HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA

Srce MarijinoCROATIAN CATHOLIC PARISH IMMACULATE HEART OF MARY

GODINA 52 BROJ 28/2261 14. SRPANJ 2013.

VRIJEME KROZ GODINU15 . NEDJELJA C

Tko je moj bližnji?

HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA PREČISTOG SRCA MARIJINA3105 East First Avenue, VANCOUVER B.C. V5M 1B6

Telefon: 604-253-2089; Fax: 604-254-5198Svećenici: fra Dujo Boban (Cell.778-238-1483) i fra Slaven Milanović LitreSestre: s. Alojzija Banović, s. Albina Mašina i s. Lea Brusač 604-255-7644

E-mail: ParishOffice@heartofmary.ca; Website: www.heartofmary.ca RCAV.ORG

SVETE MISE:Subotom: 6:00 p.m. - hrvatskiNedjeljom: 9:00 a.m. - engleski 10:00 a.m. - hrvatski 11:15 a.m. - hrvatskiRadnim danom: 8:00 a.m. - hrvatski

ISPOVIJED:Radnim danom: 7:45 - 8:00 a.mSubotom: 7:45 - 8:00; 5:30 - 6:00Nedjeljom: 8:30 - 12:00

KRŠTENJARedovito subotomKrštenje treba javiti dva tjednaunaprijed radi pouke i susreta s ro-diteljima i kumovima.

VJENČANJA:Treba se javiti najmanje šest (6)mjeseci prije vjenčanja. Nemojteništa planirati prije nego lirazgovarate sa svećenikom.

BOLESNICI:Kući ili u bolnici, zovite u bilo kojedoba dana ili noći.

UPIS U ŽUPU:Dobro došli u hrvatsku župu “SrceMarijino “. Želite li postati članomnaše župe, navratite u župni ured, uzmite i ispunite formular.

EVANđELJE:Lk 10, 25-37 Čitanje svetog Evanđelja po Luki U ono vrijeme:Neki zakonoznanac usta i, da Isusa iskuša, upita: »Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?« A on mu reče: »U Zako-nu što piše? Kako čitaš?« Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!« Reče mu na to Isus: »Pravo si odgovorio. To čini i živjet ćeš.«Ali hoteći se opravdati, reče on Isusu: »A tko je moj bližnji?« Isus prihvati i reče:»Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razboj-nike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva. Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. Neki Samari-janac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: ’Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.’«»Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?« On odgovori: »Onaj koji mu iskaza mi-losrđe.« Nato mu reče Isus: »Idi pa i ti čini tako!«

Riječ Gospodnja.

RAZMIŠLJANJE UZ EVANđELJE Današnje čitanje iz Evanđelja po Luki govori o milosrd-nom ili o dobrom Samarijancu. Odnos između Židova i Sama-rijanaca u ono vrijeme bio je sličan današnjem odnosu između Izraelaca i Palestinaca. Dakle, najblaže rečeno, vrlo napet. Čak ako čovjek nije upoznat s poviješću neprijateljstava između Židova i Samarijanaca, odmah shvati da ovaj čovjek čini nešto dobro, a pretpostavka je da bi trebao biti loš i onda dola-

VRIJEME KROZ GODINU15. NEDJELJA C

zimo do zaključka da dobri ljudi nisu loši – oni samo ne čine dobre stvari. Priču jako dobro znamo. Čovjek putuje opasnom Jerihonskom ce-stom, koja je duga nešto manje od 30 kilome-tara i koja povezuje Jerihon i Jeruzalem. Zvali su je „cesta krvi“, jer je bila okupljalište brojnih pljačkaša, koji su koristili njezinu strminu, viju-gavosti i grubost terena za svoje zasjede.Na toj cesti čovjek je opljačkan, pretučen i ba-čen pokraj puta. Neki dobri Židovi su tuda prolazili: svećenik, pa levit. Obojica su brižni sljedbeni-ci i poštovatelji židovskih zakona. Ali oni su opljačkanog i na smrt pretučenog čovjeka za-obišli. Jednostavno su s jedne prešli na drugu stranu ceste. Samarijanac je treća osoba koja tu prolazi. I taj Samarijanac - “nevjernik” pokazuje veću spremnost od svećenika i levita u iskaziva-nju ljubavi prema bližnjem, u ovom slučaju za ovog ranjenika. U ovom liku milosrdnog Samarijanca Isus želi ljudima približiti tu neizmjernu Božju ljubav koja je slobodna, neovisna o bilo kakvim uvjetima i uvjetovanostima. Takva ljubav stoji u prvom planu Isusova naviještanja. Ona je rekao bih, pravilo života svim ljudima kojima je Isu-sov lik drag i primjer privlačan. Ona se ne uči u školi ljudske mudrosti nego u nasljedovanju Isusova života, primjera milosrdnog Samarijan-ca: “Idi pa i ti čini tako!” I nas poziva tim istim riječima nama i po nama želi Isus i danas biti bliz svakom čovjeku. I neprimjetno, a ipak dovoljno jasno, upo-zorava čitatelje i slušatelje današnjeg evanđelja na pravo pitanje. Početno pitanje zakonoznanca iz evanđelja glasilo je: “Tko je moj bližnji?”. Pi-tanje upozorava na mogućnost da mi neki ljudi nisu bližnji, da ih ne moram smatrati predmetom svoje brige i svoje ljubavi. Evo i ovom prispo-dobom Isus želi poručiti da ljubav nema grani-ca i da bismo sami morali svakom čovjeku biti bližnji i svakog čovjeka smatrati bližnjim. To je temeljni stav čovjeka koji po Isusovu primjeru svakog čovjeka prepoznaje kao bližnjeg, tj. kao brata i sestru. Prema Isusovu primjeru bližnji mi nije samo netko tko mi pripada po nekim narav-nim povezanostima i krvnom srodstvu, već jed-nostavno svaki čovjek koji je potreban ljubavi. To je ta bezuvjetna ljubav koja ne očekuje ništa zauzvrat i ne zahtjeva baš ništa.

MISE ODREđENEDanas 14. srpnja:9:00 sati ad int. dantis10:00 sati ad int. dantis11:15 sati + Sara Grabovičkić

Ponedjeljak: Za Franjevačku provinciju Presvetog OtkupiteljaUtorak: Dino Lupetin za DomovinuSrijeda: Dino Lupetin za DomovinuČetvrtak: ad int. dantisPetak: + Milan VrbanSubota: 8:00 a.m. + Jerry 7:00 p.m. + Frane Buneta

Nedjelja 21. srpnja:9:00 sati + Joseph Kwok Huang Wong10:00 sati na čast Gospi11:15 sati + Božo Birkić

MISE NEODREđENEOb. Stjepana Tomasa + Ante ČikešOb. Stjepana Tomasa + Ante ĆurićOb. Andrije Balića + Ante Čikeš (dvije mise)Ob. Mira Bezića + Ante Čikeš (dvije mise)Ob. Andrije Balića + Milan MerčepOb. Drage Jakića + Ana PejićKatica Lovrić na čast sv. Ante (dvije mise)Ob. Vlade Lovrića Josip Lovrić Marija Račić + Regina ŠandrićMarija Račić + Srećko UgrinićMarija Gašparac + Ivan GašparacMarija Gašparac za sve pokojne u ob. GašparacMarija Gašparac za sve pokojne u ob. SušićMarija Gašparac + Rudolf i Slavka SušićMarija Gašparac + Ante ĆurićMarija Gašparac na čast GospiMarija Gašparac na čast sv. AnteMarija Gašparac na čast Presv. Trojstva (dvije mise)Marija Gašparac + Marko i Matilda GašparacMarija Gašparac + Ivan GašparacMarija Gašparac + Katarina i Marica SušićMira i ob. + Ilija MarkanovićMira i ob. + Martin i Manda GrgićMira i ob. + Stjepan i Ivka MarkanovićMira Markanović za sve pokojne iz obiteljiOb. Ante i Zore Prlić + Andrija Prlić (dvije mise)Ob. Ante i Zore Prlić + Mate i Matija Prlić Ob. Ante i Zore Prlić + Ana PrlićČasne sestre za Duhovna zvanjaČasne sestre za dobročiniteljeČasne sestre za pokojne roditelje sestaraČasne sestre + Mišo Stamenović

SKRB ZA BOLESNIKE I STARIJE NEMOĆNEU našoj župi osnovana je zajednica koja bi po-sjećivala bolesne i nemoćne koji se nalaze u bol-nicama i domovima.Cilj je da se bolesnicima pruži utjeha i pokloni malo svojega vremena.Zato ako znate za nekog tko je u bolnici ili u domu možete se obratiti članovima zajednice ili dostaviti obavijest u župni ured.Članovi zajednice: Ana Erhardt (604-535-4154), Vesna Panović (604-596-5650), Danica Kanjer (604-299-2392), Ljubica Topić (604-430-3925), Marinka Troha (604-299-0604). Neka ih Gospa Lurdska prati svojom majčin-skom ljubavlju!

FOND ZA OBNOVUZapočeli smo s projektom prikupljanja pomoći za obnovu crkve, pastoralnih prostora i župnog stana. Za ostvarenje ovog cilja oslonjeni smo samo na Vas dragi župljani. Projekt je vrlo oz-biljan i iznimno ambiciozan. Iako smo tek odš-krinuli vrata, vjerujemo da ga uz Vašu podršku možemo i ostvariti. Novi na popisu donator je ABM Cutting & Co-ring LTD.Do sada 428 darovatelja, prikupljena je svota 134,520.00.

ŽENIDBENI NAVJEŠTAJTony Semren, sin Mile i Pavke r. Eranović, rođen u Princ George, i Daniela Šimunac, kći Branka i Kate r. Mišković, sklapaju kršćanski brak u crkvi St. Leopolda Mandića u Londonu. Ontario. Vjenčanje je 3. kolovoza 2013.

PREMINULA RUŽA JELUŠIĆMajka naše župljanke Luce Slipac, Ruža Jelušić preminula je u 78-oj godini u Novom Travniku. Iskrena sućut Luci i njezinom ocu Peri, sestrama Mariji i Slavici i bratu Ivi. Svetu misu zadušni-cu za pokojnu Ružu prikazali smo Gospodinu u petak u našoj crkvi.

PRESVETI OTKUPITELJSutra u ponedjeljak, 15. srpnja, slavimo Presve-tog Otkupitelja zaštitnik Franjevačke provinci-je, kojoj pripadamo i mi franjevci koji živimo u vancouverskoj župi.

MILOSTINJA I DAROVISubota 6:00 p.m. $ 352.00Nedjelja 9:00 a.m. $ 328.00Nedjelja 10:00 a.m. $ 1,427.00Nedjelja 11:15 a.m. $ 742.00Ukupna milostina $ 2,849.00Caritas $ 710.00Ukupno $ 3,559.00

MISNA ČITANJADanas čitaju:10:00 sati: Kata Lovrić i Antonija Prpić11:15 sati: Franjo Mihalić i Ankica Brkić

U nedjelju 14. srpnja čitaju:10:00 sati: Angela Dasović i Anđela Didak11:15 sati: Mirjana Srdanović i Marija Šerka

POPRAVAK KROVA U RICHMONDU Na našim objektima u Richmondu došlo je do znatnih oštećenja na krovnoj konstruk-ciji. Bez oklijevanja i čekanja kiše krenuli smo u sanaciju krovišta. U radovima su su-djelovali i naši župljani: Bože i Stipe Pavić, Mile Markić, Mile Šulentić, Tomo Luketić i Jandre Milanović.Ukupna investicija iznosi oko $ 5,000.00. Dragi župljani, ne sumnjamo da će te nas podržati kako bismo podmirili troškove. Unaprijed zahvaljujemo svima!

PROJECT ADVANCEKako smo najavili, od sada objavljujemo samo imena onih darovatelja koji se pridruže sasvojim darom. To su ovaj put: Marijana i Zoran Lukić, Danica Hižak.Do sada 238 darovatelja, prikupljena svota$ 24,677.40. Prosijek dara je $ 103.

Gospa od Karmela (16. srpnja)SVETAC TJEDNA

Spomendan Blažene Djevice Marije od Brda Karmela ili Gospa Karmelska proglašen je za ci-jelu Crkvu 1726. Karmel je lijepa gora uz obalu Sredozemnog mora u Palestini ili Izraelu. To ime u prijevodu znači voćnjak ili plodna vrtna zem-lja. Sveti Ilija, prorok propovijedao je i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga Jahve na toj gori. Red karmelićana je utemeljio Bertold iz Kalabrije, križar 1155. Lijepa crkva u Haiti na brdu Karmelu svjedoči o postanku toga reda.

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelićanskog reda.

Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija. Tom prigodom dala mu je škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu.

Čovjek je duhovno-materijalno biće. On živi na zemlji ali je oživljen nebeskom stvarnošću, on je u tijelu ali oživljen dušom. Tijelo je vid-ljivo, duša nevidljiva. Čovjek vidi svoje djelo jer radi rukama i svojim sposobnostima, no ne vidi snagu kojom radi, ne vidi misao kojom planira posao. On ima tjelesne nagone, ali njih kontrolira moralno-duhovni zakon. Čovjek ima svoje tjelesne potrebe ali i potrebe svog etičkog zakona. On živi i radi da bi uzdržavao svoje tije-lo, ali njemu je savjest toliko važna da će radije izgubiti svoj tjelesni život nego nju povrijediti. Čovjek radi i obrađuje zemlju, ali moli Boga da bi on dao oblake, sunce i urod toj zemlji. On liječi svoje tijelo pomoću lijekova i liječnika, ali je svjestan da treba zdravlje izmoliti od Boga. Čovjeku je dano da bude gospodar zemlje ali je on svjestan da odgovara Bogu kao Gospodaru i sebe i zemlje. Čovjek je duhovno biće koje živi u materijalnom svijetu ih’ on je materijalno oduhovljeno biće. Kad čovjek umire, duša izlazi iz njega, tijelo os-taje nepomično, mrtvo. Čovjekov život je dakle u duši, ali se on na zemlji odvija kroz tijelo.

Ta duhovno-materijalna dimenzija čovjeka događa se i u njegovom religioznom području. Čovjek zna da je Bog duhovan i nevidljiv, ali

pravi kipove kako bi ga mogao sebi predstaviti u materiji. Čovjek gradi Bogu hramove, crkve i kapelice kao da bi Bog tu stanovao, ah Duh je posvuda i ne može stanovati u rukotvorenim kućama. Budući da je blagoslov, milost i odnos s Bogom nevidljiv, čovjek si onda pravi pred-mete preko kojih želi vidljivo prikazati svoj odnos prema Bogu. Tako u kršćanstvu križ pri-kazuje vrhunski simbol odnosa čovjeka i Boga, kao što i kipovi, sličice i slike ne predstavljaju Boga, nego čovjeka podsjećaju na Boga. Oni su neka vrsta kateheze, vjeronauka, prikazanje Isu-sova života ili onoga što nam je Bog o sebi ob-javio. Zato su nam slike, kipovi i sličice nekako sveti, kao što nam je Sveto Pismo sveto i zato ga častimo.

No slike, kipove, krunice i križeve blagoslivl-jamo. Blagoslov je duhovna stvarnost na ma-terijalnom predmetu. Božanska sila oživljava i ispravlja funkcioniranje materijalnog tijela i svijeta. Križevi, škapularska medaljica, razne medaljice, kipovi, sličice i sveti predmeti, oso-bito oni za molitvu, kao što je krunica, pred-stavljaju naš govor Bogu. Svi blagoslovljeni predmeti nose na sebi Božju silu. Sveti predmeti čiste naše prostore od navale duhovnih napasti. Oni nas povezuju s Bogom, izvorom svakog života i blagoslova.

Nikakvo čudo da se upravo ta svetost krunice mogla očitovati kao oružje u našem hrvat-skom ratu protiv mržnje, masakriranja i ubija-nja. Krunica kao blagoslovljeni predmet, čak i ako ne molimo na nju, zrači zaštitom, snagom i mirom. Tko nosi škapular, nosi zaštitu Mari-jinog zagovora, tko nosi križ ili krunicu, ima kod sebe zaštitu protiv zla, napasti i bolesti. Tko dade blagosloviti odijelo, kuću, namještaj, auto, ulazi u bolji svijet koji i njega čini čovječnijim i boljim.

Potrebno je svu stvarnost oko nas prožeti sna-gom Isusova uskrsnuća da budemo blagoslov-ljeni, da savjest, misli i mašta budu u skladu s Božjim mislima, Božjom dobrotom, Božjom ljubavi.

U GODINI VJERE

Zdrava i bolesna vjeraVjera je temeljna čovjekova duhovna sposob-nost. Ona je temelj njegova Zdravlja, a njezino je pomanjkanje uzrok čovjekovih bolesti. Ima li tko vjere, tada se sve sposobnosti njegova bića uspravljaju i rade prema onom cilju u koji vjeruje. Nema li tko vjere, tada se sve njegove sposobnosti zaustavljaju, on gubi tlo pod noga-ma, pada i postaje plijenom razaračkih sila. Dok netko vjeruje, sve može nadvladati. Prestane li vjerovati, sve može njega nadvladati.

Vjera su vrata u budućnostNišta čovjek ne čini bez vjere. On, naime živi od budućnosti, od onoga što mu dolazi ususret. Tome on može vjerovati ili u to sumnjati. Čovjek stoji pred budućnošću koja još ne postoji. Uko-liko joj vjeruje, on će se toj budućnosti posve otvoriti, ukoliko u nju sumnja, neće joj se moći otvoriti, jer će ga strah vezati. Drugim riječima, čovjek koji ne vjeruje dobru, nema budućnosti.

ObraćenjeSveti Augustin govori o izvanjskom i nutarnjem učitelju naše duše. Izvanjski je, kaže on, Isus Krist, a nutarnji Duh Sveti. Da bi neko vjer-sko znanje postalo vjerniku korisno, ono mora postati njegova životna mudrost. Znanje ostaje na razini razuma, ne silazi u srce i u duh, ako Duh Sveti toga čovjeka ne prosvijetli i to mu znanje ne učini prijemljivim. Duha Svetoga se dobiva molitvom. „On po molitvi ulazi u duše vjernika“, kaže papa Ivan Pavao II. No, molitva kao molitva neće puno pomoći, ako uz nju ne bude još jedan korak, koji je bitan za Evanđelje, a to je obraćenje. Obraćenje je uvjet korisnos-ti molitve. Molitva može nekoga dovesti do obraćenja, ali obraćenje čini molitvu uspješnom. Isusova riječ traži obraćenje, a Duh Sveti traži od nas molitvu. Samo Isus Krist i Duh Sveti zajedno mou spasiti čovjeka. Samo tako može župa postati nova, svjedočka i obilovati rados-nim slavljem liturgije.

Praktičan vjernikSmatramo da je praktičan vjernik onaj koji ide na nedjeljnu misu. To, međutim samo znači on prakticira crkvena slavlja, a ne i crkveni život. Život Crkve je novo stvorenje, sloboda za koju nas je oslobodio Krist. Nedjeljna misa ne djeluje automatski, kao što bolesnik ne ozdravlja samim time što je u bolnici. Od euharistije oživi onaj tko se u nju uključio, tko se pokajao za grijehe, odlučio drugačije živjeti, poslušao Božju riječ i odlučio je učiniti sredstvom svog života, progo-vorio Bogu i s njim se sprijateljio, preobrazio se primanjem pričesti i u miru otišao živjeti novinu koju je dohvatio u crkvi. I u bolnici ozdravi samo onaj koji se podvrgne pretragama, koji primi tablete, injekcije i druge terapije, a ne onaj koji samo leži u bolnici. Praktičan vjernik nije onaj koji samo prakticira obrede Crkve, nego onaj koji kroz njih prakticira život koji mu oni nude.

Crkvo, budi Crkva!Nema sumnje da je duhovna obnova naroda prvenstveni zadatak Crkve. Duhovna obnova treba nas osloboditi od nehumanosti, kriminala, nerada, međusobnog nepovjerenja, sebičnosti, robovanja novcu i vlastitoj slavi te bešćutnosti prema čovjeku pokraj sebe. Samo nov čovjek može stvoriti novu domovinu. Samo oslobođen čovjek može biti slobodan. A sloboda je nutar-nja kvaliteta. To je najprije nečija navezanost na sve što je pošteno, oslobođenost od ovisnosti, od zla, bolesti duha i zastranjenja osobnosti.Samo Bog može obnoviti čovjekov duh. Pro-tiv duhovnog zla sam čovjek je nemoćan. Isus Krist je došao da uništi đavolska djela. On nas je poučio da ima zlih duhovnih sila, od kojih nas može osloboditi samo post i molitva.