TT A 7 A T O 1—2 Zagreb domaćin

Međunarodnom kongresu OAK 2000

4 Sujetska banka: Potpisani ugovori o izgradnji promemica

5 Likvidnost poduzeća dovedena u pitanje

6 Godišnji odmori: Zašto ne i objekti otvorenog tipa?

3 /. konstituirajuća sjednica Upravnog odbora: Za predsjednika izabran iTir. se. Božidar Pankretić

1 0 Tko treba sanirati požar?

11 Sanirano 25 ha opožarene branjevine

7—9 Završeno proljetno pošumljavanje

. 1 4 Intenzivno sušenje lužnjakovih šuma

15 Dobri učinci i rad u dvije smjene

1 8 Šumarija Trnjani: Uspješni sjekači i natjecatelji

-Hl/i_i_<^L «-" -^C 12—13 Siiinania

Obrovac: Nema šume na kamenu

2 3 Bukovinu treba na vrijeme izvući

1 9 Kompletiran Hrvatski šumarski leksikon

2 0 Gledajući s vrha sve izgleda ljepše

2 1 — 2 2 Najugroženija jela i hrast lužnjak: Sušenje šuma

1 6 — 1 7 Zbog ncrazviitiiiuin's^ terena: Nedostupno još uvijek 240.(){)0 hektara

2 4 Mađarska šumarska iskustva: Samo se jednom gubi...

2 5 Pozornost otpadu i zaštiti okoliša

26 Na sajmu u Miinchenu: Zapažen nastup našeg lovstva

2 7 Uspješna lovna sezona na medvjeda

2 8 — 3 1 Vijesti i događaji iz naših uprava

3 2 Zimski uspon na Triglav

^ ^ Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, ^^^^^PLFlJO\f/^TSIIf IP Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šum. Vi^^S Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. mž. ^ 3 ^ { Ib^^^i^M ^Y\ n f r l l P i ^ ^ ^ Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž.,

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž., Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: direkcija hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 8000

Naslovna stranka: Uspješno pošumljena hrastova sastojina (Foto: Ž. Gubijan) ' ^ K . Zadnja stranka: Upornost se isplati (Foto: Z. Lončarić)

'^«r/^i nUFRO^

f Mi^ri*-*-^

lUFRO VVORKING GR0Ui4^^-,#7 c M l l I S P1. 06. 00 Improvement and^Silviculture of Oaks % 'KfA f -£ * P1. 06. 00 Improvement and^^ilvicuiture of Oaks I ^Wlt iiU

^S2. 08. 05. Genetrcs of Querćus ' "^*r- . - - .h . - . / V ^ ^ i i ? !

UNIVERSITV OF ZAGRE^ «ifcai i 1 FAiCUUV OF FORESfRV nilif 5

lfU>

i | | are organizing ^ an International m scientific ^ conference on

'N r c-. a

13M

~ \

I

'.5? . ' i -^-' . ' iV..-«*-*'' *-•

2 0 - 2 5 M a y 2 0 0 0 ZAGREB, CROATIA

IV

gr

^^••;«^'. i ^V- l j *•«;>••.'«»''!''. *M'nistry of Science and Technology Forestry Research Institute, Jastrebarsko ' i l . ; i . , : iWinistry of Agriculture and Forestrv AcademyofForest Sciences i ' ' ; ž . '

. . ! ; ;,v »r'. Public Enterprise "Groatian Forests" Croatian Forest Society

u Zagrebu će se od 20. do 25. svibnja održati

^ V II v* *** \y ''ijf ^ ^ ' ^ • - *

r, ^ ^J/ yr.

^ S j •'^

G rad Zagreb bit će domaćin značajnoga skupa svjetskih šumarskih stručnjaka koji

će se okupiti na Međunarodnom kongresu OAK 2000. - Improve-ment of wood quaUty and genetk di-versity of oaks, odnosno HRAST 2000. - Poboljšanje kakvoće i ge­netske raznolikosti hrastova, od 20-25. svibnja 2000. godine.

Kongres organiziraju lUFRO radne skupine za silvikulturu i genetiku hrastova te Šumarski fakultet Sveučihšta u Zagrebu.

Suorganizatori su Ministar­stvo znanosti i tehnologije, Mi­nistarstvo poljoprivrede i šumar­stva, »Hrvatske šume« p.o. Za­greb, Šumarski institut Jastrc-barsko, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo.

Poslove organizacije zajedni­čki obavljaju timovi lUFRO-a koje vodi prof. dr. Heinrich Spiec-ker te naš Organizacijski odbor, kojeg čine predsjednik prof. dr. Stavko Matić i tajnik mr. se. Igor Anić.

Članovi Organizacijskoga od­bora sa Šumarskoga fakulteta su: prof. dr. Joso Vukelić, prof. dr. Nikola Lukić, prof. dr. Zvonko Se-letković, doc. dr. Davorin Kajba, doc. dr. Nikola Pernar, doc. dr. Željko Spanjol, mr. se. Milan Oršanić, mr. se. Dario Baričević, mr. se. Ivan Tikvie, dipl. ing. Darko Bakšić, dipl. ing. Damir Bareić, dipl. ing. Šaša Bogdan i Dragiea Bilandžija, dipl. oee. Iz Šumarskog instituta Jastrebarsko članovi su dr. se. Joso Gračan i dipl. ing. Nenad Potočić, iz »Hrvatskih šuma« članovi su mr. se. Josip Dundovie, dipl. ing. Tomislav Stareević i dipl. ing. Đuro Kauzlarić, a iz Hrvatskog šumar­skog društva, dipl. ing. Hranislav

Jakovac. Znanstveni odbor Kongresa

OAK 2000. čine: prof dr Heinrich Spiecker iz Njemačke, prof. dr. Robert Rogers iz SAD, dr. Zoltan SomogYi iz Mađarske, prof. dr. Slavko Matić iz Hrvatske, prof. dr. Yang Sihe iz Kine, prof. dr. Kim Steiner iz SAD, dr. Peter Savili iz Francuske, prof. dr. Antoine Kre-mer iz Francuske, prof dr. John Carlson iz SAD i dr.Joso Gračan iz Hrvatske.

Očekuje se više od 130 svjetskih šumarskih stručnjaka iz više od 25 država. Do sada je to najveći skup

znanstvenika i prilika da svijetu pokažemo naše vrijedne hrastike

Suma hrasta lužnjaka i običnog graha Foto: T. Starčcvić

PROGRAM KONGRESA

20. svibnja: 21. svibnja:

22. svibnja:

23. svibnja:

24. svibnja:

25. svibnja:

26. svibnja:

Dolazak i smještaj sudionika Cjelodnevna ekskurzija u Lonjsko polje i lipo-vljanske nizinske šume na temu »Ekosustavi hrasta lužnjaka u Hrvatskoj« Službeno otvorenje Kongresa, zajedničko zasjedanje uz izlaganje referata 1 postera Izlaganje referata u tri sekcije (silvikultura 1 i II, genetika) popodne ekskurzija u Šumarski insti­tut Jastrebarsko Zajedničko zasjedanje uz izlaganje referata. službeno zatvaranje Kongresa Cjelodnevna ekskurzija na područje šumarije Vr­bovec na temu: »Gospodarenje hrasticima u Hr­vatskoj« Odlazak sudionika

Ciljevi kongresa su: 1. predstavljanje najnovijih

znanstvenih dostignuća u istraži­vanju ekosustava hrastova s po­sebnim osvrtom na potrajno go­spodarenje, poboljšanje kvalitete hrastovine i genetske raznoliko­sti

2. povezivanje znanstvenika uključenih u istraživanja ekosu­stava hrastova (uzgajivača, ge­netičara, ekologa, uredivača i drugih). U skladu s ciljevima Kongres ima četiri tematske cjeline: poboljšanje kvalitete hra­stovine, genetska raznolikost, gospodarenje hrasticima s eko­loškog i gospodarskog gledišta te potrajno gospodarenje ekosusta­vima hrastova.

Do trenutka predaje ovog rukopisa u tisak, za Kongres OAK 2000. prijavio se 131 su­dionik iz čak 24 države: Nje­mačke, Francuske, SAD, Slove­nije, Austrije, Rumunjske, Por­tugala, Mađarske, Poljske, Ru­sije, Švedske, Španjolske, Kine, Slovačke, Češke, Italije, Japana, Kanade, Nigerije, Bosne i Her­cegovine, SRJ, Ukrajine i Nizo­zemske.

Rad Kongresa organiziran je kroz trodnevna zasjedanja s izla­ganjima referata i postera, dvije cjelodnevne ekskurzije i jedne poludnevne.

Na kraju s ponosom ističemo kako je glede ovakvog broja su­dionika. Kongres OAK 2000. poprimio karakter svjetskog sku­pa o hrastovima.

Hrvatsko šumarstvo do sada nije imalo priliku organizirati ovako značajan i brojan skup svjetskih šumarskih stručnjaka. Tijekom tih pet dana imat ćemo priliku predstaviti našu zemlju, šumarsku struku i hrvatske hra­stike koje ćemo na najbolji mogući način još jednom uzdići medu najljepše i najkvalitetnije u svijetu.

Smještaj sudionika, kongresni ured i rad Kongresa organizirat će se u Hotelu International Za­greb, Miramarska 24.

-mL Igor Anić

2 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVNI ODBOR »HRVATSKIH SUMA« P.O. ZAGREB

Održana I. konstituirajuća sjednica

Za predsjednika izabran

N a I. konstituirajućoj sjed­nici Upravnoga odbora »Hrvatskih šuma« p.o.

Zagreb, koja je održana 2. svi­bnja ove godine, u punom sasta­vu, za predsjednika Upravnoga odbora na prijedlog dr. Jose Gračana izabran je mr. se. Božidar Pankretić, ministar poljo­privrede i šumarstva. Za zamjenika predsjednika izabran je Bozo Kovačevu, ministar za­štite okoliša i prostornog uređe­nja.

Na prijedlog direktora »Hr­vatskih šuma« dipl. ing. Željka Leđinskog, za tajnicu Upravnoga odbora imenovana je Brigita Ma-letić, dipl. im., djelatnica u Prav­noj službi u Direkciji.

Nakon konstituiranja sjedni­com je dalje rukovodio predsje­dnik mr. se. Božidar Pankretić.

Na dnevnom redu ove I. sjednice Upravnoga odbora od 13 točaka, vođene su najzna­čajnije rasprave i doneseni za­ključci na Izvješće o godišnjem obračunu »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb za 1999. godinu, koje su podnijeli direktor dipl. ing. Zeljko Ledinski i Vlado Đurašin.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali mr. se. Bozo Pankre­tić, dr.Joso Gračan, Franjo Mišak,

Vlada Republike Hrvatske, Rješenjem od 20. travnja 2000. godine, razriješila je dužnosti članove dosadašnjeg

Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb: Ivicu Gažija, dr. se. Josu Vukelića, dr. se. Josu Gračana, Ivana Istoka, Roberta Laginju i Miju Jukića, te istodobno novim

Rješenjem imenovala nove članove Upravnoga odbora: mr. se. Božidara Pankretića, Bozu Kovačevića, dr. se. Josu

Vukelića, dr. se. Josu Gračana, dipl. ing. Željka Rendulića i Franju Miška. Dana 14. travnja 2000. g. na provedenim izborima za članove Upravnoga odbora poduzeća iz reda zaposlenika izabrani su dipl. ing. Zeljko Kalauz, dipl. ing.

Josip Jarić i dipl. ing. Milan Štimac, te im je na I. konstituirajućoj sjednici i uručeno Uvjerenje o izboru za

članove Upravnoga odbora

dipl. ing. Zeljko Rendulić i direk­tor Zeljko Ledinski donijeta je odluka o usvajanju godišnjeg obračuna za 1999. g.

Pod drugom točkom raspra­vljalo se o poslovanju »Hrva­tskih šuma« za prva tri mjeseca 2000. g. u kojoj su sudjelovali Bozo Kovačevič, Mirko Kovačev, Zeljko Ledinski, dr. Joso Vukelič, Zeljko Kalauz i Franjo Mišak. Nakon rasprave jednoglasno je usvojen izvještaj.

U nastavku sjednice pod­nijeto je izvješće o revizorskom uvidu u provedeni popis imovi­ne i obveza »Hrvatskih šuma« za 1999. g., zatim je donijeta odlu­ka o izmjeni Cjenika glavnih šumskih proizvoda.

Raspravljalo se i o Prijedlogu prestanka rada naših dosadašnjih d.o.o.-a čiji smo mi bili osnivači. Nakon uvodnog izlaganja Željka Leđinskog i Ivana Hodiča i ra­sprave u kojoj su sudjelovali mr. Božidar Pankretić, Milan Stimac i Danko Kralik, donesena je odluka o prestanku rada naših d.o.o.-a: Šumatrans Vinkovci, Šumatrans Osijek, Šumatrans Našice, Transport, mehanizacija i graditeljstvo Požega, Mehani­zacija, transport i građevinarstvo Nova Gradiška, Prijevoz, meha­nizacija i graditeljstvo Bjelovar, Mehanizacija i prijevoz Đurđe­vac, Prijevoz i mehanizacija Ku­tina, Transport i mehanizacija Karlovac, Ribnjačarstvo, Meha­

nizacija, graditeljstvo i prijevoz Delnice, Mehanizacija, gradite­ljstvo i prijevoz Ogulin, Meha­nizacija, graditeljstvo i prijevoz Senj, te Lovački dom Delnice.

Donijeta je odluka o preuzi­manju zaposlenika iz d.o.o.-a u Poduzeće, kao i odluka o uzi­manju u zakup imovine tih d.o.o.-a.

Pod točkom 10. donijete su neke kadrovske odluke.

Kako krajem svibnja ističe mandat zamjeniku direktora, dipl. ing. Damiru Moćanu, na nje­govo mjesto imenuje se dipl. ing. Ivan Hodić.

Umjesto pomoćnika mr. se. Josipa Dundovića, imenuje se dipl. ing. Milan Devčić, pomoćnikom direktora za proizvodne, komer­cijalne, plansko-analitičke po­slove i poslove razvoja.

Na mjesto upravitelja Upra­ve šuma Bjelovar, dipl. ing. Dali-bora Biruša, imenuje se dipl. ing. Antun Pehaček, a umjesto upravi­telja dipl. ing. Josipa Maradina, za upravitelja Uprave šuma Karlo­vac, imenuje se mr. se. Ivan Grginčić.

Do kraja sjednice doneseno je još nekoliko odluka na molbe pojedinaca i nekih organizacija.

"^P- Pripremio: A. Z. Lončarić

Časopis Hrvatske šume/ 3

PROJEia OBNOVE

Iz programa Svjetske banke za obnovu i zaštitu obalnih šuma

i L N

i^ i^: era i 1,1111. vroiiicniica Vrijednost jva iznosi više od 3 mili. a, gradit će se šumske protupožarne jDronnetnice u šumarijama Biograd, Šibenik, Split, Zadar, Dubrovnik i Korčula

Ministar mr. Božidar Pankretić, dini. ing. Željko Ledinski i domini-star dipl. ing. Željko Rendulić

ZNANSTVENI SKUP U HAZU

. i

U prisustvu ministra poljo­privrede i šumarstva mr. se. Božidara Pankretića,

doministra za šumarstvo dipl. ing. Željka Rendulića, direktora Hr­vatskih šuma dipl. ing. Željka Ledinskog sa suradnicima, te predstavnika izvođača radova, sre­dinom travnja potpisan je ugovor između »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb i izvođača radova iz ovogodišnje transe zajma Svjetske banke za provođenje projekta Ob­nove i zaštite obalnih šuma.

Vrijednost ovogodišnjih ra­dova iznosi 3 milijuna kuna a gra­dit će se šumske protupožarne prometnice u šumarijama Biograd, Šibenik, Split, Zadar, Dubrovnik i Korčula ti ukupnoj dužini od 24,7 km, te izvršiti obnova već posto­jećih šumskih cesta u dužini od 20,9 km. Vrijednost cjelokupnog projekta inače iznosi 67,3 milijuna dolara. Osim Svjetske banke (42 milijuna) sufinanciraju ga i Vlada RH sa 11 milijuna, te Hrvatske šume sa 14,3 milijuna dolara. Pro­jekt se treba realizirati u razdoblju od 1997-2002. godine i dosad je

potrošeno 30,2 milijuna. Korisnici zajma su MUP i Hrvatske šume.

Pozdravljajući realizaciju još jedne transe zajma Svjetske banke, ministar Pankretić je naglasio važ­nost projekta za Hrvatske šume i »očuvanje prirodnih resursa u koji­ma Hrvatska ima poredbene pred­nosti ti odnosu na okruženje«. Šumu treba sačuvati za pokoljenja koja dolaze pa će na to biti us­mjerene i sve aktivnosti, rekao je ministar. Šumari su se među prvi­ma uključili u projekt Svjetske banke, istakao je direktor Hrvat­skih šuma dipl. ing. Željko Ledinski. Osim izgradnje protupožarnih prometnica tu su i druge aktivnosti vezane za projekt, nabava odre­đene mehanizacije, osnivanje ra­sadnika i druge aktivnosti. Teh­ničke detalje provođenja projekta pojasnila je koordinatorica za provođenje programa Svjetske banke dipl. ing. Jela Bilandžija.

Radove će izvoditi poduzeća koja su dala najpovoljnije ponude na licitaciji: Industrogradnja, Pro­dukt, Vodoprivreda, Bikič M.M. i Magra. (m) J ^

Nove tehnologije u iskorištavanju U prisustvu većeg broja šu­

marskih stručnjaka u Hr­vatskoj je akademiji zna­

nosti i umjetnosti u Zagrebu 11. travnja održan znanstveni skup o Vrhunskim tehnologijama u uporabi šuma. Skup je organizi­rala Sekcija za šumarstvo Znan­stvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU koje je isto­dobno izdalo i zbornik (preve­den i na engleski) prezentiranih znanstvenih radova.

U devet poticajnih referata znanstvenici su obradili i pre­zentirali javnosti najnovija teh­nološka dostignuća u iskorišta­vanju šuma i u preradi drveta. Referate su podnijeli prof. dr. Rudolf Sabadi na temu »Gos­

podarska kretanja i suvremena tehnologija«; doc. dr. Vladimir Kušan — »Nove tehnologije za prikupljanje, obradu i analizu podataka u šumarstvu«; prof. dr. Ante Krpan - »Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija pri iskorištavanju šuma u Hrvat­skoj«; doc. dr. Dubravko Hor-vat — »Trendovi razvoja i neke značajke šumarskih strojeva no­ve generacije«; doc. dr. Stjepan Risović — »Izazov uvođenja vr­hunskih tehnologija pri energij-skoj pretvorbi u drvnom proiz­vodnom lancu«; prof. dr. Mi-lan Maceljski - »Rezultati istraživanja suzbijanja štetnika u drvu«; prof. dr. Mladen Figu-rić — »Teorija proizvodnje na

Sa znanstvenoga skupa u HAZU

raskrižju koncepcija«; doc. dr. Tomislav Grladinović — »Me-nadžment promjenjivih mreža u obradi i preradi drva i proizvod­nji namještaja kao podrška vr­

hunskih tehnologija«; prof. dr. Stanislav Sever — »Imamo li stručnjake za vrhunske teh­nologije u šumarstvu i drvnoj industriji?« (m) - J ^

4 / Časopis Hrvatske šume

AKTUALNI TRENUTAK - TERENSKI DODATAK I LIKVIDNOST PODUZEĆA

Likvidnost poduzeća dovedena u pitanje

H rvatskim šumama prijeti ne­likvidnost. Ovo upozorenje izgovoreno je više puta na

hitnim sastancima menadžmenta, u razgovorima sa sva tri sindikata i Glavnim zaposleničkim vijećem. I ne bi to u vrijeme kad svakodnev­no ugasne pokoja tvrtka bilo neko strašno iznenađenje kad prijeteća nelikvidnost ne bi uporište imala unutar same tvrtke, u isplati teren­skih podataka koji to više nisu i koji više ne spadaju u materijalne troškove već se obračunavaju kao plaća, sa svim porezima i doprino­sima.

Pravilnikom o izmjenama i do­punama Pravilnika o porezu na dohodak donijetim u prosincu prošle godine ( N N 1/2000.) odre­đeno je da se terenski dodatak isplaćuje za boravak i rad na terenu duže od 12 sati, neovisno o tome postoji li potreba za noćenjem na terenu. Takav se terenski dodatak ne smatra plaćom. U našoj šumar­skoj praksi to znači da naši radnici koji su na terenu 8 sati ne ostva­ruju pravo na takav terenski doda­tak već se njihov boravak na terenu smatra plaćom i podliježe oporezi­vanju, objašnjava rukovoditelj fi­nancijske službe u poduzeću Mi-Ijenko Sarić dipl. occ. Poduzeće je u ovogodišnjem planu na osnovu potrošenih novaca prošle godine ukalkuliralo oko 67,5 milijuna kuna za isplatu terenskih dodataka po starom zakonu. N o kako se nove odredbe primjenjuju od 1. siječnja došlo je do probijanja pla­na pa je tako za siječanj ove godine za terenske isplaćeno 6,9 milijuna kuna (lani u isto vrijeme 3,2 mi­lijuna), u veljači 8,6 prema lanjskih 3,8 milijuna kuna. Bruto plaće zbog toga su u siječnju porasle za 14 posto, u veljači za 17 posto, u ožujku za 25 posto! A to može imati negativan učinak u vrijeme kad su mjere Vlade Republike Hr ­vatske usmjerene na ograničavanje plaća u državnom sektoru.

Zašto se čekalo? Postoji nekoliko pitanja bez

odgovora. Ponajprije zbog čega je tadašnji ministar Borislav Skegro onako ograničio terenski dodatak, zašto nije ništa poduzeto da se šumarstvo kao djelatnost izuzme iz

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak donijetim krajem prošle godine, terenski dodatak ne smatra se

plaćom, te se može isplaćivati samo za rad duži od 12 sati na terenu

Sa zajedničkog sastanka svih triju sindikata i rukovodstva našeg poduzeća

općeg paketa mjera, konačno, ne i najmanje važno, zbog čega raniji menadžment »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb nije od 1. siječnja počeo primjenjivati odredbe novog Pravilnika već je vrući krumpir dočekao novo čelništvo i počeo se rješavati tek u travnju.

Naravno da je bivša Vlada pronašla dosta razloga za novo oporezivanje. Trebalo je malo po­puniti državni budžet koji je po­stao opasno prazan. S druge strane, dio privatnih poduzeća putem fik­tivnih terenskih isplata rješavalo je pitanje plaća zaposlenih i na taj način izbjegavao državne poreze. Na štetnost novih Vladinih mjera po »Hrvatske šume« upozorio je Hrvatski sindikat šumarstva tražeći da se nešto poduzme kako bi se ovo poduzeće izuzelo iz primjene novog Pravilnika, jer ovdje se doi­sta radi na terenu. Propisujući da se terenski dodatak kao neoporezi­vi dio naknada za povećane fizičke napore može isplaćivati samo za rad preko 12 sati na terenu, bivša

j e Vlada »odrezala« sve korisnike terenskog bez obzira na to rade li stvarno na terenu ili to tako samo prikazuju. U ožujku zvono je zazvonilo na uzbunu, u travnju već se upalilo crveno svjetlo dalje se više po starom nije moglo. U poduzeću su se ubrzo počela tražiti rješenja ne samo da se moraju smanjiti izdaci za terenski nego se najhitnije mora mijenjati cijeli su­stav plaća kako bi se doveo u sklad s traženjem nove Vlade o sma­njenju osobnih dohodaka u javnim poduzećima za 5 posto.

Sindikati peru ruke Kao prijelazno razdoblje dok

se ne donese novi Pravilnik o plaćama ponuđena je dopuna Ko­lektivnog ugovora sa smanjenim naknadama i to za rad po učinku 56 kuna a za rad po vremenu i u režiji po 30 kuna. Sve tri sindikal­ne središnjice, i Hrvatski sindikat šumarstva i Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar i Samostalni šumarski sindikat iz Vinkovaca

glatko su odbili ponudu. Rasprava na Glavnom odboru HSS koji broji više od 8000 članova i najjači j e šumarski sindikat, pokazala je da su ispod kože svi crveni. Pojedini povjerenici branili su (ponajprije) svoje stručno mjesto tvrdeći »da oni provode osam i više sati na te­renu, a neka netko utvrdi tko se to šverca i piše terenski a nije na tere­nu«. Jer činjenica jest da se broj terenskih dana iz mjeseca u mjesec ove godine povećavao. Nisu sin-dikalci propustili primijetiti kako je likvidnost poduzeća ugrožena »možda i zbog velikog povećanja plaća dijelu zaposlenih prošle go­dine što je narušilo sve omjere«. Bilo je i trezvenog pozivanja »na unutarnje resurse, moguće uštede i potrebu zaoštravanja odgovorno­sti od vrha do dolje«. N o ipak nisu prihvatili prijedlog o smanjenju te­renskih dodataka za razdoblje od dva mjeseca do novog Pravilnika, jednako kao ni bjelovarski ni vinkovački Sindikat. Pod motom kako »ne mogu garantirati socijal­nu sigurnost« ako pristanu na prijedlog poslodavca, oprali su ruke pred svojim članstvom zna­jući da rukovodstvo mora nešto poduzeti.

To se dakako i dogodilo. Di­rektor je u skladu sa svojim ovla­stima i jednim jedinim ciljem da tvrtku održi iznad površine, donio odluku o visini naknada za rad na terenu (56 kuna za rad na području šumarije). Ona je svojevrsni kompromis kako radnici ne bi bili previše oštećeni i, u krajnjem slučaju, sami snosili po­sljedice promjena u poraznom zakonodavstvu. S izradom novog Pravilnika o plaćama problem te­renskog dodatka riješit će se promjenom (povećanjem) startnog broja bodova radnika. T u će da­kako biti dosta rasprava, želja i prijedloga no izvjesno je kako će se svi morati uklopiti u već zadane veličine - postojeću sumu novca, koja, uz to na kraju godine mora biti manja nego lani. Drugi ogra­ničavajući čimbenik je vrijeme -sve to mora biti dovršeno za dva mjeseca, jer svako odugovlačenje potkopava temelje tvrtke.

-«|1 M. Mrkobrad

Časopis Hrvatske šume/ 5

PROBLEMATIKA OBJEKATA ZA ODMOR NAŠIH UPRAVA

N ova vremena, novi običaji. Prije samo četiri godine činilo se da će hoteli, odma- rališta i drugi objekti za odmor u

Hrvatskim šumama doživjeti sudbinu ostalih nešumarskih djelatnosti i biti izdvojeni u trgovačka društva, a potom, eventualno pretvo­reni i privatizirani, a o zainteresiranima već se glasno šaputalo, na poznati hrvatski način (čitaj: pokradeni). Dvije godine kasnije, dolaskom no­vog menadžmenta taj trend je zaustavljen, odmarališta su ostala u poduzeću, napravljena je rentgenska slika stanja »bolesnika« i opširan projekt i prijedlog daljnjeg načina rada za svaki objekt posebno. No, na tome je »zbog nedosta­tka sredstava« ali, iskreno rečeno i vremena, ostalo.

Ove, 2000. godine novi vjetrovi i korak dalje - novo rukovodstvo, prepoznalo je interes poduzeća u tome da objekti ne samo da trebaju ostati nego da oni koji po zakonu zadovoljavaju minimalne ugostiteljske uvjete rade (i) kao objekti otvorenog tipa. U tom smislu krajem travnja donijeta je i odluka o »hitnom obavljanju poslova na ugostiteljskim objektima za odmor u cilju pripreme za turističku sezonu.« Ovakav stav zapravo ne bi trebao čuditi, jer je u skladu s trenutačnim stanjem u poduzeću i previranjima i promjenama koje su najavljene i koje su već u tijeku (transformacija tvrtke u trgovačko društvo).

No pravi poslovi tek predstoje i neće ih biti moguće obaviti za ovako kratko vrijeme. Zbog višegodišnjih neulaganja i u svakom slučaju ne­dovoljne brige, pa onda i oštećenja pojedinih objekata tijekom Domovinskoga rata kad su u njima bili prognanici, neki su u takvom stanju da zahtijevaju znatna ulaganja. Dosadašnja prak­sa svodila se na to, osim nekoliko iznimaka, da se prije ljeta okreče zidovi i obave najnužniji po­pravci. O standardu boravka u (nekim) objekti­ma gdje na pet soba dolazi po jedan sanitarni čvor nije se moglo ni govoriti.

- Za dio odmarališnih kapaciteta, posebno onih koji imaju izgleda dobiti bar minimalne uvjete kako bi radili kao objekti otvorenog tipa, investiranje je isplativo, ali za određen broj objekata bilo kakva daljnja velika ulaganja su bacanje novca, govori stručni suradnik za društveni standard Dalibor Ferenćak. Odmaranje radnika nije nikakva nešumarska djelatnost, već je najneposrednije u funkciji proizvodnje. Nije naš izum da je zdrav i odmoran radnik interes poduzeća, o tome puno više znaju i mogu reći u velikim tvrtkama širom svijeta, kaže Ferenčak. Stoga je krajnje vrijeme kako bi se u interesu ponajprije šumarskih radnika ovom pitanju po­klonila dužna pažnja.

Gdje će se ulagati? U opširnom i dokumentiranom Prijedlogu

provedbe koncepta društvenoga standarda Hrva­tskih šuma izrađenom po upravama na temelju

Novo rukovodstvo »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb prepoznalo je

interes poduzeća u činjenici da zdrav i odmoran uposlenik može dati

najviše, te je odlučilo da sva naša odmarališta moraju ostati unutar

poduzeća

Apartmani UŠ Našice u Novalji - naselju Gajac uz minimalna ulaganja mogu dati zavidan komfor i mogu se ponuditi i turistima izvan našega poduzeća

analiza rada i stanja 1999. godine, potom i obi­laska i snimanja svih objekata tijekom listopada prošle godine, kao i prikupljenih mišljenja sin­dikata, ponuđeno je - da se svi objekti ustanove kao odmarališni kapaciteti otvorenog tipa što podrazumijeva zakonom propisanu razinu uvjeta pružanja usluga te mogućnost prodaje viška kapaciteta na tržištu, pa i produženje sezo­ne. Menadžment poduzeća treba odlučiti »koje je objekte opravdano zadržati, a u koje nema smisla ulagati te ih treba prodati, a dobivena sre­dstva namjenski angažirati za druge objekte«.

Od 17 objekata za odmor Hrvatskih šuma raspoređenih u 12 mjesta od Istre do Makarske rivijere, najnovijom odlukom u prvu grupu za koju će se tražiti minimalni uvjeti kako bi mogli raditi kao objekti otvorenog tipa idu hotel »Que-rkus« u Drveniku vinkovačke Uprave te apart­mani u Dugoj uvali, Barbarigi, Novalji i Filip Jakovu, Uprava šuma Sisak, Buzet, Našice i Karlovac. Građevinski i ostali radovi na uređenju su u tijeku, a uprave šuma su dužne obaviti i ostale papirnate poslove, primjerice podnijeti zahtjev za utvrđivanje minimalnih uvjeta za ka­tegorizaciju.

Na odmaralištima i u kamp kućicama Upra­ve šuma Osijek (selidba kamp kućica), Bjelovar (odmaralište u Selcu), Koprivnica (odmaralište u Filip Jakovu), Ogulin (odmaralište u Selcu) i Delnice (odmaralište u Malom Lošinju) ove će se godine obaviti samo neophodni poslovi kako bi mogli raditi kao objekti zatvorenog tipa. Za veće investicije ovdje trenutačno nema ni vre­mena ni novaca. Premda su ove godine svrstani u istu grupu, ipak se radi o već ranije različito dosegnutom standardu odmaranja. Tako bjelo­varsko odmaralište u Selcu, uz još jednu već pla­niranu adaptaciju, može dobiti kategoriju pan­siona. Složeno je pitanje odmarališta u Malom Lošinju koje je na odličnoj lokaciji, ali vrlo staro i niske kategorije, ili pak novog hotela novogradiške Uprave (sagrađenog 1989. godine) na lošoj lokaciji u zagađenom Kaštelanskom zaljevu (Kaštel Kambelovac). U ovome objektu još će se razgovarati, tu su moguća različta rješenja.

POVEĆANO ZANIMANJE Prema prvim prijavama ove će godine godišnji odmor u nekom od odmarališnih objekata

Hrvatskih šuma provesti 4.584 radnika sa članovima obitelji. To je za 17 posto više nego lani kad je odmor u vlastitim objektima provelo 3.837 gostiju. Osobito je povećano zanimanje radnika iz šumarskih djelatnosti iz Mađarske i Češke s kojima već niz godinama surađujemo.

Inače cijene su u objektima Hrvatskih šuma uglavnom ostale na razini lanjskih osim za hotel Ouerkus u Drveniku i odmaralište Selce gdje su povećane za 10 posto. Dakle: duerkus u prve dvije i posljednje dvije smjene 110 kn, u sezoni 137 kn puni pansion; odmaralište Selce 95 kn (predsezona i posezona), odnosno 115 kn u sezoni puni pansion; odmaralište M. Lošinj 80, odno­sno 95 kn puni pansion. Apartmani ovisno o kvaliteti smještaja te broju kreveta od 60-120 kn u predsezoni i posezoni do 90-200 kn u sezoni. Tu su i kamp kućice od 80-80 kn te 90-120 kn.

6 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA DELNICE

'_p D^'H -ni ija V a -uja IV I a terenima delničke

Uprave šuma, krajem ožujka započela su

proljetna pošumljavanja. U tu svrhu iz rasadnika u Kuželju tijekom proljeća bilo je isporu­čeno za potrebe državnih šuma 80.000 komada sadnica smre­ke, 31.000 jele, 3.500 komada ariša te 24.000 komada dugla-zije za državne i privatne šu­me. Za potrebe ostalih uprava šuma bit če isporučeno 10.000 komada sadnica trogodišnje j e ­le.

Iz rasadnika u Oštarijama ogulinske Uprave šuma, za po­trebe pošumljavanja šumarija­ma delničke uprave šuma bilo je nabavljeno 10.000 komada sadnica smreke, te iz ostalih rasadnika 2.000 komada polj­skoga jasena.

S obzirom na vrlo povolj­ne vremenske prilike tijekom prvoga kvartala ove godine, s vađenjem sadnica krenuli smo nešto ranije, sredinom ožujka, govori voditeljica rasadnika dipi. mg. Katka Krstanović-Alić. Osim vađenja sadnica za šu­mu, vade se i klijanci za »ško­lovanje« t j . pikiranje, a obavlja se i pikiranje klijanaca. Proljet­ni mjeseci obično su i najna­porniji u našemu rasadniku, jer je intenzitet poslova tada najjači. Uz već spomenute po­slove, sve do lipnja treba oba­viti još cijeli niz radova kao što su: priprema gredica za sjetvu, sjetva sjemena, pribrana klija­naca i sadnica, zaštita biljaka od korova, biljnih bolesti...

Kako bi mogli još kvalitet­nije obavljati poslove u naše­mu rasadniku, potrebno je mehanizirati pribranu i medu-rednu obradu presađenica, a za to bi trebalo nabaviti i odgo­varajuću mehanizaciju. Osim toga u rasadniku još uvijek nije riješeno ni zalijevanje biljaka, što nam je tijekom ljeta veliki problem, pa se nadamo i to

Dvogodišnja jela u lijehama rasadnika Kuželj

uskoro riješiti. Kako rasadnik nije propisno ograđen, često dolazi i do otuđenja veće ko­ličine biljaka, čime su priči­njene velike štete ne samo ra­sadniku već i samoj Upravi šu­

ma. Osim »tradicionalnih« bi­ljaka koje uzgajamo u rasad­niku: smreke, jele, ariša, dugla-zije, na »meti« neželjenih po­sjetitelja često su bile i sadnice ukrasnoga grmlja i drveća.

No, ovdje moramo spo­menuti i ono što je u po­sljednje vrijeme u rasadniku napravljeno. Uređeno je skla­dište za držanje pesticida unu­tar upravne zgrade rasadnika, a poboljšana je i kvaliteta radnih uvjeta zaposlenika, izgradnjom sanitarnoga čvora s tekućom vodom, govori ing. Krstano-vić-Alič.

Zbog većeg opsega poslo­va u rasadniku u Kuželju, uz stalne zaposlenike, na ispomoć su došle ovih proljetnih mjese­ci dvije zaposlenice iz MGP-a Lučice i dvije iz Lovačkoga doma Delnice. Za sada je taj broj dovoljan kako bi se obavili svi željeni poslovi u rasadniku. Po potrebi angažirat će se za poslove i drugi zaposlenici šumarija i uprave šuma.

(V. P.)

lici iz

V. P^

BJELOVAR

VD:jai[^nD 2ji

a id ukupno 2,5 milijuna sadnica ko-j liko je Uprava šuma Bjelovar ove godine planirala posaditi u okviru

jednostavne i proširene biološke repro­dukcije (2,4 milijuna sadnica u JBR), ovoga proljeća posađeno je oko 2,1 milijun. Najviše hrasta lužnjaka, 1,4 milijuna ko­mada, kitnjaka 529 tisuća, dok ostalo otpa­da na jasen, johu, smreku i ariš.

- Vrijeme pošumljavanja bilo nam je zbog rane vegetacije skraćeno, no an­gažiranjem svih zaposlenih, te sezonaca, uspjeli smo najveći dio plana obaviti već ovoga proljeća, ističe šef proizvodnje bjelo­varske Uprave ing. Željko Vusić. Sve sad­nice, osim johe, proizvedene su u rasadni­cima bjelovarske Uprave, Zdenačkom gaju u G. Polju, rasadniku Sjevernjaci u Ivan-skoj, te jantaku u Šumariji Čazma. Joha je

nabavljena u rasadniku Limbuš u Kloštru Podravskom.

Analizirajući poslovanje bjelovarske Uprave u prva tri mjeseca, Vusić ističe kako su i u iskorištavanju postignuti zadovoljavajući rezultati i kako s izvršenjem godišnjega plana ne bi trebalo biti problema. Posječeno je 127 tisuća ku­bika, odnosno 28 posto plana, ili 800 ku­bika više nego lani u isto vrijeme. Zbog uroda žira 1988. godine i unosa u sastojine, u prvome se kvartalu sjeklo manje hrasta jer te pomlađene sastojine moći će se sjeći na jesen. Zbog toga se sjeklo više bukve u glavnome prihodu, bilo je prebacivanja ra­dnika iz pojedinih šumarija koje nisu imale toliko posla u druge, gdje je trebala ispo­moć, (m) . ^ ^

Časopis Hrvatske sume I 7

fROLJETNO POŠUMLJAVANJE NA PODRUČJU JASENOVACKE ŠUMARIJE

rottv amoffe 11 }lOClh,iy'}lOi-Jil

w%^m^mm%M' • # ! fio'/'nic Sumouzgojne radnike šumarije Jase­

novac zatekli smo u akciji sadnje (po­punjavanja) hrastom lužnjakom u

odjelu 57 b, gospodarske jedinice »Grede-PCamare«. Na površini gotovo 28 ha, na kojoj je prije 16 godina obavljena čista sječa euroameričkc (»kanadske«) crne topole, a zatim sadnja lužnjakovim sadnicama, do­movinski rat je spriječio provođenje uobičajenih poslova na. njezi i popunja­vanju. Stoga je ovaj odsjek stavljen u Pro­gram sanacije a prema novom urcđajnom elaboratu iz 1996. godine, kada podmlatka uglavnom nije bilo jer je propao, na pri­bližno 26 ha propisana je priprema površine za popunjavanje, a na istoj površini i po­punjavanje. Na dva ha, gdje se mladik una­toč amorfi i gledičiji uspio formirati, predviđena je njega mladika. Prošle godine izvršena je na oko 20 ha mehanička i ke­mijska priprema površine obrasle vrlo razvijenom i gustom amorfom. Radovi na pripremi uz pomoć sitnilice i »tarupera« su nastavljeni ovoga proljeća, a u tijeku je proljetno popunjavanje na ovom vlažnom močvarnom terenu.

Zorana Tasića, šu-s petnaestogodišnjim doznali smo da je

11 šumarijskih uzgoj­nih radnika, među kojima su i tri žene, i dva sjekača-pripravnika, a uskoče i sezonski rad­nici. Sadi se u prethodno istrasirane brazde, koje su udaljene tri m, a razmak biljaka u redu je oko 70 cm. Bit će posađeno oko 130.000 lužnjakovih sadnica. Sade po dva radnika i kažu da je tako lakše a dnevna norma, koju radnici ispunjavaji:, je 161 sad­nica.

Unatoč činjenici da zajedno imaju 112 godina, a najstariji su uzgajivači u šumariji i invalidi rada. Ivo Ždralović (59) i Anđelko Raštegorac (53) dobro se nose i s mlađim radnicima. Inače, svaki ima po 31 godinu radnoga staža. Jedna od tri žene u grupi je Jadranka Paušić, koja je na uz­goju posljednje četiri godine, a ravnopravno radi s muškim kolegama. Na sadnji je s iskusnim Ivanom Hećimovićem, koji ima 28 godina radnoga staža, od čega je na šumskouzgojnim poslovima, zbog oštećene kralježnice, zadnjih 13 godina. Ivan također ističe kako se norma lakše ispunjava u paru i stoga su tako i organizirani. Osim navede­nih uzgajivača, u grupi su još bili Željka Dimitrić, Marijan Jednačak, Mijo Mačković, Stipo Ždralović te sjekači-pri-pravnici Mladen Pandurić i Ante Rorić.

1^ (I. Tomić)

Od poslovođe marskoga tehničara radnim iskustvom, prosječno uposleno

f

i»**^..«-' • • ^ ^ P

i4y i.T'*« e*'"fJ:''-V-,"fe- "» • Sadnja lužnjakovim sadnicama u brazde (odjel 57b, g. j . »Grede Kamare«)

LJETNO POŠUMLJAVANJE NA NOVOGRADISKOM PODRUČJU

^ ^

' sklopu proljetne sadnje na području devet šumarija novo-

gradiške Uprave šuma posađeno je na 111 ha gotovo 935.000 sadnica, od čega 500.605 (na 64 ha) hrasta lužnjaka, 383.675 (40 ha) hrasta kitnjaka i 50.400 sadnica poljskoga ja­sena (7,20 ha). Najveća akcija bila je na području šumarije Novska, gdje je na 18,5 ha posađeno 185.675 kitnjaka i 49.200 lužnjaka (5 ha). Najmanji zada­tak imale su šumarije Okučani (66.000 kitnjaka) i Nova Gradiška (40.000 lužnjaka i 29.600 kitnjaka). Na prosto­ru šumarije Jasenovac na 19 ha izvr­šeno je popunjavanje sa 128.000 lužnjakovih sadnica. U Staroj Gradiški sadilo se lužnjakom (30.000) na 3 ha i poljskim jasenom (50.400) na 7,20 ha. Treba napomenuti da se jedino na ovoj šumariji sadilo poljskim jasenom. Oriovačka šumarija imala je zadatak

posaditi 82.700 lužnjakovih sadnica (8,27 ha) i 54.500 kitnjaka (popunja­vanje na 7 ha). Na 14 ha slavonskobro-dska šumarija je posadila 80.705 sadni­ca, od toga lužnjaka (40.705) i kitnjaka (40.000). Šumarija Trnjani izvršila je popunjavanje sa 130.000 lužnjakovih sadnica na 15 ha i pošumljavanje sa 7800 kitnjaka na površini gotovo jed­noga hektara.

Kako smo doznali od stručnoga suradnika za uzgajanje šuma dipl. ing. Damira Jelića, navedena količina sad­nica izvađena je u šumskome rasad­niku Cernik. Osim za potrebe matične Uprave, sadnice su isporučivane i na područje drugih Uprava šuma. Tako je Upravi šuma Karlovac otpremljeno 58.500 sadnica poljskoga jasena, a za potrebe bjelovarske Uprave 7500 sad­nica europskoga ariša. ^ ^

^ r l . Tomić

8 / Časopis Hrvatske sume

PROLJETNA SADNJA NA PODRUČJU ŠUMARIJE POŽEGA

(\/aJcp??. ric'troizrala vosninliaraii P

Pošumljavanje sanirane površine običnom smrekom (g. j . »Istočni Psunj«, šumarija Požega)

PROLJETNA SADNJA NA POŽEŠTINI

11.a caniiiisRoiii voflrnciii .N

Požeška Uprava šuma planirala je tijekom proljetnog pošumljavanja na svojih šest

šumarija, na 32 ha, posaditi 240.500 sadnica hrasta kitnjaka, lužnjaka, gorskoga javora, cr­noga bora i obične smreke. Najviše su zastu­pljene sadnice hrasta kitnjaka (180.000 na 18 ha), a slijedi lužnjak (15.000), obična smreka (25.000), gorski javor (13.000) i crni bor (7500). I ove godine najveća akcija po­šumljavanja bit će na području šumarije Čaglin, gdje će biti posađeno 92.000 kitnjaka, a po opscžnosti posla slijede je šumarije Požega i Velika. Požeška šumarija planira posaditi 15.000 kitnjaka i 25.000 obične smreke, a velička 40.000 kitnjakovih sadnica. Šumarija Kamenska trebala bi posaditi 33.500 sadnica kitnjaka, gorskoga javora i cr-

\/ 1

nog bora, od čega najviše kitnjaka (20.000). Kutjevačka šumarija planira posaditi 13.000 kitnjaka i 7000 gorskoga javora, a najmanji plan sadnje je na području šumarije Pleterni-ca, na prostoru koje će biti posađeno 15.000 lužnjaka.

Prema riječima stručnoga suradnika za uzgajanje šuma dipl. ing. Luke Miloševića, izvan plana trebalo bi posaditi još 15.000 smreke (5 ha) i 1500 sadnica duglazije na požeškoj šumariji. Sadnice su izvađene iz šumsko-hortikulturnog rasadnika »Hajdero-vac« kod Kutjeva, a na poslovima pošumljavanja uposleni su šumskouzgojni radnici pojedinih šumarija i povremena rad­

na snaga. (I. T.;

ijekom proljetne sadnje u okviru jednostavne biološke reprodukcije, u

gospodarskoj jedinici »Sjeverna Babja gora«, na području šu­marije Požega obavljeno je na površini 1,5 ha popunjavanje sa 15.000 sadnica hrasta kit­njaka. Na približno 8 ha u sklopu proširene biološke re­produkcije i sanacije površina nakon vjetroizvala, pošumlje­no je u šumskom predjelu Ja-vorovica (g. j . »Istočni Psunj«) sa 25.000 sadnica obične smreke i 1500 sadnica gorsko­ga javora.

Grupu povremenih rad­nika na čelu s poslovođom Milanom Markanjevićem zatekli smo u odsjecima 19 d i 21 d u šumskom predjelu Ja-vorovica, na oko 700 m nad­morske visine, za vrijeme pošumljavanja običnom smre­kom i gorskim javorom. Pre­ma riječima revirnika dipl. ing. Gorana Adžića i poslovođe Markanjevića, ri­ječ je o površini koja je prošle godine nakon lipanjskog oluj­nog vjetra, izrade i izvlačenja vjetroizvala te slaganja granja na panjeve, pripremljena za pošumljavanje. Osamnaestero radnika iz sela Deževaca ozbilj­no je prionulo poslu i svoje radne zadatke izvršavalo. Na mjestima je posao otežan ili ga je nemoguće obaviti zbog bu­sena zemlje i ostataka korijenja od vjetroizvaljenih stabala, što je osobit problem prilikom sa­nacije vjetroizvala.

Za vrijeme našega bora­vka, 10. travnja u dopodnev-nim satima, na požeškom dijelu Psunja vrijeme je bilo promjenjivo, na prijelazu ob­lačnog i sunčanog, a sadnja se nesmetano odvijala. Požeška je šumarija u sljedećih nekoliko dana privela kraju poslove proljetne sadnje, i

0^1 Tomić

Časopis Hrvatske šume/ 9

ŠUMARIJA ŠIBENIK I NACIONALNI PARK KRKA

L

N ekoliko požara u šum­skom predjelu Dubra-vice unutar Nacional­

nog parka Krka u kojima j e zahvaćeno 60-ak ha šuma i šumskog zemljišta, najveći se zbio na brdu Sv. Kate gdje je izgorjelo 35 ha šuma, ponovno je aktualiziralo neke probleme u odnosima šumarije Šibenik i Nacionalnog parka.

— Šume i šumsko zemljiš­te Nacionalnog parka sada, na­kon pomicanja i ustanovljavan­ja granice Parka kod Skradin-skoga mosta, obuhvaćaju oko 12000 ha, kaže upravitelj ši­benske šumarije dipl. ing. Branko Kekelić. N o kako to područje nije uređeno, ne zna se točno koliko je državno, ko­liko privatno, što je obraslo a što makija. Nacionalni park to službeno nikad nije preuzeo!

O n nadalje podsjeća kako je prvi autokamp na slapovima a potom i kompletnu infras­trukturu, pa i neke druge ob­jekte, izgradila šumarija i da su njeno osnovno sredstvo. U p ­rava Parka je prije Domovin­skoga rata plaćala određenu naknadu za njihovo korištenje, što više nije slučaj N o sve je to

U redove iznjegovan borov pomladak nakon požara 1992. godine u Nacionalnom parku Krka.

ipak u sferi mogućeg dogovo­ra, šumari i predstavnici N P Krka rade na istom prostoru i suradnja je zajednički interes. N o problemi ostaju kad se po­jave izvanredne okolnosti ili prirodne nepogode u bilo ko­jem obliku Ovaj put to su bih požari čije se posljedice 1 te kako osjećaju 1 treba ih sanirati

Predjel Dubravue: pet novih požara zahvatilo je 60-ak ha. Sanira ga šumarija Šibenik.

A to radi Šumarija. — Posljedice požara u Na­

cionalnom parku saniraju naši radnici, šestero ih radi na obaranju izgorjelih borova, a 17 je radnika na njegi, kaže Kekelić. N e znam tko bi to trebao raditi, no znam da se ne smije čekati. Uputili smo i dopis upravi Parka da sudjelu­ju u sanaciji i čekamo odgovor.

Nije ovo prvi požar u zaštićenom i turistički izuzet­no atraktivnom toku rijeke Krke, čiji slapovi privlače broj­ne posjetitelje. Pamti se onaj iz 1992. godine nakon kojeg se prirodno digao lijep borov pomladak na kojem je njega rađena iz programa Svjetske banke, a pomladak njegovan tako da stabljike ostaju pore­dane u pruge i posjetiteljima izgledaju vrlo privlačno. Tu su i pokusne plohe, također zahvaćene požarom. Sve to naravno košta. Bilo bi dobro kad požara ne bi bilo, što je teško očekivati, pa tako ne bi bilo ni pitanja tko ga je dužan sanirati. I je li to samo šumari­ja- , ^

^ (m)

10 / Časopis Hrvatske šume

POŽAR U ŠUMARIJI GARESNICA

aiJiraiio -,^^ li a ov ozaren i I raiiicrin

Sanacija čepovanjem obavljena je prije početka vegetacije: upravitelj garešničke šumarije ing. Marijan Hajstor, stručni suradnik za uzgoj ing. Oskar Marinić i rukovoditelj proizvodnje ing. Zeljko Vusić na mjestu požara.

Zbog nepažnje, ali i suhog i vjetrovitog vremena, posljednjega

je dana veljače nakon paljenja korova na zapu­štenoj oranici požar zahva­tio i dio šumskih površina u gospodarskoj jedinici Trupinski Pašijanski gaj u garešničkoj Šumariji, u Upravi šuma Bjelovar. I premda je požar bio na vr­ijeme opažen a vatrogasci iz okolnih mjesta djelovali brzo i efikasno, vatra je za­hvatila 25 ha branjevine lužnjaka te dio stare šume.

— Procijenjena je total­na šteta od oko 1,9 miliju­na kuna. Toliko je tijekom deset godina uloženo u mladu šumu, u njegu sas-tojina, govori upravitelj Šumarije Garešnica ing. Marijan Hajstor. Za sanaci­j u opožarene površine potrošeno je daljnjih 40-ak tisuća kuna, no pitanje je kolika će zapravo biti šteta

jer nitko ne zna kakva će na kraju biti kvaliteta buduće sastojine, kaže upravitelj.

Sada kad je sve pro-listalo, opozarena površina desetgodišnje vrijedne sas­tojine lužnjaka još je

uočljivija. Odmah nakon požara saniralo se čepo­vanjem stabalaca do tri centimetra debljine, pri samoj zemlji, na cijeloj površini. Izdvojen je tek

jedan hektar na kojem je na pola površine sve košeno Seppijem, nakon čega su ponovno posađene sadnice lužnjaka, 8000 komada / ha. Ostatak površine nije košen nego je ostavljen da se vidi što će biti i može li sama priroda nešto učiniti.

Požarom je zahvaćeno i 8 ha 140-godišnje lužnja­kove sastojine. Na starim je hrastovima tek nagorjela kora sa sjeverne strane gdje je bila mahovina, no pret­postavlja se kako veće štete nije bilo. Unatoč vrlo kratkom vremenu, u po­moć su odmah priskočili stručnjaci iz proizvodnoga odjela bjelovarske Uprave koji su u više navrata obišli teren. Sanacija je obavljena prije početka vegetacije.

(„) ^

Hoće li uspjeti? Na pola hektara sanacija je obavljena košnjom seppijem i sadnjom lužnjakovih sadnica.

Požar je zahvatio i dio stare sastojine gdje je nagorjela sjeverna strana stabla obrasla mahovinom.

Časopis Hrvatske šume / 11

SUMARIJSKE RAZGLEDNICE - OBROVAC

T^/c-ma sii}}ic }ia kaiiicjiii R adni dan počinje stra-

žarenjem. Naime, naši radnici sprečavaju stoku

iz okolnih sela kako ne bi ula­zila na šumske površine. Radi se o klasičnom sukobu šumara i stočara. Teško je mijenjati dugogodišnje navike žitelja toga kraja o slobodnom pušta­nju stoke na naša područja, i tako da prave štetu. Ja ih razu­mijem, velik dio okolnoga stanovništva nema gotovo nikakvih izvora prihoda osim stočarstva, no seljaci moraju razumjeti i šumare, dočekuje nas u Šumariji Obrovac udar­nim problemom upravitelj dipl. ing. Branimir Baričević. Mali iskorak u ne tako davnu prošlost, pojasnit ću genezu današnjih događanja. Obrovac je prije pedesetak godina bio središnje sajmeno mjesto za stoku sitnoga zuba. Odavde su dva puta tjedno brodovima odvozili stoku za Italiju, četvr­tak je i danas ostao tradicional­ni sajmeni dan u Obrovcu, no sada nema previše toga za tržiti.

Još veći problemi s okol­nim stanovništvom javljaju se kad obrovački šumari krenu u

pošumljavanje - jedini pravi šumarski posao, uz nešto njege, koji se na ovom škrtom kamenjaru može obavljati. Seljaci se opiru pošumljavanju čistih površina, jer tad ne mogu slobodno napasati stoku!

- Znao sam kako će biti problema i opiranja. Zbog toga smo u općini organizirali i pre­davanje, no seljaci za to ne mare, kaže Baričević. A zanim­ljivo je kako se nitko od njih nije bunio kada se ovdje, ne tako davno, kopao boksit za Tvornicu glinice i kada su ostajale površinske rupe koje se i danas vide, veli Baričević. N o tada je u tvornici radilo 300 ljudi i nitko nije mislio na posljedice.

Tvornica i posljedice

A ta tvornica glinice i da­nas je svojevrsno čudo utonulo u kamenjar poprimajući njego­vu boju. Zahrđala i polomljena željezna konstrukcija, devasti­rane upravne zgrade, ostaci vo­zila i razni željezni predmeti porazbacani po ogromnom dvorištu, te ostaci natrijcve

lužine koju nema tko ni gdje odvesti, djeluju sablasno. Ogro­man kompleks kao spomenik jedne politike, a sam Obrovac sinonim za sve promašene (političke) projekte.

Tvornica izgrađena 1978. trebala je koštati oko 320 milijuna dolara, no cijena se na kraju popela na 600 milijuna. U blizini je stare austrijske ce­ste preko Alana. Ovdje u dvorištu bila su dva tenka, za­robljena za vrijeme Oluje. Tu se i te kako tuklo, prisjeća se

Jezero koje to nije: razrijeđena taložina natrijeve lužine u bazenu nedaleko bivše Tvornice glinice. Gdje vjetar raznese kapljice, tu ništa ne raste

Baričević, dana iz Domovin­skog rata.

U blizini tvornice i danas je jczero-bazen a oko njega umjesto zelenila - žuto siva spaljena vegetacija. U bazenu se, naime umjesto čiste vode nalaze razrijeđene taložine na­trijeve lužine i kad god bura zapuše s obližnjih planina, a to je često, zavitla kapljice iz ba­zena i rasprši po okolini, i tu više ništa ne raste.

- Bilo je to nesavjesno ponašanje prema prirodi, a siva boja okoliša podsjeća nas na to, ogorčen j e upravitelj. Po-šumljavanjem pokušavamo područje ponovo ozeleniti i vratiti autohtone kulture. U općini Jesenice, predjelu Rupi-ne-Pariževačka glavica, 14 rad­nika radi na pošumljavanju cr­nim borom. Nekad je tu bila šuma mcdunca koji je zapravo platio izgradnju »austrijske« ce­ste. Pošumljava se i na obali Zrmanje čiji se kanjon ovdje, prema ušću i novigradskomc moru povećava i prava je priro­dna i turistička atrakcija. U sa­mom kanjonu na jednome dijelu nalazi se lijepa šuma čempresa koji je ovdje posađen »još za vrijeme Austrije« i koji se sam obnavljao. U predjelu Rupine pošumljavanje j e oba­vljeno ujesen 1999. iz projekta i zajma Svjetske banke. Teren na kojem je daleko više kame­na nego zemlje i podsjeća na neke svemirske puste površine, najprije je izriperan teškim buldožerom, a zatim pošum­ljen sadnicama primorskoga i alepskoga bora te običnog čempresa.

Šumarija je inače jedan od rijetkih privrednih subjekata koji u Obrovcu, gradiću s oko 1000 žitelja, danas radi. Pet je stalno zaposlenih, no posao ih nalazi znatno veći broj, jer kao sezonci rade dobar dio godine. Nekad je tu bila već spomenu­ta Tvornica glinice, Trio-tvornica trikotaže, pa Kamen u sastavu Zadarcommerca koji je

12 / Časopis Hrvatske šume

prerađivao kamen, te razne uslužne djelatnosti. Danas toga nema, jer nema ni dovoljno ljudstva. Zelena voda pitoresk­ne Zrmanje i sama rijeka uz koju je Obrovac polegao daju gradiću osobni pečat. Odozgo s vidikovca uz cestu puca zadivljujući pogled na gradić i rijeku, no sve djeluje nekako uspavano i mirno, kao da je vrijeme stalo.

Šumarija gospodari s 39.000 ha krškoga neuređenog šumskog područja. U ovim ekstremnim pedološkim i kli­matskim uvjetima nema šuma. O d morske obale do Velebita, do 1300 m visine, živi je ka­menjar. Tek gore na Velebitu 100-tinjak je hektara pravih vi­sokih šuma, zapravo nepristu­pačnih prašuma do kojih nema prilaza a područja su minirana. Mine su drugi (možda i prvi) najveći problem ove Šumarije. Iza akcije Maslenica u veljači 1993. to područje postalo je granična crta a nakon svega ostale su mine kojih ima i oko ušća Zrmanje, u Rovanjskoj.

Lani su u Šumariji Obro­vac zabilježena samo četiri po­žara, dva na privatnim površi­nama. Ovdje ima nešto privat­nih šuma, uglavnom medunca, po Bukovici prema Kninu, koje su čak dobro očuvane. Protupožarna zaštita dobro je funkcionirala, no istini za volju, ovdje se požar baš i ne­ma »za što uhvatiti«. N o bolje je da ga nema pa da posivi i ovo malo zelenila, (m) .J^

Posivjela spaljena vegetacija u blizini bivše tvornice i jezera

u predjelu Rupine-Pariževićka glavica pošumljava se običnim borom

Pošumljavanje nad kanjonom Zrmanje. Prethodno riperanje u kamenu obavljeno je buldožerom Čempres u kanjonu Zrmanje posadili su još Austrijanci i sam se obnavlja

Časopis Hrvatske šume / 13

u POSJETU ŠUMARIJI JASENOVAC

T'7f. -11 ] h 1 1 1 1 i i /.

/ 1 M (/,

Prošle godine posječeno je čak

45.000 m^ sušaca hrasta lužnjaka i

stoga je lanjski etat gotovo trostruko

povećan -naglašava upravitelj

Miodrag Tomaz j \ I a 7352 ha poplavnog

područja Posavine proteže se šumarija Jasenovac, jed­

na od devet poslovnih jedinica novogradiške Uprave šuma. Cje­lokupna površina ove šumarije, sa 43 zaposlenika, u sastavu je jasenovačke općine, a zauzima gospodarske jedinice »Zabarski bok« (820 ha), »Trstika« II (1680 ha) i »Grede-Kamare« (4852 ha). U razgovoru s upraviteljem dipl. ing. Miodragom Tomazom doz­nali smo da je od ukupne površine nedostupno oko 200 ha gj . »Trstika« II i oko 500 ha u gj . »Kamare«, a razlog tome je još uvijek nerazminirani teren. Proš­logodišnji Plan sječa od čak 70.460 m^ bruto drvne mase izvršen je gotovo u potpunosti, od čega je bilo 26.700 m^ oblovi-ne i 13.400 m^ prostornog drva. Pretežita količina ove drvne mase (60.000 m') odnosi se na hrast lužnjak, a upravitelj naglašava ka­ko je posječeno čak 45.000 m^ lužnjakovih sušaca, među kojima je bilo više od 6000 m^ furnirskih trupaca, stoga je lanjski etat goto­vo trostruko povećan. Inače, prosječan godišnji etat iznosi blizu 27.000 m^. Zbog tako ne­uobičajeno visokoga porasta eta-ta, u pomoć su priskočili sjekači iz šumarija US Nova Gradiška: Novska, Nova Kapela, Slavonski Brod, Oriovac i Trnjani te šuma­rije Batina iz osječke Uprave. Na privlačenju su radili Društva ograničene odgovornosti iz Nove Gradiške, Zagreba i Vinkovaca.

Pomoć s drugih šumarija i Uprava

Ove godine šumarija Jaše- Gusto izrasla amorfa u gj. »Grede-Kamare« nemala je prepreka tijekom pripreme površine za popunjavanje novac planira posjeći 47.770 m ' lužnjakovim sadnicama

bruto drvne mase u strukturi ko­je se očekuje 18.667 m-' oblovine i 20.262 m^ prostornog više-metarskog drva. Slučajni prihod neposječenih lužnjakovih sušaca iz lanjske godine iznosi 17.500 m^. Ovogodišnjem etatu naknad­no će biti dodano još 10.000 m ' novih sušaca. Na sječi će opet priskočiti u pomoć šumarije novogradiške Uprave, a na privlačenju spomenuta Društva ograničene odgovornosti. Jaseno-vačka šumarija ima uposleno svojih devet sjekača.

Tijekom 1999. godine naj­više se u okviru šumskouzgojnih poslova radilo na pripremi stani­šta za prirodno naplođivanje (150 ha), jer je bio dobar urod sjeme­

na poljskoga jasena, a pozornost je posvećena zaštiti od biljnih bo­lesti i štetnika. Naime, protiv hrastove pepelnice tretiralo se na 60 ha, a aviotretiranje hrastovih sastojina protiv kukavičjeg suz-nika, gubara i mrazovca provede­no je na blizu 1800 ha. U sklopu ovogodišnjih uzgojnih radova najviše će se raditi na njezi po-dmlatka (94 ha), mladika (27 ha), te pripremi staništa i pošumlja­vanju (na oko 66 ha), u okviru površina za sanaciju, a u sklopu zaštitnih mjera provest če se zaštita protiv pepelnice na 60 ha i aviotretiranje hrastovih sastojina protiv štetnika na 1775 ha.

Sanacijski program za uzgojne radove

Upravitelj Tomaz naglašava kako je šumarija izradila sana­cijski program za neizvršene nje­ge i čišćenja u gospodarskoj jedi­nici »Grede-Kamare«. Prva grupa odsjeka na površini 180 ha nalazi se sjeverno od sela Košutarica prema kanalu Strug, a tijekom Domovinskoga rata ovi odsjeci bili su u dijelu linije razgrani­čenja. U njima nisu izvršene njege i čišćenja, a zbog minirano-sti terena ne zna se stvarno stanje i treba li stoga provesti sanaciju. Površine su pretežito u stadiju mladika, a prevladava poljski ja­sen - objašnjava ing. Tomaz. Drugu grupu odsjeka na 200 ha čine odsjeci posječeni do 1990. godine, no zbog neizvršenih mje­

ra na njezi i popunjavanju mora se raditi sanacija. 1996. godine izrađena je za ovu gospodarsku jedinicu nova Osnova gospoda­renja s propisanim uzgojnim ra­dovima, ali već tada nije bilo po-dmlatka, jer je zbog ratnih uvjeta postojeći propao. Trebalo bi, na­stavlja upravitelj, načiniti pripre­mu staništa na 126 ha, sadnju hrasta lužnjaka na 95 ha i polj­skoga jasena na 30 ha, uz kasniju njegu podmlatka na 126 ha. Na preostaloj površini od 74 ha po­trebno je izvršiti njegu mladika, jer je dio biljaka nadvladao gustu amorfu, koja je uobičajeni korov na ovom području. U nekoliko odsjeka gj . »Zabarski bok«, površine 59 ha, zbog neizvršenih njega jasen je potisnuo hrast, pa zbog starosti jasena, prema miš­ljenju ing. Tomaza, ne bi trebalo raditi sanaciju.

Zaposlenici jasenovačke šu­marije smješteni su privremeno u bivšoj zgradi šumarije Novska budući da je za Domovinskog rata šumarijska zgrada u Jaseno­vcu teško oštećena i devastirana, a još nije obnovljena, iako se po­sljednjih godina stalno uvrštava u Plan investicija. Paradoksalno je, kaže upravitelj, kako su za to vrijeme svi važniji javni objekti u Jasenovcu obnovljeni, jedino šu­marija još uvijek čeka na red. No, ova dislociranost nema bitnoga utjecaja na poslovanje i izvršava­nje planskih zadataka. , ^ ^

I. Tomić

14 / časopis Hrvatske šume

PRIVLAČENJE ZICAROM NA PODRUČJU ŠUMARIJE POŽEGA

Dohn uctnct t rad u dvtie smjene Prvi put na požeškom području

- Kako bi se posao nesmetano i bez zastoja obavljao, sjekačke grupe rade u dvije smjene radi prilagodbe žičari. Ovisno o vremenskim uvjetima dnevno se privuče između 100 i 150 m^ - ističe upravitelj Fliszar, te napominje kako se planira ukupno privući oko 3000 m^ neto drvne mase iz jaraka. Učinci su dobri unatoč neiskustvu u radu sa žičarom. S ravnijih i manje strmih šumskih dijelova, tri šumarijska zglobna LKT-traktora izvući će oko 2000 m-'. Zanimljivo je da žičara prvi put radi na području požeške Uprave šuma, a završetak radova očekuje se potkraj svibnja.

Ing. Fliszar smatra kako se jedino ovim nači­nom privlačenja u vrlo kratkom vremenu mogu privući vrijedni, inače osjetljivi bukovi sortimcnti. Jedini problem je što se na pomoćnom stovarištu stvara velika gužva tijekom otpreme, te je uposle­no čak pet kamiona. Stoga mora biti stroga koor­dinacija između rada žičare, traktora za odvlačenje i kamionskoga prijevoza. ^ ^

I. Tomić

Tijekom rada žičare u šumskom predjelu Javorovica šumarije Požega

Zbog nepostojećih izvoznih puteva i velike količine vjetro-izvaljenih stabala nakon olujnoga vjetra polovicom proš­le godine, šumarija Požega odlučila se kod privlačenja drv­

ne mase i na korištenje žičare. U šumskom predjelu »Javorovi­ca«, na području gospodarske jedinice »Istočni Psunj«, žičara Steyr postavljena je u blizini okretnice, uz rub šumske ceste. Jedan kraj nosivog užeta dugog 600 m postavljenje na jarbol, a drugi na stablo na vrhu jarka. Privlačenje sortimenata obavlja se na udaljenosti 700 m, jer se sortimenti prikupljaju u dužini oko 100 metara lijevo i desno od nosivog užeta. Izvaljena drvna ma­sa nalazi se na vrlo strmom terenu, u odjelima 54 i 55, u čistim bukovim sjemcnjačama starosti 70-80 godina.

Prema riječima upravitelja šumarije dipl. ing. Ivice Flis-zara, vlasnik žičare je privatno poduzeće Papić d.o.o., koju po­služuju četiri radnika: jedan upravlja, dvojica su kopčaši, a jedan otkapča drvne sortimcnte. Svi su u međusobnoj vezi s motoro-lom. Primjenjuje se dcbalna metoda rada s preuzimanjem drv­nih sortimenata na pomoćnom stovarištu, a odvlačenje ođ žičare duž pomoćnoga stovarišta obavlja traktor Steyr s vitlom Tajfun.

Preuzimanje drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu Snimci: I. Fliszar

Časopis Hrvatske šume I 15

•reportaža s jedne od brojnih naših šumskih površina koje još uvijek nisu dostup

NEDOSTUPNO JOS UVIJEE

Sirom gospodarske jedinice Dionica, po Odjelu 19a i ostaci ratnog pribora

Prema dosadašnjoj brzini razminiranja

naših šuma i šumskoga zemljišta, trebat će još

najmanje 10 do 15 godina kako bi se očistile sve naše

površine i bile radno dostupne

vidljivi su tragovi ratnih djelovanja bunkeri

R adi što cjelovitijeg sagledavanja pro­blema razminiranja naših šumskiP površina, njegove prezentacije nadlež­

nim državnim institucijama i bržeg rješavanj; toga značajnog problema, »Hrvatske šume< p.o. Zagreb donijele su Program rada na pri­premi i provedbi razminiranja šuma i šumsko­ga zemljišta i objekata kojima gospodare.

Prema ovim podacima još uvijek je nedo­stupno gotovo 245.000 hektara šuma i šumskoga zemljišta, odnosno oko 12 posto od ukupne površine kojom gospodari naše Poduzeće.

Ako se zna da se po jednom pirotehničaru dnevno može razminirati oko 40 m , znači da bi za cijelo naše područje trebalo preko 6C milijuna radnih dana. Prema dosadašnjem tijeku razminiravanja za više od milijun min-sko-eksplozivnih naprava trebat će od 10 do 15 godina rada.

Ovih dana pregovaralo se na području Vukovarsko-srijemske županije o razminira-vanju područja od 6,2 četvorna kilometra na području šumarija vinkovačke uprave - Otok, Lipovac, Strošinci i Gunja.

Nedavno smo u pratnji Mirka Muse, čuvara šume i Stjepana Mihelčića, stručnoga suradnika za obranu i zaštitu Uprave šuma Vinkovci, posjetili zagađeno područje u go­spodarskoj jedinici »Dionica«, šumski predjel Ada grede, odjel 13 i 19, udaljeno od mjesta Jankovaca dva kilometra. Tom prilikom nasta­le su i ove naše fotografije još uvijek jasno vid­ljivih raznih minsko-eksplozivnih sredstava koja leže razbacana po šumi.

, Tekst pripremili: •^p- Z. Lončarič i Z. Peičević

Fotografije: Z. Peičević

MINIRANE POVRŠINE PO URAVAMA SUMA I UKUPNO

UPRAVA ŠUMA

VINKOVCI OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA UKUPNO

POVRŠINA ha

8413,11 14546,00

'14830,27 5962,00

14881,73 — —

7076,78 3209,30 7277,84

93,11 213,70

80172,76 —

75062,00 11954,53

243693,13

DRVNA ZALIHA

m^ 1698389 964315

2695494 780980

2867528 — —

1231540 527221

1546824 27260 48487

7875841 —

534204 2649071

23447154

ETAT m^

394410 502649 509971 243054 778884

— —

201691 101373 252363

4536 5350

1495512 — —

403440 4893233

CESTE km

0,90 282,62

23,30 141,00

— — 7,40

12,70 63,00 19,30 —

246,15 —

373,00 43,40

1212,77

16 / Časopis Hrvatske šume

0 je ta famozna »krmača« govori nam Stjepan, koja je nanijela toliko zla •,'^r/'i.'4,''<jn'W^ „„ ^ , .'^^'^iA istočnoj Slavoniji, koje su zrakoplovi zločinačke JNA nemilice prosipali po I ovaj prizor svjedok je ratnog vihora koji je bjesnio po istočnoj Slavoniji na južno od Vukovara sve do Strošinaca i Županje prije sedam-osam godina

Časopis Hrvatske šume/ 17

NA SJECINI ŠUMARIJE TRNJANI

^'pješ'fii sjekači -i •fuUjeccitelji I ijekom našega posjeta, r potkraj ožujka, postupno

su privođeni kraju radovi na sječi i izradi stabala te priv­lačenju drvnih sortimenata u odjelu 37a, u šumskom pre­djelu »Gardon« trnjanske šu­marije, desetak kilometara od Trnave koja je na đakovačkom području. Površina odsjeka je oko 20 ha, a nalazi se u sasta­vu gospodarske jedinice »Bra-tljevci«. Riječ je o kombinira­nom naplodno-dovršnom si­jeku u 120 godina staroj kitnjakovoj panjači, a načini sječe odvijaju se prema poje­dinim dijelovima razvijenosti pomlatka hrasta kitnjaka. Pla­nirano je posjeći 5485 m' bru­to drvne mase, od čega se očekuje 3127 m'' tehničke obiovine i 1550 m^ prostor­nog drva. Iako je predviđeno izraditi 315 m-* furnirskih tru­paca, dosad je izrađeno samo 60 m^, pa se već sada može zaključiti kako će furnirski trupci podbaciti. Inače, dio drvne mase bit će posječen i privučen u jesenskom dijelu godine.

Na sječi radi šesteročlana radnička brigada na čelu koje je poslovođa Antun Đura-šinović. Prema riječima po­slovođe, njegovi sjekači najus­pješniji su u novogradiškoj Upravi šuma i među uspješ­

nijima u »Hrvatskim šu­mama«. Normu na sječi pre­bacuju prosječno 30 posto, a pojedinci čak i do 50 posto. Na natjecanjima šumskih rad­nika postižu zapažene rezulta­te, a Upravu šuma Nova Gra­diška zastupaju na državnim natjecanjima. Tadija Ponja-vić na sječi je 19 godina i je­dan je od nauspješnijih na­tjecatelja. Jozo Augustinović radi na sječi 23 godine, Mirko Kozlović je najmlađi sa se­dmogodišnjim sjekačkim is­kustvom, a najstariji u brigadi, sa 26 godina na ovim poslovi­ma je Anto Katić, poznat po visokim prebačajima norme i kao dugogodišnji uspješni na­tjecatelj. Vrlo uspješan sjekač je i Pejo Radman, s pet­

naestogodišnjim sjekačkim is­kustvom.

Kvalitetna organizacija posla

U fazi izvoženja drvnih sortimenata na pomoćno sto­varište radi privatni poduzet­nik Simo Basta, koji oblovi-nu izvozi šumskom ekipa-žom, a prostorno drvo sa dva traktora s prikolicom, strogo određenim putevima kako se ne bi oštećivao pomladak. Dnevno izveze do 50 m-' tru­paca i oko 40 m^ prostornoga drva. Navedeni sortimenti uredno su složeni uz rub šumske ceste i čekaju na ot­premu. Kako smo doznali od upravitelja šumarije dipl. ing. Ivana Đukića, hrastova ob-

Izvoz obiovine dotrajalom mehanizacijom

Prije obaranja stabla treba temeljito obraditi žilište

lovina namijenjena je za sla-vonskobrodsku »Slavoniju Dl«, a hrastovo prostorno jed-nometarsko drvo raznih de­bljina otprema se za drvene ploče u DIK »Belišće«. Bili smo ugodno iznenađeni do­brom organizacijom posla u prvoj i drugoj fazi rada, uz ra­dne naloge i precizno vođenje evidencije. Posebice se ističu natpisi na drvenim pločama na ulazu u sječinu na kojima se mogu doznati osnovni po­daci o sječini te važnijim pro­pisima iz zaštite na radu. V^

Tekst i snimci: I. Tomić

Hrastovi trupci sprenitii za otpremu - poslovođa Antun Đurašinović

18 / Časopis Hrvatske šume

Najuspješnija sjekačka brigada trnjanske šumarije i novogradiške Uprave šuma

iz tisl(a izišao 5. svezal( (Š - Z + Dodatalt A - Z)

Intervju s idejnim začetnikom, glavnim urednikom i nakladnikom prof. dr. se. Josipom Biskupom

E ospodine profesore, razgovarali smo s Vama prije pet godina. Tada ste sa surad-nicima bili na početku opsežnoga i teškog zadatka.

Imali ste u ruci tek 500 popunjenih upitnika. Jeste li tada vjerovali da ćete posao privesti kraju.

Nismo sumnjali da ćemo rukopis pripremiti za ti­sak, iako je to bio ambiciozan plan. Pribojavali smo se hoćemo li knjige moći objaviti. U svijetu, a i kod nas, na takvim projektima radi stotinjak suradnika, a mi smo imali tek desetak urednika i suradnika. Doduše, imali smo svesrdnu suradnju naše operative, i samo zahvaljujući tome i pomoći i razumijevanju J.P. »Hrva­tske šume« posao je dovršen čak i bolje nego smo u početku planirali.

Naš je plan bio objediniti sve životopise i bibliogra­fije šumara koji su objavljeni u našoj periodici u Šumar­skoj enciklopediji i edicijama koje su imale drugu svrhu u razdoblju od 1860. do 2000. godine. Ovaj knjiški dio prikupljanja podataka vrlo je opsežan, ali on je ipak ka-binctska. Mnogo je teži i odgovorniji dio posla bio prikupljanje podataka o živim šumarima.

* Na koji ste način taj dio posla realizirali? Mi smo samo dvadeset godina provodili sociološka

istraživanja u hrvatskome šumarstvu. Na Šumarskom fakultetu je 1990. uveden kolegij »Šumarska sociologija« tako da smo sa direktorima uprava »Hrvatskih šuma«, upraviteljima šumarija i šumarskim inženjerima imali uspostavljenu dobru suradnju. Mnogi su od njih bili naši studenti. Putem ankete svaki je dipl. inženjer šumarstva dao podatke o sebi, a urednici i suradnici su te podatke pretočili u životopis koji je poslan na korek­turu i dopunu svakom interesentu. Njihovi zahtjevi su maksimalno poštivani tako da u ovom golemom poslu nismo imali primjedbi na objavljeni tekst. Naprotiv, pri­mili smo mnoga pohvalna pisma, od kojih smo neka citirali u proslovima knjiga.

U svemu tome trebalo je mnogo ne samo rada nego i strpljivosti. Poneki su inženjeri tekst o sebi više puta mijenjali i dopunjavali. Mi smo to poštivali jer smo svje­sni da »verba volant scripta mamcnt«, da napisano ostaje, pa je svakome stalo da se o njemu dobro piše.

* Jesu li svi shvatili koliki je značaj toga posla? Kao u svakome poslu tako i ovdje ima onih kojima

to nije važno, koji to smatraju suvišnim. Jedni se hvale, drugi su preskromni. Oni, čije smo životopise kratili, nisu bili time oduševljeni, a bilo je i onih koji su naš tekst kratili smatrajući da se ne treba o njima toliko pi­sati.

* S kime vam je bilo najlakše raditi, a s kime najteže?

Meni kao glavnom uredniku, najlakše je bilo raditi s ostalim urednicima i suradnicima. Kad smo jednom prihvatili opće principe, posao je tekao normalno. Za golemi rad i samoodricanje, uz minimalnu naknadu, moram sve suradnike pohvaliti i zahvaliti im u svoje ime i u ime hrvatskoga šumarstva.

Zatim, da se malo našalim, najlakše nam je bilo ra­diti s našim pokojnicima. Oni nisu prigovarali, a mi smo već napisane podatke o njima pokušali dopuniti i dora­diti na znanstvenoj osnovi.

Najteže nam je bilo surađivati s nekim magistrima znanosti i doktorima znanosti. Neki nisu htjeli dati po­datke o sebi kao i popis radova pa smo sami to morali pronalaziti u raznim edicijama što nam je oduzimalo dosta vremena, a drugi nisu htjeli korigirati tekst o sebi. Treći su naručili knjigu, ali je nisu kupili. Nas to nije mnogo smetalo, pa smo u literaturi naznačili gdje se o njima može naći više podataka. Na taj način nismo umanjUi vrijednost Leksikona.

* Što smatrate najboljim u HŠŽ Leksikonu? Neke biografije su izvanredne, npr. o F. Z.

Kesterčaneku. U cjelini uzevši povijesni dio je najbolji. Dipl. ing. šum. Mladen Skoko, dugogodišnji profesor na Šumarskoj školi u Karlovcu, vrlo je temeljit i pedantan u tome radu. On je vrlo uspješno nastavio rad dipl. ing. šumarstva, pokojnoga Oskara Piškorića. Pravio je sin-

Ideja di pripremi, ureai i objavi biografski

leksilcon hrvatskih šumara -

realizirana je. U okviru socioloških istraživanja, koja

su uz potporu J.P. »Hrvatske šume«

provedena na Šumarskom fakultetu u

Zagrebu od 1994. do 1998. godine,

prikupljeni su podaci za blizu

5000 dipl. šumarskih inženjera, inženjera i

istaknutih šumara, koji su se školovali

ili djelovali u Hrvatskoj, te

njihovih profesora i suradnika. Biografije i bibliografije

objavljene su u pet knjiga, od

kojih je posljednja upravo izišla.

Tom prigodom razgovarali smo s

glavnim urednikom

Leksikona prof. dr. se. Josipom Biskupom

tezu napisanog o pojedinim šumarima na raznim mjesti­ma i kompletirao podatke koliko je najviše bilo moguće.

Napisi o našim akademicima i znatnom broju profe­sora koji su bili »skraćeni« u edicijama Šumarskog fakul­teta također su temeljiti i vrijedan su doprinos prezenta­ciji hrvatskoj i svjetskoj javnosti što je hrvatsko šumar­stvo postiglo u više od 150 godina.

Prof dr. se. Stjepan Bertović vrlo je pedantno obra­dio velik broj životopisa biologa, profesora i suradnika šumarske profesije.

Temeljiti su i napisi o šumarima-lovcima za koje je prikupljao podatke naš urednik dipl. ing. šum. Alojzije Frković.

Dr. se. Alojz Campa iz Ljubljane vrlo je pedantno obradio životopise Slovenaca koji su diplomirali, magi­strirali ili doktorirali na Šumarskom fakultetu u Zagrebu ili su radili u Hrvatskoj.

* Ima li nešto čime niste zadovoljni? Svakako! Ovakav posao ne može biti niti savršen ni

završen. Velik broj mladih dipl. inženjera šumarstva nije se zaposlio u šumarstvu i njih ili nemamo uvrštene ili smo objavili tek nekoliko osnovnih podataka o školo­vanju i studiju. Malo ima podataka o onima koji nisu radili u šumarskoj struci, iako su diplomirali šumarstvo. S obzirom na prilike u BiH, malo smo podataka priku­pili za inženjere koji su diplomirali u Zagrebu, a žive u BiH, što vrijedi i za inženjere srpske nacoinalnosti koji su napustili Hrvatsku.

Nadamo se da će urednici i suradnici II. izdanja Leksikona, ako ga bude, otkloniti te nedostatke uz pomoć samih inženjera, poglavito kad bude manje političkih tenzija.

* Što biste rekli o 5. knjizi? Ona je nastavak 4. knjige, pa donosi i četrdesetak

životopisa šumara kojima prezime počinje slovom Š, a koji nisu stali u četvrtu knjigu jer je imala 464 stranice. Tu su i životopisi svih dipl. inženjera abecednim redom od T do uključno slova Ž.

Kako smo podatke za znatan broj inženjera pronašli ili dobili naknadno, u 5. knjizi nalazi se i Dodatak (A-Z) od 106 životopisa.

Sveukupno u ovoj posljednjoj knjizi spomenuto je 679 imena, a knjiga obuhvaća 400 stranica i čini komplet s ostale četiri knjige.

* Ukratko, kakva je vrijednost za šumarstvo tih pet knjiga?

Glavna je vrijednost Leksikona da hrvatskoj i svjetskoj javnosti pokaže što je hrvatsko šumarstvo u vrlo teškim uvjetima od 150 godina postiglo te kako ono može stati uz rame europskom šumarstvu, zatim da pokaže kakve je stručnjake i ljude imalo i da ne zaboravi njih i njihove zasluge.

O pojedinim zaslužnim šumarima možda je i pisano na raznim mjestima, aji ti podaci sada se nalaze na jed­nome mjestu - u HŠŽ Leksikonu. Njega se neće moći zaobići niti ignorirati.

* Što planirate za budućnost? Sada ćemo Vas i naše šumare iznenaditi! Kako je

Leksikon tiskan u maloj tiraži od 500 primjeraka, tek jedan dio šumara mogao je kupiti knjigu, a samo tride­setak ih je kupilo komplet od svih pet knjiga. Ovaj posao završit ćemo tako da ga osuvremenimo. Svih pet knjiga, uz manje korekture, znanstvenu obradu i dopunu foto­grafijama objavit ćemo na jednoj disketi pa će komple­tan leksikon biti dostupan svima koji znaju upaliti kom­pjutor i pretraživati sadržaje na disketi. Za godinu dana i to ćemo realizirati!

* U nekim napisima bilo je najavljeno da ćete objaviti i knjigu šumarskih tehničara. Jeste li od toga odustali?

Kad svih pet knjiga učinimo dostupnima elektron­skim medijima, ako se pokaže zanimanje hrvatskoga šumarstva, a poglavito samih šumarskih .tehničara, načinit ćemo i 6. knjigu posvećenu njima. JM

Razgovarao: A. Z. Lončarić

Časopis Hrvatske šume/ 19

PENJACI - ALPINISTI ZA DRVEĆE

Za svladavanje izuzetno debelih stabala nije dovoljan jedan penjač

N aš časopis u broju 39. do­nosi fotoreportažu o penjačima, pa se ovom

prilikom zahvaljujemo autoru na predstavljanju naše svjetlije strane. Drugu nešto tamniju stranu, dopustite da predstavi­mo sami.

Veljača nije samo mjesec kada se mačke intenzivnije pe­nju po plotovima i šupama, to je vrijeme kada i mi penjači, kre­ćemo na skidanje nagomilane masne zalihe tijekom zime. Na­ime, dok vegetacija još prividno miruje treba ubrati plemke, rez-nice, uzorke grančica s raznih vrsta drveća i brojnih lokaliteta. To je prvi korak za mnoge znanstvene projekte i programe podizanja sjemenskih plantaža.

Penjači - grupa mala ali odabrana, usudio bih se reći se­lekcionirana i višestruko pro­vjerena, jer od obuke za pe-

Ciledaiuci s vrha sve izgleda ljepše

Prije sedam godina grupa naših hrabrih i odvažnih djelatnika odlučila se na obuku u

specijalističkom penjanju na drveće. Danas ona broji toliko ljudi koliko ima prstiju na jednoj ruci...

a oni su nam itekako potrebni njanje, u Upravi šuma Bjelovar, prošlo je 7 godina, od kojih smo barem dva mjeseca proveli u ptičjem svijetu. Od dvadesetak tada obučenih radnika za penja­nje iz naše Uprave u proteklom razdoblju sticajem okolnosti op­stala je samo grupica penjača iz Šumarije Vrbovec. Na više-dnevnim penjačkim avanturama najčešće »operiramo« kao troč­lana ekipa, što je glede ograni­čenosti opremom i prostorom u tijesnoj i trošnoj NIVI, opti­mum. Dvojica se penju a »šef« je rezerva koja može u slučaju potrebe uskočiti.

Naše dečke, za sada, niti loša zarada nije odbila od pe-njačkog izazova. Promjer, zakri­vljenost, granatost, rašljavost na svakome stablu se razlikuju, ta­ko da penjanje prihvaćamo više kao sportsku nego kao radnu disciplinu. Međutim problem je što naš rad očito tako tretira i naše Poduzeće. Naime, penjač za radni dan zaradi 13,79 kn više nego na radovima sječe i izrade (13%), odnosno 27,59 kn više nego na režijskim poslovi­ma (30%), što se drastično razli­kuje od ranijih obećanja i za vrijeme osposobljavanja kada su

Tamo gore počinje lov na plemke. Društvo nam često prave ptice u svojim gnijezdima...

Još dvije lojtre do slobodnoga penjanja. A onda: snađi se!

spominjani višekratnici plaće 5 - 7, stoje većinu i motiviralo za bavljanje tim poslom. I tako se već sedam dugih i tužnih godi­na penjemo nigdje se ne popev­ši.

U tome razdoblju često smo radili nauštrb vlastite sigur­nosti, po vlažnim stablima, vjet­ru, bez osiguranih uređaja veze, nerijetko improvizirajući nužno potrebnu opremu. Radili smo prvenstveno iz poštovanja pre­ma uvijek gostoprimljivim i lju­baznim domaćinima, poštujući njihove želje i planove, ne oba­zirući se na radno vrijeme niti već spomenute poremećene uv­jete rada.

Možda će se netko od od­govornih ljudi u Poduzeću, ko­jima je u interesu da »Hrvatske šume« imaju opremljenu i os­posobljenu penjačku ekipu, pro­čitavši ove retke zapitati: »Što ćemo kad splasne sportski eritu-zijazam u Vrbovcu«? ' ^ • ^

Željko Gubijan

20 / Časopis Hrvatske šume

I ^ ^ ^ A N K A EKOLOGA »HRVATSKIH SUMA« U ZAGREBU

aiiivvo. I usporedbi sa 1998. godi­

nom, monitoring stanja oštećenosti krošanja za

1999. godinu u Hrvatskoj po­kazao je povećanje značajne oštećenosti stabala svih vrsta drveća za oko 5 posto (sa 19,4% na 24,54 %). Značajna oštečenost listača porasla je za 2 posto (sa 16,8% na 18,58%), a postotak značajne oštećenosti četinjača smanjio se sa 49,00 na 44,16 ili za 4,84 % - istaknuto je na godišnjem sastanku ruko­voditelja i stručnih suradnika Odjela za ekologiju »Hrvatskih šuma«, potkraj travnja u Šumarskom domu u Zagrebu, kojemu su bili nazočni pred­stavnici Šumarskoga fakulteta, Šumarskog instituta Jastrebar-sko i Hrvatskog šumarskog društva (prof. dr. Branimir Prpić). Autori izvještaja »Ošte­čenost šuma u Hrvatskoj 1999. godine«, dipl. ing. Nenad Potočić i dipl. ing. Ivan Se-letković iz Šumarskoga insti­tuta Jastrcbarsko napominju da iako je riječ o značajno visokoj oštećenosti četinjača, ona nije znatno utjecala na ukupan po­stotak oštećenosti radi relativ­no malenog broja stabala četinjača u uzorku. Od 1987. (6 %) do 1985. godine (27,7 %) značajna oštečenost za listače pokazivala je trend rasta, zatim je padala do 1988. godi­ne (16,8%), dok je ove godine ponovno počela rasti. Značajna oštečenost na četinjačama 1987. godine bila je 17,1%, s maksimumom u 1986. godini (56,7%), dok je niža vrijednost zabilježena 1997. (38,6%), da bi od tada ponovno evidenti­ran trend rasta. Autori nagla­šavaju kako je kretanje zna­čajne oštećenosti listača i četinjača znakovito i za njihove najznačajnije predstavnike u Hrvatskoj: jelu, hrast i bukvu. Naša gospodarski najvrjednija vrsta jela ujedno je i jedna od najugroženijih i zato je pro­blem zdravstvenoga stanja jele posebice zanimljiv. Najniži postotak oštećenosti naše najpoznatije četinjače, u inter-

lili icla i hjas't hizn-iii-ZClllll ic' 7-

Kada je riječ o oštećenosti šuma u 1999., nije bilo dramatičnih promjena u odnosu

na 1998. godinu, jer je povećanje značajne oštećenosti stabala svih vrsta

drveća oko 5 posto

valu 25-99 %, zabilježen je 1998. (36,6% stabala), a 1993. taj postotak doseže već 70,8%. Uz manje oscilacije takva ošte­čenost se zadržala do ove godi­ne, kada pada na 58,1%.

Bukva najotpornija vrsta

Jedna od najvažnijih i naj-oštećenijih vrsta listača u Hr­vatskoj je hrast lužnjak, ko­jemu je oštečenost naglo rasla između 1988. (8,1%) i 1994. godine (42,5%), da bi ove go­dine zabilježen mali pad (23,60%). Treba istaknuti kako se oštečenost obične bukve u zadnjih deset godina nije bitno mijenjala, kretala se od 4-10 %,

a sa 5,60 % i dalje je naša najotpornija vrsta drveća. Procjena oštećenosti stabala provedena je lani jedanaesti put zaredom, a tablično i gra­fički obrađeni rezultati su pohranjeni u bazu podataka na Šumarskom institutu u Jastre-barskom. Objedinjeni podaci procjena dobiveni su na te­melju opažanja na bioindika-cijskim plohama (mreža 16 x 16 km) i osnovnim plohama (mreža 4 x 4 km). Obuhvaćena su 7124 stabla različitih vrsta drveća, od čega je bilo 5464 listača i 1660 četinjača. Ana­lizirajući rezultate procjene, autori su napomenuli kako je značajna oštečenost ona koja

prelazi 25 posto, a s obzirom na postotke oštećenosti. Upra­ve šuma mogu se svrstati u tri grupe. U prvoj su grupi Upra­ve s najvećom oštećenošću. To su Uprava šuma Delnice (jela) i Uprava šuma Požega (hrast lužnjak). U drugoj grupi nala­ze se buzetska, gospićka i split­ska uprava, a u trećoj ostale uprave, u kojima je stanje ošte­ćenosti zadovoljavajuće. Prem­da su u Upravi šuma Sisak za­stupljene vrste drveća kao i u drugim Upravama, vrlo je ni­zak stupanj oštećenosti, što se teško može objasniti. Dipl. ing. Potočić ističe da je teško reći stoje točna procjena, jer se uvijek radi samo o procjeni. Može se dakle zaključiti kada je riječ o oštećenosti šuma u 1999., kako nije bilo dramatič­nih promjena u odnosu na 1998. godinu.

Neopravdane raz­like u procjeni

Tijekom rasprave mr. Ja-dranka Rosa iz Službe za ekologiju i zaštitu »Hrvatskih šuma« je upozorila nazočne kako je prevelika razlika izme­đu našičke i požeške Uprave šuma, dok se na terenu takva razlika ne uočava. Za svaku Upravu pripremaju se terenske karte s lociranim plohama radi boljeg uvida u plohe i lakše orijentacije. Karte će biti zavr­šene do početka srpnja. Dipl. ing. Zlatko Lisjak, rukovodi­telj Odjela za ekologiju i zaštitu iz Uprave šuma Požega, napomenuo je u svezi s hra­stom lužnjakom kako su u analizi obuhvaćene samo do­punske plohe iz mreže 4x4 km, koje su izabrane na razini Uprave šuma Požega da bi se procjenjivala oštečenost jele, hrasta lužnjaka i hrasta kitnja-ka, kao najugroženijih vrsta. Prema tome, prosjek ošteće­nosti izrazito su povećali poda­ci s dvije plohe hrasta lužnjaka u posljednjem dobnom razre­du. S obzirom na vrlo mali udio hrasta lužnjaka u požeš­koj Upravi, ovako prikazano

Časopis Hrvatske šume/ 21

stanje naprosto nije objektiv­no. Ing. Lisjak predlaže da se kao reprezent za Upravu šuma Požega mogu isključivo uzeti bioindikacijske plohe iz mreži 16x16 km, dok su sporne plohe dopunske i ne bi ih tre­balo uspoređivati između poje­dinih Uprava šuma. Dipl. ing. Ivan Tolić iz splitske Uprave smatra kako je procjena za područje Dalmacije prilično oštra, a dipl. ing. Ivan Simić iz iste Uprave primjećuje kako su podaci razasuti i nisu na jednome mjestu u tablici. Po njegovu mišljenju treba osno­vati u Direkciji arbitražno po­vjerenstvo koje bi, primjerice, ispitalo razlog dvostruko veće oštećenosti bukve na području Senja od one na području Del­nica. Pomoćnik direktora »Hr­vatskih šuma« dipl. ing. To­mislav Starčević usporedio je oštećcnost u karlovačkoj i vinkovačkoj Upravi šuma te postavio pitanje ide li Karlovac agresivno ili Vinkovci kasne. Naglasio je kako hrast lužnjak nezaobilazno mora biti u vrhu našega šumarskog interesa te napomenuo kako se istodobno išlo i u redovnu sanitarnu doz­naku. Nedopustivo je čekati godinu dana za redovni zahvat i tek onda doznačivati sanitar te smatra da zapadni dio »Hr­vatskih šuma« ima prema lužnjaku drugi kriterij. Kako bi se ujednačili kriteriji, treba kontrolirati doznaku, primjeri­ce na području Uprave šuma Vinkovci. Predstavnik senjske Uprave šuma dr. Viče Ivan-čević sudjelovao je u projektu Procjene oštećenosti šuma od 1987. godine, a njegova pri­mjedba odnosi se na velike razlike, koje ne mogu biti nič­im opravdane. Smatra semina­re za obučavanje procjenitelja kratkima, a na njima nitko ne bi smio sudjelovati bez katalo­ga procjene budući da se bez njih ne mogu odrediti stup­njevi oštećenosti stabala, odno­sno procjene. Seminari u dru­gim državama traju nekoliko dana, a na međunarodnim skupovima određuje se srednja oštećenost putem medijane i aritmetičke sredine. Na taj način, mišljenja je dr. Ivan-čević, procjena je objektivna, a podatak bolji.

Jela u Gorskome kotaru zapuštena

Predstavnici delničke Up­rave šuma istaknuli su pro­blem oštećenosti jele, posebice u zadnje vrijeme od imele i glodavaca, kao što su puhovi ili voluharice. Imela počinje para-zitirati već na stabalcima u sta­diju mladika i stoga je s nave­denim štetnicima treba uvrstiti u iduće programe zaštite. Činjenica je, da je jela u Gor­skome kotaru zapuštena, iako od nje živi znatan dio zaposle­nika »Hrvatskih šuma«. Za­ključujući raspravu, mr. Petar Jurjevič je naglasio kako se tre­ba složiti sa činjenicom da se radi o procjeni, a drastične razlike polaze od premalo se­minara, koji se 11 godina za­jednički održavaju zbog usug­lašavanja kriterija. Iako se me­đunarodni i naši seminari bit­no ne razlikuju, i u granicama su tolerancije, negdje se pro­cjene obave na brzinu pa na­staju navedene razlike. Izvještaj o oštećenosti šuma u Hrvat­skoj je takav kakav jest, mije­njati se neće, ali se može dopu­niti.

Načiniti novi pri­jedlog fenoloških motrenja

O fenološkim motrenji­ma, koja se provode u Hrva­tskoj od 1993. godine na 155 ploha, govorio je mr. Ivica Tikvić sa zagrebačkoga Šu­marskog fakulteta, naglasivši daje od tada obavljeno 7 godiš­njih motrenja. Lani je bilo 288 ploha i 2880 stabala, a obuh­vaćena je 41 vrsta drveća. Na Sumarskome fakultetu nači­njeni su baza podataka i Pro­gram za obradu podataka a moguća je i analiza za pojedine plohe i vrste drveća. Problem nastaje, nastavio je mr. Tikvić, kod popunjavanja obrazaca i ažurnosti dostave podataka. Primjerice, generativne fenofa-ze se ne prate a lisne fenofaze se prate. Predlaže reviziju prikaza fenološkoga motrenja. Radna skupina napravila bi novi prijedlog motrenja, koji bi obuhvatio glavne vrste drveća i podatke o urodu sjemena. Na taj način raspolagalo bi se sa stvarnim podacima a ne samo s

procjenom. Novi je Prijedlog fenoloških motrenja potreban, jer je kvaliteta procjene u opa­danju, a novi i kvalitetniji pri­stup bio bi unutar programa koji se temelji na dugogodiš­njem monitoringu šumskih ekoloških sustava. Problem je u tome što se radi o ogrom­nom broju podataka, a sav rad mora imati financijsku podlo­gu. Izvještaj o sedmogodiš­njem motrenju bio bi završen do kraja godine.

Dr. Viče Ivančević dao je primjedbu kako nedostaje kra­tki priručnik u kojemu bi se nalazile fotografije generativ­nih faza glavnih vrsta drveća. Tako bi se poboljšala kvaliteta podataka. Predstavnica Uprave šuma Gospić iznijela je pro­blem fenološkoga motrenja na tom području, postavivši pi­tanje, kakva je svrha toga posla. Naime, borovac, ariš i obični bor nalaze se u plantažama, a četiri godine nije bilo praćenja. Bukva je morala biti zastu­pljena barem na 2-3 plohe, a ne postoji nijedna, dok pojedi­ne plohe treba obnoviti. Mr. Tikvić je napomenuo da po­stoje vegetacijske karte u koje bi trebalo unijeti zastupljenost uroda sjemena po pojedinim vrstama drveća i plohama od zapadnoga do istočnog dijela »Hrvatskih šuma«. Smatra pi­tanje zaštićenosti pojedinih vr­sta možda važnijom i smisle-nijom temom od trošenja silne energije na »brdo papira« tijekom fenološkoga motrenja. Rukovoditelj Službe za ekolo­giju i zaštitu »Hrvatskih šuma« mr. se. Petar Jurjević je na­glasio da bi zaduženo po­vjerenstvo trebalo tijekom ove godine načiniti Program feno­loških motrenja kako bi se iduće sezone obavljalo na nov način.

Poboljšati suradnju ekologa i uređivača

Govoreći o protupožarnoj preventivi, dipl. ing. Tomislav Starčević ']& za bolju suradnju s Ministarstvom unutarnjih po­slova, kada je riječ o tjednim prijavama za neovlašteno lože­nje vatre. Zabrinjavajući je po­datak iz 1999. godine kada je bilo gotovo 58 posto požara

kojima je počinitelj nepoznat. U rješavanju problema odla­ganja otpada, šumari u suradnji sa županijama moraju biti no­sitelji posla, kako bi mogli utjecati na izbor lokacija. Ing. Starčević smatra da su šumari veći krivci na relaciji šumari-zaštitari prirode i ne bi smjeli mijenjati dugoročne ciljeve go­spodarenja koji se nalaze u Šumskogospodarskoj osnovi područja. Stoga je pred šuma­rima izbor hoće li se baviti onim što im zakoni nalažu u cilju povećanja prihoda, ili će propasti. Budući daje ostvare­na suradnja s ornitolozima HAZU, koji su predložili šest projekata, šumari bi se trebali uključivati u seminare za pre­poznavanje pojedinih živo­tinjskih vrsta. Primjerice, vo­deći brigu o sovama, bitno ćemo utjecati na populaciju sitnih glodavaca. Ekolozi mo­raju surađivati s uređivačima pri izradi uređajnih elaborata i uključivati se u niz navedenih aktivnosti, jer je budućnost u bogatstvu šumskih ekosustava. Mr. se. Jadranka Rosa napo­menula je kako je u pojedinim upravama dobra suradnja eko­loga i uređivača, a negdje se uredivači šuma ne savjetuju s ekolozima. Dipl. Ivan Simić iz­nio je problem čuvanja šuma na splitskom području, gdje je na 150 m^ zadužen samo jedan čuvar šuma. Osvrnuo se tako­đer i na heterogenost i nedo­sljednost procjena šteta na šumskim površinama nakon požara. O problemu ilegalnih odlagališta smeća na području Dalmacije govorio je dipl. ing Ivan Tolić, napomenuvši da lo­kalne uprave izbjegavaju sura­dnju sa šumarima. Radi se o gotovo sto posto ilegalnih odlagališta na ogromnom pod­ručju. Na isti problem osvrnuo se dipl. ing. Brajković iz vinko-vačke Uprave šuma, gdje po­stoji veliko odlagalište krupno­ga otpada, a nema razumije­vanja županijskih vlasti. Mr. Jurjević smatra da je, kada je riječ o odlagalištima smeća, načinjen zakonski propust. Naime, zakonska odredba kaže da šumari moraju sami odvesti smeće ako je počinitelj prekr­šaja nepoznat. ^ ^

" ^ r I. Tomić

22 / časopis Hrvatske šume

SANACIJE

Izrada i izvlačenje vjetroizvala na području »Istočn^g^ Psunja«

Bukoviti Požeška šumarija jedna je od

četiri šumarije požeške Upra­ve šuma, koja je zbog jakog

olujnog vjetra polovicom lanjske godine pretrpjela znatne štete i od tada je neprestano zaokupljena sa­nacijom oštećenih sastojina. Na području gospodarske jedinice »Istočni Psunj«, u šumskom pre­djelu »Kozji rep kosa«, zatekli smo dvije radničke brigade koje su u odjelima 20 g i 21 a izrađivale izvaljena i prelomljena stabla i izvlačili deblovinu na pomoćno stovarište. Na površini oko 14 ha, na nagibima do 35 i na 400-700 m nadmorske visine, radovi se oba­vljaju u dvjema šumskim sastojina-ma. Odjel 20 g je stotinjak godina stara i kvalitetna mješovita sjeme-njača hrasta kitnjaka (63%) i obične bukve (36,5 %), sa zanemarivim udjelom graba (0,42 %). U sljede­ćih deset godina planirano je u pro­redi posjeći 115 m \ a doznačeno je 27 m^ vjetroizvala. Odjel 21 a je go­tovo čista osamdesetogodišnja bu­kova sjemenjača (97 %), s nešto primiješanoga hrasta kitnjaka i osta­lih tvrdih bjelogoričnih vrsta. U proredi je planirano posjeći 218 m', no doznačeno je izvanredno 63 m'' vjetroizvala.

U dvjema brigadama zaposle­na su dva sjekača i četiri traktorista, na čelu kojih su iskusni poslovođe Ivan Markanjević i Mirko Tro-bić, koji su u šumarstvu 25, odno­sno 26 godina. Na sječi rade Zvon­ko Markanjević i Petar Paulić, a traktoristi su Zvonko Tesari, Jo­sip Reif, Antun Reif i Vlado Svirčić, koji sa dva »TORPEDA« i sa dva IMT-a 560 izvlače deblovinu s prosječne udaljenosti 300 metara. Riječ je o najuspješnijim sjekačima i traktoristima šumarije Požega, koji­ma se povjeravaju najsloženiji zada­ci. U razgovoru s revirnikom dipl. ing. Goranom Adžićem, doznali smo kako na poslovima izrade i izvlačenja nema nekih osobitih pro­blema, a postavljene norme u oba odsjeka se izvršavaju. Kako bi se osjetljiva, pretežito bukova oblovina na vrijeme otpremila, najkasnije do svoga tehnološkoga roka, dnevno je uposleno nekoliko kamiona s diza­licom. ^ ^

^ P ' l . Tomić

Nakon sanacje vjetroizvala na »Istočnom Psunju« šumarije Požega

Izvlačenje bukove oblovine iz šume u šumskom predjelu »Kozji rep kosa«

Sjekači i traktoristi požeške šumarije s poslovođama Trobičem i Markanjevićem Snimci: I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 23

SVJETSKA ISKUSTVA

Iz mađarskog šumarstva

Samo iednom se gubi Prilikom nedavne posjete

Hrvatskim šumama za­molili smo za kraći raz­

govor predsjednika Mađarskog državnog šumarskog društva Jozsefa Kaldya. Kaldy je ujed­no i generalni direktor Dionič­kog društva Pecs (Meceseki cr-deszeti reszvenytarsasag Pecs), što je u rangu naše šumske uprave.

- Kako je ustrojeno Mađar­sko državno šumarsko društvo?

- Pravo članstva u našemu društvu imaju svi šumari i šumarski tehničari. Osnovano je 1886. godine i otada uspješ­no djeluje na razvitku mađar­skoga šumarstva. Ima 36 ogra­naka, a stručni rad odvija se preko 17 odjeljenja koja se bave različitim šumarskim dis­ciplinama, problemima uzgoja, zaštito, građevinarstva itd. Društvom upravlja Skupština koja se sastaje najmanje tri puta godišnje te jednom godiš­nje Izvještajna skupština koja se održava svaki puta u drugo­me mjestu. Domaćin određuje glavnu stručnu temu Skupšti­ne o kojoj se raspravlja. Druš­tvo izdaje svoj stručni mjesečni list »Erdeseszeti Lapok«. Čla­narina za zaposlene iznosi 2700 forinti godišnje (oko 85 kuna), a za penzionere 700 fo­rinti (oko 22 kune).

- Ima li Šumarsko društvo utjecaj na formiranje opće politike šumarstva?

- Ima, posebno u struč­nome dijelu. Šumarsko druš­tvo je nepolitična organizacija i njegov doprinos ogleda se u konkretnim stručnim prijedlo­zima. Kad mađarska Vlada tre­ba donijeti odluku iz oblasti šumarstva, Šumarsko društvo je pozvano da dade svoje prijedloge o čemu se onda ra­spravlja.

- Je li šumarstvo u Mađar­skoj organizirano kao profitna djelatnost?

- Od oko 1,8 milijuna ha šuma i šumskoga zemljišta u Mađarskoj, 55 posto su držav­

ne a 45 posto privatne šume. Organizirano kao 21 dioničko društvo (u rangu šumske upra­ve u Hrvatskoj samo s većim dijapazonom rada, op. a.), šu­marstvo je profitabilno, odno­sno trebalo bi biti. Konkretno, Dioničko društvo Pecs gospo­dari sa 52.000 ha šuma, ima 517 zaposlenih, devet šumarija, veliko lovište i rasadnike. Dio­nička društva imaju i pilane koje ne samo prorezuju trupce nego pile i proizvode sve za gradnju, stolariju. Rasadnici proizvode ne samo ukrasno bi­lje nego i sadnice za građan­stvo. Za uspješno poslovanje vrlo značajan je i sektor lovstva koji, primjerice, u našem dio­ničkom društvu ostvaruje 11 posto ukupnoga prihoda.

- Tko obavlja šumarske pos­love?

- Gotovo sve je privatizi­rano. Sječu i izradu u cijelosti obavljaju privatni poduzetnici, isto vrijedi i za izvlačenje i

prijevoz. Čak i oko 85 posto uzgojnih radova obavljaju pod­uzetnici.

- Sto ako neko dioničko društvo posluje negativno?

- Direktor je u principu odgovoran za poslovanje i ako nema profita direktor teško dobiva drugu priliku. No raz­govara se o svim uzrocima, ponekad ima previše objektiv­nih problema. Uglavnom sva društva posluju dobro.

- Koliko je zaštićenih šuma i kakav je odnos s onima koji brinu 0 zaštiti prirode?

- Oko 350.000 ha šuma spada u različite zaštićene objekte. Šumari misle da je to previše, zaštitari traže još, i tu traju stručna prepucavanja i dokazivanja. Inače, šumari mogu obavljati povremene sje­če i u nacionalnim parkovima, uz dozvolu uprave parka. Ako nema dozvole, nema ni sječe.

• ^ ^ Razgovarao: M. Mrkobrad

24 / Časopis Hrvatske šume

u POVODU DANA PLANETA ZEMLJE

0.^:0riiosi. Oijh.idii i • ) ^ . '(Uliti okoliša

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, 22. travnja, na području Požcško-sla-

vonske županije svoj prilog dali su i požeški šumari. U suradnji s pre­dstavnicima zagrebačke INE, orga­niziran je odlazak na područje šumarije Pleternica, gdje je novi­narima »Glasnika INE« i Nezavi­sne televizijske produkcije »Plava boja ekrana«, prezentirano čišćenje guštika u mladoj sedamnaesto­godišnjoj bukovoj sastojini u odjelu 43 a, u šumskom predjelu »Lončara«, koji je u sastavu gospo­darske jedinice »Požeška gora«. Rukovoditelj uzgoja dipl. ing. Luka Miloševićje istaknuo kako se oko 30 posto šuma požeške Uprave nalazi u ovom stadiju, a godišnje se obavi između 1500 i 1700 ha navedenih radova. Dipl. ing. Zlatko Lisjak predstavio je ukratko novinarima poslovanje Uprave šuma Požega, naglasivši kako se ovakvim uzgoj­nim zahvatima pomaže bržem razvoju glavnih vrsta mladih sa-stojina te tako provodi cilj gospo­darenja. Na terenu se, nastavio je, htjelo pokazati kako nije istinita tvrdnja da se šume samo »nemilice sijeku«, a nazočni novinari mogu se uvjeriti kako šumari puno rade na podizanju, njegovanju i oču­vanju mladih perspektivnih šum­skih sastojina, koje su dobroga zdravstvenog stanja. Taj se posao dosad uglavnom obavljao ručno, uz pomoć sjekira i kosira, no hu­manizacijom rada počele su se ko­ristiti motorne pile.

ZaBemariva potrošnja goriva i maziva

- Korištenjem strojeva s unu­tarnjim sagorijevanjem koriste se goriva i maziva, i to uglavnom našega najvećega dobavljača, za­grebačke INE: od dizel-goriva, bezolovnoga benzina do različitih motornih ulja i dr. - kazao je ing. Lisjak te napomenuo da je potroš­nja goriva i maziva u šumarstvu po jedinici površine zanemariva u od­nosu na poljoprivredu, industriju i promet. Naime, dodao je, potroš­nja nije toliko drastična pa zakono­davac još uvijek nije regulirao upo­trebu biorazgradljivih ulja u šu­marstvu. Istaknuo je kako se u po­sljednje vrijeme na području Up­rave šuma Požega, u skladu sa zakonskim i podzakonskim propi­sima, a u koordinaciji Odjela za ekologiju i zaštitu sa svim poslov­nim jedinicama, osobita pozornost usmjerava na pravilno postupanje s

Korištena ulja prikupljaju se i skladište na odgovarajuća mjesta kako bi se zaštitile šume

i okoliš - izjavljuje ing. Zlatko Lisjak

Uvodna riječ dipl. ing. Zlatka Lisjaka 0 Upravi šuma Požega

korištenim uljima, prečistačima i drugim opasnim otpadima. Koriš­tena se ulja prikupljaju, skladište na odgovarajuća mjesta, uz eviden­ciju u prijavnom listu, a neisko­rištena ulja razdužuju se kod dobavljača. To je, unatoč zanema­rivoj potrošnji goriva i maziva u šumarstvu, doprinos šumara zaštiti i očuvanju okoliša te prilog de­mantiju da se šume samo nemilice sijeku i uništavaju.

Nazočni novinari i predstavni­ci INE imali su prigodu popeti se na osam metara visoku osmatrač-nicu odakle se pruža pogled na kompleks šumskih površina šuma­rije Pleternica, medu kojima je znatan dio mladih njegovanih sas­

tojina. Gosti su nakratko boravili u obližnjem šumskom predjelu Klašnicc, poznatom pleterničkom izletištu, gdje se u slikovitom pri­rodnom okružju nalazi šumarska kuća i borilište na kojem se odr­žavaju natjecanja šumskih radnika.

Koristiti ekološki prihvatljivo mazivo

U županijskoj vijećnici u Požegi održano je u povodu Dana planeta Zemlje predavanje pod na-

Izjava za televiziju: potrošnja goriva i

maziva u šumarstvu, zanemariva je u odnosu

na poljoprivredu

živom »Ekologija i gospodarstvo« na kojemu je nir. se. Marica Ploužek iz »Zvečeva d.d.« govorila o isku­stvima ovoga poznatog hrvatskog prehrambenog poduzeća u zaštiti okoliša. Naglasila je kako »Zveče-vo« primjenjuje princip održivog razvoja odnosno razvija proizvo­dnju uz maksimalnu zaštitu oko­liša. Podsjetila je nazočne na izre­ku poznatog prirodoslovca Charle-sa Danvina »priroda se ne osvećuje ljudima, ali im podnosi račune«. Zaključila je kako imamo malo vremena da svi odgovornije djelu­jemo te budućim generacijama vratimo nedegradiranu prirodu. Predstavnici INE, Robert Mandako-vić i Bruno Novica, predavanje su usmjerili na biološki razgradljiva maziva, manje štetna za ljude i okoliš. Pritom su preporučili za korištenje BIOLANCOLA, brzo-razgradiva i ekološki prihvatljivog maziva za lance motornih pila, koje se zbog visoke cijene još uvijek ne koristi u šumarstvu. Na­vedeno ulje posebno se prepo­ručuje za motorne pile s automa­tskim doziranjem, jer se pokazalo kako je, radi posebno dobre prionljivosti, moguće produženje vijeka trajanja lanca i vodilice do 30 posto, uz bolji učinak rezanja.

' ^ f t . Tekst i snimci: I. Tomić

S novinarima i predstavnicima ISE u šumskom predjelu »Klašnice«

Časopis Hrvatske šume/ 25

LOVSTVO

Na sajmu »Jagd und Fischen« u Munchenu

j^i'VCi y y 'ims'n^D -imšt-^ci iDVš'iva

očetkom travnja u Miinchenu je održan već tradicionalni sajam

lovstva i ribolova, na koje­mu su nastupili zajedno »Hrvatske šume« p.o. Za­greb i njemačka tvrtka Ad-ler adventure tours, kao i Zelen dvor iz Varaždina. T o j e prava prigoda poslije niza godina kako smo se ponovno pojavili na jednoj tako važnoj lovnoj manife­staciji u Europi. Prema riječima dipl ing. Dražena Sertića, stručnog suradnika za lovstvo u Direkciji - naš nastup bio je itekako za­pažen. Na brojne upite o mogućnosti lova u našim lovištima, njemačkim i dru­gim inozemnim lovcima podijeljeno je više od 1500 cjenika i prezentirane broj­ne mogućnosti lova u na­šim lovištima.

Konkretno je dogovo­ren odstrjel oko 150 grla divljih svinja u lovištima Uprave šuma Karlovac s lovnim posrednikom gosp. Gert F. Bergmannom iz Hersbrucka, pa je tako pro­dan gotovo cjelokupni od­strjel lovišta Petrova Gora.

Putem tvrtke Adler adventure tours prodano je deset grla žive jelenske divljači, sva muflonska di­vljač i veći broj paušalnih lovova na divlje svinje.

S njemačkom tvrtkom Ketner Jagdreisen dogovo­rena je mogućnost ponude »Hrvatskih šuma« u njiho­vim publikacijama. Tako će već ovoga mjeseca stići k nama njihov predstavnik i pregledati ukupnu našu lo-

Izložbeni prostor »Hrvatskih šuma« bio je dobro posjećen od njemačkih lovaca Foto; Lekić

vnu ponudu i dogovoriti suradnju.

S njemačkom TV ku­ćom Seasons koja prodaje svoje programe ne samo njemačkoj, već i talijanskoj, španjolskoj, francuskoj i

turskoj televiziji, koja emi­tira dnevno čak 16 sati lov­nog programa, dogovoreno je snimanje jedne TV emi­sije u trajanju od 60 minu­ta. Lovovi bi se snimali u jesen, a trošak »Hrvatskih

šuma« bio bi samo smještaj i prijevoz TV ekipe koja će obavljati snimanje.

Stoga naglašava ing. Ser-tić, ovaj naš nastup bio je zaista koristan za budućnost našega lovstva, (z. 1.) -^j^

KROATiSi

Lovno-šumarski stručnjaci »Hrvatskih šuma« na izložbenom prostoru našeg poduzeća Foto: Lekić

26 / Časopis Hrvatske šume

LOVSTVO

U lovištima Uprave šuma Delnice

sezona u lovu na medvjeda

Tijekom lovne godine 1999/2000. Uprava šuma Delnice uspjela

je u cijelosti ostvariti plan odstrela medvjeda. Od pla­niranih dvanaest grla za odstrel, odstrijeljeni su po planu svi medvjedi, a se­dam grla odstrijeljeno je u vrijednosti zlatne medalje.

Trofejno najvrijedniji medvjed na području UŠ Delnice stečen je u lovištu »Bjelolasica« šumarije Mr-kopalj u vrijednosti od 439,42 CIC t. Zanimljiva ja i priča kako je odstrije­ljen ovaj trofejno naj­vrijedniji »zlatni« medvjed. Nakon pogotka lovca, ra­njeni medvjed odlutao je u šumu, a nađen je zah­valjujući izuzetnom zala­ganju lovnika Slavena Serce-ra i Tomislava Šporera na ulazu u sam brlog, gdje je i dostrijeljen. Osim njega, na području iste šumarije u ovoj lovnoj godini od­strijeljen je još jedan »zlat­ni« medvjed od 332,93 CIC t.

Drugi medvjed po tro­fejnoj vrijednosti na pod­ručju Uprave šuma Delni­ce, odstrijeljen je na pod­ručju šumarije Gomirje u vrijednosti od 385,83 CIC t. Ista šumarija »stekla« je i medvjeda u visini srebrne medalje te jednog manjeg medvjeda.

U lovištu šumarije Prezid odstrijeljena su dva medvjeda u vrijednosti zlatne medalje, od 365,75

Ove lovne sezone odstrijeljen je najvrijedniji medvjed u lovištu

»Bjelolasica«, šumarije Mrkopalj, u vrijednosti od 439,42 CIC točke

Lovmk Tomislav Sporer snimljen s medvjedom kojega je dostrijelio, nakon što ga je pronašao zajedno s lovnikom Slavenom Sercerom na

ulazu u brlog

CIC t. 1 od 328,76 CIC t., a odstrijeljen je i jedan ma­nji medvjed.

»Zlatni medvjedi« od­strijeljeni su i na području šumarija Fužine 352,17 CIC t. i Ravna gora 316,62 CIC t.

Lovci koji su postali vlasnici trofejno najvrijed-nijih grla medvjeda su go­

sti iz Slovenije, Austrije, Italije i Belgije.

Svi medvjedi su veteri­narski pregledani, i kod njih nije utvrđena ni bjes­noća, ni trihinela. U tijeku je i ishođenje CITES-a, kako bi vlasnici stečenih trofeja dobili pravovaljanu dokumentaciju. To iz razloga, što medvjed spada

u drugu kategoriju ugro­ženih vrsta divljači, te mora imati precizno sređe­nu dokumentaciju, kako lovci prilikom unošenja trofeja u svoje matične ze­mlje ne bi imali problema sa carinom.

Prošle lovne sezone, nažalost, dva su medvjeda stradala ne od lovaca, već od udara vlaka na željez­ničkoj pruzi. Jedan od njih bio je medvjed kapitalac. Od njega smo uspjeh spre­miti samo lubanju, a sam medvjed težio je 230 kg i to nakon parenja krajem li­pnja. Možemo samo pret­postaviti koliko je medvjed bio velik i težak kad zna­mo da tijekom parenja me­dvjed izgubi i 30 posto tjelesne težine, ističe dipl. ing. Dario Majnarić ru­kovoditelj Odjela za lov­stvo UŠ Delnice.

Na pragu je i nova lov­na godina. U lovnoj godini 2000/2001. u planu je ta­kođer odstrel dvanaest mrkih medvjeda. Lov na medvjede počinje u tra­vnju, a upriličuje se za vrijeme pune mjesečine, govori ing. Majnarić.

Osim lova na med­vjede, tijekom proljeća obavit će se i ostale lovne aktivnosti, kao što su redo­vita briga o prehrani i prih­rani divljači, a obići će se i pjevališta tetrijeba, koji unatoč potpunoj zaštiti po­malo nestaju iz naših šu­ma.

ff" V. P.

Časopis Hrvatske šume / 27

B UPRAVA ŠUMA ZAGREB - SA SASTANKA UPRAVITELJA ŠUMARIJA

Često smo zlorabili terenski dodatak

Sa stručnog kolegija zagrebačke Uprave — vlastite kapacitete trebamo više koristiti.

Zagrebačka Uprava šuma prošle je godine ostvarila dobit od, zaokruženo, 8,1 milijuna kuna uz ukupno ostvareni prihod od 116,2 milijuna kuna i rashode od 108,1 milijun kuna. Financijski bi rezultati bili i bolji da nije bilo nekih negativnih tenden­cija, reći će na sastanku upravitelja šuma­rija zagrebačke Uprave njen upravitelj dipl. ing. Ante Tustonjić, spomenuvši pritom si­tuaciju u Ribnjačarstvu d.o.o. Lipovljani koju tek treba rješavati. A upravitelji

šumarija morali su pokloniti više pozorno­sti i tome kako su se pisali terenski dodaci »koji su pojedincima donosili još jednu mjesečnu plaču«. Od 12 šumarija pola ih je na kraju godine ostvarilo negativan rezultat, što je više od »planiranih« gubitaša.

Dobri prošlogodišnji rezultati po­služili su kao dobar zamah za ovu godinu. Ipak u prva tri mjeseca izvršenja su, prema riječima rukovoditelja proizvodnje dipl.

ing. Marijana Baruleka, tek »zadovolja­vajuća«. Ostvarenje plana sječe od 27 posto posljedica je zaostatka u siječnju. Tijekom veljače i ožujka uhvaćen je ritam, dobro se radilo, no može i bolje. U nizinskim šumarijama (Kutina, Novska, Lipovljani) jedno vrijeme nije se moglo raditi radi poplava i to su objektivni razlozi zbog kojih nisu polučeni veći učinci. No , kaže Barulek, moramo se pobrinuti da se vlasti­ti kapaciteti više koriste, da se kvalitetnije radi i norme primjenjuju u potpunosti. O d glavnih uzgojnih radova priprema staništa obavljena je na 83 ha, pošum­ljavanje i popunjavanje na 143 ha, dok se njega tek počela raditi.

U drugom kvartalu uzgojni će se ra­dovi najprije raditi s vlastitom radnom snagom, potom će se angažirati sezonci, a tek ako ni to ne bude dostatno, ponudit će se posao poduzetnicima. Racionalizaciji poslovanja i mjerama štednje pridonijet će, rekao je rukovoditelj komercijale dipl. ing. Franjo Petrlin, da se pri izradi kvalitetnih sortimenata pazi na kvalitetu te da poprat­ni papiri budu na vrijeme izrađeni i kom­pletirani. Ako nisu, a to posebno vrijedi za robu koja se šalje u inozemstvo, odužuje se slanje i gubi vrijeme, (m)

UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA - SA SASTANKA UPRAVITELJA ŠUMARIJA

Dobre rezultate treba stimulirati

U prva tri mjeseca koprivnička je Uprava plan sječe ostvarila sa 39 posto (od čega oblovine 41 a ogrjeva 37 posto). U posječenoj masi velik je postotak kvalitet­nih sortimenata, posebice bukovog furni­ra. I radovi na jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji izvršeni su planira­nom dinamikom, ocijenjeno je na Stručnom kolegiju Uprave šuma Kopriv­nica prilikom rasprave o poslovanju u pr­vom kvartalu ove godine. Sve to, pa i rela­tivno dobra naplata prodane robe, rezulti­rali su tek redovnom isplatom plača, tako da se o ostatku sredstava za druge potrebe, primjerice, investicije, teško može govori­ti. Drugim riječima, ove (dobre) rezultate prate i veliki troškovi pa su se na sastanku podosta spominjale i mjere racionalizacije poslovanja medu kojima najčešće discipli­na i puno korištenje radnoga vremena.

— Nisam još doživio da je netko pod­nio prijavu protiv nekoga tko cijelo radno vrijeme nije proveo na radu — kaže upravi­telj koprivničke Uprave dipl. ing. Ante

Sa stručnog kolegija — više pozornosti mjerama racionalizacije i štednje

Stanković. Međutim ako se zna daje ova uprava lani ostvarila najbolje rezultate, da su dnevni učinci radnika i strojeva medu najboljima, onda o mjerama racionalizacije i te kako ima smisla govoriti još više u drugim upravama. Rukovoditelj proizvod­nog odjela dipL ing. Josip Gregurec dodaje kako bi već bilo vrijeme da se do­

bar rad stimulira na konkretniji način. Kaže kako je po šumarijama već napra­vljena i detaljna priprema za izvršenje doz­naka plana sječe 2001., a vezano za racio­nalizaciju poslovanja upravitelji šumarija dužni su obaviti i pripreme za uspješno izvršenje plana uzgojnih radova sljedeće godine, (m)

28 / Časopis Hrvatske šume

SJEMENSKE KLONSKE PLANTAŽE

Kasni hrast zanimljiv za klonsku plantažu

Osim osnivanja klonskih plantaža lužnjaka, za koje je odabir plus stabala u tijeku, Hrvatske šume zainteresirane su i za osnivanje klonskih sjemenskih plantaža kasnoga hrasta,

— »To je hrast koji lista 4-6 tjedana ka­snije od normalnog, otporniji je na kasne mrazeve i dobar je za hladnija područja, gdje se kasni mraz učestalo pojavljuje. Iz Njemačke su svojedobno od nas tražili žir takvoga hrasta, no mi nismo tada mogli garantirati i sa sigurnošću tvrditi da će takav žir dati i takav kasni hrast. Nismo jednostavno imali sjemenske plantaže i zato je ideja da se one osnuju svakako do­bra« —ustvrdio je akademik Mirko Vidaković prilikom obilaska posebnoga povjerenstva Hrvatskih šuma za osnivanje sjemenskih plantaža, šumskoga predjela Dubrava u sisačkoj Upravi, gdje je obavljen pregled jednog odjela kasnoga hrasta. Radi se o sastojini starosti 110 godina koja, pouzda­no je utvrđeno, kasnije lista od okoline (u što su se krajem travnja, kad je već sve izli-stalo, osim kasnoga hrasta, mogli uvjeriti i članovi povjerenstva mr. Davorin Kajba, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Ivan Sumanovac i dipl. ing. Milan Zgela). Dogo-

Povjerenstvo za osnivanje klonskih plantaža u predjelu Dubrava u sisačkoj Upravi

voreno je i potrebno da se za svako stablo koje će biti obilježeno rednim brojem i praćeno, utvrdi točan datum početka li­stanja. To će biti i najvažniji podatak pri­likom budućeg odabira plus stabala, no ne

i jedini. Tražit će se i ostala svojstva (pra-vnost stabla, visina, promjer). Dvije godi­ne trebalo bi pratiti listanje takvih stabala a onda uzimati žir i osnovati klonsku plan­tažu, (m)

GODIŠNJA SKUPŠTINA POŽEŠKOG OGRANKA HSD-a

Javnosti uspješno prezentirana šumarska djelatnost u sklopu prošlogodišnjih aktiv­

nosti požeškog ogranka Hrvatskoga društva, požeški šumari bili su do­maćini ekipi Hrvatske televizije, koja je snimila nekoliko priloga o šumar­stvu Požeštine. Emisija je obuhvatila priloge o pitomom kestenu u ovome kraju, šumarsko-hortikulturnom ra­sadniku »Hajderovac« i problemu ot­pada u šumama. Priloge su osmislili prof. dr. Mirko Vidaković, mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. Perica Benčić, dipl. ing. Tomislav Benčić i dipl. ing. Ivica Fliszar. Ova poučna emisija snimljena je na video-kazetu i preporučena kao edukacijski ma­terijal učenicima osnovnih škola.

U povodu Dana hrvatskoga šumar­stva, 20. lipnja, požeški ogranak HSD-a organizirao je konferenciju za novinare požeških dopisništava HTV-a, »Večernjega lista«, »Glasa Slavonije« i Županijskog ra­dija Požege, na kojoj je novinarima u ure­du i na terenu prezentirano poslovanje Uprave šuma Požega, s posebnim na­glaskom na tehnologiju uzgojnih radova, od sjemena do dovršnoga sijeka. Počet­kom lipnja održano je na borilištu »Kla-šnice« kod Pleternice natjecanje šumarskih radnika požeške Uprave, a ogranak je bio i suorganizator prigodom boravka požeških predstavnika na državnom natjecanju šumskih radnika na Bjelolasici. Treba na­pomenuti kako je požeški štand bio jedan

Radno predsjedništvo skupštine (slijeva) — dipl. ing. Tomica Lešković, dipl. ing. Ivica Fliszar i Josip Orešković

od najatraktivnijih tijekom ove smotre i privlačio je pozornost obiljem i raznoli­košću šumarskih i kulturno-zabavnih sa­držaja.

Uspješno organiziran Okrugli stol

u Požegi je uspješno organiziran već tradicionalni Okrugli stol s temom o sor-timentnoj strukturi drvnih sortimenata na području požeške Uprave šuma, a podno­sitelji referata bili su prof. dr. Ante Krpan, mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. Zlatko Lisjak i dipl. ing. Ivica Fliszar. Članovi ogranka ugo­stili su početkom listopada kolege iz delničkog ogranka HSD-a, koji su tijekom dva dana upoznali kulturno-povijesne znamenitosti Požege i šumski predjel Du­boku na području šuma zagrebačkoga

Šumarskog fakulteta, a upoznati su i s poslovanjem rasadnika »Hajdero­vac«. Početkom studenoga organizi-lanaje stručna ekskurzija po Češkoj, j pritom su Požežani posjetili Brno i Prag. U požeškom hotelu »Grgin dol« održana je u veljači tradicional­na šumarska zabava na kojoj je bila gošća poznata estradna umjetnica Ja­sna Zlokić sa svojim sastavom, a na­stupio je i afirmirani požeški tambu­raški sastav »Naša grana«.

Predsjednik požeškog ogranka HSD-a dipl. ing. Ivica Fliszar naglasio je kako će polovicom travnja požeški šumari ugostiti kolege iz ogulinske Uprave šuma, a u lipnju će u povodu Dana ši:marstva biti upriličen Okrugli stol s temom o biološkoj reprodukciji šuma i sporednim šumskim proizvodima na požeškom po­dručju. Predstavnik pletcrničkoga drvno-industrijskog poduzeća »Oroplet«, Stojan Raguž, predložio je da jedna od tema Okruglog stola bude iz područja drvne industrije. U listopadu će biti organizirana stručna ekskurzija u Delnice i Poreč, gdje će Požežane ugostiti kolege iz tamošnjih Uprava šuma.

Na skupštini je zaključeno kako više pozornosti treba posvetiti umirovljenici­ma, članovima ogranka, a uskoro će s nji­ma biti na terenu upriličeno jedno od budućih druženja. I. Tomić

Časopis Hrvatske šume/ 29

OGULINSKI ŠUMARI POSJETILI POŽEŠKI KRAJ

Za tispomenti na zajedničko druženje — na baroknom požeškom trgu

Polovicom travnja članovi ogulinskog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva posjetili su Požeštinu i tijekom dva dana bili gosti svojih kolega iz požeške Uprave šuma. Nakon dolaska u Požegu, navečer su se na zajedničkoj večeri u restauraciji »Lovački rog«, uz svoj tamburaški sastav, družili u dobrom raspoloženju do kasnih sati sa susretljivim domaćinima. Sutradan dopodne su se Ogulinci i Požežani u poz­natoj požeškoj sportskoj dvorani »Grabrik« okušali u malom nogometu. U dva polu­vremena po 15 minuta domaćini su bili znatno efikasniji te pobijedili goste sa čak 6:1.

U poslijepodnevnim satima, uz stru­čno vođenje tnr. se. Jurja Zelića, ogulin­ski šumari upoznati su s najznačajnijim kulturno-povijcsnim znamenitostima »sla­vonske Atene«: središnjim baroknim tr­gom, crkvama sv. Duha, sv. Lovre, zgra­dom nekadašnjega Isusovačkog kolegija, katedralnom crkvom sv. Terezije Avilske,

UPRAVA ŠUMA DELNICE

tri stoljeća starom požeškom gimnazijom, spomenikom fi'a Luke Ibrišimovića, poz­natog ratnika protiv Turaka, poprsjein Miroslava Kraljevića, jednog od najvećih hrvatskih slikara na početku dvadesetoga stoljeća i s još nekim usputnim znameni­tostima.

Poslije ručka domaćini, na čelu s pre­dsjednikom požeškog ogranka HSD-a dipl. ing. Ivicom Fliszarom, odlaze sa svojim gostima u trideset kilometara udaljeni šumsko-hortikulturni rasadnik »Hajderovac« kod Kutjeva. S poslovanjem rasadnika ogulinske šumare upoznaje dipL ing. Perica Benčić, a gosti su imali prigodu biti u suvremenom stakleniku i plasteniku te u matičnjaku, u kojem se nalazi gotovo 40 hortikulturnih vrsta i kul-tivara četinjača i listača. Voditelj rasadnika osobito se osvrnuo na proizvodnju cjepo­va, uglavnom hrasta lužnjaka, za klonske sjemenske plantaže za druge Uprave šuma. Istaknuo je da su nakon cijepljenja

Uoči malonogpmetnog susreta u sportskoj dvorani »Grabrik«

Snimci: I. Fliszar

postignuti dobri rezultati, osobito ručnom metodom.

U sklopu ekskurzije, nakon boravka u rasadniku, Ogulinci su posjetili u obližnjem Hrnjevcu podrum čuvenoga hrvatskoga vinogradara i vinara Ive Enjin-gija, gdje su mogli kušati više vrsta njego­vih nadaleko znanih i cijenjenih vina.

Boravak na požeškom području čla­novi ogulinskog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva završili su u Dubokoj, Nastavno-pokusnom šumskom objektu zagrebačkog Šumarskog fakulteta, kod turističke Velike. Mogli su usput razgleda­ti okolne šume u živopisnom i mirnom papučkom krajoliku. Uz poznati požeški tamburaški sastav »Naša grana«, pikantna jela i dobru kapljicu, ogulinski i požeški šumari družili su se u dobrom raspo­loženju do sitnih sati. (I. T.)

I ove godine, četvrti puta zaredom uz 1. svibanj, međunarodni praznik rada. Hr­vatski sindikat šumarstva upriličio je do­djelu priznanja najboljim zaposlenicima u šumarstvu, kako po upravama šuma tako i u d.o.o.

Svečanost dodjele priznanja u Upravi šuma Delnice, održana je 28. travnja 2000. g. u Lovačkom domu. Uz sindikalne po­vjerenike Uprave šuma, svečanosti su bili nazočni dipl. ing. Mladen Pleše, zamjenik upravitelja, dipl. oecc. Viktor Sporčić, pre­dsjednik Nadzornog odbora HSS, te ru­kovoditelji d.o.o. MGP dipl. ing. Josip Ple­še, Galanterije Vrbovsko dipl. ing. Petar Matešić, Zivko Malnar Lovačkog doma te u ime Zaposleničkog vijeća dipl. ing. Branko Ožbolt.

I Goranima nagrade 1. svibnja, međunarodni je praznik

rada, dan koji u sebi simbolizira sve težnje i napore radnika za većom pravdom, bo­ljim životom i humanijim uvjetima rada. Sretni smo što danas živimo u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj životom dostojnim čovjeka, ali nikad ne smijemo zaboraviti da borba za radnička prava ne smije nikada stati, istakla je u svom pozdravnom govoru dipl. ing. Valerija Vukelić glavna sindikalna povjerenica Uprave šuma Delnice.

Uz glavnu sindikalnu povjerenicu, najboljim radnicima obratio se i čestitao Mladen Pleše zamjenik upravitelja, a tele­gram sa čestitkama uputila je i Gordana Colnar predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva.

Najboljim radnicima Uprave šuma Delnice za 1999. g. proglašeni su: Dražen Stimac (Crni lug), Anto Čop (Delnice), Dubravko Medić (Fužine), Ivica Pajnić (Ge-rovo), Sava Stipanović (Gomirje), Bojan Basa (Klana), Boško Tadejević (Mrkopalj), Filip hautar (Prezid), Branimir Krulić (Rav­na gora), Rajko Hlača (Rijeka), Dražen Mal­nar (Skrad), Josip Klepac (Tršće), Dragutin Pavlič (Vrbovsko), Zlatko Stimac (Lokve) Tomislav Knaus (MGP. d.o.o. RJ građevinarstvo), Željko Kranjac (RJ Tran­sport i mehanizacija Vrbovsko), Niko Blažević (RJ Drvna galanterija Vrbovsko), Iva Culić (RJ Lovački dom).

V. P.

30 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA VINKOVCI - U POVODU MEĐUNARODNOGA PRAZNIKA RADA - NAGRAĐENI DJELATNICI

Uručene nagrade trinaestorici najboljih Hrvatski sindikat šumarstva — sin­

dikalno povjerenstvo Uprave šuma Vinko­vci, na svečanoj sjednici održanoj 27. tra­vnja 2000. godine u hotelu »Slavonija« u Vinkovcima, dodijelilo je nagrade i priz­nanja najboljim radnicima iz proizvodnje. Riječ je o nagradama koje se dodjeljuju za ostvarene rezultate rada u prethodnoj go­dini, a koje Hrvatski sindikat šumarstva — Zagreb tradicionalno dodjeljuje u povodu 1. svibnja Međunarodnog praznika rada.

»Čast mi je i zadovoljstvo što mogu uručiti nagrade najboljim radnicima. Va­ma čiji je doprinos u ostvarivanju poslov­nih rezultata, kao i jačanju naše sindikalne organizacije velik. Na tom doprinosu najljepše Vam zahvaljujem« rekao je prigo­dom podjele nagrada ing. Željko Kalauz,

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

glavni sindikalni povjerenik u Upravi šu­ma Vinkovci, a potom je pismeno prizna­nje i novčanu nagradu u iznosu od tisuću kuna uručio Damiru Hajeku (Cerna), Mari­nu Foro (Ilok), Iliju Vujiću (Lipovac), Ivanu Cvitkoviću (Mikanovci), Božidaru Corluki (Otok), Draganu Coliću (Strizivojna), Mila­nu Manojloviću (Strošinci), Petru Saferu (Vinkovci), Mladenu Zadri (Vrbanja), Ivanu Đurdeviću (Vukovar), Iliji Lukiću (Županja) i Zeljku Krešiću iz »Šumatransa« d.o.o. Vinkovci. Za nedavno preminulog Peru Klarića, najboljeg sjekača iz šumarije Gunja, nagradu je primila supruga.

Na skupu je pročitana i poruka Go-rdane Colnar, predsjednice Hrvatskoga si­ndikata šumarstva, u kojoj između ostalo­ga, stoji: »Hrvatski sindikat šumarstva dje­

luje na području cijele Republike Hrva­tske. Broji 8.056 članova zaposlenih u »Hrvatskim šumama« p. o. Zagreb ili 80 posto zaposlenih u djelatnosti. Nagrade Hrvatskog sindikata šumarstva primit će 158 najboljih radnika, članova ovog sindikata, zaposlenih u šumarijama diljem Hrvatske«.

Na kraju svečanosti Željko Kalauz zahvalio je svima koji su mu dali po­vjerenje na nedavno provedenim izborima za Upravni odbor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, na kojima je izabran kao kandidat Hrvatskog sindikata šumarstva, te pozvao na suradnju i one koji mu nisu dali glas. Također je izvijestio nazočne da su svi iza­brani članovi Upravnog odbora s liste Hr­vatskog sindikata šumarstva. (Z. P.)

Priznanja i nagrade sedmorici najboljih

Nagrađeni radnici s glavnim sindikalnim povjerenikom Perom Jurićem Snimci; I. Tomić

U sklopu Hrvatskoga sindikata šumarstva, a u povodu 1. svibnja. Među­narodnoga praznika rada, sindikalno povjereništvo Uprave šuma Požega orga­niziralo je u požeškoj restauraciji »Lovački rog« tradicionalnu dodjelu priznanja i nagrada najboljim radnicima iz izravne proizvodnje za 1999. godinu. Uz novčanu nagradu od tisuću kuna, priznanja su dobila sedmorica radnika: najbolji iz šest šumarija i jedan iz »Transporta, mehanizacije i graditeljstva«, d.o.o. Požega. Svečanu dodjelu obavio je Pero Jurić, glavni sindikalni povjere­nik požeške Uprave šuma i član Glavnoga odbora Hrvatskoga sindikata šumar­stva, naglasivši kako će nagrade pridonijeti kvalitetnijem obavljanju poslova, dokazivanju radnika te širenju natjecateljskoga duha. Ujedno je nagrađenim radnicima prenio čestitku i pozdrav predsjednice Hrvatskoga sindikata šumar­stva Gordane Colnar.

Nagrađeni su Mirko Vinković (sjekač) Pletcrnica, Stipo Nikić (sjekač) Kamenska, Ivica Majetić (sjekač) Caglin, Vinko Čatić (traktorist) Velika, Mladen Markanjević (sjekač) Požega, Anđelko Matić (sjekač-traktorist) Kutjevo i Ivica Zlomislić (miner) iz »Transporta, mehanizacije i graditeljstva« d.o.o. Požega.

Svečanosti dodjele priznanja bili su nazočni upravitelj požeške Uprave šuma dipl. ing. Stjepan Blažičević, direktor TMG d.o.o. Požega dipl. ing. Ivan Gašpar, upravitelji šumarija te sindikalni povjerenici s pojedinih poslo­vnih jedinica. (I. T.)

UPRAVA SUMA BJELOVAR

Po 1000 kuna najboljima

Povjerenik koprivničkog sindikalnog povjerenstva Milivoj Marković uručuje nagrade i priznanja

Prigodnom svečanošću sindikalno je po­vjerenstvo Hrvatskog sindikata šumarstva u ko­privničkoj Upravi obilježilo Međunarodni praz­nik rada 1. svibnja i trinaestorici najboljih pro­izvodnih radnika u prošloj godini podijelilo na­grade. Samo radom možemo opstati, rekao je tom prigodom sindikalni povjerenik Milivoj Ma­rković, koji je podijelio nagrade, po 1000 kuna i priznanje svakome radniku. Nagrade su dobili najbolji radnici iz svake šumarije i D. O. O. koji su tijekom 1999. ostvarili najbolje radne učinke: Zlatko Hanžeković (MIP Đurdevac-Lepavina), Milan Martinčić (Šumarija Križevci, inače prema broju osvojenih bodova najbolji radnik kopri­vničke Uprave), Zvonko Spilek (Čakovec), Ivica Grudić (Koprivnica), Željko Tudić (Kloštar Po­dravski), Željko Ptičak (Đurđevac), Željko Račan (MIP Đurđevac-Đurdevac), Stjepan Posavec (Va­raždin), Alojzije Paveiić (Repaš), Dražen Sprihal {Soko\ov2c), Josip Kožarić (Pkormiči), Josip Stahi (Ludbrcg) i Ivan Strugar (Ivanec). (M. M.)

Časopis Hrvatske šume / 31

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »ŠUMAR« ZAGREB

Značajan uspjeh naših članova

Na vrhu Triglava 2.863 m Katarina, Dražen, Alojzija, Marinko i Nikola, a snimak je napravio Romana, koji se već 15 godina penje za

Uskrs na ovaj veličanstveni vrh.

Na samom grebenu, na prijelazu s Malog na Veliki Triglav bilo je malo snijega, a ispod je stijena bila zaleđena, što je iziskivalo stalnu

koncentraciju i oprez, jer su padine s jedne i druge strane duboke više stotina metara, negdje čak i do tisuću.

Pred domom na Kredarici, 2.515 m koji je stalno otvoren jer se ovdje nalazi i poznata meteorološka postaja. Spavanje u sobi bilo je i ispod

minusa, ali umor je učinio svoje...

Sredinom travnja, kada su se već neki na Jadranu okupili jer je to izuzetno

toplo vrijeme dopuštalo, mala ali hrabra ekipa planinara našega društva, 15. i 16. travnja izvela je zimski uspon na Tri­glav 2.863 m.

Prema riječima Dražena i Katarine Lovreček, članova našega ogranka iz Karlovca, u subotu 15. travnja krenuli su u ranu zoru iz doline Krme po snijegu koji je bio između 1 i dva metra prema domu na Kredarici, gdje su stigli oko podneva. Nakon kraćeg za­državanja i odmora za ručak, oko dva sata popodne su kre­nuli na sam uspon na Triglav gdje su i stigli već oko 4 sata. Treba napomenuti kako su Dražen Lovreček i Romano Vuković išli na turnim skijama, a preostalo četvero Alojzija Baričević, Marinko Cindrić iz

Ogulina i Nikola Šamec bili su u navezu po dvoje, kako to zahtijeva planinarsko pravilo za zimski uspon, uz upotrebu ce-pina i dereza. Imali su sreće jer ih je pratilo lijepo i sunčano vrijeme, tako daje temperatura bila oko ništice, ali je stijena bila jako klizava pogotovo na samom grebenu gdje nije bilo snijega zbog vrlo jakih vjetrova koji na tim mjestima izglačaju stijenj e.

Na samom vrhu Triglava dočekao ih je visok snijeg tako da se Aljažev stolp, visok preko tri metra, jedva vidio iz debe­log snijega.

U dom na Kredaricu spu­stili su se pred samu noć, sret­ni i zadovoljni jer su uspjeli ostvariti san kakav mnogi pla­ninari priželjkuju, ali ih malo tko ostvari. Zato im i mi na ovoj našoj stranici javiio odajemo priznanje. (Z. L.) - ^ K .

32 / Časopis Hrvatske šume

STRANICA NAŠIH ČITATELJA / U ŠUMARSKOM MILJEU

Za ljepotu nije važna boja snimljeno 8. ožujka u Česmi

Portretiranje moje prijateljice-šumarice - snimljeno 5. travnja u Crnecu

PROl. \y l'Nl URIiSI ŠUMA

Cvjetni tepih - snimljeno 27. ožujka na Žumberku

Naš najvrjedniji su­radnik dipl. ing. Zeljko Gubijan i za ovaj broj časopisa poslao nam je bogati izbor svojih naj­novijih fotografskih za­pažanja iz naših šuma. Odabrali smo proljetni slijed šumskoga cvijeća.

Vjerujemo kako me­du našim čitateljima ima još zaljubljenika u fotografiju čije bismo radove rado objavili na našim stranicama.

Urednik