hrvatske autoceste d.o.o. sirolina ulica 4, zagreb godisnji …. odnosi s javnoscu... · 2020. 7....

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Sirolina ulica 4, Zagreb

Godisnji financijski izvjestaji i Izvjesce neovisnih revizora

za 2019. godinu

SADRZAJ

Stramca

Odgovornost za godisnje financijske izvjestaje 1

Izvjesce neovismh revizora 2-7

Izvjestaj o sveobuhvatnoj dobiti 8

Izvjestaj o financijskom polozaju 9

Izvjestaj o promjenama kapitala 10

Izvjestaj o novcanim tokovima 11-12

Biljeske uz financijske izvjestaje 13-58

PRILOG - Financijski izvjestaji drustva Hrvatske autoceste d.o.o. l Javnog 59 - 61 dobra

Standardm godisnji financijski izvjestaji na dan i za godinu zavrsenu 31. 62 - 71prosmca 2019. godine

ODGOVORNOST ZA GODISNJE FINANCIJSKE IZVJESTAJE

Uprava drustva Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Sirolina 4 („Drustvo“) je duzna osigurati da godisnji financijski izvjestaji za 2019. godinu budu sastavljeni u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja koji su utvrdeni od Europske komisije i objavljeni u sluzbenom listu Europske unije i Zakonom o cestama, tako da pruzaju istinit i objektivan prikaz financijskog stanja, rezultata poslovanja, promjena kapitala i novcanih tokova Drustva za to razdoblje.

Na temelju provedenih istrazivanja, Uprava Drustva opravdano ocekuje da Drustvo ima odgovarajuca sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj buducnosti. Sukladno tomu, Uprava Drustva je izradila godisnje financijske izvjestaje pod pretpostavkom neogranicenosti vremena poslovanja Drustva.

Pri izradi godisnjih financijskih izvjestaja Uprava Drustva je odgovorna za:

• odabir i potom dosljednu primjenu odgovarajucih racunovodstvenih politika u skladu s vazecim standardima financijskog izvjestavanja;

• davanje razumnih i razboritih prosudbi i procjena;

• izradu godisnjih financijskih izvjestaja uz pretpostavku o neogranicenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka neprimjerena.

Uprava Drustva je odgovorna za vodenje ispravnih racunovodstvenih evidencija, koje ce u bilo koje doba s prihvatljivom tocnoscu odrazavati financijski polozaj, rezultate poslovanja, promjene kapitala i novcane tokove Drustva, kao i njihovu uskladenost sa Zakonom o racunovodstvu (NN 78/15, 120/16, 116/18), Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja koji su utvrdeni od Europske komisije i objavljeni u sluzbenom listu Europske unije i Zakonom o cestama. Uprava Drustva je takoder odgovorna za cuvanje imovine Drustva, pa stoga i za poduzimanje opravdanih mjera da bi se sprijecile i otkrile prijevare i ostale nezakonitosti.

Potpisano u ime Uprave:

m vatM\c auiuLOLC u.u.u.

Sirolina ulica 4 10 000 Zagreb Republika Hrvatska

19. svibnja 2020. godine

1

IBDO Tel: *385 1 2395 BOO Croatia 741 d.o.o.Fax: *385 1 2303 10000691 ZagrebE-mail: bdo- Trg J. [email protected] Kennedy 6b

FACT revizija FACT r«vizi|a d.o.o.Revlzorska tvrtka za reviziju i (Inancijsko raCunovcdstvene usluge OIB: 66538066056 MB: 0415545 E: info3ifact.hr

URED ZAGREB Zadarska 80 10 000 Zagreb T: r3&5 (Oil 4400 012

URED SLAVONSKI EPOD Tome 5lcali«r 8, 35 QOO alavonski Brod M: t3fl5 -0)58 746 993. *335 COjSl 2.39 3636

URED KARLOVACViadimira Mazora a. 47000 Kariovac M: >365 CO M 294 554. *365 Oj9S 246 576

IZVJESCE NEOVISNIH REVIZORA

Vlasniku drustva Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

Izvjesce o reviziji godisnjih financijskih izvjestaja

MisljenjeObavili smo reviziju godisnjih financijskih izvjestaja drustva Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Sirolina ulica 4 („Drustvo“) za godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019., koji obuhvacaju Izvjestaj o financijskom polozaju na 31. prosinca 2019., Izvjestaj o sveobuhvatnoj dobiti, Izvjestaj o promjenama kapitala i Izvjestaj o novcanim tokovima za tada zavrsenu godinu, kao i pripadajuce Biljeske uz financijske izvjestaje, ukljucujuci i sazetak znacajnih racunovodstvenih politika.

Prema nasem misljenju, prilozeni godisnji financijski izvjestaji istinito i fer prikazuju financijski polozaj Drustva na 31. prosinca 2019. i financijsku uspjesnost i novcane tokove Drustva za tada zavrsenu godinu u skladu s Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja („MSFI“) koji su utvrdeni od Europske komisije i objavljeni u sluzbenom listu Europske unije te Zakonom o cestama.

Osnova za MisljenjeObavili smo nasu reviziju u skladu s Medunarodnim revizijskim standardima („MRevS-i“). Nase odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u nasem Izvjescu neovisnih revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godisnjih financijskih izvjestaja. Neovisni smo od Drustva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne racunovode („IESBA Kodeks") i ispunili smo nase ostale eticke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za nase misljenje.

Isticanje pitanjaSkrecemo pozornost na biljeske 2.10 b), 6/i/ 13. i 16. uz financijske izvjestaje u kojoj su objasnjena odredena odstupanja od Medunarodnih standarda financijskog izvjestavanja koja su zahtijevana Zakonom o cestama. Nase misljenje nije modificirano u vezi s gore iznijetim pitanjem.

Skrecemo pozornost na biljesku 38. uz financijske izvjestaje koja opisuje dogadaje nakon izvjestaj nog datuma temeljem kojih Drustvo ocekuje smanjenje poslovnih aktivnosti u sljedecoj poslovnoj godini zbog utjecaja virusa COVID-19. Nase misljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

BDO Croatia d.o.o.Registrirano kod Trgovackog suda u Zagrebu pod brojem 080044149 OIB 76394522236

2FACT REVIZIJA d.o.o. upisana u registar Trgovackog suda pod br MBS - 050001274

IBAN: HR8123400 091100063593 SWIFT; PBZGHR2X Temeljni kapital 65.600.00 kn, uplacsn u cijelosti. Predsjednica uprave; Daniela ^unjic.

mailto:[email protected]

BDO Croatia d.o.o.I BDO FACT revizijaKljucna revizijska pitanjaKljucna revizijska pitanja jesu ona pitanja koja su bila, po nasoj profesionalnoj prosudbi, od najvece vaznosti u nasoj reviziji godisnjih financijskih izvjestaja tekuceg razdoblja i ukljucuju prepoznate najznacajnije rizike znacajnog pogresnog prikazivanja uslijed pogreske ili prijevare s najvecim ucinkom na nasu strategiju revizije, raspored raspolozivih nasih resursa i utrosak vremena angaziranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu nase revizije godisnjih financijskih izvjestaja kao cjeline i pri formiranju naseg misljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno misljenje o tim pitanjima.

Utvrdili smo da su nize navedena pitanja kljucna revizijska pitanja koje treba objaviti u nasem Izvjescu neovisnih revizora.

Kljucno revizijsko pitanje Kako smo adresirali kljucno revizijsko pitanje

Sudski sporovi i potencijalne obveze

Drustvo na 31. prosinca 2019. ima iskazana rezerviranja za sudske sporove i potencijalne obveze. Tijekom redovnog poslovanja Drustva, moze se pojaviti potencijalna izlozenost po sudskim sporovima. Svaka iskazana obveza ili objavljena nepredvidena obveza, odnosno ne iskazivanje istih u financijskim izvjestajima je inherentno neizvjesno i ovisi o nizu znacajnih pretpostavki i prosudbi. Rijec je o potencijalno znacajnim iznosima kod kojih je odredivanje iznosa za iskazivanje i objavljivanje u financijskim izvjestajima, ukoliko je primjenjivo, podlozno subjektivnoj procjeni. Nastavno na navedeno Uprava procjenjuje buduce ishode i iznose nepredvidenih obveza koje mogu nastati kao posljedica tih tuzbi u skladu s MRS 37 - Rezerviranja, nepredvidene obveze i nepredvidena imovina

Zbog gore navedenih faktora ovo podrucje bilo je predmet naseg povecanog fokusa u reviziji te smo ga smatrali kljucnim revizijskim pitanjem.

Povezane objave u pripadajucim godisnjim financijskim izvjestajimaVidjeti biljeske 2.15 i 2.16 (Racunovodstvene politike) i biljeske 26. i 37.

Nase revizorske procedure vezane za ovopodrucje, izmedu ostalog, ukljucivale su:

- zaprimanje i analiziranje odgovora odvjetnika na nase pisane upite upucene odvjetnicima te razmatranje odredenih pitanja s njima;

- kriticko preispitivanje koristenihpretpostavki i procjena koje se odnose na tuzbene zahtjeve. Navedeno ukljucuje procjenu vjerojatnosti nastanka nepovoljnih ishoda sudskih postupaka te pouzdanost procjene s njima povezanih iznosa potrebnih rezerviranja sukladno MRS 37 -Rezerviranja, nepredvidene obveze i nepredvidena imovina;

- procjenjivanje adekvatnosti objava u financijskim izvjestajima, uzimajuci u obzir osjetljivost i moguce predrasude u otkrivanju detaljnih informacija.

Ostala pitanjaReviziju godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2018. obavilo je revizorsko drustvo BDO Croatia d.o.o., Zagreb koje je u svom Izvjescu neovisnog revizora od dana 31. svibnja 2019. godine iskazalo nemodificirano misljenje o tim godisnjim financijskim izvjestajima.

3

BDO Croatia d.o.o.I BDO FACT revizijaOstale informacije u Godisnjem izvjescuUprava Drustva je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrze informacije ukljucene u Godisnje izvjesce, ali ne ukljucuju godisnje financijske izvjestaje i nase Izvjesce neovisnih revizora o njima.

Nase misljenje o godisnjim financijskim izvjestajima ne obuhvaca ostale informacije, osim ako to nije izricito navedeno u nasem izvjescu, i mi ne izrazavamo bilo koji oblik zakljucka s izrazavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s nasom revizijom godisnjih financijskih izvjestaja, nasa je odgovornost procitati ostale informacije i razmotriti jesu li ostale informacije znacajno proturjecne godisnjim financijskim izvjestajima ili nasim saznanjima stecenih tijekom obavljanja revizije ili se drugacije cini da su znacajno pogresno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zakljucimo da postoji znacajni pogresni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu cinjenicu. U tom smislu mi nemamo nesto za izvijestiti.

Uprava Drustva odgovorna je za sastavljanje Izvjesca poslovodstva Drustva kao sastavnog dijela Godisnjeg izvjesca Drustva. Vezano za Izvjesce poslovodstva takoder smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o racunovodstvu („Zakon o racunovodstvu"). Ove procedure ukljucuju razmatranje:

• je li Izvjesce poslovodstva pripremljeno u skladu s clankom 21. Zakona o racunovodstvu;

Na osnovi procedura cije je provodenje zahtijevano kao dio nase revizije godisnjih financijskih izvjestaja te gore navedenih procedura, prema nasem misljenju:

• Informacije sadrzane u Izvjescu poslovodstva za financijsku godinu za koju su pripremljeni financijski izvjestaji, uskladene su, u svim znacajnim odrednicama, s godisnjim financijskim izvjestajima Drustva prikazanim na stranicama 8 do 61 na koje smo iskazali misljenje kao sto je iznijeto u odjeljku Misljenje gore;

• Izvjesce poslovodstva pripremljeno je, u svim znacajnim odrednicama, u skladu s clancima 21. i 22. Zakona o racunovodstvu;

Nadalje, uzevsi u obzir poznavanje i razumijevanje poslovanja Drustva te okruzenja u kojem posluje, a koje smo stekli tijekom nase revizije, duznost nam je izvijestiti jesmo li identificirali znacajno pogresne iskaze u Izvjescu poslovodstva. U tom smislu mi nemamo nesto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Drustva i onih koji su zaduzeni za upravljanje za godisnje financijske izvjestaje

Uprava Drustva je odgovorna za sastavljanje godisnjih financijskih izvjestaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava Drustva odredi da su potrebne za omogucavanje sastavljanja godisnjih financijskih izvjestaja koji su bez znacajnog pogresnog prikaza uslijed prijevare ili pogreske.

U sastavljanju godisnjih financijskih izvjestaja, Uprava Drustva je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Drustva da nastavi s poslovanjem po vremenski neogranicenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezana s vremenski neogranicenim poslovanjem i koristenjem racunovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neogranicenosti poslovanja, osim ako Uprava Drustva ili namjerava likvidirati Drustvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to ucini.

Oni koji su zaduzeni za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvjestavanja kojeg je ustanovilo Drustvo.

4

IBDO BDO Croatia d.o.o. revizijaRevizorove odgovornosti za reviziju godisnjih financijskih izvjestajaNasi ciljevi su steci razumno uvjerenje o tome jesu li godisnji financijski izvjestaji kao cjelina bez znacajnog pogresnog prikaza uslijed prijevare ili pogreske i izdati Izvjesce neovisnih revizora koje ukljucuje nase misljenje. Razumno uvjerenje je visa razina uvjerenja, ali nije garancija da ce revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti znacajno pogresno prikazivanje kada ono postoji. Pogresni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreske i smatraju se znacajni ako se razumno moze ocekivati da, pojedinacno ili u zbroju, utjecu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godisnjih financijskih izvjestaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i odrzavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi takoder:

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike znacajnog pogresnog prikaza godisnjih financijskih izvjestaja, zbog prijevare ili pogreske, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za nase misljenje. Rizik neotkrivanja znacajnog pogresnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veci od rizika nastalog uslijed pogreske, jer prijevara moze ukljuciti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispustanje, pogresno prikazivanje ili zaobilazenje internih kontrola.

• stjecemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izrazavanja misljenja o ucinkovitosti internih kontrola Drustva.

• ocjenjujemo primjerenost koristenih racunovodstvenih politika i razumnost racunovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Drustva.

• zakljucujemo o primjerenosti koristene racunovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neogranicenosti poslovanja koju koristi Uprava Drustva i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zakljucujemo o tome postoji li znacajna neizvjesnost u vezi s dogadajima ili okolnostima koji mogu stvarati znacajnu sumnju u sposobnost Drustva da nastavi s poslovanjem po vremenski neogranicenom poslovanju. Ako zakljucimo da postoji znacajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u nasem Izvjescu neovisnih revizora na povezane objave u godisnjim financijskim izvjestajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuce, da modificiramo nase misljenje. Nasi zakljucci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma naseg Izvjesca neovisnih revizora. Medutim, buduci dogadaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Drustvo prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neogranicenom poslovanju.

• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadrzaj godisnjih financijskih izvjestaja, ukljucujuci i objave, kao i odrazavaju li godisnji financijski izvjestaji transakcije i dogadaje na kojima su zasnovani na nacin kojim se postize fer prezentacija.

• pribavljamo dovoljno odgovarajucih revizijskih dokaza u vezi financijskih informacija od osoba i poslovnih aktivnosti unutar Drustva za izrazavanje misljenja o godisnjim financijskim izvjestajima. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadzor i izvedbu revizije. Jedini smo odgovorni za izrazavanje naseg misljenja.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduzeni za upravljanje u vezi s, izmedu ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i vaznim revizijskim nalazima, ukljucujuci i u vezi sa znacajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom nase revizije.

5

IBDO BDO Croatia d.o.o. FACT revizijaRevizorove odgovornosti za reviziju godisnjih financijskih izvjestaja (nastavak)Mi takoder dajemo izjavu onima koji su zaduzeni za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim zahtjevima u vezi s neovisnoscu i da cemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se moze razumno smatrati da utjecu na nasu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zastitama.

Izmedu pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduzeni za upravljanje, mi odredujemo ona pitanja koja su od najvece vaznosti u reviziji godisnjih financijskih izvjestaja tekuceg razdoblja i stoga su kljucna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u nasem Izvjescu neovisnih revizora, osim ako zakon ili regulativa sprjecava javno objavljivanje pitanja ili kada odlucimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopciti u nasem Izvjescu neovisnih revizora jer se razumno moze ocekivati da bi negativne posljedice priopcavanja nadmasile dobrobit javnog interesa od takvog priopcavanja.

BDO Croatia d.o.o. i FACT Revizija d.o.o. zajednicki su odgovorni za izvrsavanje revizije i za revizorsko misljenje prema zahtjevima Zakona o reviziji, primjenjivim u Republici Hrvatskoj.

Izvjesce o drugim zakonskim zahtjevima

Na dan 12. rujna 2019. imenovala nas je Skupstina Drustva temeljem prijedloga Nadzornog odbora Drustva da obavimo reviziju godisnjih financijskih izvjestaja za 2019. godinu.

Na datum ovog Izvjesca neovisnih revizora BDO Croatia d.o.o. neprekinuto je angazirana u obavljanju zakonske revizije godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za 2001. godinu do revizije godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za 2019. godinu sto ukupno iznosi 19 godina dok je FACT revizija d.o.o. angazirana za zakonsku reviziju godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za 2019. godinu sto predstavlja angazman od jedne godine.

U reviziji godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za 2019. godinu odredili smo znacajnost za godisnje financijske izvjestaje kao cjelinu u iznosu od 33.347 tisuce kuna koja predstavlja priblizno 1,5 % od ostvarenog prihoda od prodaje za 2019. godinu.

Odabrali smo prihode od prodaje kao mjerilo znacajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu s obzirom na znacajne fluktuacije dobiti prije poreza u tekucem i prijasnjim razdobljima.

Nase revizijsko misljenje dosljedno je s dodatnim izvjescem za revizijski odbor Drustva sastavljenim sukladno odredbama iz clanka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Tijekom razdoblja izmedu pocetnog datuma revidiranih godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za 2019. godinu i datuma ovog izvjesca nismo Drustvu pruzili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pruzali usluge osmisljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmisljavanja i implementacije tehnoloskih sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sacuvali neovisnost u odnosu na Drustvo.

Nefinancijsko izvjesce o drustveno odgovornom poslovanju Drustva za 2019. godinu sastavljeno je sukladno odredbama Zakona o racunovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18) i cini sastavni dio Godisnjeg izvjesca Drustva za 2019. godinu. Nefinancijsko izvjesce ce sukladno navedenom biti objavljeno kao sastavni dio Godisnjeg izvjesca.

6

BDO Croatia d.o.o.I BDOw ^

FACT revizijaIzvjesce o drugim zakonskim zahtjevima (nastavak)

Uprava Drustva odgovorna je za sastavljanje godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019. u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadrzaju godisnjih financijskih izvjestaja (NN 95/16), te u skladu s ostalim propisima koji ureduju poslovanje Drustva („Standardni godisnji financijski izvjestaji") i isti su prikazani na stranicama 62 do 71. Financijske informacije iznijete u standardnim godisnjim financijskim izvjestajima Drustva u skladu su s informacijama iznijetim u godisnjim financijskim izvjestajima Drustva prikazanih na stranicama 8 do 61 na koje smo iskazali misljenje kao sto je iznijeto u odjeljku Misljenje gore.

Angazirani partneri u reviziji godisnjih financijskih izvjestaja Drustva za 2019. godinu koja ima za posljedicu ovo Izvjesce neovisnih revizora su ovlasteni revizor Ivan Stimac za BDO Croatia d.o.o. i ovlasteni revizor Jeni Krsticevic za FACT Revizija d.o.o.

U Zagrebu,


U Zagrebu,


BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

/OuuX-t. /vA

FACT Revizija d.o.o. Zadarska 80 10000 Zagreb

Ivan Stimac, ovlasteni revizor

IBDO CROATIABDO Croatia Ao.o. za pruianje revizorsldh, konzalting i radunovodstvenih ualuga Zagreb, J. F. Kennedy 6/b

?*ACT revi^ija d.o^ ^ZAGREB, OIB: 665380^-- '

Vedrana Stipic, clanica Uprave Dani^la Sunjpc, predsjednica Uprave

\

7

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebIZVJESTAJ 0 SVEOBUHVATNOJ DOBITIza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

POZICI JA Biljeska 2019. 2018.HRK '000 HRK '000

POSLOVNI PRIHODIPnhodi od prodaje 3. 2.223.140 2.136.105Ostah poslovm pnhodi 3. 61.493 282.157Ukupno poslovni pnhodi 2.284.633 2.418.262

POSLOVNI RASHODIMaterijalm troskovi 4. (243.762) (260.403)Troskovi osoblja 5. (460.039) (469.107)Amortizacija 6. (905.756) (954.055)Ostali troskovi 7. (70.806) (64.764)Vnjednosna uskladenja 8. (14.018) (17.854)Rezerviraoja 9. (35.901) (28.295)Ostali poslovni rashodi 10. (73.443) (20.447)Ukupno poslovni rashodi (1.803.725) (1.814.925)

DOBIT IZ REDOVNE DJELATNOSTI 480.908 603.337

FINANCIJSKI PRIHODI 11. 11.474 3.788FINANCIJSKI RASHODI 12. (4.485) (5.069)

DOBIT/(GUBITAK) IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 6.989 (1.281)

UKUPNI PRIHODI 2.296.107 2.422.050UKUPNI RASHODI (1.808.210) (1.819.994)

RAZLIKA UKUPNIH PRIHODA 1 RASHODA 487.897 602.056

REZULTAT PRIJE OPOREZIVANJA 487.897 602.056Porez na dobit 13 (89.353) (109.470)DOBIT RAZDOBUA 398.544 492.586

Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) pnje oporezivanja 0 0SVEOBUHVATNA DOBIT RAZDOBUA 14 398.544 492.586

Popratne biljeske pod brojem 1 do 39 u nastavku cine sastavm dio ovih financijskihrzvjestaja.

8

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebIZVJESTAJ 0 FINANCIJSKOM POLOZAJUna dan 31. prosinca 2019.

P OZ!C I J A Bilieska 31.12.2019. 31.12.2018.

IMOVINAHRK '000 HRK '000

Dugotrajna imovinaNematenjalna imovina 15. 6.993 9.582Nekretmne, postrojenja i oprema 16. 37.778.704 38.851.574Dugotrajna financijska imovina 17. 23.523 26.413Potrazivanja 2.230 2.487Ukupno dugotrajna imovina 37.811.450 38.890.056

Kratkotrajna imovinaZahhe 18. 41.208 41.211Potrazivanja od kupaca 19 109.113 124.191Potrazivanja od zaposlemka l clanova poduzetmka 603 257Potrazivanja od drzave i drugih institucija 20. 135.194 82.829Ostala potrazivanja 21 1.598 1.591Kratkotrajna financijska imovina 22. 230.640 8.081Novae u banci l blagajm 23 441.438 522.112Placem troskovi buduceg razdoblja i obracunati pnhodi 24. 86.964 96.202Ukupno kratkotrajna imovina 1.046.758 876.474

UKUPNA IMOVINA 38.858.208 39.766.530

KAPITAL I OBVEZE

Kapital 25.Temeljm (upisam) kapital 131.140 131.140Javm kapital

- Javm kapital na upravljanju 19.582.712 19.582.712- Javm kapital iz naknade za gonvo 19.847.379 19.313.019- Javm kapital iz drugih izvora fmanciranja (22.209.352) (21.645.450)

Zakonske rezerve 568 568Zadrzana dobit 15.362 15.362Dobit tekuce godine 398.544 492.586Ukupno kapital 17.766.353 17.889.937

Rezerviranja 26. 71.584 50.719Dugorocne obveze 27. 19.485.251 17.217.434

Kratkorocne obvezeObveze za zajmove, depozite i sheno 28. 14.816 14.932Obveze prema bankama i dr. fmancijskim mstitucijama 29 938.107 3.784.220Obveze za pnmljene predujmove 212 212Obveze prema dobavljacima 30 136.486 236.502Obveze prema zaposlemcima 31 29.365 25.530Obveze za poreze, dopnnose l slicna davanja 32 54.861 134.802Ostale kratkorocne obveze 174 179Odgodeno placanje troskova i pnhod buduceg razdoblja 33. 360.999 412.063Ukupno kratkorocne obveze 1.535.020 4.608.440

UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 38.858.208 39.766.530

Popratne biljeske pod brojem 1 do 39 u nastavku cme sastavni dio ovih financijskihizvjestaja.

9

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebIZVJESTAJ 0 PROMJENAMA KAPITALAza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

P O Z I C I J A

Upisamtemeljmkapital

Javm kapital na

upravljanju

Javm kapital iz

naknade za gorivo

Javm kapital iz dr izvora

financiranja PricuveZadrzana

dobit

Dobittekucegodine UKUPNO

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000Stanie 31 prosinca 2017 godine 131.140 19.582.712 18.796 084 (19 998 377) 568 15 362 139 667 18.667 156Raspored dobiti 0 0 0 139 667 0 0 (139 667) 0Javm kapital iz naknade za gorivo 0 0 516 935 0 0 0 0 516.935Javm kapital - naplata garancija 0 0 0 153 0 0 0 153Javm kapital - kamate na depozite 0 0 0 32 0 0 0 32Javni kapital - prinosi od udjela u investicijskim fondovima 0 0 0 558 0 0 0 558Javm kapital - sufinanciranje EU projekt -Ulaz u luku Ploce 0 0 0 45.406 0 0 0 45.406Javm kapital - pozitivne tecajne razlike 0 0 0 516.740 0 0 0 516.740Javm kapital - negativne tecajne razlike 0 0 0 (237.819) 0 0 0 (237.819)Javm kapital - troskovi financiranja 0 0 0 (696.954) 0 0 0 (696.954)Javm kapital - prijenos na HC d.o.o. 0 0 0 (1 312 798) 0 0 0 (1.312.798)Javm kapital - ispravak vnj.javnog dobra u koncesiji 0 0 0 (102.058) 0 0 0 (102.058)Dobit tekuce godine 0 0 0 0 0 0 492.586 492.586Stanie 31 prosinca 2018. godine 131.140 19.582.712 19.313.019 (21.645.450) 568 15.362 492.586 17 889 937Raspored dobiti 0 0 0 492.586 0 0 (492 586) 0Javm kapital iz naknade za gorivo 0 0 534.360 0 0 0 0 534 360Javni kapital - naplata garancija 0 0 0 114 0 0 0 114Javni kapital - kamate na depozite 0 0 0 22 0 0 0 22Javm kapital - prinosi od udjela u investicijskim fondovima 0 0 0 0 0 0 0 0Javm kapital - sufinanciranje EU projekt-Crocodile III 0 0 0 19 0 0 0 19Javm kapital - pozitivne tecajne razlike 0 0 0 215 640 0 0 0 215 640Javm kapital - negativne tecajne razlike 0 0 0 (284.645) 0 0 0 (284 645)Javm kapital - troskovi financiranja 0 0 0 (517.943) 0 0 0 (517 943)Javm kapital - drugi troskovi po osnovi gospodarenja JD 0 0 0 (8.027) 0 0 0 (8.027)Javm kapital - ispravak vnj.javnog izvan upotrebe 0 0 0 (1.365) 0 0 0 (1.365)Javm kapital - prijenos na HC d.o.o. 0 0 0 (360 002) 0 0 0 (360 002)Javm kapital - ispravak vnj.javnog dobra u koncesiji 0 0 0 (100.301) 0 0 0 (100.301)Dobit tekuce godine 0 0 0 0 0 0 398.544 398 544Stanje 31 prosinca 2019 godine 131 140 19 582 712 19 847.379 (22 209 352) 568 15.362 398 544 17 766.353

Popratne biljeske pod brojem 1 do 39 u nastavku cine sastavm dio ovih financijskih izvjestaja.

10

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebIZVJESTAJ O NOVCANIM TOKOVIMAza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

POZICIJA 2019. 2018.HRK '000 HRK '000

Poslovne aktivnostiRezultat pnje poreza 487.897 602.056Amortizacija l ispravak vrijednosti javnog dobra 905.756 954.055Ostale promjene na javnom dobru (52.433) (284.632)Neto tecajne razhke 9.827 (3.065)Rashodi od rezemranja 35.901 28.295Vrijednosna uskladenja kratkotrajne imovine 14.019 17.854Prihodi od prodaje imovme 557 (626)Pnhodi od kamata 0 (722)Rashodi od kamata 0 5.069Promjena zahha 3 1.804Promjena potrazivanja od kupaca 1.059 (27.668)Promjena potrazivanje od povezanih poduzetnika 0 943Promjena potrazivanja od zaposlemka i clanova poduzetnika (347) 517Promjena potrazivanja od drzave l drugih instituaja (52.365) (51.492)Promjena ostalih potrazivanja (6) (263)Promjena placemh troskova buduceg razdoblja l obracunatih pnhoda 9.238 10.906Promjena rezerviranja (15.035) (143.479)Promjena obveza prema dobavljacima (184.611) 26.619Promjena obveze prema zaposlemcima 3.834 (22.430)Promjena obveza za poreze i dopnnose (259.114) 28.353Promjena ostalih kratkorocmh obveza (5) 10Promjena odgodenog placanja troskova i pnhoda buduceg razdoblja (51.064) 83.179Placene kamate (4.485) (5.069)Naplacene kamate 1.645 722Pnmici od dividendi l udjela u dobiti 1 0Porez na dobit 89.820 (109.470)Novcani tok od poslovnih aktivnosti 940.092 1.111.466

Investicijske aktivnostiPnmiciPnmici od prodaje dugotrajne imovme 0 2.227Pnmici od naplate dug. Potrazivanja 257 469Pnmici od financijske imovine 2.890 127.149IzdaciIzdaci za financijsku imovinu (222.558) (2.742)Nabava dugotrajne matenjalne l nematenjalne imovme (215.954) (348.734)Novcani tok od investicijskih aktivnosti (435.365) (221.631)

11

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebIZVJESCE O NOVCANIM TOKOVIMA- nastavakza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

POZICI JA2019.2018.HRK '000 HRK '0(X)

Financijske aktivnosti PnmiaPovecanje kratkorocmh l dugorocmh financijskih obveza 0 8.527.299IzdaciOtplata kratkorocmh i dugorocmh financijskih obveza (585.401)_____ (9.344.233)Novcani tok iz financijskih aktivnosti (585.401) (816.934)

Neto novcani tok (80.674)_________ 72.901NOVAC NA POCETKU GODINE 522.112 449.211NOVAC NA KRAJU GODINE 441.438 522.112

Popratne biljeske pod brojem 1 do 39 u nastavku cine sastavni dio ovih financijskihizvjestaja.

12

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebBILJESKE UZ FINANCIJSKE IZVJESTAJEza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

1. OPCIPODACI

1.1 Pravni okvir i djelatnostRjesenjem Tt-01/2180-2 od 11. travnja 2001. godine u Trgovackom sudu u Zagrebu

upisano je drustvo Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, Voncimna 3 („Drustvo“). Drustvo je osnovano temeljem Odluke o podjeli i preobhkovanju Hrvatske uprave za ceste u drustva Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb i Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb koju je domjela Republika Hrvatska i Izjave o osnivanju Drustva od 9. travnja 2001. godine.

Upisam kapital Drustva lznosio je 102.071 tisucu kuna. Jedim osnivac Drustva je Republika Hrvatska. Kako je upisani kapital utvrden po diobenoj bilanci na dan 11. travnja 2001. godine, u tijeku 2001. i 2003. godine Drustvo je provodilo korekcije pocetnog stanja, koje su povecale stanje upisanog kapitala za iznos od 29.069 tisuce kuna. Razlika u iznosu od 29.069 tisuce kuna upisana je u sudski registar Trgovackog suda u Zagrebu temeljem Rjesenja Tt-04/7025-3 od 16. srpnja 2004. godine. Upisani kapital nakon povecanja utvrden je u iznosu od 131.140 tisuca kuna.

Predmet poslovanja - djelatnost:

• projektiranje i ishodenje lokacijske dozvole, gradevinske i uporabne dozvole za autoceste,

• gradenje autocesta i cestovmh objekata s naplatom cestanne na drzavnim cestama,

• odrzavanje autocesta i cestovmh objekata s naplatom cestanne na drugim drzavnim cestama,

• ostale poslove upravljanja autocestama l cestovmm objektima s naplatom cestanne na drugim drzavnim cestama i drugo.

1.2 Poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektoraVlada Republike Hrvatske je pocetkom 2017. godine domjela Odluku o pnhvacanju

poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora. Namjera Vlade navedemm planom jest uvesti reforme u cestovni sektor, ojacati nadzor l popraviti financijsku sliku cestovnog sektora.

Glavm elementi restrukturiranja su sljedeci;

• Upravljanje cestovmm sektorom

• Planiranje, financiranje i provedba investicija u cestovnom sektoru

• Upravljanje trgovackih drustava i njihovo poslovanje

Plamrane mjere upravljanja cestovnim sektorom odnose se na spajanje Drustva i drustva Hrvatske autoceste odrzavanje i naplata cestanne d.o.o.

Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o pnhvacanju Poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora Idas: 022-03/17-04/77 Ur.br.: 50301-25/25-17-4 od 16. ozujka 2017. godine, tocka a) Upravljanje cestovnim sektorom alineja iv) Reorgamzacija trgovackih drustava u sektoru autocesta te Odluci Skupstine Hrvatskih autocesta d.o.o., broj 4/17 od 12. travnja 2017. godine proveden je postupak pnpajanja drustva HAC ONC d.o.o. drustvu HAC d.o.o.

13

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebBILJESKE UZ FINANCIJSKE IZVJESTAJE - nastavakza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

1.2 Poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora - nastavakTemeljem Ugovora o pripajanju od 13.studenog 2017. godine l Odluke skupstine

Drustva i skupstine drustva HAC-ONC d.o.o. („Pripojeno drustvo") od 13. studenog 2017. godine dana 01. prosinca 2017. godine Trgovacki sud u Zagrebu izvrsio je upis pnpajanja u sudski registar.

1.3 ZaposleniNa 31. prosinca 2019. godine Drustvo je zaposljavalo 2.728 zaposlenika (31. prosinca

2018. godine 2.770 zaposlenika). Struktura zaposlenika prikazana je kako slijedi:

Struktura 31.12.2019. 31.12.2018.

DR,MR 16 17

VSS 293 303

VSS 306 309

SSS 1.667 1.800

SSS - KV 360 251

NSS - NKV 86 90

UKUPNO 2.728 2.770

1.4 Tijela DrustvaTi]ela Drustva su Skupstina, Nadzorni odbor l Uprava. Republika Hrvatska kao osnivac

ostvaru]e svo]a prava preko Vlade Republike Hrvatske. Temeljem Odluke o zastupanju Vlade Republike Hrvatske u Skupstim Drustva od 8. studenog 2004. godine Ministar (Ministarstvo pomorstva, prometa l infrastrukture) zastupa Vladu Republike Hrvatske u Skupstim Drustva.

Nadzorni odbor sastoji se od 5 clanova, od kojih 4 bira Skupstina Drustva i to po jednog na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva zastite okolisa i prirode, Ministarstva graditeljstva i prostornog uredenja, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, dok petog clana biraju radmci. Mandat clanova je 4 godine.

Nadzorni odbor

Brammir Jerneic - predsjedmk

Nino Vela - zamjemk

Darko Kasap - clan

Ladislav Turcinovic - clan

Andelko Kasumc - clan, predstavnik radnika

Uprava

Boris Huzjan

Stjepan Baranasic

predsjednik Uprave

clan Uprave

14


2. SAZETAK NAJVAZNIJIH RACUNOVODS7VENIH POLITIKASazetak najvazmjih racunovodstvemh politika izlozen je u nastavku.

2.1 Izjava o uskladenosti i osnova prikaza

Financijski izvjestaji Drustva za 2019. godinu sastavljem su u skladu Medunarodnim standardima financijskog izvjestavanja („MSFI“) koje je usvojila Europska unija i objavljem su u sluzbenom listu EU l Zakonom o cestama. Financijski izvjestaji Drustva za 2019. godinu takoder su u skladu sa Zakonom o racunovodstvu (NN 78/15, 120/16, 116/18) koji se poziva na MSFI koje je usvojila Europska unija l objavljeni su u sluzbenom listu EU.

Financijski izvjestaji sastavljeni su uz primjenu temeljne racunovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogadaja po kojem se ucinci transakcija pnznaju kada su nastali l iskazuju u financijskim izvjestajima za razdoblje na koje se odnose, te uz primjenu temeljne racunovodstvene pretpostavke vremenske neogramcenosti poslovanja.

Financijski izvjestaji Drustva sastavljeni su u hrvatskim kunama kao funkcionalnoj, odnosno izvjestajnoj valuti Drustva. Financijski izvjestaji prezentirani su u tisucama hrvatskih kuna (000 HRK). Na dan 31. prosinca 2019. godine tecaj za 1 USD i 1 EUR iznosio je 6,45 HRK odnosno 7,44 HRK (31. prosinca 2018. godine: 6,47 HRK odnosno 7,42 HRK).

Dana 8. srpnja 2011. godine na snagu je stupio novi Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 l 110/19) koji u clancima 94., 95. l 96. ceste definira kao imovinu Republike Hrvatske koja se vodi lzdvojeno u poslovnim knjigama drustva koje upravlja cestom. Ova imovina Republike Hrvatske prikazana je u ovim financijskim izvjestajima kao javni kapital, sukladno Zakonu, a racunovodstvem pristup priznavanju pojedinih poslovnih dogadaja je sljedeci: iznjekom defimrana primjena kapitalnog pnstupa. Kapitalni pristup obuhvaca evidentiranje pojedinih poslovnih dogadanja na sljedeci nacin:

• Sredstva iz godisnje naknade za uporabu javmh cesta, korisnicke naknade i naknade za financiranje gradenja i odrzavanja javnih cesta kojima Republika Hrvatska financira gradenje, odrzavanje l ostale poslove upravljanja javmm cestama te javne ceste, cine imovinu Republike Hrvatske (javni kapital), koja se vodi lzdvojeno u poslovnim knjigama pravne osobe koja upravlja javnom cestom.

• Pravna osoba koja upravlja javnom cestom u rashode poslovanja ukljucuje amortizaciju javmh cesta kojima upravlja. Dio amortizacije koji nije pokriven iz vlastitih pnhoda obracunava se na teret sredstava javnog kapitala.

• Javni kapital cine i prihodi po osnovi tecajmh razlika, kamate l drugi pnhodi ostvarem po osnovi gospodarenja novcem koji cim javni kapital, a javni kapital se umanjuje za kamate l druge naknade povezane s financiranjem gradenja i odrzavanja javnih cesta te za negativne tecajne razlike.

• Razlika izmedu vlastitih pnhoda l rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknaduje se na teret javnog kapitala sukladno odobrenom planu poslovanja Drustva.

• Naknada za financiranje gradenja i odrzavanja javnih cesta, koju placaju proizvodaci i uvoznici naftnih denvata te nadlezno tijelo drzavne uprave za robne zalihe, uplacuje se na racun Drustva i predstavlja kapital kojim Republika Hrvatska financira gradenje i odrzavanje javnih cesta, povrat kredita kojima se financira gradenje drzavnih cesta te dokapitalizaciju Drustva, u skladu s programom.

15

2.1 Izjava o uskladenosti i osnova prikaza - nastavak

• Javm kapital uvecava se za dobit koju ostvari Drustvo dok je Republika Hrvatska jedini clan Drustva.

• Sredstva prikupljena iz naknade za financiranje gradenja i odrzavanja javmh cesta, koju placaju proizvodaci i uvoznici naftnih derivata te nadlezno tijelo drzavne uprave za robne zalihe, konste se za namjene sukladno godisnjim planovima gradenja l odrzavanja autocesta koje uz suglasnost Vlade donosi Drustvo.

2.2 Prva primjena novih i izmjena postojecih standards koje su na snazi za tekuceizvjestajno razdobljeUsvajanje novih i izmijenjenih Medunarodnih standarda financijskog

izvjestavanja

Standardi i tumacenja na snazi u tekucem periodu

Sljedeci novi standardi i izmijenjem te dopunjeni postojeci standardi izdani od strane Medunarodnog odbora za racunovodstvene standarde i tumacenja koje izdaje Odbor za tumacenje medunarodnog financijskog izvjestavanja i koji su usvojeni u Europskoj uniji su na snazi u tekucem razdoblju:

Novi standard koji ne utjece na Drustvo, a koji je usvojen u godisnjim financijskim izvjestajima za godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019. i koji je rezultirao promjenama u racunovodstvenim politika Drustva je:

• MSFI 16 Najmovi

MSFI 16 je zamijenio MRS 17 Najmovi i IFRIC 4 - Utvrdivanje da li odredeni aranzman sadrzi najam, SIC 15 Operativni najmovi - poticaji i SIC 27 Procjena sustine transakcije koja ukljucuje pravm oblik najma.

Usvajanje MSFI-a 16 rezultiralo je promjenama u racunovodstvenim politikama Drustva. MSFI 16 uvodi jedinstveni racunovodstveni model za najmoprimce, te zahtjeva priznavanje imovine l obveza za sve najmove, uz moguce opcije za izuzece najmova s rokom od 12 mjeseci lli manje, ill kada je predmetna imovina male vnjednosti. Najmoprimac priznaje imovinu u vidu prava konstenja imovine koje predstavlja pravo konstenja imovine koja je subjekt najma te adekvatnu obvezu za najam, koja predstavlja obvezu placanja najma. MSFI 16 u nacelu zadrzava racunovodstvo najmodavca kao l u MRS-u 17, pri cemu se zadrzava razlika izmedu operativnog najmova i financijskog najma.

Primjena novog standarda od 1. sijecnja 2019. godine nije imala znacajnog utjecaja na financijske izvjestaje Drustva.


16

2.2 Prva primjena novih i izmjena postojecih standarda koje su na snazi za tekuce izvjestajno razdoblje - nastavakUsvajanje novih i izmijenjenih Medunarodnih standarda financijskog

izvjestavanja - nastavak

Standardi i tumacenja na snazi u tekucem periodu - nastavak

Sljedeci dopunjeni standardi na snazi su od 1. sijecnja 2019. godine, ali nisu imali znacajan utjecaj na Drustvo:

• IFRIC 23 „Neizvjesnost povezana s tretmanom poreza na dobit“ (objavljen 7. lipnja2017. godine i na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan lli nakon 1. sijecnja 2019. godine).

• Karakteristike preplata s negativnom naknadom - Dodaci MSFI-ju 9 (objavljen 12. hstopada 2017. godine i na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ill nakon 1. sijecnja 2019. godine).

• Dodaci MRS-u 28 „Dugorocm udjeli u pridruzenim subjektima i zajednickim pothvatima" (objavljen 12. hstopada 2017. godine l na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ill nakon 1. sijecnja 2019. godine.

• Godisnja poboljsanja MSFI-jeva za izvjestajm ciklus od 2015. do 2017. godine - dodaci MSFI-ju 3, MSFI-ju 11, MRS-u 12 i MRS-u 23 (objavljeni 12. prosinca 2017. godine l na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ill nakon 1. sijecnja 2019. godine).

• Dodaci MRS-u 19 „lzmjene, ogranicenja ill podnmrenje plana“ (objavljeni 7. veljace2018. godine i na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ill nakon 1. sijecnja2019. godine).

Novi standardi i tumacenja koji josnisu usvojeni:

Objavljeno je nekoliko novih racunovodstvenih standarda i tumacenja koji nisu obvezni za izvjestajna razdoblja koja zavrsavaju 31. prosinca 2019. godine i koje Drustvo mje ranije usvojilo):

Dodaci Konceptualnom okviru financijskog izvjestavanja (na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ili nakon 1. sijecnja 2020. godine). Izmijenjeni konceptualm okvir ukljucuje novo poglavlje o mjerenju; smjernice za izvjestavanje o financijskom rezultatu; poboljsane defimcije i smjernice - osobito defimciju obveze; l pojasnjenja u vaznim podrucjima, kao sto su uloga upravljanja, razbontosti i neizvjesnosti mjerenja u financijskom izvjestavanju.

Definicija znacajnosti - Dodaci MRS-u 1 i MRS-u 8 (na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ili nakon 1. sijecnja 2020. godine). Dodaci pojasnjavaju definiciju znacajnosti l kako je treba pnmjenjivati kako bi obuhvacala smjernice koje su do sada bile sadrzane drugdje u MSFI-jevima. Nadalje, poboljsana su objasnjenja uz samu definiciju. Naposljetku, dodaci osiguravaju dosljednost defimcije znacajnosti u svim MSFI-jevima. Informacije su znacajne ako se opravdano moze ocekivati da ce njihovo izostavljanje, pogresno ill nejasno prikazivanje utjecati na odluke koje pnmarni konsmci financijskih izvjestaja opce namjene donose na temelju tih financijskih izvjestaja, a koje pruzaju financijske informacije o odredenom izvjestajnom subjektu.


17

2.2 Prva primjena novih i izmjena postojecih standards koje su na snazi za tekuceizvjestajno razdoblje - nastavak

Usvajanje novih i izmijenjenih Medunarodnih standarda financijskos izvjestavanja - nastavak

Novi standardi i tumacenja koji jos nisu usvojeni - nastavak:

Reforma referentnih kamatnih stopa - Dodaci MSFI-ju 9, MRS-u 39 i MSFI-ju 7 (objavljeni 26. rujna 2019. godine i na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ili nakon 1. sijecnja 2020.) Dodaci su proizasli iz zamjene referentnih kamatnih stopa kao sto je LIBOR i ostale medubankovne ponudbene kamatne stope („IBOR-i“). Dodaci pruzaju mogucnost privremenog oslobodenja od primjene odredemh zahtjeva racunovodstva zastite na odnose zastite na koje je izravno utjecala reforma IBOR-a. Racunovodstvo zastite novcamh tokova prema MSFI-ju 9 i MRS-u 39 zahtijeva da buduci zasticem novcani tokovi budu „vrlo vjerojatm". Ako ovi novcani tokovi ovise o IBOR-u, oslobodenje predvideno dodacima od subjekta zahtijeva primjenu pretpostavke da se kamatna stopa na kojoj se temelje novcani tokovi nece promijeniti uslijed reforme. MRS 39 l MSFI 9 zahtijevaju procjenu ocekivamh buducih dogadaja za primjenu racunovodstva zastite. Bez obzira na to sto se trenutacno ocekuje da novcani tokovi na koje se primjenjuju kamatne stope IBOR l kamatne stope koje ga zamjenjuju budu uglavnom jednake, cime se umanjuje bilo kakva neucinkovitost, to mozda vise nece biti slucaj kako se datum reforme bude priblizavao.

Prema dodacima, subjekt moze pretpostaviti da na referentnu kamatnu stopu na kojoj se temelje novcani tokovi zasticene stavke, instrumenta zastite ili zasticenog nzika, mje utjecala reforma IBOR-a. Uslijed reforme IBOR-a zastita bi se mogla naci i izvan raspona od 80 - 125% koji je obvezan prema retroaktivnom testiranju u skladu s MRS-om 39. MRS 39 je stoga izmijenjen kako bi omogucio izuzece od retroaktivnog testiranja ucinkovitosti na nacin da se zastita ne prekida tijekom razdoblja neizvjesnosti koju uzrokuje IBOR samo zato sto se retroaktivna neucinkovitost nalazi izvan ovog raspona. Medutim, i tada bi jos bi trebalo ispuniti ostale zahtjeve za primjenu racunovodstva zastite, ukljucujuci procjenu ocekivamh dogadaja. Kod nekih zastita, zasticena stavka ill zasticeni rizik odnosi se na komponentu IBOR-a koja mje utvrdena ugovorom. Kako bi se primijenilo racunovodstvo zastite, MSFI 9 i MRS 39 zahtijevaju da se utvrdena komponenta rizika moze zasebno utvrditi i pouzdano mjeriti. Prema dodacima, komponenta nzika trebala bi se moci zasebno utvrditi na pocetku utvrdivanja odnosa zastite, a ne neprekidno. U kontekstu makro zastite, kada subjekt cesto uskladuje odnos zastite, oslobodenje se pnmjenjuje od trenutka kada je zasticena stavka prvotno utvrdena u sklopu tog odnosa zastite. Svaka neucinkovitost zastite l dalje ce se iskazivati u racunu dobiti l gubitka prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9. U dodacima su utvrdeni razlozi za prestanak pnmjene oslobodenja, ukljucujuci neizvjesnost koja proizlazi iz reforme referentne kamatne stope koja vise nije pnmjenjiva. Dodaci od subjekata zahtijevaju pruzanje dodatnih mformacija ulagacima o njihovim odnosima zastite na koje izravno utjecu te neizvjesnosti, ukljucujuci nominalni iznos instrumenata zastite, na koje se primjenjuju oslobodenja, sve znacajne pretpostavke ili prosudbe donesene tijekom primjene oslobodenja i kvahtativne objave o tome kako na subjekt utjece reforma IBOR-a i kako upravlja procesom prelaska.

Prodaja ili unos imovine izmedu investitora i njegovog pridruzenog drustva ili zajednickog pothvata - Dodaci MSFI-ju 10 i MRS-u 28 (objavljeni 11. rujna 2014. godine i na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ili nakon dana koji ce utvrditi IASB, jos nije odobreno od strane Europske unije). Ovim se dodacima rjesava nedosljednost izmedu zahtjeva iz MSFI-ja 10 l zahtjeva iz MRS-a 28 koji se odnose na prodaju ili doprinos imovine izmedu investitora l njegovog pridruzenog drustva ili zajednickog pothvata. Glavna je posljedica dodataka je da se puni dobitak ill gubitak pnznaje kada transakcija ukljucuje poslovanje. Djelomicni dobitak ili gubitak priznaje se kada transakcija ukljucuje imovinu koja ne predstavlja poslovanje, cak i ako se radi o lmovim podruznice.

Hrvatske autoceste d.o.o., ZagrebBILJESKE UZ FINANC1JSKE IZVJESTAJE - nastavakza godinu koja je zavrsila 31. prosinca 2019.

18


2.2 Prva primjena novih i izmjena postojecih standarda koje su na snazi za tekuceizvjestajno razdoblje - nastavakUsvajanje novih i izmijenjenih Medunarodnih standarda financijskog

izvjestavanja - nastavak

Novi standardi i tumacenja koji josnisu usvojeni - nastavak:

MSFI 17 „Ugovori o osiguranju" (objavljen 18. svibnja 2017. godine i na snazi za godisnja razdoblja koja pocinju na dan ili nakon 1. sijecnja 2021. godine, jos nije odobren od strane Europske unije). MSFI 17 zamjenjuje MSFI 4 koji je drustvima omogucio da nastave iskazivati ugovore o osiguranju primjenjujuci postojece prakse. Iz tog je razloga ulagacima bilo tesko usporedivati financijsku uspjesnost inace slicnih osiguravajucih drustava. MSFI 17 je standard koji primjenjuje jedinstveno nacelo za iskazivanje svih vrsta ugovora o osiguranju, ukljucujuci ugovore o reosiguranju osiguravatelja. Standard zahtijeva priznavanje l mjerenje skupina ugovora o osiguranju po: (i) sadasnjoj vnjednosti buducih novcanih tokova uskladenoj za rizik (novcani tokovi namijenjem ispunjenju ugovora) koja ukljucuje sve dostupne informacije o novcanim tokovima namijenjemm ispunjenju ugovora kako bi bill uskladeni s informacijama dostupnim na trzistu; uvecanoj (ako je ova vnjednost obveza) ill umanjenoj (ako je ova vrijednost imovina) za (ii) lznos koji predstavlja neostvarenu dobit skupine ugovora (marza ugovorne usluge).

Osiguravatelji ce priznavati dobit za skupinu ugovora o osiguranju tijekom razdoblja pokrica i kako se budu oslobadali od rizika. Ako skupina ugovora ostvaruje ili ce ostvanvati gubitak, subjekt ce pnznavati taj gubitak kako nastane.

Definicija poslovanja - Dodaci MSFI-ju 3 (objavljen 22. listopada 2018. godine i na snazi za stjecanja od pocetka godisnjeg izvjestajnog razdoblja koje pocinje na ili nakon 1. sijecnja 2020. godine, jos nije odobreno od strane Europske unije). Dodacima se izmjenjuje definicija poslovanja. Poslovanje mora imati inpute i detaljni proces koji zajedno znacajno dopnnose sposobnosti stvaranja rezultata. Nove smjernice pruzaju okvir za procjenu ako input i detaljni proces postoji, ukljucujud i drustva u ranoj fazi razvoja koja msu genenrala rezultate. U slucaju nepostojanja rezultata, za potrebe klasifikacije kao poslovanja trebala bi postojati organizirana radna snaga. Definicija pojma ‘rezultati’ suzena je kako bi se usredotocila na robu i usluge koje se pruzaju kupcima, generirajuci prihod od ulaganja l ostale prihode, a iskijucuje povrate u obliku nizih troskova i drugih ekonomskih koristi. Takoder vise nije potrebno procjenjivati jesu li sudiomci na trzistu sposobni zamijemti nedostajuce elemente ili integrirati stecene aktivnosti i imovinu. Subjekt moze primijeniti „test koncentracije“. Stecena imovina ne bi predstavljala poslovanje ako bi se gotovo cjelokupna fer vrijednost bruto stecene imovine koncentrirala u jednoj imovini (ili grupi slicne imovine).

Osim ako gore nije drugacije navedeno, ne ocekuje se da ce novi standardi i tumacenja znacajno utjecati na financijske izvjestaje Drustva.

Uprava Drustva predvida da primjena navedenih standarda, izmjena i tumacenja nece imati materijalno znacajan utjecaj na financijske izvjestaje Drustva u razdoblju njihove prve primjene.

19


2.3 Kljucne procjene i neizvjesnost procjenaPnlikom sastavljanja financijskih izvjestaja koristene su odredene procjene koje

utjecu na iskaz imovine i obveza Drustva, pnhode i rashode Drustva i objavljivanje potencijalnih obveza Drustva.

Buduci dogadaji l njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnoscu, slijedom cega se stvarm rezultati mogu razlikovati od procijenjenih. Procjene koristene pri sastavljanju financijskih izvjestaja su podlozne izmjenama nastankom novih dogadaja, stjecajem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatmh informacija l spoznaja i promjenom okruzenja u kojima Drustvo posluje.

Kljucne procjene koristene u pnmjem racunovodstvemh politika prilikom sastavljanja financijskih izvjestaja odnose se na obracun amortizacije dugotrajne nematerijalne i matenjalne imovine, umanjenje vnjednosti imovine,ispravak vrijednosti zaliha, ispravak vnjednosti potrazivanja i rezerviranja, te objavu potencijalnih obveza.

2.4 Izvjestajna valutaFinancijski izvjestaji Drustva sastavljeni su u hrvatskim kunama kao funkcionalnoj,

odnosno izvjestajnoj valuti. Financijski izvjestaji prezentiram su u tisucama kuna.

2.5 Politika priznavanja i mjerenja prihoda

a) Poslovni prihodi

Pnhodi se sastoje od fer vnjednosti primljene naknade ill potrazivanja za prodanu robu ill usluge tijekom poslovanja Drustva. Prihodi su iskazani u lznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, procijenjene povrate, rabate i diskonte. Drustvo priznaje pnhode kada se iznos prihoda moze pouzdano mjeriti, kada ce Drustvo imati buduce ekonomske konsti i kada su zadovoljem specificni kriteriji za sve djelatnosti Drustva.

Prihodi od prodaje priznaju se kada kupac stjece kontrolu nad proizvodom, odnosno kad Drustvo obavi isporuke robe kupcu i kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvacanje proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvrsena kad se proizvodi otpreme na odredenu lokaciju, nzici gubitka prenesu na kupca i kad kupac pnhvati proizvode u skladu s ugovorenim uvjetima.

Proizvodi se prodaju uz popuste i naknade za ostvareni promet, te kupci imaju pravo na povrat neispravne robe. Pnhodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjene za popuste l naknade za ostvareni promet, te povrate.

Sukladno novom MSFI 15, glede priznavanja ugovora s kupcima Drustvo primjenjuje model pet koraka;

1) Utvrditi ugovor s kupcem

2) Utvrditi obveze isporuke u ugovoru

3) Utvrditi cijenu transakcije

4) Dodijeliti cijenu transakcije obvezama isporuke u ugovoru

5) Priznati prihod kada subjekt ispum obvezu isporuke

Prihodi se priznaju za svaku zasebnu obvezu isporuke u ugovoru u lznosu cijene transakcije. Cijena transakcije je iznos naknada u ugovoru na koju Drustvo ocekuje da ima pravo u zamjenu za pnjenos obecane robe kupcu.

20

2.5 Politika priznavanja i mjerenja prihoda - nastavaka) Poslovni prihodi - nastavak

Prihodi od prodaje usluga

Pod uvjetom da je iznos prihoda moguce pouzdano izmjeriti i ako je vjerojatno da ce Drustvo pnmiti naknadu, prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su iste pruzene.

Prihod od ugovora o obavljanju usluga priznaje se u odnosu na stupanj izvrsenja ugovora. Stupnjevi izvrsenja ugovora utvrdeni su kako slijedi:

• obavljene usluge priznaju se u odnosu na stupanj izvrsenja, utvrdene kao postotak utrosenog vremena, koje je proteklo do datuma bilance u odnosu na ukupno vrijeme procijenjeno za obavljanje usluge;

• naknade za odrzavanje ukljucene u cijenu prodane robe priznaju se u odnosu na udio u ukupnom trosku za odrzavanje prodanog proizvoda, uzimajuci u obzir broj prethodnih usluga odrzavanja ranije prodane robe; i

• prihod od ugovora temeljenih na utrosenom vremenu i materijalu pnznat je, prema ugovoremm cijenama, u razdoblju u kojem su radni sati izvrseni i u kojem su direktni troskovi nastali.

Najznacajmji prihodi Drustva jesu prihodi od naplate cestarina.

b) Financijski prihodi

Prihod od kamata razgranicava se na vremenskoj osnovi, na temelju neotplacene glavnice i po primjenjivoj efektivnoj kamatnoj stopi, koja tocno diskontira procijenjene buduce novcane primitke kroz ocekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ill do neto knjigovodstvenog iznosa financijske imovine. Prihod od kamata se priznaje kao financijski prihod u izvjestaju o sveobuhvatnoj dobiti.

2.6 Najmovi

Svi najmovi iskazuju se pnznavanjem imovine s pravom koristenja l obveza za najam, osim za: najmove imovine male vnjednosti l najmove cije razdoblje najma zavrsava u razdoblju od 12 mjeseci od datuma prve primjene lli krace.

Imovina s pravom koristenja pnkazuje se odvojeno u Izvjestaju u financijskom polozaju.

Imovina s pravom koristenja pocetno se mjeri u visini obveza za najam, umanjena za sve pnmljene poticaje za najam i povecava se za:

- sva placanja najma izvrsena na datum pocetka najma ill pnje tog datuma- sve pocetne izravne troskove l- iznos rezervacije priznate u slucaju kada Drustvo ugovorno snosi troskove

demontaze, uklanjanja ili obnovi mjesta na koje se imovina nalazi.

Imovina s pravom koristenja umanjuje se za akumuliranu amortizaciju koja se obracunava linearno tijekom trajanja najma, ill preostalog ekonomskog vijeka imovine, ako se smatra da je krace od roka najma.


21


2.6 Najmovi - nastavakObveza za najam mjerena je po sadasnjoj vrijednosti preostalih otplata najma,

diskontiranih konstenjem inkrementalne stope zaduzivanja Drustva na dan 1. sijecnja 2019. godine. Inkrementalna stopa zaduzivanja Drustva je stopa po kojoj bi u slicnom roku i na temelju slicnog jamstva drustvo placalo za posudbu sredstava nuznih za stjecanje imovine cija je vnjednost slicna vrijednosti imovine s pravom uporabe u slicnom gospodarskom okruzenju, po usporedivim odredbama i uvjetima.

Na datum pocetnog priznavanja, knjigovodstvena vrijednost obveza za najam ukljucuje i:

- iznose za koje se ocekuje da ce lh najmopnmac placati na temelju jamstava zaostatak vrijednosti

- cijenu izvrsenja mogucnosti kupnje ako je izvjesno da ce najmoprimac iskoristiti tumogucnost l

- placanja kazm za raskid najma ako razdoblje najma odrazava da ce najmopnmaciskoristiti mogucnost raskida najma.

Nakon pocetnog mjerenja, obveza za najam povecava se kako bi odrazavala kamate na obveze po najmu i smanjuje se kako bi odrazavala izvrsena placana najma. Obveza za najam naknadno se mjeri kada dode do promjene buducih placanja najma koji proizlazi iz promjene indeksa lli stope odnosno kad postoji promjena u procjeni roka bilo kojeg najma.

2.7 Politika priznavanja i mjerenja rashodaa) Poslovni rashodi

Rashodi se pnznaju na osnovi izravne povezanosti izmedu nastalih troskova l ostvarenih odredemh stavki prihoda (nacelo suceljavanja). Temeljem navedenog, poslovni rashodi predstavljaju sve rashode u odnosu na faktunrane prihode od pruzanja usluga.

Priznavanje rashoda se odlaze za naredna obracunska razdoblja ako se ocekuje ostvarenje prihoda u vise narednih obracunskih razdoblja.

Poslovni rashodi obuhvacaju troskove matenjala, sitnog inventara l usluga, usluge odrzavanja, troskove bruto placa l naknada, amortizaciju vlastitih sredstava, amortizaciju javnog dobra (cesta) i ostale poslovne rashode pokrivene izravno na teret poslovnih prihoda.

b) Rashodi odrzavanjaIzdaci za popravke ill odrzavanje nekretmne, postrojenja i opreme nastaju radi

obnavljanja lli odrzavanja buducih ekonomskih konsti koje se mogu ocekivati od izvorno procijenjenog standarda uspjeha sredstava. Ovi se izdaci priznaju kao rashod prillkom nastanka.

c) Troskovi bruto placa i naknadaPnmanja zaposlenih ukljucuju nadnice, place i doprinose za osiguranja, naknade za

konstenje godisnjeg odmora i naknade za vrijeme bolovanja, sudjelovanje u dobiti l bonuse i nenovcana primanja sadasnjih zaposlenika, te pnmanja poslije prestanka zaposlenja, kao sto su otpremnine i zivotna osiguranja, a iskazuju se kao rashod kada je radmk pruzio uslugu rada, bez obzira na razdoblje isplate.

Sva pripadajuca porezna davanja neposredno vezana za obracunate nadnice i naknade ukljucuju se u rashode osoblja i predstavljaju njihov sastavni dio.

2.7 Politika priznavanja i mjerenja rashoda - nastavakc) Troskovi bruto placa i naknada - nastavak

Davanja radnicima temeljem kolektivmh ugovora, ukljucuju se u rashode osoblja i njihov su sastavm dio u razdoblju stjecanja prava. Ako je razdoblje stjecanja odredenog prava razlicito od razdoblja placanja vise od godine dana (dugorocna primanja), obveza se diskontira prosjecnom kamatnom stopom na drzavne obveznice slicnog roka dospijeca.

d) AmortizacijaAmortizaciji podlijeze nematenjalna imovina, te nekretnine, postrojenja i oprema

koji imaju ogramceni vijek upotrebe.

Svota ulaganja u dugotrajnu imovinu nadoknaduje se amortiziranjem prema ugovorenom lli ocekivanom roku koristenja pojedinog prava odnosno nekretmna, postrojenja i opreme. Pnlikom procjene amortizirajuceg iznosa utvrduje se ocekivam ostatak vnjednosti na kraju vijeka upotrebe.

Ako je ovaj ostatak neznacajan u odnosu na ukupnu vnjednost imovine, ne uvazava se prilikom obracuna amortizacije. Ocekivam ostatak vnjednosti kod imovine koja se odnosi na ceste je nula.

Vijek upotrebe procjenjuje se za svaku stavku imovine zasebno, i ovisan je o tehnickim obiljezjima imovine, brzini njezinog ekonomskog zastanjevanja, kao i ocekivanoj namjeni.


Uobicajeno, ocekivam vijek upotrebe imovine je:VIJEK UPOTREBE

2019. 2018.0 P I S (godina) (godina)

Gradevinski objekti 40 40Polu-autoceste l autoceste - gornji sloj 33 33Oprema 4-10 4-10Nematenialna imovina 5 5

Obracun amortizacije obavlja se metodom koja odgovara ostvarenju ekonomskih koristi od imovine. Za ceste l nekretnine ocekuje se podjednaka konst tijekom cijele godine, stoga se primjenjuje linearna metoda amortizacije ove imovine. Obracun amortizacije obavlja se pojedinacno za sva sredstava.

Amortizacija se pocinje obracunavati nakon proteka mjeseca u kojem je otpocelo koristenje sredstava.

Amortizacija javnog dobra (cesta), kao i pnpadajuce opreme, u dijelu koji se moze poknti vlastitim prihodima tereti rashode poslovanja, dok se razlika nepoknvenog dijela amortizacije poknva na teret javnog kapitala.

e) Financijski rashodiU okviru financijskih rashoda iskazuju se rashodi od kamata nastah temeljem obveza

iz poslovnih odnosa, te se pnznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastale, a iskazuju se kao obracunati rashodi do datuma bilance.

Preracunavanje monetarmh stavaka (novcanih sredstava, te potrazivanja i obveza) izrazemh u stramm sredstvima valutama u kune obavlja se po spot tecaju na datum bilance, a koji odgovara ugovorenom tecaju iz pojedimh poslova (najcesce srednji tecaj Hrvatske narodne banke).

Tecajne razlike odvojeno se knjize kao pozitivne i negativne u glavnoj knjizi, a zbog njihove znacajnosti odvojeno se prezentiraju u dobiti i gubitku.

23


2.8 Politika iskazivanja imovinea) Zalihe

Zalihe se mjere po trosku. Pored toga, provodi se krajem svake godine, umanjenje zaliha (zbog ostecenja, umanjenja vrijednosti ili drugih opravdanih razloga, a na prijedlog osoba zaduzemh za zalihe), kako bi se na datum bilance zalihe mjenle po trosku ill neto utrzivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niza.

Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalaze i auto- guma iskazuju se po trosku koji obuhvaca fakturnu vrijednost dobavljaca uvecanu za sve zavisne troskove nabave koji su nastali dovodenjem zaliha na sadasnju lokaciju i u sadasnje stanje (carine, nepovratne poreze, prijevozne troskove te sve druge troskove koji se mogu pnpisati nabavi). Trgovacki popusti i slicne stavke oduzimaju se kod odredivanja troska nabave.

Stvan se evidentiraju kao sitni inventar, kada lm je rok uporabe kraci od jedne godine, a pojedinacna vrijednost manja od 3.500 kuna. Prilikom stavljanja sitnog inventara, ambalaze l auto-guma u uporabu isti se otpisuju jednokratno.

Utrosak zaliha mjen se metodom ponderiranog prosjecnog troska.

b) Financijska imovinaPocetno priznavanje i mjerenjeDrustvo priznaje financijsku imovinu u svojim financijskim izvjestajima kada postaje

strana u ugovornim odredbama instrumenta. Ovisno o poslovnom modelu za upravljanje imovinom te ugovornim znacajkama novcanih tokova financijske imovine Drustvo mjeri financijsku imovinu po amortiziranom trosku, fer vrijednosti krozostalu sveobuhvatnu dobit ill fer vrijednost kroz racun dobiti i gubitka.

Drustvo klasificira imovinu kako je pnkazano u nastavku:

Klasifikacija i mjerenje Klasifikacija i mjerenje __ _________________AktivaDugotrajna imovina _______ _______________________Dani zajmovi Drzanje radi naplate / Amortizirani trosakKratkotrajna imovina ___________ ____________Novae l noveani ekvivalenti Drzanje radi naplate / Amortizirani trosak

Poslovni modeli Drustva odrazavaju nacin na koji Drustvo upravlja imovinom, a s ciljem ostvarenja novcanih tokova.

Potrazivanja od kupaca i ostala potrazivanjaPotrazivanja od kupaca i ostala potrazivanja drze se sa strategijom prikupljanja

ugovorih novcanih tokova. Potrazivanja od kupaca i ostala potrazivanja koja nemaju znacajnu financijsku komponentu pri pocetnom priznavanju mjerena su sukladno MSF115 po njihovoj transakcijskoj cijem.

Potrazivanja od kupaca i ostalapotrazivanjaFinancijska imovinaDepoziti

Drzanje radi naplate / Amortizirani trosak

Drzanje radi naplate / Amortizirani trosak

24


2.8 Politika iskazivanja imovine - nastavak

b) Financijska imovina - nastavak

Umanjenje

Drustvo priznaje umanjenje vnjednosti financijske imovine na temelju ocekivanih kreditmh gubitaka. Na svaki izvjestajni datum, Drustvo mjen ocekivane kreditne gubitke te iste priznaje u financijskim izvjestajima.

Ocekivam kreditni gubici od financijskih instrumenata mjere se na nacin koji odrazava:

- Nepnstran i ponderiran iznos vjerojatnosti koji je odreden procjenom raspona mogucih ishoda,

- Vremensku vnjednost novca,- Razumne i pnhvatljive podatke o proslim dogadajima, trenutmm uvjetima l

predvidanjima buducih ekonomskih uvjeta.

Za potrebe izracuna ocekivanog kreditnog gubitka portfelj financijske imovine podijeljen je u tri stupnja: stupanj 1, stupanj 2 i stupanj 3. Ako mje utvrdeno umanjenje na datum prvog pnznavanja financijska imovina ukljucena je u stupanj 1, a naknadna reklasifikacija na stupnjeve 2 i 3 ovisi o povecanju kreditnog nzika po financijskom instrumentu nakon micijalnog pnznavanja, odnosno o kreditnoj kvaliteti financijskog instrumenta.

Drustvo primjenjuje pojednostavljeni pnstup MSFI-ja 9 za mjerenje ocekivanih kreditmh gubitaka koristenjem ocekivamh rezervacija za kreditne gubitke potrazivanja od kupaca. Za mjerenje ocekivamh kreditmh gubitaka na skupnoj osnovi, potrazivanja od kupaca grupirana su na temelju slicnog kreditnog rizika l starosne strukture. Stope ocekivanih kreditmh gubitaka temelje se na povijesmm kreditmm gubicima koji su se pojavih tijekom razdoblja od tri godine pnje kraja izvjestajnog razdoblja. Povijesne stope gubitaka zatim se uskladuju za tekuce l buduce informacije o makroekonomskim cimbenicima koji utjecu na kupce Drustva. Drustvo je identificiralo bruto domaci proizvod (BDP), stopu nezaposlenosti i stopu inflacije kao kljucne cimbenike za zemlju u kojoj Drustvo posluje.

Prestanak pnznavanja financijske imovine

Drustvo prestaje priznavati financijsku imovinu kad;

- Isticu ugovorna prava na novcane tokove od financijske imovine,- Prenosi financijsku imovinu i pritom pnjenos ispunjava uvjete za prestanak priznavanja.

Drustvo prenosi financijsku imovinu ako, i samo ako prenosi ugovorna prava na pnmanje novcanih tokova od financijske imovine ill zadrzava ugovorna prava na primanje novcanih tokova od financijske imovine, ali pretpostavlja ugovornu obvezu placanja novcanih tokova jednom lli vise primatelja u aranzmanu.

Kad Drustvo prenosi financijsku imovinu duzno je procijemti obujam do kojeg zadrzava rizike l koristi od vlasmstva nad financijskom lmovinom. U ovom slucaju kada se prenose svi nzici l konsti od vlasmstva, Drustvo prestaje priznavati financijsku imovinu l priznaje zasebno kao imovinu ili obveze sva prava i obveze koje su nastale ill zadrzane u okviru pnjenosa.

25

2.8 Politika iskazivanja imovine - nastavakb) Financijska imovina - nastavak

Prestanak priznavanja financijske imovine

Ako se zadrzavaju gotovo svi rizici i konsti od vlasnistva nad financijskom imovinom, Drustvo nastavlja s priznavanjem financijske imovine. Ako Drustvo mti prenosi mti zadrzava gotovo sve nzike i konsti od vlasnistva nad financijskom imovinom, Drustvo odreduje je li zadrzana kontrola nad financijskom imovinom. Ukoliko mje zadrzana kontrola nad financijskom imovinom, Drustvo prestaje pnznavati financijsku imovinu i priznaje zasebno kao imovinu ill obveze sva prava i obveze koje su nastale ili zadrzane u okviru pnjenosa. Ukoliko je zadrzana kontrola, Drustvo nastavlja s priznavanjem financijske imovine u mjeri u kojoj i dalje sudjeluje u toj financijskoj imovini.

c) Nekretnine, postrojenje i opremaNekretnine, postrojenja i opremu cine:

• Zemljista• Gradevinski objekti• Postrojenja i oprema

Pod pojmom nekretnine, postrojenja i oprema razumijevaju se gradevinski objekti svih namjena, postrojenja i oprema (strojevi, helikopteri) te alati, pogonski i uredski inventar, namjestaj i transportm uredaji (sredstva), kako su definirani Zakonom o racunovodstvu.

Oprema l inventar evidentiraju se kao nekretnine, postrojenja i oprema, odnosno dugotrajna matenjalna imovina, sukladno zakonskim propisima, ako im je vijek trajanja duzi od jedne godine, a pojedinacna nabavna vrijednostveca od 3.500 kuna na dan nabave.

Nabava nekretnina, postrojenja i opreme tijekom godine evidentira se po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost cini faktunrana vrijednost nabavljene imovine uvecana za sve troskove nastale do spremnosti za upotrebu (uvozne carine, troskovi isporuke i pnjenosa, troskovi instaliranja, honoran, troskovi posudbe) odnosno do trenutka koristenja imovine.

Naknadm izdatak koji se odnosi na vec priznatu imovinu dodaje se knjigovodstvenom lznosu tog sredstava kada je vjerojatno da ce buduce ekonomske koristi dotjecati u Drustvo u vecem lznosu od prvobitno utvrdenog standarda konstenja imovine. Svaki drugi naknadni izdatak priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je l nastao. Povecanje vrijednosti imovine obicno rezultira produzemm vijekom trajanja imovine, povecamm kapacitetom uporabe odnosno povecanoj kvaliteti proizvoda. Imovina za koju se ocekuje zamjena pojedimh dijelova koji imaju razlicit vijek upotrebe razdvaja se za potrebe financijskog izvjestavanja na odgovarajuce amortizirajuce jedimce za koje se odreduje vijek upotrebe prema obiljezjima ove imovine.

Dugotrajna imovina iskazuje se po trosku umanjeno za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja.

Knjigovodstvenu vrijednost pojedine nekretnine, postrojenja l opreme prestaje se pnznavati u trenutku otudenja ili kada se buduce ekonomske konsti ne ocekuju od uporabe ill otudenja ove imovine. Dobici ili gubici proizasli od prestanka priznavanja nekretnina, postrojenja l opreme ukljucuju se u racun dobiti i gubitka razdoblja u kojem je prestalo njihovo pnznavanje, a klasificiraju se kao dobitak ill gubitak u visim razlike izmedu neto lznosa potrazivanja od otudenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine, i pnznaje se odvojeno od poslovnih prihoda.


26

2.8 Politika iskazivanja imovine - nastavakc) Nekretnine, postrojenje i oprema - nastavak

Dugotrajna materijalna imovina izradena u vlastitoj reziji mjeri se prema nastalim troskovima, ako ne prelazi neto trzisnu vrijednost.

Ceste, kao javno dobro nad kojima se ne moze stjecati pravo vlasmstva, a koje su dane na upravljanje Drustvu, evidentiraju se u okviru dugotrajne imovine Drustva i iskazuju kao javno dobro. U vrijednost javnog dobra (cesta) ukljucuju se troskovi projektiranja, izvlastenja, gradenja, nadzora l drugi troskovi vezam uz izgradnju novih cesta, te troskovi investicijskog i sanacijskog odrzavanja, koji se odnose na obnovu l zamjenu dijela ceste ogranicenog vijeka uporabe. Izgradnja i obnova javnog dobra (cesta) financira se od naknade iz naftnih derivata, viska vlastitih prihoda, sredstava amortizacije javnog dobra (cesta), kredita i namjenskih donacija.

d) Nematerijalna imovinaNematenjalna imovina zadovoljava uvjetima za pnznavanje ako je zasebna i

proizlazi iz ugovormh ill drugih zakonskih prava. Nematerijalnu imovinu cine prava, cijim ce koristenjem ekonomske konsti pritjecati u Drustvu u razdoblju duljem od jedne godme, te cija se pojedmacna nabavna vrijednost moze pouzdano mjeriti.

Amortizacija nematerijalne imovine obracunava se prema procijenjenom vijeku upotrebe, odnosno trajanju prava koristenja pojedine imovine. U slucaju nematerijalne imovine s neogranicemm vijekom upotrebe osobita se pozornost pndaje testu umanjenja koji se za svu imovinu provodi prije sastavljanja godisnjih financijskih izvjestaja.

Nematerijalna imovina mjeri se po trosku umanjeno za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja.

Knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne imovine prestaje se priznavati u trenutku otudenja ili kada se buduce ekonomske koristi ne ocekuju od uporabe ili otudenja ove imovine. Dobici ill gubici proizasli od prestanka priznavanja nematerijalne imovine ukljucuju se u racun dobiti i gubitka a u kojem je prestalo njihovo priznavanje, a klasificiraju se kao pnhod u visini razlike izmedu neto iznosa potrazivanja od otudenja i knjigovodstvene vnjednosti imovine.

2.9 Politika priznavanja i mjerenja obvezaPocetno priznavanje i mjerenjeSve financijske obveze pocetno se priznaju po fer vrijednosti plus pripadajuci

transakcijski troskovi. Financijske obveze Drustva ukljucuju obveze prema dobavljacima i ostale obveze, prekoracenja po bankovnom racunu l kredite l zajmove.

Financijske obveze naknadno se mjere po amortiziranom trosku pnmjenom metode efektivne kamatne stope.

Dobici l gubici se priznaju u izvjestaj o sveobuhvatnoj dobiti kada se obveze prestaju priznavati kao l kroz metode efektivne kamatne stope (EKS) u procesu amortizacije. Amortiziram trosak se izracunava uzimajuci u obzir sve popuste ill premije na stjecanje l naknade ili troskove koji su sastavni dio efektivne kamatne stope.

Amortizacija po metodi efektivne kamatne stope je ukljucena u troskove financiranja u izvjestaj o sveobuhvatnoj dobiti.


27

2.9 Politika priznavanja i mjerenja obveza - nastavakPrestanak priznavanjaFinancijska obveza prestaje se pnznavati kada je obveza ispunjena, otkazana ill

istekla.

Kada je postojeca financijska obveza zamijenjena drugom od strane istog kreditora po bitno razlicitim uvjetima, ill su uvjeti postojecih obveza znacajno promijenjem, takva promjena ill modifikacija tretira se kao prestanak originalne obveze i priznavanje nove obveze, a razlika u odgovarajucim knjigovodstvemm vrijednostima priznaje se u izvjestaj o sveobuhvatnoj dobiti.

2.10 Politika iskazivanja ka pi talaa) Temeljni kapital

Temeljni kapital predstavlja dio ukupnog kapitala Drustva. Temeljni kapital registrira se kod nadleznog Trgovackog suda.

b) Javni kapitalJavni kapital predstavlja vrijednost imovine autoceste, polu-autocesta, mostova,

tunela i drugih objekata na autocestama, koje su dane Drustvu na upravljanje l iskazane su poslovnim knjigama Drustva, ali nisu upisane u temeljni kapital Drustva.

Naknada za financiranje gradenja i odrzavanja javnih cesta, iz Drzavnog proracuna uplacuje se u skladu s odredbama Zakona o javnim cestama na racune Drustva l predstavlja kapital (dalje u tekstu: javni kapital) kojim Republika Hrvatska financira gradenje l odrzavanje javnih cesta, povrat kredita kojima se financira gradenje autocesta i drzavmh cesta te dokapitalizaciju Drustva u skladu s programom iz Zakona o cestama.

Razlika izmedu vlastitih prihoda i rashoda ostvaremh u poslovnoj godim nadoknaduje se na teret javnog kapitala u skladu s odobremm planom poslovanja Drustva.

Javni kapital cine i prihodi po osnovi tecajmh razlika, kamate l drugi prihodi ostvareni po osnovi gospodarenja novcem koji cini javni kapital, a javni kapital se umanjuje za kamate i druge naknade povezane s financiranjem gradenja i odrzavanja javnih cesta te za negativne tecajne razlike.

Dobit koju ostvari Drustvo dok je Republika Hrvatska jedini clan Drustva uvecava javni kapital. Javni kapital umanjuje se za ispravak vrijednosti (amortizaciju) javnog dobra (cesta) za razliku iznosa amortizacije nepoknvene vlastitim prihodima Drustva.

c) Ostale pricuveKlasificirani dio kapitala Drustva, nastalih radi stvaranja pncuva temeljem zakona ill

drugih propisa radi pruzanja dodatmh mjera zastite od ucinaka gubitaka iskazuje se kao ostale pricuve. Ostale pricuve mogu cimti l namjenski dio zadrzanih zarada predvidemh za zastitu kapitala.

2.11 Ulaganja u pridruzena drustva i zajednicke pothvate

Ulaganja u drustva u kojima Drustvo ima znacajan utjecaj, a nema kontrolu, mjere se u odvojemm fmancijskim izvjestajima po trosku stjecanja umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

Godisnje se provjerava postojanje moguceg umanjenja ulaganja kada dogadaj Hi promijenjene okolnosti ukazuju da knjigovodstvena vrijednost mozda nije nadoknadiva.


28

2.12 Porez na dobitOporeziva dobit je dobit razdoblja odredena u skladu s porezmm propisima, a prema

kojem postoji obveza placanja poreza na dobit. Porezni gubitak je gubitak razdoblja odreden u skladu s poreznim propisima, po kojem ne postoji obveza placanja poreza na dobit. Rashod za porez je zbrojni iznos tekuceg i odgodenog poreza koji je ukljucen u odredivanje neto dobiti ill gubitka razdoblja.

Odgodene porezne obveze jesu iznosi poreza na dobit plativi u buducim razdobljima koji se odnose na oporezive pnvremene razlike.

Odgodena porezna imovina jesu iznosi poreza na dobit za povrat u buducim razdobljima, a odnose se na:

(a) pnvremene razlike koje se mogu odbiti

(b) prenesene neiskoristene porezne gubitke i

(c) prenesene neiskoristene porezne olaksice.

Tekuca porezna obveza mjeri se trenutnom poreznom stopom, sukladno pnjavi poreza na dobit.

Odgodena porezna imovina i obveze mjere se po stopi poreza na dobit koja se ocekuje da ce se pnmjenjivati u razdoblju ukidanja razlike.

2.13 Drzavne potpore i objavljivanje drzavne pomociZbog specificne uloge Drustva, te zbog specificnog nacina vrednovanja,

zaracunavanja i financiranja temeljmh aktivnosti Drustva, osnovanog temeljem Zakona o cestama s ciljem lzgradnje i odrzavanja javnih cesta, dio priliva potrebnih za fmanciranje aktivnosti osigurano je iz pnmitaka od naknada iz naftnih derivata, iz kojih se financira prvenstveno izgradnja javnog dobra, odnosno povrat posudemh sredstava.

Ceste, kao javno dobro nad kojima se ne moze stjecati pravo vlasnistva, a koje su dane na upravljanje Drustvu, evidentiraju se u okviru dugotrajne imovine Drustva l iskazuju kao javni kapital.

Izgradnja l obnova javnog dobra (cesta) financira se od naknade iz naftnih derivata, viska vlastitih pnhoda, sredstava amortizacije javnog dobra (cesta), kredita i namjenskih donacija.

Javni kapital uvecava se pnmicima od naknada iz naftnih derivata. Sukladno Zakonu o javmm cestama primitke od naknada iz naftnih derivata placaju proizvodaci i uvoznici naftnih derivata, te nadlezno tijelo drzavne uprave za robne zalihe po litri isporucenih i uvezemh naftnih derivata na racun Drustva. Pnmici od naknada iz naftnih denvata konste se za pokrice dijela Hi ukupne amortizacije javnog dobra (cesta), ako vlastiti pnhodi Drustva msu dostupni za njihovo pokrice, te za financiranje izgradnje cesta u sirem smislu.

Javni kapital uvecava se za ostale pnhode i primitke koji se mogu izravno pnpisati javnom kapitalu kao sto su namjenske donacije l dotacije za lzgradnju javnog dobra, pozitivne tecajne razlike vezane uz javno dobro l kamate na namjenske depozite formirane sredstvima javnog kapitala.

Javni kapital umanjuje se za ispravak vnjednosti (amortizaciju) javnog dobra (cesta) za razliku lznosa amortizacije nepokrivene vlastitim pnhodima Drustva.

Javni kapital umanjuje se za lznose koji se mogu izravno pripisati javnom kapitalu, kao sto su financijski rashodi (troskovi obrade kredita, kreditne naknade i jamstva, tecajne razlike, troskovi kamate u razdoblju otplate, troskovi kamate do pocetka razdoblja otplate, zatezne kamate i dr.), a koji se ne ukljucuju u nabavnu vrijednost javnog dobra.


29

2.14 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanjaDugotrajna imovina moze se klasificirati kao namijenjena prodaji, ako se njezina

knjigovodstvena vnjednost moze nadoknaditi prvenstveno kroz prodaju a ne kroz kontinuiranu upotrebu.

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji mjeri se po knjigovodstvenoj ili fer vnjednosti umanjene za troskove prodaje, ovisno koja je mza.

2.15 RezerviranjaRezerviranje se priznaje onda l samo onda ako Drustvo ima sadasnju obvezu kao

rezultat proslog dogadaja i ako je vjerojatno da ce podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom moze utvrditi lznos obveze.

Rezerviranja se preispituju na svaki datum bilance l uskladuju prema najnovijim najboljim procjenama.

Rezerviranja su utvrdena za troskove sudskih sporova, troskove nagrada zaposlenicima za dugogodisnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i otpremnine) l troskove stimulativnih otpremmna temeljem plana kadrovskog restruktunranja Drustva.

Rezerviranja za troskove koji se odnose na primanja radnika temelje se na ocekivanim primanjima sukladno vazecem Kolektivnom ugovoru l Pravilniku o radu. Ova dugorocna primanja zaposlenih mjere se po metodi projicirane kreditne jedinice.

Rezerviranje troskova nagrada zaposlenicima za dugogodisnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i otpremnine) utvrdeno je kao sadasnja vrijednost buducih odljeva novca konsteci diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi na drzavne obvezmce.

2.16 Potencijalne obveze i imovinaPotencijalne obveze se ne priznaju u financijskim izvjestajima, nego se samo

objavljuju u biljeskama uz fmancijske izvjestaje.

Potencijalna imovina se ne priznaje u financijskim izvjestajima, vec se pnznaje u trenutku kada postane vjerojatan priljev gospodarskih koristi.

2.17 Dogadaji nakon datuma bilanceDogadaji nakon datuma bilance koji pruzaju dodatne informacije o polozaju Drustva

na datum bilance (dogadaji koji imaju za ucinak uskladenja) priznaju se u financijskim izvjestajima prije usvajanja financijskih izvjestaja od strane Skupstine Drustva (usvajanje izvjestaja za javnu objavu). Om dogadaji koji nemaju za posljedicu uskladenja objavljuju su u biljeskama uz financijske izvjestaje ako su od materijalnog znacaja kao dodatna pojasnjenja o okolnostima koje su nastale istekom poslovne godine.

2.18 Informacije o operativnim segmentimaDrustvo mje organizirano po proizvodnim segmentima, vec Drustvo koristi kapitalni

pristup koji podrazumijeva postojanje dvije paralelne evidencije javnog dobra i vlastitih pnhoda i rashoda, kao l imovine, obveza l kapitala proizaslih iz tih promjena.


30

2.19 Racunovodstvene politike primjenjive do 1. sijecnja 2019. godine

NajmoviNajam se klasificira kao fmancijski najam ako se korisniku prenose gotovo svi rizici i

koristi povezani s vlasmstvom. Najam se klasificira kao poslovni najam ako se ne prenose gotovo svi rizici i konsti povezani s vlasnistvom.

Fmancijski najam priznaje se na pocetku razdoblja najma kao imovina i obveze po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljene nekretmne, postrojenja ili oprema, odnosno po sadasnjoj vrijednosti minimalmh placanja, odredemh na pocetku najma, ovisno o tome koja je vnjednost niza.

Svi pocetni izravm troskovi najmoprimca dodaju se iznosu koji je priznat kao imovina.

Sredstvo u financijskom najmu amortizira se na isti nacin defimran za nematerijalnu imovinu, odnosno za nekretmne, postrojenja i opremu. No, ako postoji neizvjesnost da ce najmopnmac steci vlasnistvo na zavrsetku trajanja najma, imovina se u cijelosti amortizira u razdoblju kracem od razdoblja najma.

Poslovni najmovi pnznaju se kao rashod po pravocrtnoj osnovi tijekom razdobljanajma.

BILJESKE UZ RACUN DOBITI I GUBITKAU nastavku je dan pnkaz Racuna dobiti i gubitka za Drustvo. Izvjestaj o Racunu dobiti

i gubitka Javnog dobra iskazan je u okviru kapitala.


3. POSLOVNI PRIHODI

2019. 2018.OPIS HRK '000 HRK '000

Prihodi od naknada za konstenje zemljista /i/ 53.545 57.722Prihodi od naplate cestanna 1.993.303 1.891.858Pnhodi od pruzanja usluga ARZ-u 155.498 162.083Prihodi od zakupmna 3.573 4.858Pnhodi od prodaje robe 3.485 4.560Ostali nespomenuti pnhodi 13.736 15.024Ukupno prihodi od prodaje 2.223.140 2.136.105Pnhodi od viskova 196 195Pnhodi od prodaje lmovme 557 626Pnhod od otpisa obveza 27.023 171.869Pnhod od naknada stete, penala i shcno 16.737 48.523Naplacena otpisana potrazivanja 4.180 1.168Pnhod iz proslih godma 8 1.354Ostali poslovni pnhodi 12.792 58.422Ostali poslovni prihodi 61.493 282.157Ukupno 2.284.633 2.418.262

!M Prihodi od naknada za koristenje zemljista i naknada za obavljanje pratecih djelatnosti nastali su povjeravanjem koristenja cestovnog zemljista l pratecih usluznih objekata korismcima radi obavljanja pratecih djelatnosti na cestovnom zemljistu sukladno cl. 73. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19).

31

3. POSLOVNI PRIHODI - nastavakUvjeti l nacin koristenja cestovnog zemljista, uvjeti i postupak povjeravanja

koristenja cestovnog zemljista l pratecih usluznih objekata, te prava i obveze pri obavljanju pratecih djelatnosti na cestovnom zemljistu utvrdem su Pravilmkom o konstenju cestovnog zemljista i obavljanju pratecih djelatnosti na javnoj cesti (NN 78/14) kao i mjerila za izracun naknada za njihovo konstenje i obavljanje pratecih djelatnosti na cestovnom zemljistu.

Sukladno cl. 25. Zakona o cestama, koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. godine, propisano je osmvanje prava sluznosti i prava gradenja na javnoj cesti radi izgradnje komunalmh, vodnogospodarskih l energetskih gradevina kao i gradevina elektronickih komumkacija uz obvezu sklapanja ugovora s upraviteljem javne ceste. Za tu vrstu instalacija koje su izvedene do stupanja na snagu Zakona o cestama, sklopljeni su ugovon o konstenju cestovnog zemljista.

Zakon o cestama clankom 86., st. 2. l 3. propisuje oslobodenje od obveze placanja naknade za pravo sluznosti/gradenja za instalacije koje su u iskljucivom lli pretezitom vlasnistvu RH ili jedimca lokalne i podrucne (regionalne) samouprave ill u vlasnistvu ovlastemka sluznosti/prava gradenja koji su u pretezitom vlasnistvu RH ill jedinica lokalne l podrucne (regionalne) samouprave. Za ostale ovlastenike sluznosti gradenja propisana je obveza placanja naknade za pravo sluznosti gradenja sukladno Odluci o vismi naknade za osmvanje prava sluznosti i prava gradenja na javnoj cesti (NN 87/14).

/u/ Pnhodi od naplate cestanne, sukladno Zakonu o cestama su u sirem smislu izvon financiranja javmh cesta, a naplacuje se od konsmka autocesta l ostalih objekata pod naplatom uvecano za porez na dodanu vrijednost. Iz prihoda od cestanne financiraju se rashodi poslovanja Drustva, a u visini viska pnhoda od cestanne nad rashodima, poknva se amortizacija Javnog dobra, pod upravljanjem Drustva. Cestarine se naplacuju sukladno Odluci o utvrdivanju visine cestarine i sustavu naplate cestarine za uporabu autocesta od 17. svibnja 2018. godine l Odluci o stimulativnim modelima placanja cestarine l placanju cestarine u pretplati od 27. sijecnja 2015. godine, na koje je Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture dao suglasnost iz clanka 87. stavka 2. Zakona o cestama.


4. MATERIJALNITROSKOVI

2019. 2018.OP IS HRK '000 HRK '000

Troskovi sirovina l materijala hi 106.863 132.001Troskovi prodane robe 2.

hrvatske autoceste d.o.o. sirolina ulica 4, zagreb godisnji …. odnosi s javnoscu... · 2020. 7....

Documents