hrvatska katoliČka Župa srce marijino - naslovnicaweb-bul-27-13.pdf · hrvatska katoliČka Župa...

6
HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA Srce Marijino CROATIAN CATHOLIC PARISH IMMACULATE HEART OF MARY GODINA 52 BROJ 27/2260 07. SRPANJ 2013. VRIJEME KROZ GODINU 14 . NEDJELJA C Žetva je velika, ali radnika malo.

Upload: others

Post on 07-Sep-2019

9 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA

Srce MarijinoCROATIAN CATHOLIC PARISH IMMACULATE HEART OF MARY

GODINA 52 BROJ 27/2260 07. SRPANJ 2013.

VRIJEME KROZ GODINU14 . NEDJELJA C

Žetva je velika, ali radnika malo.

HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA PREČISTOG SRCA MARIJINA3105 East First Avenue, VANCOUVER B.C. V5M 1B6

Telefon: 604-253-2089; Fax: 604-254-5198Svećenici: fra Dujo Boban (Cell.778-238-1483) i fra Slaven Milanović LitreSestre: s. Alojzija Banović, s. Albina Mašina i s. Lea Brusač 604-255-7644

E-mail: [email protected]; Website: www.heartofmary.ca RCAV.ORG

SVETE MISE:Subotom: 6:00 p.m. - hrvatskiNedjeljom: 9:00 a.m. - engleski 10:00 a.m. - hrvatski 11:15 a.m. - hrvatskiRadnim danom: 8:00 a.m. - hrvatski

ISPOVIJED:Radnim danom: 7:45 - 8:00 a.mSubotom: 7:45 - 8:00; 5:30 - 6:00Nedjeljom: 8:30 - 12:00

KRŠTENJARedovito subotomKrštenje treba javiti dva tjednaunaprijed radi pouke i upoznavanjaroditelja i kumova.

VJENČANJA:Treba se javiti najmanje šest (6)mjeseci prije vjenčanja. Nemojteništa planirati prije nego lirazgovarate sa svećenikom.

BOLESNICI:Kući ili u bolnici, zovite u bilo kojedoba dana ili noći.

UPIS U ŽUPU:Dobro došli u hrvatsku župu “SrceMarijino “. Želite li postati članomnaše župe, navratite u župni ured, uzmite i ispunite formular.

EVANđELJE:Lk 10, 1-12.17-20 Čitanje svetog Evanđelja po Luki U ono vrijeme: Odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu učenika i po-sla ih po dva pred sobom u svaki grad i u svako mjesto kamo je kanio doći. Govorio im je: »Žetva je velika, ali radnika malo. Mo-lite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju. Idite! Evo, šaljem vas kao janjce među vukove. Ne nosite sa sobom ni kese, ni torbe, ni obuće. I nikoga putem ne pozdravljajte. U koju god kuću uđete, najprije recite: ’Mir kući ovoj!’ Bude li tko ondje prijatelj mira, počinut će na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit će se na vas. U toj kući ostanite, jedite i pijte što se kod njih nađe. Ta vrijedan je radnik plaće svoje. Ne prelazite iz kuće u kuću.« »Kad u koji grad uđete pa vas prime, jedite što vam se po-nudi i liječite bolesnike koji su u njemu. I kazujte im: ‘Približilo vam se kraljevstvo Božje!’ A kad u neki grad uđete pa vas ne prime, iziđite na njegove ulice i recite: ‘I prašinu vašega grada, koja nam se nogu uhvatila, stresamo vam sa sebe! Ipak znajte ovo: Približilo se kraljevstvo Božje!’ Kažem vam: Sodomcima će u onaj dan biti lakše negoli tomu gradu.« Vratiše se zatim sedamdesetdvojica radosni govoreći: »Gospodine, i zlodusi nam se pokoravaju na tvoje ime!« A on im reče: »Promatrah Sotonu kako poput munje s neba pade. Evo, dao sam vam vlast da gazite po zmijama i štipavcima i po svoj sili ne-prijateljevoj i ništa vam neće naškoditi. Ali ne radujte se što vam se duhovi pokoravaju, nego radujte se što su vam imena zapisana na nebesima.«

Riječ Gospodnja.

RAZMIŠLJANJE UZ EVANđELJE Mnogi vide Crkvu samo kao veliku organizaciju s mno-go službenika, kao instituciju s mnogo ustanova, kao pogon za pružanje usluga koje čovjek treba u određenim trenucima svoga života. I s tom vanjskom slikom je poglavlje o Crkvi kod mnogih zaključeno. No današnje nam Evanđelje pokazuje sasvim drukčiju sliku Crkve. Radi se tu o posvješćivanju izvora i jezgre Crkve.

VRIJEME KROZ GODINU14. NEDJELJA C

Uz dvanaest apostola Isus šalje i sedamdeset dva druga učenika. Broj, dakle, koji vrijedi zapaziti, a kojim Luka želi izreći da su svi kršćani pozvani naviještati uskrsnuće novoga čovjeka. Svi koji to novo stvaranje, Kraljevstvo Božje žele unijeti u svijet, i to takav kakav jest, moraju biti svjes-ni da su kao ovce među vukovima kad se radi o naviještanju drugih, novih vrednota. Svi smo apostoli Isusovi, no zbunjuje nas činjenica da mnogi ne čuju našu riječ, naše propovijedanja. Zato se pitamo što učiniti, kojim metodama pristupiti modernom čovjeku? Kako navijestiti evanđeoske vrednote i kako pažnju današnjeg čovjeka usmjerili na Isusa Krista? Ve-lika su to pitanja. Jer današnji čovjeku je sve više i više neosjetljiv i hladan prema transcendentnom, prema onom što dolazi odozgo. „Postoji ono što vidim, što mogu dotaknuti, opipati, okusiti, sve drugo što nadilazi moje osjete je vrlo upitno i rela-tivno“, kaže suvremeni čovjek. Rezultat takvog načina života su očiti i naravno vrlo pogubni i tragični: mnoštvo nezado-voljnih i depresivnih ljudi, nebrojeno razrušene obitelji, milijuni besmislenih života. Da Isusov apostol…može doći do srca tog i takvog čovjeka jer Njegova jakost nije u kesi, niti u torbi, niti u obući – to nisu sigurnosti Kralje-vstva Božjega. Jedino što Isus daje učenicima na put jest mir – šalom – u židovskom smislu, dakle sreću, zdravlje i spas u sveobuhvatnom, općeljudskom smislu. Šalom, učenici trebaju tu ključnu riječ Evanđelja ne samo propovijedati, nego i donositi. Zato postoji i Crkva i to je njezi-no poslanje. Ona treba ljudima spasenje, koje je sam Krist, naviještati i donositi. Uspjeh poslanja učenika ne ovisi o opremi, nego o samoj poruci – to nam Isus u današnjem Evanđelju jasno daje do znanja. Kada, dakle, Crkva danas govori o miru, ona ne ponavlja samo ono što i drugi go-vore. Crkveni šalom mora ići dublje. Moramo se, već prema svojim mogućnostima, zalagati za pravednost među ljudima, tj. težiti za onim stan-jem u kojem će svaki čovjek dobiti ono što mu pripada: slobodu, ljudsko dostojanstvo, sigurni život, zaštitu. Jasno je da je takav sveobuhvatni mir dar Božji i da se ne da doseći ljudskim djelo-vanjem. Isto je tako jasno da za taj dar moramo moliti kako bi Duh mogao u nama djelovati. Stoga je dobro što idemo u Crkvu – ne zbog omalovažavanja smrtnoga svijeta, nego da bismo ojačani molitvom i božanskim mirom mog-li dati svoj doprinos novom i ljepšem svijetu.

MISE ODREđENEDanas 7. srpnja9:00 sati + Christina i Angelo10:00 sati + Zorka Zubić11:15 sati + Zdenko Bebek

Ponedjeljak: Na nakanu za Veljka Prižmića i obiteljUtorak: 7:00 p.m. Na čast bl. Marije Petković za duhovna zvanjaSrijeda: ad int. dantis AgnesČetvrtak: + Drago ŠtajduharPetak: + Ivan KanjerSubota: 8:00 a.m. Na čast sv. Antuna, obitelj Boras 7:00 p.m. + Florio Fornasier

Nedjelja 14. srpnja:9:00 sati ad int. dantis10:00 sati ad int. dantis11:15 sati + Sara Grabovičkić

MISE NEODREđENESilvija Augustinović + Jozo Augustinović (dvije mise)Silvija Augustinović na čast sv. AnteSilvija Augustinović na čast GospiVera Augustinović + Alojz i Mara Augustinović (dvije mise)Vera Augustinović + Josip i Manda LovrićDragica Tabak + Iva BatareloOb. Plastić + Ivan GrgićOb. Plastić za sve pokojne o obitelji ZlatarOb. Plastić za sve pokojne u obitelji PlastićOb. Dragana Levanda na čast GospiOb. Marka Jelinića + s. Kristinu ObradovićFanita Barčot za Božji blagoslovRuža Buneta na čast GospiOb. Štajduhar + Drago ŠtajduharOb. Krezić ad int. DantisOb. Krezić + Anđelko RajićDanica Goluž i djeca na slavu Božju i Majke BožjeDanica Goluž i djeca na čast sv. AnteOb. Zdenka Peše + Ana KlarićAntonijeta Đurković + Vlaho ĐurkovićAntonijeta Đurković za zdravljeIvona Prpić na čast GospiIvona Prpić na čast sv. AnteAnkica Prpić na čast GospiAnkica Prpić na čast Gospi, zahvalaAnkica Prpić na čast sv. AnteKlara Čikeš Za oca Stipanai braću Miju i IvanaIvan Čikeš Za roditelje i brata Antu

MILOSTINJA I DAROVISubota 6:00 p.m. $ 348.00Nedjelja 9:00 a.m. $ 400.00Nedjelja 10:00 a.m. $ 1684.00Nedjelja 11:15 a.m. $ 656.00Ukupna milostina $ 3,088.00Štolarina $ 140.00Ukupno $ 3,228.00

MISNA ČITANJADanas čitaju:10:00 sati: Josipa Dukić i Ružica Cvitanović11:15 sati: Mirjana Srdanović i Marija Šerka U nedjelju 7. srpnja čitaju:10:00 sati: Kata Lovrić i Antonija Prpić11:15 sati: Franjo Mihalić i Ankica Brkić

PROJECT ADVANCEKako smo najavili, od sada objavljujemo samo imena onih darovatelja koji se pridruže sasvojim darom. To su ovaj put: Ivo Šantić i nep-oznati darovatelj.Do sada 237 darovatelja, prikupljena svota$ 24587.40. Prosijek dara je $ 103.99.

FOND ZA OBNOVUZapočeli smo s projektom prikupljanja pomoći za obnovu crkve, pastoralnih prostora i župnog stana. Za ostvarenje ovog cilja oslonjeni smo samo na Vas dragi župljani. Projekt je vrlo ozbiljan i iznimno ambiciozan. Iako smo tek odškrinuli vrata, vjerujemo da ga uz Vašu podršku možemo i ostvariti. Novi na popisu donator je Društvo Napredak.Do sada 427 darovatelja, prikupljena je svota 134,220.00.

SKRB ZA BOLESNIKE I STARIJE NEMOĆNEU našoj župi osnovana je zajednica koja bi posjećivala bolesne i nemoćne koji se nalaze u bolnicama i domovima.Cilj je da se bolesnicima pruži utjeha i pokloni malo svojega vremena.Zato ako znate za nekog tko je u bolnici ili u domu možete se obratiti članovima zajednice ili dostaviti obavijest u župni ured.Članovi zajednice: Ana Erhardt (604-535-4154), Vesna Panović (604-596-5650), Danica Kanjer (604-299-2392), Ljubica Topić (604-430-3925), Marinka Troha (604-299-0604). Neka ih Gospa Lurdska prati svojom majčinskom ljubavlju!

PRESVETI OTKUPITELJU ponedjeljak, 15. srpnja, slavimo Presvetog Otkupitelja zaštitnik Franjevačke provincije, kojoj pripadamo i mi franjevci koji živimo u vancouverskoj župi.

PREMINUO NAJSTARIJI HRVATNajstariji Hrvat Andrija Prlić umro je u utorak u svojoj kući u Velikoj Kopanici u 106. godini života. Živio je u pet država.Andrija Prlić sahranjen je u četvrtak, a ispratila ga je mnogobrojna obitelj, u našoj sredini živi njegov sinovac Ante Prlić, komu iskazujemo kršćansku sućut.

PIKNIKDanas, 7. Srpnja piknik u Richmond-u organi-zira Društvo prijatelja Matice Hrvatske.

ROŠTILJ ZA OBNOVU CRKVEU iduću nedjelju 14. srpnja Columbovi Vitezo-vi će imati barbeque ispred naše crkve. Proda-vat će se raznjići poslije misa u 10 i 11:15 sati. Sav prihod ide za obnovu crkve.

Marija Propetoga Isusa Petković (1892-1966)

SVETAC TJEDNA

Marija Propetoga Isusa Petković rodila se 10. prosinca 1892. u župi Svih Svetih u Blatu, na otoku Korčuli. Bila je šesto od osmero

djece u obitelji Antuna i Marije Petković. Uzorni roditelji djecu su kršćanski odgajali i poučavali ih u vjeri. Njihova kći Marija pokazivala je sklonost pobožnosti i milosrđu. Uočavala je patnje ljudi, glad i neimaštinu, pa je već u djetinjstvu odlučila štititi siromahe, tu »probranu i ljubljenu braću ras-petoga Gospodina«, kako ih je znala oslovljavati. Nošena čežnjom pomagati siromasima i potreb-nima, na poticaj je dubrovačkoga biskupa Josipa Marčelića na svetkovinu Blagovijesti 1919. post-avila temelje svoje buduće redovničke zajednice zamišljene »za odgoj i izobrazbu domaće ženske mladeži«. Isti je dubrovački biskup na temelju pravila Trećega reda sv. Franje posebnim spi-som 1928. kanonski ustanovio redovničku zajed-nicu biskupijskoga prava. Tri desetljeća kasnije, 6. prosinca 1956., zajednica je dobila papinsko priznanje i odobrenje konstitucija. Marija Propetoga Isusa Petković najveću radost vidjela u siromasima, odbačenima na rub društva i prezrenima. U njima je prepoznavala lice Isusa patnika i radovala se je ako im je mogla biti na us-luzi. Stoga se sve do svoje blažene smrti u Rimu 9. srpnja 1966. nije u marala poticati svoje sestre neka ponašanjem i žrtvom pokazuju kako se i u njima utjelovila Božja ljubav, dobrota i milosrđe. Ova je kćerka Dubrovačke biskupije uspjela u svojemu duhovnom životu spojiti apostolsko djelo širenja vjere s djelotvornom skrbi i ljuba-

vi prema malenima. Bila je kadra trpjeti i pod-nositi uvrjede, a »siromaštvo i poniznost učinila je najvećom životnom vrijednošću«. Duhovnu jakost i razboritost crpila je iz molitve i savjetâ crkvenih pastira, pred kojima se pokazivala vrlo poučljivom i poslušnom. Posebice je poštivala i cijenila biskupske i papinske odredbe, što se naj-bolje vidi iz okružnice kojom je svojim sestrama objasnila što znače pravila i konstitucije: »One su riječ i zakon našega Gospodina... sveto Pravilo, knjiga života, put križa, ključ raja i veza vječnog prijateljstva...«. Glas svetosti, što ga je ova službenica Božja uživala za života, potvrđen je i poslije smrti. Na-kon provedenoga kanonskog postupka vođena u Rimskoj biskupiji i na Zboru za proglašenje svetih, Vi ste, Sveti Oče, 5. srpnja 2002. naredili da se proglasi uredba o životu i krepostima službenice Božje Marije od Propetoga Isusa Petković«, a 20. prosinca iste godine i uredba o čudu, koje se do-godilo na njezin zagovor. Družba kćeri Milosrđa, koju je ona osnovala, broji danas 429 sestara, koje djeluju u 12 država Europe i Amerike. Sestre se bave odgojem djece i mladeži, njegom staraca i bolesnika, župnim apostolatom, promaknućem dostojanstva ljudske osobe te promaknućem misija i ekumenskoga di-jaloga. Destljećima sestre Družba kćeri Milosrđa djeluju i u ovoj našoj župi u Vancouver. Sestre koje djeluju u našoj sredini su: s. Albina Stošija Mašina, s. Alojzija Mara Banović i s. Lea Brusač.

Svečano misno slavlje u čast Blaženice biti će u utorak u 7:00 p.m.

ČINJENICE KOJE VEĆINA KATOLIKA NE ZNA, A TREBALA BI! (Nastavak)

U GODINI VJERE

5. Poništenje braka nije crkveni razvod – Za razliku od pravnog procesa poznatog kao ”raz-vod” (u kojem je brak okončan), proglašenje o ništavnosti ženidbe (poništenje) izjavljuje da brak nije nikada valjano postojao. Odluka se temelji na činjenici da su na dan izmjene bračnih za-vjeta nedostajali neki bitni elementi. Ovaj proces je potpuno u skladu s katoličkim naukom u vezi neraskidivosti braka.

6. Umjetna oplodnja je moralno neprihvatljiva – Mnogi katolici koji pate od neplodnosti koriste ovu metodu u nadi da će imati dijete, ne bivajući svjesni da ovaj postupak Katekizam Katoličke crkve naziva moralno neprihvatljivim (KKC 2377). U enciklici pape Ivana Pavla II., Donum Vitae, Crkva kaže ”…sukladno tradicionalnom naučavanju o blagodatima braka i o dostojanstvu osoba, Crkva se i nadalje, s moralnog stajališta, protivi homolognoj oplodnji in vitro, ona je u sebi nedopuštena i u neskladu je s dostojanstvom rađanja i bračnog sjedinjenja, pa i tada kad se sve poduzme da ne dođe do smrti ljudskog embrija”.

7. Nema spasenja izvan Katoličke crkve – Iz-vorni je iskaz sv. Ciprijana – ”Extra ecclesiam nulla salus” (Izvan Crkve nema spasenja”). Ova dogma je potvrđena na IV. lateranskom saboru i izvor je konfuzije među katolicima i nekatolicima podjednako. Prema Katekizmu, punina spasenja dolazi od Krista – Glave, po Crkvi koja je nje-govo Tijelo. To ne znači da nekatolici ne mogu postići spasenje. Pojedinci koji nisu svjesni da je Katolička crkva ona prava, istinita Crkva, mogu i dalje postići spasenje po zaslugama Crkve, unatoč nedostatku znanja.

8. U hitnim slučajevima svatko može krsti-ti – Iako su redoviti službenici krštenja bisku-pi, svećenici i đakoni, svatko može udijeliti sakrament krštenja u hitnim slučajevima, čak i nekrštenik. Ova izuzetna odluka može se pripisati nužnosti krštenja za spasenje čovjeka i želji Crkve da bude lako dostupno svima.

9. Pakao i čistilište još uvijek postoje – Suprot-no vjerovanju mnogih katolika, Crkva još uvijek naučava da ”duše onih koji umiru u smrtnom grijehu odmah nakon smrti silaze u pakao, gdje trpe paklene muke, vječni oganj” (KKC 1035). Nadalje ,”Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno čisti, iako su sigurni za svoje vječno spasenje, moraju se poslije sm-rti podvrgnuti čišćenju, kako bi postigli svetost nužnu za ulazak u nebesku radost” (KKC 1030). Ovaj proces čišćenja, službeno potvrđen od Crkve na koncilima u Firenzi i Trentu, poznat je kao čistilište.

10. Katolici se ne klanjaju Blaženoj Djevici Mariji i svecima – Mnogi katolici su u nedoum-ici oko uloge Majke Božje i svetaca. Hoćemo li se moliti Mariji i svecima ili trebamo ići ”direk-tno na vrh” i moliti se Bogu? Ukratko, katolička vjera naučava da se trebamo klanjati samo Bogu. “Klanjaj se Gospodinu, Bogu svome, i njemu jedinomu služi” (Lk 4, 8), kaže Isus navodeći Ponovljeni zakon” (2096 KKC). Blaženu Djevicu Mariju i svece trebamo štovati, a ne im se klanjati. Međutim, zagovor svetaca može biti vrlo moćan i nasljedovanje njihovih vrlina može nam pomoći na putu za Nebo.

Iako je navedeni popis samo zagrebao po površini katoličke vjere, ipak daje uvid u dubinu katoličkog nauka. Daljnja objašnjenja o ovim i drugim tema-ma možete naći istražujući Zakonik kanonskog prava i Katekizam Katoličke crkve.

Ne samo da će nam proučavanje nauka Katoličke crkve omogućiti da bolje branimo svoju vjeru kada smo izazvani, nego će nam pomoći da pos-tanemo bliži našem Gospodinu i Spasitelju Isusu Kristu, koji je osnovao našu Crkvu prije 2.000 go-dina.