS-a Sava Kosanovi, Sran Budisavljevi, Vjeeslav Vilder kao predstavnici SDS-a

Ivan ubai djelovao je u SADu

u vladi bile stalno prisutne svae o odgovornosti i krivnji za sadanje i prole dogaaje, najee izmeu Srba i Hrvata

nepodnoljiva atmosfera paralizirala rad vlade i krnjila njezin ugled

Rudolf Biani napisao promemoriju u kojoj je odbacio kolekvitnu odgovornost hrvatskog naroda za ustake zloine

1942. na Simovievo mjesto doao Slobodan Jovanovi

stanje se pogoralo jer je Jovanovi otvoreno poeo zastupati velikosrpske poglede i politiku

u meuvremenu se na meunarodnoj pozornici poeo afirmirati antifaistiki pokret s Titom na elu

u daljnjem toku rata, kada je postalo vidljivo da e pobjediti antifaistike saveznice javljale su se u Hrvatskoj ideje kako spasiti NDH kao dravu ali odbaciti ustaki reim bezizgledno

sve velike antifaistike sile priznavale su Jugoslaviju kao nasilno raskomadanu rtvu nacifaistike agresije i svoju saveznicu kojoj se poslije rata ima vratiti puni dravni suverenitet

PROPAGANDA PROTIV SVIH NEPRIJATELJA(SRBI, IDOVI, KOMUNISTI)

kako bi se uope stvorila atmosfera u kojoj bi zloin bio mogu vlasti NDH su priktiki od osnutka drave pokrenule bjesomunu harangu protiv komunista, Srba, idova, Roma

da bi se opravdao masovni zloin koji se pripremao trebalo se uvjeriti stanovnitvo da su oni najvea i konstantna opasnost za hrvatsku dravu i narod

Srbi - proirili kod Hrvata sve to ne valja, uroeni im nemoral, kocka, tua, kraa

''narod mora stresti sa svoga tijela sve nametnike'', ''iz narodnog tijela treba izrezati sve ireve''

propaganda se s vremenom samo sve vie intenzivirala i prijetnje su postajale sve izravnije

velik dio stanovnitva nije itao novine pa su Budak, Lorkovi, Puk tijekom prvih mjeseci postojanja NDH govorili pred velikim masama ljudi osnovna im je ideja bila ukazati narodu tko su osnovni neprijatelji hrvatskog naroda

hukaki govori Mile Budaka, ak je izravno poticao na zloin

'Srbe na vrbe'

'S Vlahom jedi samo pola zdjele, a s pola zdjele ubi ga zdjelom po glavi'

Budak nije pripadao zapovjednom lancu izvrenja genocidnih zloina i najvjerojatnije nije nikad sudjelovao u njihovom direktnom planiranju i organiziranju, jo manje u izvrenju

percipiran kao njihov najgorljiviji zagovornik i poticatelj, gotovo simbol

USPOSTAV SUSTAVA TERORA, GENOCID

kao i svuda u Europi primjer i poticaj progonima i ubijanjima bila je politika Reicha koja je u NDH imala presudni utjecaj

Nijemci su doveli na vlast grupu za koju su znali da e im po ideologiji i praksi biti vrlo slina

Zakonska odredba za obranu naroda i drave

ve dan po uspostavi vlasti 17. travnja 1941.

temelj sustava politikog terora od masovnih streljanja talaca do osnivanja logora

uz redovne predvieni su i izvanredni sudovi

ugroavanje drave proglaava se veleizdajom i kanjava smru (pod to ulazilo i sluanje neprimjerenih radiostanica npr. BBC, kasnije sovjetskih, partizanskih i drugih)

rasni zakoni

proglaeni 30. travnja 1941.

njima definirano arijsko i nearijsko podrijetlo te su bili osnova za sve kasnije mjere protiv idova i Roma

u vrlo kratko vrijeme NDH spremno prihvatila nacistiko zakonodavstvo, u nekim segmentima i sa znatnim zaotravanjem

IDOVI

ve u tri prva mjeseca po uspostavi drave idovi su izgubili dravljanstvo, nareeno im je noenje ute trake, izbacivani su iz stanova i kua, oduzimana su im poduzea i druga imovina, donesene su uredbe o upuivanju u logore u kojima e veina biti ubijena

14. travnja spaljena je sinagoga u Osijeku

tijekom 1941. devastirane i druge sinagoge u Hrvatskoj

idovi su u Zagrebu ( i u nekim drugim gradovima) morali predati 1000 kg zlata (oko 100 g po lanu zajednice) da bi time navodno bili izuzeti iz programa ali u velikoj veini to nije pomoglo

prve vee grupe idova hapene su ve u travnju i svibnju

masovna hapenja poela oko 21. lipnja kada je internirano oko 2500 idova od kojih je veina ubrzo deportirana u Gospi a potom u logore na Velebitu (Jadovno i drugi) te na Pagu (Metajna i Slana)

od gotovo 40 000 idova prije rata preivjelo ih je samo 9000, tek nekoliko stotina doekalo je kraj rata na okupiranom podruju zahvaljujui mjeanim brakovima, osobnim i obiteljskim vezama, podmiivanju ustakih slubenika te zauzimanju Katolike crkve, posebice A. Stepinca

manje od 1000 vratilo ih se iz koncentracijskih logora

oko 700 se spasilo prikljuivanjem Titovim partizanima, bijegom u talijansku okupacijsku zonu ili u samu Italiju gdje su faistike vlasti idove diskriminirale ali ih nisu ubijale niti preputale nacistima

dvije masovne deportacije u Njemaku kolovoz 1942. i svibanj 1943. otpremljeno 6000 idova u nacistike logore smrti u okupiranoj Poljskoj

ROMI

stradali gotovo svi s podruja NDH, njih izmeu 8 500 i 15 000

takoer bili meta novinskih napada iako je tekstova o njima bilo mnogo manje u odnosu na protusrpske i protuidovske

bili optuivani za krae konja, domaih ivotinja, poljskih plodova, otimanje novca, pale kua, otimanje i sakaenje djece, oskvrnua ena i djevojaka

srpanj 1941. svi Romi popisani a krajem mjeseca strijeljana je prva skupina 15 mukaraca iz okolice Karlovca

od svibnja do srpnja 1942. svi su Romi deportirani u Jasenovac

malobrojni su prilikom hapenja bili spremni pruiti otpor ali bez uspjeha

tek nekolicina je prebjegla u partizane ili na podruja pod njihovom kontrolom

pred javnosti se deportacija opravdavala time da se ''po prvi puta Cigani privode konstruktivnom radu''

Romi koji su dolazili tokom prva dva tjedna smjeteni su u naputeno selo Utica u blizini Jasenovca koje je potom bilo znano kao 'ciganski logor' gdje su vrlo brzo poela ubijanja

oni koji su stigli kasnije uglavnom su bili prebacivani na desnu obalu Save, na Gradinu gdje su ubijani, mukarci, ene i djeca

ivot poteen tek neznatnom broju Roma ali i posljednji od tih preivjelih smaknuti su poetkom 1945.

SRBI

vlasti nisu imale precizan i slubeno verificiran plan to e se initi sa gotovo 2 milijuna Srba u granicama drave

jedna od kljunih postavki ustake ideologije bila je stvaranje etniki istog hrvatskog prostora

poloaj idova i Roma bio odreen prema rasnoj pripadnosti

znaajan dio ustakih dunosnika tvrdio kako bi srpsko pitanje trebalo rjeiti po naelu ''treinu pobiti, treinu iseliti, treinu pokrstiti'' maksima nikad nije zabiljeena u programskim spisima ili zabiljeena u tisku NDH

ideju o treinama nije izmislip Paveli ni itko od njegovih suradnika ve ju je kao usputnu primjedbu, gotovo na razini sarkazma izrekao teolog i konzervativni savjetnik ruskog cara Aleksandra III. Konstantin Petrovi Pobjedonoscev (to govorio za idove u Rusiji) 1881.

neformalni sastanak Hrvatskog Ustakog Nadzora, tajnog organizacionog centra Ustakog pokreta

veljaa 1941., sastanak vodio Mile Budak

raspave o problemu pravoslavlja

Danijel Crljen tvrdio kako jasno treba luiti srpski narodnost od pravoslavne vjere

drugi (nisu imenovani) bili miljenja da je pravoslavlje usko povezano s velikosrpstvom

Crljen vidi rjeenje u pokatoliavanju Srba i njihovoj asimilaciji

poticaj masovnom iseljavanju i preseljavanju na i s teritorija NDH dali su nacisti jer su eljeli etniki oistiti neke dijelove slovenskog prostora kako bi na njih naselili Nijemce

otpori doseljavanju Slovenaca

kljuan poticaj Paveliu da otpone s masovnim iseljavanjima i zloinima dao je sam Hitler na sastanku 6. lipnja u Berghofu, na sastanku kojeg je Paveli uspio izmoliti

Hitlerov savjet ako Paveli doista eli da hrvatska drava bude trajna mora 50 godina voditi politiku nesnoljivosti

Hitler pohvalio Pavelieva nastojanja da se smanji vrlo brojna srpska manjina

predloio da se iseljavanje Srba kompenzira s doseljavanjem Slovenaca trebalo ih smjestiti na srpske posjede planirano bilo da stignu 11. srpnja Srbi morali iseliti prije tog datuma

pripreme bile tajne, hapenja se morala odvijati mirno i tiho, nije ih se smjelo tui meu ljudima

njihova imovina postala dravnim vlasnitvom

23. lipanj naredba o dunosti prijave Srbijanaca

Srbijancima se smatraju svi koji su doselili na prostor NDH nakon 1. sijenja 1900. kao i njihovi potomci

5. i 6. srpanj dani velikog lova na Srbe u Zagrebu pohapeno 2 166 Srba 794 otpremljeno u Srbiju a ostali u logor Sisak-Caprag odkuda su i oni uglavnom deportirani u Srbiju

10. i 11. srpnja masovna iseljavanja diljem NDH

hapenja se provodila u pravilu nou

uhapeni iz sz Hr, dijela Slavonije i dijela BiH su deportirani u logore u Poegi, Sisku i Bjelovaru ( nakon nekoliko dana u Poegi ih bilo 8000, u Sisku 8000 a Bjelovaru 7000)

u konanici je tek polovina zatoenih bila iseljena u Srbiju - 12 500 ljudi

mnogo Srba i sami bjeali pred nasiljem i zloinima preko Drine

u Imotskom admisnitracija svjesno sabotirala iseljavanje lijenici ljude proglaavali nesposobnima, protiv deportacije protestirali i intelektualci, inovnici, ugledni seljaci, sveenici zahvaljujui tom pritisku imotski su se Srbi, njih 200tinjak mirno vratili kui

selidba Slovenaca doivjela fijasko stiglo ih samo 26 000 (oekivalo se desetke i stotine tisua ljudi)

zastraivanje preostalih Srba da ih se prisili na katolizaciju a sve s ciljem stvaranja etniki istog prostora

ZLOINI

organizaciju ubijanja Paveli je povjerio specijalno povjeljivoj slubi unutar Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) i Ustakoj obrani koja je bila trei odjel Ustake nadzorne slube

prve masovne zloine provodile su jedinice pod zapovjednitvom Maksa Luburia

'ustaki Himmler' Eugen Dido Kvaternik, kontrolirao u obje spomenute slube

Danica prvi vei sabirni i radni logor, kod Koprivnice formiran 15. travnja, kroz njega prolo 5 000 zatoenika

formirano ukupno 30ak logora, od srpnja 1941. osnivaju se i logori smrti

27-28. travanj prvi masovni zloin

Gudovec kraj Bjelovara - odmazda za neke incidente u bjelovarskom kraju streljano 196 Srba

sinkroniziranost nasilja dirigirano iz jednog centra objanjava datum 6. svibnja je urevdan simboliki, najpogodniji za demonstraciju sile

razlog zato nije dolo do pobune iroko rasprostranjena ubojstva dogaala su se u udaljenim selima od kuda su vijesti sporo stizale

ustae smiljeno likvirale pojedince koji bi svojim utjecajem i aktivizmom mogli pridonjeti nemirima i konano ustanku

ustaki se teror tijekom srpnja pojaavao put ka ustanku sve izvjesnije otvoren

po selima su deurale naoruane strae, neka sela ve kompletno bila po zbjegovima po brdima i umama

dobro organizirani liki komunisti krenuli su meu ljude koje nije bilo teko organizirati za otpor

u progonima su ustae nakon 22. lipnja 1941. posebno okrutni bili prema komunistima i drugim antifaistima

27. srpanj ustanak, 29. srpanj i 2. kolovoz etniki zloini

ustae reagirale jo ee

u krajeve zahvaene ustankom ustake snage nisu mogle prodirijeti bez jaih snaga i rtavpa su stroga organizirale osvetnike akcije po selima na Baniji, Kordunu, u Cazinskoj krajini i u dijelovima Like koje ustanak jo nije zahvatio

posljednji dani srpnja i prvi dani kolovoza postali najkrvavije razdoblje etverogodinje ustake vladavine (samo u Slunju ubili 3 000 ljudi od kojih je samo 100-200 bilo sposobno za oruje, ostalo bili bolesnici, ene, djeca, starci)

2. listopad Zakonska odreba o postupku kod komunistikih napadaja, kad se poinitelj ne pronae

za svakog poginulog strijelja se 10 osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista

policijski sat

predsjednik Pokretnog prijekog suda bio je Ivan Vidnjevi za zagrebako podruje

teror bio paljivo smiljan i ne moe ga se opisati kao ludilo ratnog vremena

stradali su suradnici partizana ili obitelji iz kojih je netko otiao u partizane

brojne odmazde kada je reim shvatio da cijela sela ili regije podravaju partizane

u zloine se ukljuili i Nijemci i kvislinke jedinice koje su oni potkraj rata povukli s Istonog bojita

uspostavom logorskog sustava u lipnju 1941. Gospi Velebit Pag teror u NDH dosee vrhunac

poinje zavrna faza genocida- masovno ubijanje

logorski sustav planiran i dirigiran iz sredinjice RAVSIGURA u Zagrebu

glavna poprita ubijanja Slana na Pagu i Jadovno na Velebitu

Slana

smjeten na pustom pakom rtu, 5 km od najblieg zaselka Metajne

kamena golet, najdirektnije izloena velebitskoj buri, bez zdrave vode i vegetacije ni danas ne postoje uvjeti za kakav normalniji ivot

zatoenici su teko radili, jeli su krajnje skromno taktika ubijanja izglaivanjem i iznurivanjem koju su preuzeli od nacista

dovoenjem veeg broja ljudipoela su masovna ubijanja, od 3. srpnja

prema oevidcima stradalo od 4 000 do 15 000 ljudi

Jadovno

neposredna fizika likvidacija zatoenika

potpuna izolacija logora za razliku od svih drugih logora u NDH nitko u tom logoru nje primio nijedno od mnogobrojnih upuenih pisama i paketa, nitko se sa Jadovna nije smio javiti

potkraj kolovoza trebalo preivjele s Paga, Jadovna i Gospia prebaciti u Jastrebarsko Jadnovna vie nije bilo

svi su logorai ve prije bili poubijani i baeni u bezdane krakih jama u okolici logora najvie u aranovu jamu

jedan svjedok mjetanin tvrdio da su se jauci iz jama uli po nekoliko dana a onda bi sve utihnulo

procjene o broju rtava se razlikuju ukupan zbroj rtava u 3 logora mogao bi biti oko 24 000

polovinom kolovoza logorski je kompleks morao biti naputen jer su Talijani doznali za zloine i prestraili se sve jaeg partizanskog ustanka i s vojskom reokupirali teritorij

JASENOVAC

osnovan krajem kolovoza 1941.

logorski sustav koji jw dobio ime po oblinjem selu

od osnutka do 22. travnja 1945. bio sredinji i daleko najvei sustav logora u NDH

najvei logor u Europi za WWII. u kojem se ubijalo bez neposrednog sudjelovanja njemakih nacista

sustav od 5 zasebnih logorskih cjelina obiljeenih rimskim brojevima I-V

najvei bio Jasenovac III na rubu samog naselja Jasenovca na velikom posjedu i u industrijskim pogonima poduzetnika Ozrena Baia i obitelji koji su kao pravoslavci emigrirali ve 1941.

Jasenovac IV uspostavljen tek 1942. u samome Jasenovcu u bivoj nevellikoj tvornici koe

poetkom 1942. kaznionica u Staroj Gradii pretovrena u Jasenovac V

pogubljeno izmeu 80 000 i 100 000 ljudi 45-52 000 Srba, 17 000 idova, 10 000 Roma i 10 000 Hrvata meu koje su ubrajani i Muslimani Bonjaci

27.7. ustanak u Lici u Srbu komunisti

jezgra partizanskog ustanka u Hrvatskoj bila je Lika

EKONOMSKI KOLAPS

ekonomski kolaps uslijedio brzo po osnivanju NDH

20. lipanj 1941. ''Sporazum o opskrbi stacioniranog njemakog Wehrmachta na podruju NDH koji se ne nalazi u prolazu'' obvezali se opskrbiti njemaku vojsku potrebnim sredstvima za plaanje u novcu zemlje s potrebnim sredstvima za prehranu ljudi i ivotinja, potrebnim civilnim radnim silama, prostorima za urede, skladitima itd. razlog za takve ustupke nisu bili njemaki ili talijanski pritisci vlasti NDH su tu obvezu preuzele elei pokazati kooperativnosti i snagu ali bez prave protuusluge time je NDh dola u loiji poloaj nego druge saveznice Osovine

NDH je nazonost njemake vojske od travnja 1941. do kraja 1942. na svom teritoriju platila golemih 2,3 milijarde kuna

od 25. travnja u NDH bile u opticaju i novanice Reichskredit-kassenscheine Nijemci su te marke tiskali bez pokria a njmaki su vojnici kuama slali stvari iz NDH koje su njima nedostajale

time dramatino destabilizirao monetarni i ekonomski sustav NDH

Italija je NDH oduzela pomorsku privredu i brodogradnju

Maarska joj je oduzela dijelove najnaprednijih poljoprivrednih podruja

partizani nekoliko mjeseci kasnije pod svoju kontrolu stavili i velik dio poljoprivrede te umarstvo i blokirali vitalne prometne pravce

ekonomski kolaps

uslijedio zbog navedenih razloga ali i zbog potpune nepripremljenosti i nedosraslosti vlade NDH da se suoe s takvom situacijom jer je ve prije Travanjskog rata vladala nestaica prehrambenih proizvoda a kad je izbio rat ona je postala jo vea

skladita se brzo ispraznila a cijene se naglo poveale

u tridesetim godinama nakon ekonomske krize suvremene ekonomske teorije nalagale su dravni intravencionizam a takav je intravencionizam poticala i nacistika i faistika ekonomska teorija

na manjkove koji su se pojavili na tritu vlast je reagirala nastojanjem da kontrolira privredne tokove i da spreava nastanak crnog trita

mjere koje je NDH podizala samo su postigle suprotne uinke od eljenih

najavljene mjere racionaliziranja samo su potakle novu kupovnu groznicu

trgovci pokuali prikriti zalihe i prodavati ih na crno

irila se ilegalna trgovina, cijene su i dalje rasle

novine objavljivale da su trokovi ivota ak i pali, da je poloaj najamnog radnika bolji a da se popravlja i poloaj seljaka neuspjeli pokuaj zavaravanja

INFLACIJA

cijene do oujka 1944. narasle za 1650%

cijene prehrambenih proizvoda rasle jo brim stopama one koje je drava odredila za 2500% a na crnom tritu za 9000%

teke posljedice i zbog klirinkog ugovora unaprijed fiksirane cijene cijene u NDH rasle a roba se izvozila po cijenama bitno niima od realnih

reim do veljae 1942. morao omoguiti neke vidove slobodnog trita no i kada se trite donekle liberaliziralo cijene su ostale strahovito visoke

porezni sustav

nikada nije profunkcionirao

manje od 5% stanovnitva davalo je oko treine poreznih prihoda

u krajevima juno od Save porez se gotovo nije naplaivao zbog gotovo nepostojee slube naplate poreza

vlasti nisu na djelotvoran nain kontrolirale granicu prema anektiranim talijanskim teritorijima

rezultat toga bio je da se ni uvoz ni izvoz nije adekvatno kontrolirao ni naplaivao

praktiki je sav promet bio ilegalan

procijenjuje se da je samo tokon 1942. u Italiju izvezeno drva i drvnih preraevina u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna

u Italiju se izvozila i hrana, rude, ugljen, kamioni, strojni ureaji itd.

glad zima 1941/1942. u Dalmaciji, Hercegovini i Lici

istodobno ojaao masovni otpor seljaka protiv prisilnog dravnog otkupa

hrane bilo toliko malo da su uvoene rigorozne mjere tednje koliine ita bile premale za preivljavanje

s drugim proizvodima bilo je jo tee meso, krumpiri i druga hrana

stanovnitvo dobilo bonove za proizvode no to nije znailo da e se propisana hrana stvarno i dobiti stanovnitvo bilo upueno na crno trite

u Sarajevu demonstrirale ene ''kruha, kruha, gladni smo'' policija je smatrala da su te demonstracije rezultat 'komunistike promidbe' pa su uslijedila hapenja

na Branimirovoj trnici ljudi oekivali da e se dijeliti krumpir no podijelili im samo bonove za idui put demonstracije dovele do pucnjave u kojoj je smrtno stradala jedna ena a vie je ljudi ranjeno

nedostajalo je svega, mlijeka, djejih cipelica, sirovina poput papira pa se cijene tiskanja dramatino poveavaju a neki listovi prestaju izlaziti, benzina

stoni fond se smanjio za 40% do jeseni 1941.

njemaka eksploatacija s vremenom sve slabija boksita, eljeza prvenstveno je razlog tome bio ustanak jer su partizani zauzeli regije u kojima su se nalazili rudinici ili su blokirali eljeznike pruge

drava bila zaduena Italiji 472 milijuna kuna, Rumunjskoj 113 milijuna kuna, pozitivna bilanca samo s Reichom no njemaka strana nije htjela obraunavati dug ve je prisiljavala NDH na odgaanje istog

OSLOBODILAKI RAT

nakon raspada Jugoslavije u travnju 1941. KPJ je bio jedina politika snaga s organizacijskom mreom u svim dijelovima zemlje a KPH njen najbrojniji i najbolje organizirani dio

KPJ je uoi ustanka 1941. dosegla broj od 12 000 lanova od kojih oko treinu u KPH

k tome jo treba pribrojiti oko 30 000 aktivnih komunistilkih simpatizera i lanova komunistike omladine (SKOJ) revolucionarno raspoloeni ljudi, gotovo fanatino spremni izvravati adatke svoga vodstva

u trenutku proglaenja NDH ue vodstvo KPJ s Titom na elu bilo je u Zagrebu gdje je i 10. travnja odrana sjednica CK KPJ

poetkom svibnja odrano Majsko savjetovanje s predstavnicima nacionalnih i pokrajinskih rukovodstava na kojem je anallizirano stanje u zemlji

odlueno je da se ne prizna komadanje Jugoslavije

zakljueno kako postoje vani preduvjeti za organiziranje i voenje borbe protiv okupatora

ubrzo su Tito i CK preli u Beograd gdje su uvjeti za njihovo djelovanje bili povoljniji

iz Beograda su odravali redovite kuriske a kasnije i ifrirane radioveze s vodstvom KPH u Zagrebu kao i s organizacijama u drugim dijelovima Jugoslavije

KPJ je kao lanica Internacionale disciplinirano izvravala naredbe iz Moskve iako s umjesnim i vjetim primjenama na jugoslavenske prilike

KPH je cijelo vrijeme rata disciplinirano izvravala ope direktive Centralnog komiteta KPJ i Tita ali se takoer prilagoavala okolnostima u Hrvatskoj

do 22. lipnja 1941. bio je na snazi pakt o prijateljstvu SSSRa i Reicha komunisti su se u Hrvatskoj suzdrali od otvorenih akcija protiv njemakih okupatora i njihovih saveznika ali su se pripremali za njih potajno su prikupljali oruje, organizirali sastanke na kojima su isticali osnovni zadatak pripremiti partijske organizacije i narodne mase za oruanu borbu kojoj su neminovno ili u susret

izdavali proglase s mobilizatorskim sloganima

komunisti osnivali vojne komitete i irili svoju konspirativnu organizaciju meu sve nezadovoljnijim stanovnitvom

partija organizacijski ojaala jedinstvena politika snaga bez veih razmimoilaenja u lanstvu

boljeevizaciju proveo Tito - pokazala rezultate

napad Njemake na SSSR poziv komunistima da obrane ''glavnu tvravu svjetskog proletarijata'' pokrenuti i hrvatski komunisti

22. lipanj 1941. Sisaki partizanski odred ne ekajui instrukcije, 15ak hrvatskih komunista iz Siska otilo u oblinju umu Brezovicu i osniva prvi gerilski odred

zapovijedali Vladimir Janji-Capo i Marijan Cvetkovi

ukupno 77 boraca

ve 23. lipnja minirali prugu Sisak-Sunja to je prva oruana akcija antifaistikog otpora u Hrvatskoj

od poetka srpnja deiverzantske akcije komunistikih udarnih trupa u nekim gradovima, najvie u Zagrebu, Karlovcu i Splitu kidanje telefonskih linija i elektrinoh vodova, napadi na vojnike, miniranje pruga

Maksimir

ustae pokuali zagrebake srednjokolce javno podijeliti prema nacionalnoj osnovi, mladi zagrepani, uglavnom Hrvati reagirali su spontano pri emu su odreenu ulogu igrali i skojevci

Hrvati su preli na stranu igralita koju su ustae namijenili za Srbe i idove