hrvatsko gospodarstvo u 2013. društveno odgovorno ... · hrvatsko gospodarstvo u 2013. najnoviji...

1www.mirakul.hr

ISSN

184

7-16

5X

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 24, godina IV, prosinac 2012.

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2013.

posebni prilozi

intervjuHrvoje Merki

Poslovna klasa automobilaDruštveno odgovorno poslovanjeKartičarstvoKapital

32 BIZdirekt � prosinac 2012. www.mirakul.hr

Sadržaj

13 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2013.

Najnoviji statistički podatci o padu BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje izazvao je, blago rečeno, burne reakcije. No prebacivanje krivnje ne prido-nosi bržem rješenju i pozitivnim promjenama koje svi, u tome se slažu, s nestrpljenjem očekuju.

30 Kapital

43 Poslovna klasa automobila 51 Kartičarstvo

36 Društveno odgovorno poslovanje

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Hrvoje Merki, predsjednik Uprave Borovo d.d.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Saudijska Arabija

Multimedija- Multimedijskim alatima do bolje prodaje

Trgovački centri- Mjesto kupovine, druženja i zabave

Poslovni stil - Poslovni stil kao odraz moći

Gastronomija- Bogata enogastronomska scena Hrvatske

Poslovni kalendar

48

56

60

66

5

6

10

26

38


Uvodnik

Ovih se dana vjerojatno većina poduzetnika osjeća obezglavljeno, sukladno našem modelu na naslovni-ci. Sami i promrzli, usred „nedođije“, bez naznake da će ih netko pronaći i ponuditi hrane i toplih napitaka (čitaj: kvalitetne potpore i zrno razumijevanja). Umje-sto u ozbiljnoj državi, poduzetnici se osjećaju kao u Tintiliniću, gdje vrijede neka druga pravila nego kod odraslih i ozbiljnih ljudi. Da biste radili ozbiljan posao, logika govori da morate biti i u ozbiljnom okruženju. Nažalost, u „tintilinić svijetu“ to nije jednostavno. Ako bih morao izabrati jednu riječ, jedan izraz kako ih opisati, poduzetnike bih nazvao - čudotvorcima! Smatram da je svatko tko je u ovakvim okolnostima, uz sve moguće klipove koji su mu se postavljani ispod nogu, od nelojalne konkurencije, nemogućih uvjeta, nerazumijevanja okoline do neodgovornih i kontra-produktivnih mjera, uspio održati tvrtku na životu, i to onu prvu, „originalnu“, a ne drugu, treću ili petu na koju je prenio poslovanje, zaslužio spomenik svojim nadljudskim naporima i nevjerojatnom uspjehu. Nažalost, onaj tko se nikada nije bavio poduzetništvom to nikada neće razumjeti.

No, zanemarimo nebulozne izjave političara i vrijeđanje poduzetnika, te pokušajmo analizirati gdje doista poduzetnici i manageri griješe, što su doista mo-gli učiniti bolje i kvalitetnije. Vjerojatno je najvažnije područje restrukturiranje poslovanja, kao temelj daljeg razvoja, ili u slučaju problema, stabiliziranja tvrta-ka i okretanja u pravom smjeru. U zadnjoj Roland Bergerovoj studiji o restrukturiranju navodi se kako „tvrtke kontinuirano smanjuju troškove poslovanja

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

bez promjene poslovnog modela, što dugoročno nije održivo.“ Dakle, prva pomisao na restrukturiranje mnogim je managerima zapravo rezanje troškova i otpuštanje. To je toliko eskaliralo i prevršilo svaku mjeru da je izraz čak dospio i u narod, među običan puk, koji otpuštanja te rezanje plaća i beneficija po-sprdno naziva „restrukturiranjem“. Naši manageri moraju shvatiti da restrukturiranje prvenstveno treba značiti pronalaženje novih poslovnih modela, novih tržišta, veću inovativnost i kreativnost u poslovanju i oslobađanje svih intelektualnih potencijala unutar tvrtke. Upravo je to napravio Steve Jobs s Apple-om, a tom restrukturiranju se nitko ne smije.

Znači, možda ima nešto istine u Linićevim izjava-ma, ali on bi se kao političar ipak morao pravilnije izražavati, te dati konkretna i smislena objašnjenja svojih teza. Osim ako samo vidi problem, a ne shvaća problematiku. Tada nam se svima crno piše. U nadi da ćete zajedno s nama nastaviti pozitivno i kreativno razmišljati, hrabro ulagati u znanje i ino-vativno poslovanje, te osvajanje novih tržišta, želimo vam sretn(ij)u i uspješn(ij)u iduću godinu.

Restrukturiranje

Uvodnik


BIZ vijesti

Povodom službenog otvorenja i početka rada Zagrebačkog inkubatora poduzetništva 6. studenoga je u prostorima na Sveučilištu u Zagrebu održana kon-ferencija za novinare. Nakon znakovitog gostovanja Geeks On a Plane turneje u Zagrebu krajem rujna, na kojoj su strani investitori pozitivno komentirali inova-tivnost i potencijal domaćih startup projekata, a u je-dan od njih i uložili, hrvatska startup scena se nastavlja razvijati – Zagreb konačno dobiva prvi, dugoočekivani poslovni inkubator usmjeren specifično na startupe. Zagrebački inkubator poduzetništva, skraćeno ZIP, primat će poglavito ICT projekte u najranijoj fazi razvoja, tzv. seed-stage. Hrvatski anđeo investitor i suosnivač ZIP-a Mihovil Barančić pojasnio je kako se najčešće radi o raznim uslugama i servisima baziranim na web i mobilnim tehnologijama. Ima ih usmjerenih na krajnje potrošače (B2C), ali sve više ih se okreće i prema poduzećima (B2B). Obično ih pokreću studenti motivirani idejom i poduzetničkim impulsom, a ZIP je tu kako bi tim po-duzetnicima novog doba, koji kao pravilo u početku nemaju ni osnovanu tvrtku, povećao šanse za uspjeh i pružio izuzetno povoljne uvjete za razvoj njihovih projekata: prostor i infrastrukturu za rad, kvalitetnu medijsku ekspoziciju, mentorsku mrežu preko koje se mogu povezati sa stručnjacima za marketing, busi-ness development, trgovačko i patentno pravo i sl., te brojne druge koristi i pogodnosti.Ivo Špigel, predsjednik udruge ZIP, naveo je kako je formiranje ZIP mentorske mreže upravo u tijeku, a činit će ju istaknuti predstavnici poduzetnika, pokretača startup projekata, poslovnih anđela, investi-tora i drugih uglednih stručnjaka iz Hrvatske i ino-zemstva.Osnovni koncept operativnih aktivnosti ZIP inkuba-tora zamišljen je na način da se primljeni timovi bave razvojem u novouređenom prostoru pod nazivom ZIP.Factory na adresi Remetinečka cesta 7, Zagreb, dok se okupljanja i predavanja za veći broj ljudi, u organiza-ciji ZIP-a ili neke od brojnih udruga s kojima surađuje, održavaju u prostoru ZIP.Events na Sveučilištu u Za-grebu u Zvonimirovoj ulici 8.

Počeo s radom ZIP, prvi startup inkubator u Hrvatskoj

U poduzetničkoj zoni Jalševec 22. studenoga ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras svečano je otvorio Podatkovni centar Jastrebarsko.

Podatkovni centar Jastrebarsko je multifunkcionalni centar visoke tehnologije koji pruža iznimno visok stupanj sigurnosti korisnicima te prvi kompletni “Bu-siness Continuity” i “Disaster Recovery” data centar u regiji, usklađen s najvišim kvalitativnim, sigurno-snim i regulatornim certifikatima. Centar je jedini te vrste na prostoru od Austrije do Bugarske, a njegove će usluge koristiti državna tijela, banke, osiguravajuća i velika trgovačka društva te ostale tvrtke. Investicija je vrijedna 42 milijuna kuna, a Centar će zapošljavati 15 ljudi. Ministar Gordan Maras i gradonačelnik Jastre-barskog Zvonimir Novosel također su potpisali ugovor o razvoju i sufinanciranju Poduzetničke zone Jalševec.

Otvoren Podatkovni centar Jastrebarsko

Održan prvi Invest Forum Primorsko-goranske županije I Grada Rijeke

Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka 23. stu-denoga uspješno su održali prvi Invest forum na kojem su predstavljeni razvojni potencijali Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, kao i investicijski projekti državnog i lokalnog značaja u prometnom, energetskom i turističkom sektoru. Dobar odabir izlagača i zanimljive teme privukle su velik broj poten-cijalnih investitora i izazvale interes za predstavljeni zajednički Katalog investicija.

Velik odaziv predstavnika zainteresiranih investitora, tvrtaka iz područja upravljanja investicijama i infra-strukturom iz zemlje i inozemstva te predstavnika lo-kalne samouprave potvrdio je da je Invest forum Pri-morsko-goranske županije i Grada Rijeke bio izuzetno uspješan. Premda se od mnogih govornika na Forumu čulo da je Hrvatska na političkom i gospodarskom pla-nu već dobrano zakasnila, izlaženjem u susret investi-torima ovakvim skupom učinjen je značajan iskorak.

Dodijeljene CROMA za managere godine

U zagrebačkom hotelu Westin, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatske, Ive Josipovića i u partnerstvu sa Zagrebačkom županijom, održan je 22. susret Hr-vatskog udruženja managera i poduzetnika, CRO-MA 2012. Središnje događanje obilježila je dodjela strukovne nagrade ‘Manager godine 2012.’ koja se dodjeljuje najuspješnijim managerima i poduzetnicima u različitim kategorijama.Ove je godine pristiglo preko 40 nominacija, a dobit-nike nagrade birali su prošlogodišnji laureati i Upravni odbor HUM-CROMA. Dobitnikom nagrade Poduzet-nik godine 2012., prema mišljenju Upravnog odbora HUM-CROMA, proglašen je suvlasnik i suosnivač tvrtke Lider press, Miodrag Šajatović te Mante Mandić, vlasnik tvrtke IN2. U kategoriji velikih poduzeća CROMA nagradu je dobio Stanislav Biondić, član Uprave tvrtke Belupo,

Hrvatsko-mađarska suradnja kroz projekt SOVISEC

Kroz projekt SOVISEC, sufinanciran iz IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007-2013., izrađena je strategija zajedničkog gospodarskog razvoja Virovitičko-podravske županije i županije So-mogy. Strategija je nastala u suradnji obaju projektnih partnera, Centra za poduzetništvo županije Somogy i VIDRA-e (Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije), s konzultantima – grupom Ex Ante Kft i Institutom za međunarodne odnose. Pro-vedba projekta započela je 1. 10. 2011., a završava 31. 1. 2013. Ukupna mu je vrijednost 180.903,16 eura te je kroz njega održan niz radionica, poslano je preko 300 upitnika poduzetnicima s hrvatske te isto toliko s mađarske strane, održani su intervjui s ključnim dio-nicima za razvoj gospodarstva s obje strane granice, a sve s ciljem pripreme što kvalitetnije zajedničke stra-tegije gospodarskog razvoja za programsko razdoblje 2013 - 2020. Dodatnu težinu izrađenoj strategiji go-spodarskog razvoja daje činjenica da je ona prihvaćena od strane županijskih skupština s obje strane granice te da je trenutno u fazi oformljavanja tijelo koje će

najvećim dijelom biti sastavljeno od gospodarstvenika, a koje će pratiti njezinu implementaciju, ne bi li se i na taj način potpomogao razvoj poduzetništva i gospo-darstva u obje županije.

BIZ vijesti


BIZ vijesti BIZ vijesti

Sabor hrvatskih graditelja 2012

U hotelu Croatia u Cavtatu 15. studenoga održana je konferencija za predstavnike medija kojom je otvoren trodnevni Sabor hrvatskih graditelja 2012. Osnovni tematski naziv ovogodišnjeg Sabora je „Gra-diteljstvo – poluga razvoja“. Tim se nazivom želi istaknuti da je graditeljstvo jedna od najvažnijih grana gospodarstva i da je od temeljne važnosti za cjelokup-no hrvatsko gospodarstvo. Na ovom se već tradicio-nalnom skupu, koji se održava svake četiri godine, okupilo više od 550 sudionika iz zemlje i inozemstva, uglavnom građevinari i inženjeri ostalih struka. Jedan je od glavnih ciljeva ovogodišnjeg Sabora, najvažnijeg i najvećeg događaja za graditeljstvo, taj da sudioni-cima i organizatorima ponudi mogućnost sagleda-vanja aktualnog stanja struke i prakse te da predstave značajnije projekte i zanimljiva inženjerska dostignuća iz svih područja građevinarstva. Predstavnicima medija se najprije obratio predsjednik Hrvatskog saveza građevinskih inženjera Josip Švenda, koji je istaknuo važnost održavanja Sabora unatoč teškim uvjetima u kojima građevinska struka djeluje.

4. Međunarodni sajam obnovljivih izvora energije

Međunarodni sajam za obnovljive izvore energije (Cro Eco Energy Expo 2012) održan je od 23. do 25. stude-noga u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Organi-zator sajma bio je Grad Varaždin, a ove je godine oku-pio 40-ak izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Svečano otvorenje sajma započelo je pozdravnim govorima Go-rana Habuša, gradonačelnika Grada Varaždina, Zlatka Koračevića, predsjednika Uprave HEP grupe i Ivana Vrdoljaka, ministra gospodarstva.

MasterCard MasterIndex 2012.

Kompanija MasterCard, u suradnji s GfK centrom za istraživanje tržišta, provela je u rujnu i listopadu 2012. godine MasterIndex istraživanje o stavovima i ponašanju potrošača u Hrvatskoj. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se prosječan broj posje-dovanih kartica mijenja ovisno o osobnim prihodi-ma, dobi i obrazovanosti, a većina korisnika kartica posjeduje do 3 kartice te ih većina kontinuirano ko-risti više od 5 godina. 91% ciljane skupine posjeduje barem jednu karticu što je nešto manje u usporedbi s travnjem (93%), kada je provedeno MasterIndex proljetno istraživanje.

Iako je prvi put od početka provođenja MasterIn-dex istraživanja (2009.) broj onih koji su reducirali korištenje kartica veći od onih koji su upotrebu inten-zivirali, udio kartičnog plaćanja je stabilan od 2010. – u prosjeku, korisnici kartica njima plaćaju 5-6 puta u 10 kupovina.Kada je riječ o tipu kartica; uporaba MasterCard i Maestro kartica iznadprosječna je u Zagrebu i okolici (MasterCard 29%, Maestro 77%) te u Sjevernoj Hr-vatskoj (MasterCard 26%, Maestro 76%). Uporaba debitnih kartica porasla je u odnosu na prošlu godinu (s 87% na 90%), dok je uporaba kreditnih i kartica s odgodom plaćanja ostala stabilna (54%).

Rezultati MasterIndex istraživanja pokazuju kako se građani više nego ikad bore sa svojim financijama; samo 14% ispitanika potvrdilo je da uspijeva uštedjeti. Samo neka kućanstva imaju ušteđevinu, a većina ima problema s osnovnim potrebama: 20% njih je u du-govima, 33% jedva uspijeva spojiti kraj s krajem. S obzirom na financijsku situaciju, samo manjina bi preporučila veće investicije u ovome trenutku. Većina kućanstava ne vidi poboljšanje financijskog stanja od početka 2012., a 68% vodi evidenciju o potrošnji. In-ternet bankarstvo najpopularniji je način provjere i vođenja evidencije o troškovima. Zanimljiva je i infor-macija kako se preference u investiranju nisu promije-nile od 2010.: da imaju dodatnih pola milijuna kuna, građani bi ih najradije uložili u nekretninu (kupnjom kuće ili stana), nakon čega slijede investiranje u vlasti-ti posao ili edukaciju te vraćanje dugova.

Kako bi osigurali daljnji razvoj i napredak industrije proizvodnje namještaja, 15 vodećih kompanija i po-duzetnika iz tog sektora 15. studenoga osnovalo je udrugu naziva Hrvatski proizvođači namještaja. Udru-ga okuplja članove koji zapošljavaju više od 4.500 radnika te ostvaruju više od milijardu kuna prihoda. Industrija proizvodnje namještaja u Hrvatskoj suočena je s velikim izazovom opstanka u ovim otežanim uvje-tima poslovanja te skorog ulaska u Europsku uniju. U posljednje dvije godine industrija bilježi gubitke veće od 70 milijuna kuna godišnje, nisko je profitabilna, uvoz je bitno veći od izvoza, a zabrinjavajući je i pad broja zaposlenih. Naime, ova je industrija 1990. godi-ne zapošljavala ukupno 50.000 radnika, dok je danas ta brojka 20.000, a samo u posljednje tri godine došlo je do trajnog gubitka više od 2.000 radnih mjesta. -Unatoč teškoj situaciji u kojoj se trenutno nalazimo naša industrija ima velik potencijal – imamo siro-vinsku osnovu, tehnologiju, znanje i tradiciju. Jedan smo od najvećih generatora zapošljavanja u nerazvije-nim i ruralnim područjima Hrvatske, a više od 70% naše proizvodnje se izvozi. Smatramo da je očuvanje naše industrije od strateškog interesa za hrvatsko go-spodarstvo, stoga je potrebna direktna intervencija države kroz nove strukturne potpore jer je sadašnji sustav nedovoljan za opstanak i razvoj kompletnog sektora. Potrebno je stvoriti sustav u kojem će što više hrvatskog drveta završiti u namještaju - kazao je Re-nato Radić, predsjednik udruge Hrvatski proizvođači namještaja.

Na sajmu je bilo riječi i o novom konceptu Zakona o građenju i prostornom planiranju, Zakonu o lega-lizaciji i Programu energetske obnove zgrada javnog sektora. HEP Grupa, kao glavni partner sajma, poslala je svoje najjače stručnjake koji su govorili o do sada nikad javno prezentiranoj tematici priključka solara na javnu mrežu te o učinkovitoj javnoj rasvjeti, što je trenutno top tema u jedinicama lokalne samouprave, budući da je riječ o mogućim uštedama i do 70%.Na Sajmu se predstavio i UNDP – UN-ov program za razvoj koji je i pokrenuo projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, Fond za zaštitu okoliša koji je krenuo u veliki ciklus investiranja zelenih projeka-ta, Agencija za razvoj Varaždinske županije, Centar kompetencije za obnovljive izvore energije, Državni hidrometeorološki zavod te Razvojna energetska agen-cija.

Očuvanje industrije namještaja od strateškog je interesa za hrvatsko gospodarstvo

za srednja poduzeća Martin Halusek, direktor tvrt-ke Kvasac i Antun Presečki, vlasnik Presečki grupe. U kategoriji malih poduzeća, nagradu su dobili Ivan Matejašić, suvlasnik Spin informatičkog inženjeringa te Zdravko Runtas, direktor tvrtke IGO-MAT. Do-bitnicom nagrade Manager godine 2012. u kategoriji javnih poduzeća proglašena je Odete Sapač, direkto-rica Turističke zajednice Grada Rovinja i Ljubomir Novoselić, predsjednik Uprave Vodovoda-Osijek. CROMA nagradu u kategoriji inozemnih poduzeća dobio je član Uprave Harburg-Freudenberger Belišće, Zoran Uranjek. Nagrada za projekt managera je do-dijeljena predsjedniku Uprave tvrtke Pevec, Darku Šketu te Borisu Žgombi, direktoru Unilinea. U kate-goriji mladi manager, nagrada Anton Nino Cerin je dodjeljena Miroslavu Mrši, vlasniku Modo interijer studia. CROMA nagradu za životno djelo dobili su Stjepan Hrešć, vlasnik Holding grupe Hrešić te Šime Vidulin, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za regionalni razvoj.

Tradicionalni Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo u siječnju iduće godine održat će se po 18. put. Središnji je to događaj u uvodu svake godine, ne samo za Virovitičko-podravsku županiju, već za cijelu regiju. Sajam je to koji je pre-rastao lokalne i regionalne okvire te je kroz godine zauzeo mjesto među tri najveća sajma tog tipa u RH, što potvrđuje i broj izlagača i posjetitelja koji rastu iz godine u godinu.

U sklopu idućeg, 18. međunarodnog sajma Viroexpo, koji će se održati od 18. do 20. siječnja 2013. godine, zemlja partner sajma bit će Kraljevina Belgija. Pre-ma podatcima HGK Županijske komore Virovitica, Virovitičko-podravska županija u 2011. godini bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Kraljevinom Belgije u iznosu od 2.023.564 $. U prvih 6 mjese-ci 2012. godine suficit vanjskotrgovinske razmjene iznosi 1.483.233 $. Belgija, osim što je središte Eu-ropske unije, poznata je po pivu, čokoladi i festivalima, što garantira da će biti organiziran i bogat kulturno-umjetnički program u sklopu održavanja sajma.Uz Vladu Republike Hrvatske kao generalnog pokro-

Novi Viroexpo - jedan od tri najveća gospodarska sajma u RH

vitelja, pokrovitelji su 18. međunarodnog sajma go-spodarstva, obrtništva i poljoprivrede Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma. Organizatori i pokrovitelji su Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK – Županijska komora Virovitica, HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije i Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije. Tehnički re-alizator sajma je tvrtka Viroexpo d.o.o.


Borovo - restrukturiranjem do održivog rastaUnatoč tome što se tvrtka nalazi u nezavidnu položaju te unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, u Borovu d.d. ne manjka optimizma. Ulažu se napori kako bi ovaj hrvatski brend nakon dovršetka restrukturiranja postao poželjnim poslodavcem i uspješnim konkurentom na međunarodnom i domaćem tržištu.

Intervju mjeseca

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Ono što je interno važno jest odblokirati račun našeg krovnog društva Borovo d.d. i započeti proces fuzio-niranja dviju holding-tvrtaka.

Odgovore na pitanja o sadašnjem položaju tvrtke Bo-rovo d.d. na domaćem i inozemnom tržištu obuće te o planovima za budućnost potražili smo od predsjednika njezine uprave, g. Hrvoja Merkija.

Kako je tekao Vaš profesionalni put do dolaska u Boro-vo d.d., na mjesto predsjednika uprave?Po završetku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu zaposlio sam se u tvrtki Crosco, jednoj od tvrtaka kćeri naše INA-e. Proveo sam gotovo 3 go-dine na naftnim bušotinama u Hrvatskoj, a kasnije Siriji. Nakon povratka u Hrvatsku, u tvrtkama Eurco i Montmontaža vodio sam uglavnom procese vezane uz međunarodne standarde ISO 9001, OHSAS 18001 i ISO 14001, kao ‘lead auditor’ za te mjere standarda. Moja glavna zadaća tada je bila unaprjeđivanje poslov-nih procesa, a moram priznati da to često pronalazim i u ovom izazovu koji me trenutno zaokuplja.

Koliko je zahtjevna ova funkcija u ovom prilično nepo-voljnom gospodarskom trenutku?Zahtjevnost funkcije predsjednika uprave Borova d.d. dijelom jest vezana za gospodarski trenutak u kojem se nalazimo, no, sagledavši situaciju u proteklih osam mjeseci otkako sam došao na čelo poslovne grupaci-je, moram reći kako sa situacijom koja je neodrživa i graniči s katastrofom kriza i nema mnogo veze. Prije bih rekao da se radi o nekompetnentnu managemen-tu, koji je dozvolio neracionalno poslovanje i poslovao potpuno netransparentno i razjedinjeno, bez jasne vi-zije kamo sve to ide. Gospodarski trenutak nimalo nam ne ide na ruku, no, kako kažu neki - i kriza je prilika, samo je treba znati iskoristiti. Vjerujem da smo otva-ranjem brojnih ‘outlet’ trgovina i mi pronašli svoju kriznu nišu.

Što sve obuhvaća poslovni sustav Borova d.d.?Naš poslovni sustav obuhvaća u ovome trenutku 9 tvrtaka - Borovo d.d. kao krovno dioničko društvo, koje je od ranih devedesetih u blokadi te nema zapo-slenih. Borovo - Poslovni centar d.o.o. stoga vrši sve funkcije holding-društva i upravlja ostatkom poslov-nog sustava. Obje proizvodne tvrtke - Borovo Gumi-trade d.o.o. i Borovo - kožna obuća d.o.o. smještene su u Vukovaru i zapošljavaju najveći dio od našeg uku-pnog broja zaposlenih. Tri su tvrtke u sektoru trgovi-ne - Borovo - Trgovačka mreža d.o.o. u Hrvatskoj te Borovo Trade d.o.o. Celje u Sloveniji, ali i novoosno-vano društvo Borovo Vukovar Skopje u Makedoniji. U Hrvoje Merki, predsjednik Uprave Borovo d.d

našem su portfelju i dvije uslužne tvrtke, koje tako-đer imaju dobar razvojni potencijal. Borovo Standard d.o.o. naša je ugostiteljska tvrtka, koja upravlja našim restoranima i hotelom kapaciteta 260 ležajeva. Boro-vo - Tehnički servis d.o.o. naša je bravarsko-tokarska tvrtka, koja raspolaže širokom paletom metalskih pro-izvoda - od plinskih ormarića i dijelova za strojeve do poljoprivrednih alata i krovnih konstrukcija za hale.

Borovo je brend s tradicijom kakvu ima vrlo malo tvrta-ka. Jeste li zadovoljni trenutnim pozicioniranjem Boro-va na hrvatskom tržištu?Tradicija koja stoji iza naših proizvoda doista je im-presivna i važna, ali u današnjoj tržišnoj utakmici ne može se samo na tome graditi uspjeh. Tradiciju treba neprestano graditi i unapređivati, kako proizvodne procese, tako i prodajne kanale. Nažalost, upravo su ti segmenti posljednjih desetljeća zapostavljani. Borovo kao krovni korporativni brend ima velik potencijal, kako na domaćem tržištu, tako i na tržištima u regiji. Velik su potencijal i brendovi u našem portfelju, poput Startasa ili Borosane. Nažalost, i u njih je nedovoljno ulagano te su izgubili svoj značaj. Naša je namjera vra-titi ih u prvi plan i pozicionirati ih na tržištu uz razvoj potpuno novih brendova, osobito u segmentu radne i zaštitne obuće.

Kada ste započeli proces restrukturiranja Borova? Koje ste faze uspješno dovršili, a što još planirate ostvariti?U formalnom smislu, restrukturiranje poslovnog su-stava Borovo tek započinje. No, u stvarnosti, pripre-mne radnje dubinskog snimanja te racionalizacije po-slovanja u mnogim segmentima započele su još ljetos, nakon što sam smijenio prethodni, po mom mišljenju nesposobni, management i postavio nove direktore tvrtaka kćeri i voditelje pojedinih sektora unutar su-stava. Dosad smo objedinili proces nabave na razini cijeloga sustava i tako uveli kontrolu troškova, što je svakako prvi korak u racionalizaciji. Neshvatljivo je da je svaka pojedina tvrtka unutar sustava na tržištu i kao kupac i kao dobavljač nastupala samostalno, ne koristeći snagu koju daje naša zbirna veličina. Započeli smo s osnaživanjem sektora veleprodaje koji se krenuo koncentrirati na nove veleprodajne kanale. U tu smo svrhu razvili i potpuno nove proizvode, poput uljnoot-porne zaštitne i radne obuće za naftnu i plinsku indu-striju, posebne obuće za farmaceutsku industriju, me-dicinsko osoblje, građevinsku industriju i druge, dok se s unaprijeđenim prodajnim uspješnicama iz prošlih godina i dalje dobro pozicioniramo u sektoru zaštite (s balističkim prslucima i obućom). U planu je još mnogo toga jer je dovršetak plana re-strukturiranja u njegovu punom obujmu planiran za 2015. godinu. Ono što nam je svakako jedan od priori-teta jest obnoviti našu maloprodajnu mrežu i pozicio-nirati se u trgovačkim centrima u Hrvatskoj. Konačni je, pak, cilj cijelog plana restrukturiranja pripremiti

grupaciju za privatizaciju, no želim naglasiti kako pri-vatizacija nije nužan, ali jest poželjan korak. Bit je po-kazati da se državnom imovinom doista može uprav-ljati racionalno.

Borovo d.d. do Domovinskog je rata, između ostalo-ga, bilo poznato i po velikom broju zaposlenih. Koliko zaposlenika trenutno brojite? Hoće li restrukturiranje podrazumijevati i smanjenje broja zaposlenih?Tadašnji kombinat Borovo zapošljavao je oko 23 tisuće ljudi, od kojih je 16-17 tisuća radilo u samom Vuko-varu. U današnje vrijeme ti su razmjeri nezamislivi i nepotrebni. Borovo je do danas napustilo brojne pro-izvodne i uslužne djelatnosti koje je tada imalo, tako da danas upošljavamo oko 1030 djelatnika. Ono što zabrinjava jest omjer režijskog i proizvodnog osoblja, koji je u ovome trenutku otprilike 1:4 u korist proi-zvodnje, dok su europski standardi u ovim djelatnosti-ma 1:9. Možete zamisliti koliko u našem slučaju cijenu proizvoda stoga opterećuje režijski trošak. Trenutno na plaće zaposlenih odlazi 43% ukupnih prihoda, dok su u razvijenim zemljama standardi ispod 20%. To je ono što želimo postići. Velikih drama i otpuštanja neće biti, već će se najveći odljev dogoditi prirodnim pu-tem te preraspodjelom poslova. Naša je konačna želja doći po završetku restrukturiranja na brojku od manje od 1000 zaposlenih, s već spomenutim omjerom 1:9 u korist proizvodnje. Dakle, smanjenja broja ljudi u ad-ministraciji će biti, no i povećanja u proizvodnji, jer je želja novim narudžbama iz kanala veleprodaje uposliti i drugu smjenu u proizvodnji.

U kojoj ste mjeri zadovoljni poslovanjem i suradnjom s hrvatskim tvrtkama? Naši najveći veleprodajni kupci u ovom su trenutku MUP i MORH, koje opskrbljujemo obućom i basli-stičkim prslucima. Moram reći da smo s tim dijelom suradnje zadovoljni, no vjerujem kako je na nacional-noj razini moguće učiniti više na zaštiti domaće pro-izvodnje. Mislim da je apsurdno da se hrvatski proi-zvođač obuće na natječaju pojedinih državnih tvrtaka bori protiv cjenovno uvijek povoljnije dalekoistočne konkurencije te da se domaća proizvodnja i kvaliteta nikako ne favorizira. Stoga, smatram kako bi suradnja s domaćim, a poglavito državnim tvrtkama morala biti intenzivnija. Mi se trudimo rasteretiti cijenu, a da ne utječemo na kvalitetu proizvoda te prilagoditi se po-trebama svake pojedine industrijske grane.

Planirate li proizvodnju više usmjeravati na inozemna tržišta?Naravno! Hrvatsko je tržište za naše proizvodne ka-pacitete premalo i svakako nam je jedno od strateških usmjerenja i otvaranje tržištu šire regije, ali i cijeloga svijeta. Svoja predstavništva već smo počeli otvarati u republikama bivše Jugoslavije, gdje je brend Boro-vo osobito dobro poznat, no u tijeku su razgovori o


Intervju mjeseca

Modna obuća specifična je za svako pojedino tržište jer su trendo-vi uvelike geografski

uvjetovani, no radna i zaštitna obuća propi-

sana je međunarodnim standardima i tu je naša prilika za usp-

jeh, jer smatram kako je borovska kvaliteta

neupitna i kako se može uhvatiti ukoštac sa

svakim kupcem.

ulascima naše robe na rusko, bliskoistočno, ali i južno-američko tržište.

Većina s nestrpljenjem očekuje ulazak Hrvatske u EU, nadajući se boljim poslovnim prilikama. Jeste li spre-mni na promjene koje to donosi?Vjerujem da ćemo s promjenama koje trenutno uvo-dimo spremno dočekati širenje našega tržišta i na EU. Hrvatsko članstvo u Uniji donijet će nam priliku za lakše konkuriranje na inozemnim natječajima i lakši pristup europskim multinacionalnim kompanijama koje mnogo ulažu u sigurnost svojih radnika, pa tako i u njihovu obuću. No još je važnija stvar to što će ula-skom Hrvatske u EU naša obuća nositi oznaku „Made in EU“, što za tržiša Rusije, Južne Amerike i bliskoi-stočnih zemalja ima velik značaj.

Velik dio nekadašnje imovine Borova u republikama bivše Jugoslavije još je predmet sudskih sporova. Ka-kva su Vaša očekivanja?Bilo bi neozbiljno od mene špekulirati kako će završiti procesi za povrat naše imovine koje vodimo u Srbiji i Makedoniji, ali naravno da nade polažem u njihovo pozitivno rješenje. Situacija je kompleksna i putem na-ših pravnih zastupnika ulažemo velike napore kako bi se sporovi u objema državama rješili što prije. Naža-lost, čini se da je sudstvo u susjednim nam državama još sporije od hrvatskoga pa ne mogu reći kada će se cijela priča okončati.

Kako je protekla ova poslovna godina za Borovo d.d.? S obzirom na recesiju i sve naslijeđene probleme - od dugovanja od 150 mijiuna kuna koja potencijalno, zbog starih sudskih tužbi, mogu i daleko premašiti taj iznos, do kaosa u sektoru upravljanja nekretninama - moram priznati da ova poslovna godina protječe u znaku borbe za svakog kupca i svako radno mjesto. Po-zitivan rezultat ne možemo nipošto očekivati, jer nam

najznačajnijiji koraci restrukturiranja tek predstoje. Ipak, vidljivi su pomaci u smanjenju zaliha robe koju imamo na skladištu, a koja uvelike opterećuje poslo-vanje, te povećanju prodaje s naglaskom na sve veću koncentraciju robe vlastite proizvodnje u odnosu na druge dobavljače koje imamo u svojoj maloprodaji.

Jesu li dosadašnji rezultati koje ste postigli zadovolja-vajući?Usudim se reći da smo, s obzirom na uvjete u kojima poslujemo, postigli pomake, no zadovoljan ne mogu biti sve dok ne dosegnemo razinu koju smo zacrtali Planom restrukturiranja. No moram pohvaliti nad-ljudske napore svojih suradnika koji se u ovoj fazi ne štede kako bi rezultati bili vidljivi što prije. Naime, teš-ko je u svega nekoliko mjeseci, koliko vodimo poslova-nje ovog proizvodnog giganta, ispraviti pogreške koje su činjene desetljećima.

Raspolažete li odgovarajućim kadrom, vezano uz pro-mjene koje donosi restrukturiranje tvrtke? Kada je proizvodnja u pitanju, naš je kadar najstručniji u čitavoj državi, no, isto tako, prosjek godina naših radnika prilično je visok. To će postati problem kada većina proizvodnog osoblja ode u mirovinu jer se mla-di danas ne školuju za zanimanja koja su nama potreb-na. Istovremeno začuđuje činjenica da se na natječaje koje smo do sada raspisivali za radna mjesta u poslov-nom sustavu javljalo jako malo Vukovaraca pa smo u potragu za stručnom radnom snagom morali krenuti i u široj regiji. Na sreću, blizina Vinkovaca i Osijeka uvijek nam nudi mogućnost pronalaska stručnog ka-dra.

Ulažete li u usavršavanja svojih zaposlenika?Taj segment smatramo vrlo važnim i trudimo se usmjeravati naše zaposlenike na stručne seminare te svakako pazimo da su svi sektori našeg poslovanja uvi-jek u mogućnosti educirati svoje zaposlenike o najno-vijim trendovima u njihovu segmentu poslovanja. Tu koristimo i usluge edukativnih centara, poput Mira-kula koji doista nudi velik izbor seminara za različite struke.

Koji su planovi Borova d.d. u budućnosti? Kako sam već rekao, planovi i ciljevi u skladu su s na-šom novoutemeljenom vizijom - ostvariti dugoročni održivi rast i razvitak kao proizvođač obuće kojeg kup-ci preferiraju, kojem partneri vjeruju i kojim se zapo-slenici ponose. Želimo restrukturirati segment ljud-skih resursa, informatizirati poslovanje, u potpunosti implementirati holding pristup poslovanju te širiti poslovanje putem tvrtaka kćeri u regiji. U dogledno vrijeme želimo postati poželjan poslodavac za mlade i stručne kadrove, a time i motor društvenog napretka u Vukovaru i široj regiji. U uspjeh našeg poduhvata ne sumnjam! ■

Tema broja

Hrvatsko gospodarstvo u 2013.

Najnoviji statistički podatci o padu BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje izazvao je, blago rečeno, burne reakcije. No prebacivanje krivnje ne pridonosi bržem rješenju i pozitivnim promjenama koje svi, u tome se slažu, s nestrpljenjem očekuju.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


Odgovornim za pad BDP-a ministar financija Linić ponajviše drži realni sektor gospodarstva koji nema vlastite ideje i programe te ovisi o državi, dok je za potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Branka Grčića najnoviji pad BDP-a objektivno očekivan. Europa je u trećem kvartalu za-bilježila pad BDP-a od 0,4% te dosegnula novo rece-sijsko dno, što ima izravni učinak na Hrvatsku kroz smanjenje njezina izvoza i pad osobne potrošnje, objašnjava Grčić.Hrvatska udruga poduzetnika razočarana je izjavama ministra o HUP-u i njegovim reakcijama na ocjene po-slodavaca o uvjetima poslovanja u ovoj te prognozama za iduću godinu, smatrajući kako je činjenica da Vlada, unatoč dobrim namjerama, nije uspjela poboljšati uv-jete za poslovanje, što je jedini put izlaska iz krize.

2013. – godina ulaska u Europsku unijuNema temelja za odgodu ulaska Hrvatske u EU, sma-tra europski povjerenik za proširenje Štefan Füle, u vrijeme kada njemački mediji i poneki političari ocje-njuju da Hrvatska još nije spremna postati punoprav-nom članicom. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. ovisi samo o tome hoće li proljetni izvje-štaj Europske komisije biti dovoljno dobar, mišljenja je šef Delegacije Europske unije Paul Vandoren, također izjavivši kako je bio samo malo iznenađen nedavnim primjedbama njemačkoga parlamenta o hrvatskom ulasku u Uniju.

Nedostatak konkurentnosti hrvatskoga gospodarstvaKraj ove godine obilježili su povećanje ponude i smanjenje cijene kapitala na financijskim tržištima u okružju, ali i pad aktivnosti u realnom sektoru. Drugi val recesije unutar EU sužava mogućnosti za rast izvo-zne potražnje, a izvjesno je da se promjena negativnih tendencija ne može očekivati prije ljeta sljedeće godi-ne. I tada se predviđa tek blagi oporavak koji će zaobići naše glavne trgovinske partnere. -Stoga u 2013. godini očekujemo bolje uvjete financiranja od ovogodišnjih, ali ipak ne očekujemo značajan oporavak domaćeg gospodarstva. Ponuda kapitala po povoljnijim uvjetima mogla bi potaknuti poduzetnike na povećanje privat-nih investicija, čime bi se pokrenuo rast proizvodnje i zaposlenosti. Banke se suočavaju sa sve izraženijom tendencijom razduživanja, prvo stanovništva, a potom i poduzeća. U sljedećoj godini bi se zbog povoljnijih uvjeta zaduživanja na vanjskim tržištima mogla zna-čajno razduživati država i velika poduzeća u domaćim bankama – kaže Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d., te dodaje da će se poslje-dično pod pritiskom naći i rezultat poslovanja banaka, tim više što će ubrzanje procesa priznavanja gubitaka nekonkurentnih poduzeća dodatno povećati gubitke banaka na vrijednosti kreditnog portfelja. Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj ostat će vrlo zahtjevno i u velikom dijelu determinirati bankarsko

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. ovisi samo o tome hoće li proljetni izvještaj

Europske komisije biti dovoljno dobar.

Tema broja

poslovanje u idućoj godini. Dinamika kreditiranja ostat će sporija, posebice u segmentu stanovništva, zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada. Kod po-duzeća ona može biti nešto naglašenija, uz preduvjet oporavka investicijskog ciklusa. Unatoč općoj slici hrvatskog gospodarstva, koja se odražava i u porastu tzv. loših kredita, razina kapitaliziranosti hrvatskog bankarskog sektora, i dalje jednog od najzdravijih u sveukupnom domaćem gospodarstvu, garantira nje-govu stabilnost i ukazuje na visoku sposobnost fi-nancijskog praćenja pozitivnih inicijativa i projeka-ta, mišljenja je Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d.Na žalost, svjedoci smo nepovoljnih gospodarskih trendova u Hrvatskoj. Zarobljeni smo u spirali u kojoj se reže kupovna moć, što uzrokuje pad proizvodnje, pada porezna baza, što opet smanjuje ekonomsku ak-tivnost. I dok analitičari predviđaju da će u 2012. godi-ni svjetska ekonomija rasti po stopi od 3,8%, u Hrvat-skoj se predviđa pad od gotovo 2%. -Iako ICT industrija i primjena ICT-a proizvoda i rje-šenja u drugim industrijama ima veliki utjecaj na ra-zvoj, troškovnu učinkovitost i transparentnost, vidljivo je da se u Hrvatskoj nije investiralo u ovoj, kao niti u prethodnim godinama. Smatram da je ključni problem to što se Hrvatska još uvijek nije strateški opredijelila za industrije koje imaju razvojni i izvozni potencijal, a među njima je svakako ICT industrija. Smatram nuž-nim te očekujem da se u narednoj godini bolje razumi-je uloga i važnost primjene novih ICT rješenja kroz in-tegrirane i dobro definirane projekte te veće ulaganje u ICT, kako operatora, tako i tijela državnih uprava, poslovnog segmenta, gradova i dr. U 2013. godini Hr-vatska treba potaknuti investicije u inovacije i razvoj-no-istraživačke aktivnosti koje donose stvaranje novih vrijednosti važnih za bolje pozicioniranje hrvatskoga gospodarstva na zahtjevnom međunarodnom tržištu te istodobno stvaraju uvjete za zapošljavanje mladih, visokoobrazovanih ljudi ovdje u Hrvatskoj – smatra Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Ni-kola Tesla d.d. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a, vje-ruje kako će Vlada RH svojim mjerama vezanim uz rasterećenje gospodarstva, zapošljavanje i privlače-njem i pokretanjem investicija dovesti do pokretanja hrvatskog gospodarstva u idućoj godini. -Sukladno prognozama analitičara, očekujemo zavr-šetak negativnih ekonomskih trendova do kraja ove i vrlo blagi oporavak iduće godine uslijed umjerenog ja-čanja investicija i izvoza, nešto bolje potrošačke klime te očekivanog ulaska u Europsku uniju. Svoje poslov-ne planove i organizacijski ustroj uskladili smo s tim očekivanjima i stoga vjerujem da smo i u 2013. godini spremni suočiti se sa složenim prilikama na našem tržištu – optimističan je Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa d.d.Dalekovod se vidi kao jedna od kompanija koja će se

Tema broja

U 2013. godini Hr-vatska treba potaknuti investicije u inovacije i razvojno-istraživačke aktivnosti.

izboriti za svoj dio posla na perspektivnom tržištu Velike Britanije i Škotske, ali i nastavak dugogodišnje prisutnosti na već etabliranim tržištima, poput Nor-veške i Ukrajine. -Zanimljivo nam je i rusko tržište. Potencijal je doista ogroman, a mi kao tvrtka vidimo svoje mjesto na navedenim tržištima – kaže Matjaž Gorjup, predsjednik Uprave Dalekovoda.Prema procjenama većine makroekonomista, za 2013. je najavljen blagi rast BDP-a od oko 1%, što je ohra-brujuće. Jednu od okosnica razvoja hrvatskoga gospo-darstva predstavlja upravo farmaceutska industrija, prvenstveno zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u istraživanja i razvoj te visokom udjelu izvoza. Farma-ceutski su proizvođači u Hrvatskoj u posljednje tri go-dine ukupan broj zaposlenih povećali za 10% na 4.500 zaposlenih, a u 2013. godini planiraju rast broja zapo-slenih za još 10%, navodi Tihomir Orešković, pred-sjednik Uprave i generalni direktor PLIVE Hrvatska.-Rekao bih da je sljedeća godina izuzetno važna za Hr-vatsku, ne samo zbog ulaska u EU, nego iz razloga što se u 2013. trebaju dogoditi ključni pomaci koji će osi-gurati novi gospodarski zamah u Hrvatskoj. Nadam se da će Hrvatska sljedeću godinu završiti barem s malim rastom BDP-a. Ako gledamo sektor farmaceutike, on iz godine u godinu raste, u kriznim godinama 4 do 5%, a prije krize i više od 10%. S obzirom na to da su zdrav-stveni sustavi sve više orijentirani na generičke lijeko-

ve, očekujem nastavak rasta. S druge strane, sektor lo-gistike ima velike potencijale jer mnoge kompanije još uvijek logističke djelatnosti obavljaju unutar kompani-je, a ubuduće će ih u većoj mjeri outsorcati – mišljenja je Marinko Jagić, predsjednik Uprave LURA Grupe.Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG INVEST-a, smatra da će 2013. biti godina oporavka hrvatskog gospodarstva. U SME sektoru i u 2012. se bilježe po-zitivni pomaci (rast broja zaposlenih za 12.000, rast izvoza 10%, rast ukupnih prihoda za 4%), a još izraže-niji trend trebao bi biti u 2013. godini. -Izostale su ve-like investicije u javnom sektoru pa bi se pokretanjem istih u 2013. otvorile realne pretpostavke, kako za rast ukupnog gospodarstva, tako i za još intenzivniji rast u sektoru malog i srednjeg poduzetništva – zaključuje Liović. Vrlo je teško davati konkretne prognoze oko domaće-ga gospodarskog rasta, s obzirom na to da se globalna ekonomska situacija još uvijek nije stabilizirala i da su mogući različiti scenariji gospodarskog oporavka. Međutim, hrvatski turizam jedan je od rijetkih gospo-darskih sektora u kojemu se bilježe pozitivni rezultati, a Croatia Airlines važan je čimbenik turističke djelat-nosti. -Mi smo sedmi po veličini izvoznik u Republici Hrvatskoj i uvelike pridonosimo razvoju toga gospo-darskog sektora, a u ukupnoj vrijednosti hrvatskoga zrakoplovnog tržišta sudjelujemo s oko 40%. To nam


je dodatni poticaj, ali i obveza, da nastavimo s ostvari-vanjem kvalitetnih rezultata te da ozbiljno pristupimo dodatnom unaprjeđenju poslovanja kompanije - po-jašnjava Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa.Turizam je najjači hrvatski izvozni proizvod te gos-podarska grana koja usprkos kriznim kretanjima ima potencijal za rast na globalnom tržištu. -Produženjem sezone i razvojem novih produkata koji se naslanjaju na pred i posezonu, stvaraju se preduvjeti da i u nado-lazećem razdoblju osiguramo kontinuitet rasta - sma-tra Ivan Gadže, predsjednik Uprave Atlasa.Kako smatra Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, hrvatsko je gospodarstvo u dubokoj recesiji pune če-tiri godine, što je posljedica krivog modela razvoja u posljednjih dvadeset godina. S tim u vezi sve je očitije da se daljnji razvoj zemlje ne može planirati na potro-šenim obrascima koji se nisu najbolje ‘pokazali’. -Za

novi iskorak potrebno je mijenjati modele ponašanja na svim razinama. Tu ne amnestiram niti poslovnu zajednicu. Voljeli bismo vjerovati optimizmu izvršne vlasti i planirani rast od 1,8% kojeg su ugradili u pro-račun 2013. godine. Na žalost, svi pokazatelji govore suprotno. Bit ćemo zadovoljni ako zabilježimo ikakav rast – kritičan je Majetić. Teška gospodarska situacija u Hrvatskoj i regiji ostav-lja tragove u svakom segmentu života. Lojalnost po-trošača pada, cijena ima presudnu ulogu kod izbora, ali potrošači i dalje očekuju primjerenu kvalitetu pro-izvoda. -Fleksibilnom politikom u odlučivanju, u vrlo kratkom vremenu, prilagodili smo se zahtjevima trži-šta i potrošača te agresivnim ulaskom u tzv. ‘economy’ segment deterdženata dostigli vodeću poziciju u Hr-vatskoj po prodanim količinama. Kako niti sljedeće godine ne očekujemo bitnije promjene, nastojat ćemo se prilagođavati situaciji i što realnije definirati svoj poslovni plan – pojašnjava Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije.-Teško je očekivati velike pomake u hrvatskom gos-podarstvu sljedeće godine, i generalno i u tržišnim segmentima u kojima mi poslujemo. U ovoj godini in-tenzivno smo radili na osnaženju naših poslovnih di-vizija i otvaranju novih poslova i tržišta te očekujemo da će naši napori rezultirati konkretnim projektima u 2013. godini. Nadamo se i da će se uskoro pokrenuti najavljivani investicijski projekti u kojima i mi želimo sudjelovati. No, najveću priliku sljedeće godine vidi-mo u rastu izvoza i to nam je glavna orijentacija – kaže Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Đuro Đako-vić Holdinga.Dalibor Bačelić, predsjednik Uprave Nivete, siguran je da gospodarskog rasta neće biti, te smatra da poveća-nje porezne presije i ubrzana destrukcija radnih mjesta vode hrvatsko gospodarstvo prema potpunom kolapsu. -Prognoze vezane uz očekivani gospodarski rast na do-maćem tržištu nisu optimistične, čemu doprinosi i pad aktivnosti u mnogim članicama EU u ovoj godini. Sto-ga, ovisno o uspješnosti implementacije institucional-nih mjera podrške gospodarstvu, očekujemo stagnaciju ili mali gospodarski rast. Primjenom interventnih mje-ra moguće je ublažiti značajan pad proizvodnje i zapo-slenosti u tekstilnom sektoru - smatra Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa.Predviđanja vezana za naftni business u globalnom smislu i dalje ostaju na jednakim ili sličnim razinama kao i ove godine – naftne kompanije i dalje uglavnom ovise o vanjskim makroekonomskim čimbenicima, ali i geopolitičkoj situaciji. -Naime, bilo da je riječ o rafinerijskim maržama koje imaju snažan utjecaj na rezultate poslovanja rafinerija diljem svijeta, bilo da je riječ o cijenama nafte ili incidentima poput onog u Meksičkom zaljevu, svaki taj element u konačnici se odražava i na poslovanje naše kompanije. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, vjerujem da će INA dati svoj po-zitivni doprinos razvoju i gospodarskom rastu zemlje

kroz ulaganja s dodanom vrijednošću u svim segmen-tima, optimiziranim poslovanjem rafinerija i sigurnom opskrbom energijom – navodi Zoltán Áldott, predsjed-nik Uprave INA-e.

Hoćemo li konačno znati iskoristiti EU fondove?Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić nedavno je naja-vio nova zapošljavanja u državnoj upravi na pripremi i provedbi EU projekata.Na idućoj sjednici Vlade Grčić će predložiti natječaj za zapošljavanje 230 novih ljudi u sustavu nakon što je njih 30 ranije odabranih po Ministarstvu otišlo iz sustava. Grčić kaže kako Republika Hrvatska sad ima 50% spremnih projekata, a želi li povući maksimum iz fondova u idućih sedam mjeseci trebali bi imati 150%.

Usporavanje pada potrošnjeDržavni zavod za statistiku objavio je početkom listo-pada prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, u kolovozu nominalno po-rastao za 0,5%, dok je realno pao za 3,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je manji pad od oče-kivanog. Pet makroekonomista u prosjeku je očekivalo pad potrošnje u kolovozu od 4,4% na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 3 do 5,8%. To je i manji pad nego što je bio u srpnju, kada je potrošnja pala za 5,1%. Pozitivno je što je pad uspo-ren, no to je rezultat dobre turističke sezone.

Upravljanje krizom u eurozoni Stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegla je novi re-kord u listopadu na 11,7%, dok je stopa inflacije pala na 2,2% u studenom. Nova rekordna razina zabilje-žena je i u Europskoj uniji, 10,7%, nakon 10,6% u rujnu. Stope nezaposlenosti u obje zone, eurozoni i EU-u, također su značajno porasle u odnosu na listo-pad prošle godine 2011. kada su iznosile 10,4 odnosno 9,9%. U državama članicama eurozone nezaposleno je u listopadu bilo čak 18,7 milijuna ljudi, dok je taj broj u zemljama EU-a porastao na čak 25,9 milijuna.

Predviđanja Europske banke za obnovu i razvoj U izvješću Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) krajem listopada stoji kako europska tranzicijska gos-podarstva, pa tako i Hrvatsku, očekuje još jedna iza-zovna godina prije nego što nastupi stvarni oporavak. Prema najnovijim procjenama EBRD-a, u ovoj će go-dini gospodarstvo Hrvatske zabilježiti pad od 1,9%, dok se u izvješću od prije tri mjeseca očekivao pad od 1,2%.U 2013. godini očekuje se rast hrvatskog BDP-a tek 1,2%, dok se prije tri mjeseca procjenjivalo da će rast iznositi 1,5%. BDP je u prvom tromjesečju pao 1,3, a u drugom 2,2% na godišnjoj razini, što je posljedica pada inozemne potražnje i slabe domaće potražnje.

Zbog toga će ukupni rast u 2012. godini gotovo sigur-no biti negativan, što održava i nedostatak konkuren-tnosti gospodarstva.

Ekonomska politika Hrvatske u 2013.Na 2. tradicionalnom savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2013. godini Ivan Teodorović iz Hrvatskog društva ekonomista naglasio je da više nema prostora za odgađanja ili dodatna zaduženja. Ulaskom u EU tre-ba ‘parirati’ odljevu mozgova i osmisliti funkcioniranje socijalne države u suvremenim uvjetima. Ministar turizma Ostojić istaknuo je kako ne može samo turizam izvući zemlju iz krize.Povećanje konkurentnosti provodit će se izmjenama zakonske regulative, diferenciranom stopom od 10% za turizam, nultom stopom poreza na reinvestiranu dobit. Uvest će se atraktivne kamatne stope za turistič-ke projekte i nove kreditne linije za poduzetnike, rekao je Ostojić koji očekuje da bi ulaganja u hrvatski turi-zam u 2013. mogla biti između 2,5 i 3 milijarde kuna. Rečeno je i kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju za našu zemlju donosi i 13,6 milijardi eura koji će biti na raspolaganju za povlačenje iz strukturnih fondova.

Tema broja Tema broja

Hrvatski turizam jedan je od rijetkih gospo-

darskih sektora u koje-mu se bilježe pozitivni

rezultati.

Prognoze vezane uz očekivani gospodarski rast na domaćem tržištu nisu optimistične, čemu doprinosi i pad aktivno-sti u mnogim članicama EU u ovoj godini.

U kriznim vremenima mnogi štede i gledaju preko plota što drugi rade, te aloci-raju svoje marketinške budžete kako bi na različite načine barem malo potaknuli povećanje prodaje, kako kaže Ivica Vidović, predsjednik Uprave, MCann Erickson Hr-vatska. -Oni pak hrabriji, s marketinško-prodajnim orijentacijama svojim strategija-ma vode brigu o reputacijskom i identitetskom brand pozicioniranju i permanentnoj dogradnji brand arhitekture na način da brinu o povjerenju i davanju benefita svojim potrošačima te osvajanju novih. To je zapravo mogući put rasta ozbiljnih hrvatskih igrača spremnih na tržišnu utakmicu. Mogući su, ali neiskorišteni potencijali i u tzv. negospodarskom sektoru, mišljenja je Vidović.-Za pretpostaviti je da će se ulaskom u EU otvoriti nova područja djelovanja, kao i novi interesi, a s obzirom na to da je i naša djelatnost važan dio cjelokupnog gospo-darstva, nadamo se skoroj gospodarskoj stabilizaciji koja će svima omogućiti pro-duktivnu budućnost – smatra Andrea Šumanovac, generalna direktorica, Unex Grupa i Unex Media.

Industrija tržišnih komunikacija Opće stanje gospodarstva u 2012. godini domaći su poslodavci ocijenili mršavom dvojkom, a gotovo ih je dvije trećine stanje u gospodarstvu ove godine ocijenilo lošijim od onog godinu ranije. Što se tiče očekivanja za 2013. godinu, većina poslo-davaca ocijenila je da će stanje ostati približno isto, dok njih više od trećine očekuje lošije stanje, pokazali su to rezultati istraživanja koje je za HUP napravila agencija Promocija plus i čije rezultate su predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca krajem studenoga predstavili na svom tradicionalnom godišnjem druženju. Samo 6% poslodavaca očekuje poboljšanje u sljedećoj godini. Najpesimističniji su mali poduzetnici i građevinski sektor, a najoptimističniji poslodavci u turizmu. Glavne prepreke poslovanju po ocjeni poslodavaca su i dalje previsoka davanja, ne-likvidnost i neplaćanje, kruto radno zakonodavstvo i nekonkurentni uvjeti financi-ranja. Zabrinjavajuće je da je upravo među predstavnicima velikih tvrtaka u proteklih godinu dana znatno splasnuo optimizam pa njih čak 78% smatra da je ove godine stanje u gospodarstvu lošije nego prošle godine.

Poslovna očekivanja HUP-a u 2013. godini



Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka za 2013. godinu

Zdenko Adrovićpredsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. U 2013. godini još ne očekujemo oporavak gospodarstva te posljedično ne očekujemo ni rast potražnje za uslugama financijskih insti-tucija. Plan ostvarivanja istog rezultata poslo-vanja kao u ovoj godini temeljimo na proved-bi mjera za povećanje produktivnosti rada te unaprjeđenje procesa upravljanja troškovima poslovanja i rizicima.

Matjaž Gorjuppredsjednik Uprave, Dalekovod d.d. Dalekovod u 2013. godini očekuje izlazak na otprilike 300 milijuna EUR vrijedne natječa-je. Nadamo se da ćemo postići dobre rezultate u dobivanju istih. U 2012. smo očekivali veće investicije i od strane države, no s obzirom na izostanak istih, nadamo se da će situacija u 2013. biti bolja i da će se otvoriti dugo očeki-vani investicijski ciklus. No, Dalekovod svoju pažnju usmjerava na vanjska tržišta,posebice na tržište EU, Norveške, Ukrajine i susjed-nih zemalja. U Europi je već započeo veliki investicijski ciklus u izgradnju dalekovoda i transformatorskih stanica, posebice u Velikoj Britaniji, Poljskoj, Ukrajini, Švedskoj i dr. Oče-

kujemo i poslove u nama susjednim zemljama, Albaniji i Crnoj Gori.

Gordana Kovačevićpredsjednica Uprave, Ericsson Nikola Tesla d.d. U narednoj godina nastavit ćemo i dalje snaži-ti našu poziciju u svim segmentima poslovanja i na svim kompanijskim tržištima, dodatno se usmjeravajući na strateška tehnološka područ-ja u kojima imamo prepoznatljivost i tehno-loško liderstvo. Usmjerit ćemo se također na tri strateška cilja: profitabilni rast prodaje, pri-hvatljive marže i novčani tok te prodaju zna-nja unutar grupacije. Inovativnost i proaktivan odnos prema potrebama korisnika naših proi-zvoda i usluga te stalne prilagodbe tehnološ-kim, tržišnim i natjecateljskim uvjetima, im-perativ su razvoja našeg budućeg poslovanja.

Dalibor Bačelićpredsjednik Uprave, Niveta d.d. Trenutno smo fokusirani na povećanje pro-izvodnog kapaciteta našeg pogona drvne galanterije u Habjanovcima, a cilj nam je ba-rem utrostručiti izvoz drvenih poluproizvoda namijenjenih europskoj četkarskoj industriji u sljedećoj godini. Na domaćem tržištu, koje

čini preko 80% naše realizacije, očekujemo nastavak negativnih trendova sukladno općem stanju gospodarstva.

Mladen Fogecpredsjednik Uprave, Siemens d.d. U idućoj godini očekujemo stabilno poslovanje te ostvarenje ciljeva koje smo si zadali u svim našim poslovnim sektorima – Energiji, Zdrav-stvenoj skrbi, Industriji, Infrastrukturi i gra-dovima. Pritom veće poslovne prilike uslijed nastavka složene investicijske klime vidimo u javnom sektoru, odnosno očekujemo da će po-kretač većih investicijskih projekata, u skladu s najavama, biti država. Što se pak privatnog sektora tiče, valja istaknuti kako se nadamo daljnjim uspjesima na području energije vjetra.

Tihomir Oreškovićpredsjednik Uprave i generalni direktor, PLIVA Hrvatska d.o.o. Za PLIVU će 2013. proteći obilježena jednim od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti koji je započet 2012. Na dvije proizvodne lo-kacije u tijeku su projekti vrijedni više od 200 milijuna dolara, a ta su ulaganja namijenjena isključivo proizvodnji i proširenju ukupnih

kapaciteta. Osim 200 novih radnih mjesta u PLIVI povećat će se i indirektno zapošljava-nje u segmentu servisa i logistike. Dodatno, u nedavno otvorenom Centru financijskih ak-tivnosti u Zagrebu zaposlit će se još 100 lju-di, koji će pružati usluge Tevinim europskim lokacijama.

Darko Liovićpredsjednik Uprave, HAMAG INVEST U 2013. očekujemo značajno povećanje vrijed-nosti investicija koje će biti podržane jamstvi-ma HAMAG INVEST-a s oko 750 mil HRK u 2012. na oko 1,3 mlrd HRK u 2013. Fokusirat ćemo se i na novu aktivnost Agencije - podrš-ku investitorima u realizaciji projekata. Ove su godine stvorene zakonske pretpostavke i infrastruktura za aktivnu ulogu HAMAG-a u privlačenju investitora, a iduće godine očeku-jemo realizaciju konkretnih projekata. Mogu najaviti da će HAMAG u idućoj godini prvi put ući i u sferu odobravanja mikro kredita za samozapošljavanje.

Krešimir Kučkopredsjednik Uprave, Croatia Airlines d.d. U 2013. godini počinjemo petogodišnji ciklus razvojnog restrukturiranja kompanije, koji je

odobrila Vlada Republike Hrvatske, većinski dioničar tvrtke. Neophodne su značajne pro-mjene u sadašnjem poslovnom modelu i to ćemo učiniti strateškim i tržišnim repozicioni-ranjem tri temeljna profitna centra - mrežnog letenja, sezonskog i charter letenja te tehnike, odnosno održavanja zrakoplova za treća lica. Najvažniji ciljevi restrukturiranja bit će una-pređenje poslovanja, postizanje solventnosti kompanije, stvaranje uvjeta za pokretanje investicijskih ciklusa, odnosno osiguravanje pozitivnih poslovnih tokova i time opstojnosti kompanije. Planom restrukturiranja predvi-đena je i konsolidacija po pitanju destinacija prema kojima će se letjeti kako bi se poboljšao financijski učinak letenja, kao i reprogramira-nje novih investicijskih planova. Očekuje se da će planirani koraci omogućiti rast prihoda od oko 3% na godišnjoj razini, te godišnje uštede od oko 64 milijuna kuna.

Andrea Šumanovacgeneralna direktorica, Unex Grupa i Unex Media Unex Grupa u svojih dvadeset godina postoja-nja uspješno provodi svoju poslovnu strategiju koja se od početaka zasniva na prirodnom ra-

stu i transparentnom poslovanju. Uz te dvije značajke, od iznimne je važnosti imati moć prilagodbe, pratiti trendove, ulagati u kadrove i edukaciju. U sljedećoj godini plan je nastavi-ti u duhu tih principa, raditi na unaprjeđenju agencijskih servisa, s posebnim naglaskom na sve jaču digitalnu operaciju Unex Digitalna OPerativa. Za postizanje rezultata potrebni su jasni i nedvojbeni poslovni planovi i strategija, na kojoj se, s obzirom na to da je kraj godine, još radi, pa sada možemo govoriti o procjena-ma, a one su u smjeru ovogodišnjih rezultata.

Zoran Košćecpredsjednik Uprave, Varteks d.d. Naši planovi usmjereni su na stabilizaciju po-slovanja kroz stabilizaciju likvidnosti te dovr-šetak restrukturiranja, a paralelno s time i na razvojne projekte s ciljem podizanja efikasno-sti poslovanja te zauzimanja pozicije ciljanog rasta i razvoja u svim strateškim poslovnim područjima. Uz pretpostavku dovršetka re-strukturiranja možemo očekivati nominalno bolji rezultat u odnosu na 2012.godinu.

Marinko Jagićpredsjednik Uprave, LURA Grupa d.o.o. LURA Grupa je krovna kompanija koja koor-dinira poslovanje članica - farmaceutske kom-panije PharmaS, logističke kompanije RALU logistika, kompanije Lura voće te kompanije za investiranje Lura Investments i tvrtke za proizvodnju čokolade Favarger u Ženevi. Naš fokus će u 2013. biti prvenstveno na sektor farmaceutike i integrirane logistike u hlad-nom lancu. Očekujemo da kompanija Phar-maS nastavi povećavati prodaju lijekova kao i rast tržišnih udjela na tržištima na kojima po-sluje (trenutačno šest) te nastavak širenja na druga tržišta. U sektoru logistike očekujemo veća ulaganja u regiji, čime ćemo još dodatno našu uslugu učiniti kvalitetnijom. General-no gledajući, očekujemo da će sve kompanije ostvariti rast prihoda, osigurati samostalan i održiv razvoj te doprinijeti gospodarstvu kroz proizvodnju u Hrvatskoj, izvoz roba i usluga, supstituciju uvoza te zapošljavanje hrvatskih



kompanija u postavljanju infrastrukture za logistiku.

Ivan Gadžepredsjednik Uprave, Atlas d.d. Sljedeće godine Atlas slavi 90 godina od osnutka, čime potvrđuje svoju poziciju vodeće DMC kompanije u Hrvatskoj i regiji. Recen-tne investicije u tehnologiju, kao i nekoliko novih strateških projekata i usmjerenja imaju za cilj osigurati rast prihoda u svim segmen-tima našeg poslovanja i adekvatnu poziciju kompanije u raspodjeli turističkog prihoda. Osim hotelskog smještaja, koji u našem por-tfelju zauzima značajno mjesto, nastavit ćemo jačati ponudu i drugih oblika smještaja i stva-rati inovativne turističke proizvode.

Davor Majetićglavni direktor, Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatska udruga poslodavaca, kao odgovoran i konstruktivan socijalni partner, hrvatskoj Vladi pruža ruku suradnje radi stvaranja po-ticajnog okvira za poboljšanje poslovanja. Jedini način kojim Vlada može osigurati rast životnog standarda naših građana i koji ovisi o povećanju poslovne aktivnosti, novim ulaga-njima, stvaranju novih radnih mjesta, većim prihodima proračuna, većim primanjima i

boljem obrazovanju, moguće je osigurati za-jedničkim naporima svih čimbenika hrvatskog društva.

Damir Skenderpredsjednik Uprave, Saponia d.d. Za Saponiju je 2012.godina bila uspješna, ne samo po ostvarenom prihodu, već i po reali-zaciji nekoliko velikih tehnoloških projekata, što nam omogućava povećanje kapaciteta i konkurentnosti i za buduće razdoblje, prven-stveno na području tekućih deterdženata. Po-većanjem kapaciteta proizvodnje uklonili smo usko grlo te od naših vodećih programa, Ornel i Arf, očekujemo još veći zamah sljedeće godi-ne. Uz daljnje jačanje naših strateških grupa i nova investicijska ulaganja, fokus će nam biti i na toaletnom programu Kalodont - paste za zube i Di – kolekcija na sunčanje.

Vladimir Kovačevićpredsjednik Uprave. Đuro Đaković Holding d.d. I sljedeće godine nastavljamo s razvojem na-ših divizija, i što se tiče ponude i što se tiče otvaranja novih tržišta. U skladu s tim očeku-jemo rast svih ključnih poslovnih pokazate-lja. Partnerstva koja smo sklopili s globalnim igračima poput Patrije i Kongsberga platforma su, kako za transfer tehnologija i znanja, tako

i za dogovaranje izvoznih poslova, pa aktivno radimo na sklapanju sličnih partnerstava i u drugim divizijama. U 2013. planiramo jače ući i u segment obnovljivih izvora energije.

Petar Radakovićpredsjednik Uprave, Erste&Steiermärkische Bank d.d. Praćenje financijskih potreba građana, inten-zivno fokusiranje na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projeka-ta koji potiču razvoj realnog sektora i rast za-poslenosti, bit će i nadalje temeljne strateške smjernice poslovanja Erste banke. Prostor za nove projekte i nova kreditiranja prije svega je u energetici, poljoprivredi i turizmu, uz pre-duvjet da se uklone birokratske barijere koje im u ovom trenutku stoje na putu. Dugoročne politike poslovanja banke uvijek su usmjerene na ostvarivanje rasta iznad prosjeka rasta trži-šta, povećanje interne efikasnosti i racionalno upravljanje troškovnom stranom.

Ivica Vidovićpredsjednik Uprave, McCann Erickson Hrvatska Na provjerenim iskustvenim osnovama full-service internacionalne agencije McCann Za-greb, želimo do maksimuma razviti kreativ-ne potencijale i digitalnu on-line platformu

kako bi svi naši klijenti imali snažnu potporu u korištenju marketinško-komunikacijskih modela, sredstava i alata. Uz to, glavni cilj naše Agencije i cijele grupacije McCann agencija u srednjoj i jugoistočnoj Evropi je pružiti svim internacionalnim i regionalnim kompanijama mogućnost visoko profesionalnog i isplativi-jeg interdisciplinarnog agencijskog supporta u tržišnim aktivnostima na svim poželjnim marketinškim područjima u tim zemljama.

Dragan Kovačevićpredsjednik Uprave, JANAF d.d. U 2013. godini JANAF nastavlja s pokrenutim investicijama vezanim uz povećanje kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata i mo-dernizaciju naftovodnog sustava te očekujemo dobre poslovne rezultate. Naime, planiranim investicijama želimo povećati sigurnosti op-skrbe naftom i naftnim derivatima za potro-šače u Hrvatskoj i regiji, povećati prihod i dobit za JANAF i sve tvrtke, koje su poslovno vezane uz izgradnju projekata, povećati izvoz usluga transporta i skladištenja, povećati pro-računske prihode lokalnim zajednicama i drža-vi te vjerujemo kako će naši projekti direktno i indirektno utjecati na povećanje zaposlenosti.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave, INA d.d. Unatoč nastavku ekonomskog usporavanja u

jugoistočnoj Europi te nedostatku prihoda od poslovanja u Siriji, INA je ove godine ostvarila stabilne i snažne rezultate kao rezultat napora našeg managementa posvećenog kontinuira-nom poboljšanju učinkovitosti, što je donijelo značajne uštede. Vjerujem da će i sljedeće godine, uz manage-ment usmjeren na povećanje operativne učin-kovitosti i racionalizaciju te daljnja ulaganja s dodanom vrijednošću koja će osnažiti buduće rezultate, INA nastaviti biti uspješna te biti lider u regiji. Kako bi to uspjela, INA je po-krenula novi investicijski ciklus ove godine, pri čemu je više od 90% kapitalnih investicija u prvih devet mjeseci provedeno u Hrvatskoj kako bi se ojačale Inine domaće aktivnosti. U sljedećoj godini ćemo se nastaviti fokusira-ti na istražno – razradne projekte, posebice u Hrvatskoj. Razmatramo i neke nove izazove poput onih na srednjem i južnom Jadranu, za koje područje tek treba biti raspisan natječaj za istraživanje. Osim toga, nakon što je ne-davno završen intenzivan investicijski ciklus u objema našim rafinerijama, trenutno čeka-mo potrebne dozvole od nadležnih tijela kako bismo proveli nove planove razvoja našeg ra-finerijskog sustava, istovremeno nastavljajući ubrzanu modernizaciju maloprodajne mreže.



Ulazak Hrvatske u Europsku uniju – što očekuju hrvatski gospodarstveniciOčekivanje ulaska Hrvatske u EU donosi pozitivna promišljanja, no većina je gospodarstvenika svjesna i činjenice da ne dobivamo i čarobnu formulu za izlazak iz krize.

Matjaž Gorjup, Dalekovod d.d., predsjednik Uprave:Sljedeća godina u Hrvatskoj bit će teška, godina štednje i nadamo se, godina novih početaka. Vjerujemo da će Dalekovod na do-maćem tržištu zabilježiti bolje rezultate od ovogodišnjih, no, što će se od svega ostvariti treba tek vidjeti. Ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju očekujemo pojednostavljenje ne-kih administrativnih procesa, npr. dobivanje radnih dozvola. Dalekovod je do sada na svim tržištima pratio i poštivao pravne i zakonske regulative te prilagodio poslovanje svakoj od zemalja gdje smo dobili posao. Za nas nema nekih većih promjena, ali ako se pojednosta-ve administrativni procesi, to će nam zasi-gurno biti od velike pomoći.

Gordana Kovačević, Ericsson Nikola Tesla d.d., predsjednica Uprave Pozitivno je da će hrvatske kompanije koje imaju konkurentne proizvode i usluge moći jednostavnije poslovati u zemljama EU jer neće biti administrativnih prepreka te će biti otvoren put za brzi protok roba i usluga. Također nas očekuje mogućnost adresiranja daleko većih financijskih sredstava iz struk-turnih fondova EU, ali i promjena uvjeta tr-govanja sa zemljama CEFTA-e. Treba znati da gotovo 30% svojih proizvoda Hrvatska izvo-zi u te zemlje, ponajprije u BiH, Crnu Goru i Srbiju. Bude li taj izvoz ugrožen, u smislu povećanja carina, hrvatskom gospodarstvu prijeti ozbiljan problem i o tome treba voditi računa. S druge pak strane, u narednog godi-ni će se skoro utrostručiti raspoloživi novac kroz strukturne fondove EU. I za to se treba-mo pripremiti i učiti od zemalja koje su po-put Poljske „povukle“ daleko više sredstava nego su uložile.

Također vrlo vjerojatno možemo očekivati problem „odljeva mozgova“, što su iskusile sve nove članice EU. Taj problem možemo umanjiti ukoliko uspijemo stvoriti konku-rentno, društveno i ekološki odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno tr-žišno gospodarstvo koje osigurava rast do-

dane vrijednosti, nova i dobro plaćena radna mjesta. To je ambiciozan cilj, no bez njegovog ostvarenja teško da ćemo naći svoje odgova-rajuće mjesto kao nova članica EU.

Dalibor Bačelić, Niveta d.d., predsjednik UpraveSvakako će biti bolje da nas teroriziraju ti-suće briselskih birokrata umjesto da to rade isključivo naši lokalni šerifi. Manje boli.

Mladen Fogec, Siemens d.d., predsjednik UpraveNadamo se da će ulazak u Europsku uniju biti jedan od čimbenika koji će doprinijeti stabilizaciji hrvatskog gospodarstva nakon godina recesije i stagnacije te doprinijeti ob-navljanju imagea Hrvatske kao zanimljivog i stabilnog investicijskog odredišta. Također se nadamo da će Hrvatska znati iskoristiti izdašna sredstva koja će joj biti stavljena na raspolaganje ulaskom u EU, osobito u vidu Kohezijskog fonda, što bi trebalo rezultirati velikim investicijama u izgradnju i moder-nizaciju infrastrukture, a u čijoj realizaciji ćemo svakako htjeti sudjelovati.

Tihomir Orešković, PLIVA Hrvatska d.o.o., predsjednik Uprave i generalni direktorZa Hrvatsku ulazak u punopravno članstvo Europske unije s jedne strane otvara velike perspektive, a s druge strane ostaje još niz izazova na koje moramo iznaći kvalitetne odgovore. Važno je da se svi segmenti druš-tva i gospodarstva što bolje pripreme i imaju spremno što više projekata za koje računamo da će se financirati sredstvima iz fondova EU.

Darko Liović, HAMAG INVEST, predsjednik UpraveČlanstvo u EU svakako treba shvatiti kao pri-liku, ali ono nosi sa sobom i niz izazova na koje će i Vlada te njene institucije, ali i po-duzetnici morati znati odgovoriti. HAMAG INVEST-u se otvara niz mogućnosti da kroz strukturne fondove i druge raspoložive in-strumente koje stoje članicama EU na ras-polaganju stvori uvjete za još jaču podršku

malim i srednjim poduzetnicima i obrtnici-ma. Za taj smo se posao započeli pripremati, a posebno je velik napredak u podršci start up-ovima, tvrtkama s R&D projektima i u IT sektoru.

Krešimir Kučko, Croatia Airlines d.d., pred-sjednik UpraveIako će pristupanje naše domovine Europskoj uniji donijeti određene promjene i prilagod-be na nacionalnoj razini, Croatia Airlines spreman je za pristupanje tržištu Europske unije. Već dvadeset godina obavljamo među-narodne letove i u tom smo razdoblju stekli dragocjeno iskustvo na vrlo konkurentnom europskom nebu. Podsjetio bih da smo 2006. godine naše poslovanje dodatno prilagodi-li liberalizaciji zračnog prijevoza, odnosno konceptu slobodnog letenja koji se tada počeo primjenjivati i na Hrvatsku, pa se s punim pravom može reći da je Croatia Airlines već šest godina u Europskoj uniji. Zbog toga se naša očekivanja, prije svega, odnose na po-većanje produktivnosti i konkurentske spo-sobnosti kompanije, a kompaniju vidimo kao važnog čimbenika za dodatni turistički i gos-podarski razvoj naše zemlje unutar zajednice europskih zemalja.

Andrea Šumanovac, Unex Grupa i Unex Me-dia, generalna direktoricaOčekujemo kvalitativne promjene u svim se-gmentima.

Marinko Jagić, LURA Grupa d.d., predsjednik UpraveUlazak u EU za Hrvatsku je prvorazredan događaj koji nam otvara vrata tržišta s više od 500 milijuna stanovnika. Sve one kom-panije koje su se dobro pripremile imat će velike šanse za plasman roba. Sama pripad-nost tako važnoj političkoj tvorevini za nas znači i usvajanje određenih EU praksi kao npr. više standarde u poslovanju, a pozitivni efekti ulaska svakako premašuju potencijal-ne negativne efekte, kako za gospodarstvo tako i za životni standard građana. Gledajući naše kompanije mogu reći da smo pripre-



mljeni na konkurenciju, a sam ulazak u EU za naše kompanije znači olakšano poslovanje – primjerice, vozila RALU logistike više neće dugo čekati na granicama i poslovanje će se automatski ubrzati.

Zdenko Adrović, Raiffeisenbank Austria d.d., predsjednik UpraveSredinom sljedeće godine povećaju se iza-zovi za domaće poduzetnike. Veće prilike za razvoj omogućit će im činjenica da domaće tržište postaje cjelokupna EU, s pola milijar-de potrošača i potencijalnih kupaca. No, osim prilika za rast povećano tržište će pojačati i konkurenciju. Očekujemo da će se ubrzati proces integracije u tržište EU. Domaća po-duzeća ubrzano će ulaziti u razne oblike po-vezivanja s partnerskim poduzećima iz EU, od komercijalne suradnje do vlasničkog obje-dinjavanja. Također, očekujemo i brži izlazak s tržišta nekonkurentnih poduzetnika i oslo-bađanje prostora za rast uspješnijih. Time će se u privatnom sektoru otvoriti prostor za investicije koje bi ubuduće trebale podržati rast gospodarstva.

Ivan Gadže, Atlas d.d., predsjednik UpraveUlazak RH u EU doprinosi jačanju imagea RH i u njemu vidimo nove prilike. Očeku-jemo da će se na svjetskom tržištu pojačati interes za Hrvatsku kao destinaciju. Čitav niz sinergijskih učinaka osigurat će jaču potra-žnju na navedenim tržištima.

Davor Majetić, Hrvatska udruga poslodava-ca, glavni direktorUlazak u EU jedan je od onih događaja koji će biti upisan kao važan događaj u povijesti jedne države. Voljeli bismo kad bi taj događaj bio prijeloman trenutak i u promjeni pona-šanja, i kad bi hrvatsko društvo, pa i gospo-darstvo, iskoristilo sve prednosti koje nam donosi ova zajednica naroda i država. U EU ulazimo u dosta nezgodnom trenutku ove asocijacije. Međutim, učinci tog pridruživanja prvenstveno će ovisiti o nama samima. Vje-rujem da imamo dovoljno mudrosti, snage i znanja da iskoristimo dobar dio prednosti od članstva.

Damir Skender, Saponia d.d., predsjednik UpraveUlazak Hrvatske u Europsku uniju predstav-lja priliku i izazov za daljnje unaprjeđenje poslovanja Saponije. Otvaranje novih tržišta za Saponiju je važan kanal kojim se može potaknuti rast prihoda. Međutim, izlazak na

nova tržišta složen je proces i zahtijeva veli-ka ulaganja te smo u tom smislu oprezni. Ne-mamo problema s kvalitetom i usklađenošću proizvoda s propisima EU jer je Saponia izvo-zno orijentirana tvrtka, a otvaranjem hrvat-skog tržišta neće se promijeniti niti struktura konkurencije.

Vladimir Kovačević, Đuro Đaković Holding d.d., predsjednik UpraveČlanstvo u EU nam širom otvara vrata veli-kog, financijski potentnog no visokokonku-rentnog i zasićenog tržišta. Drago mi je reći da smo upravo na takvom tržištu prisutni s našom divizijom Transport, gdje smo poka-zali da možemo odgovoriti na sve potrebe kupaca i da smo konkurentni. Svjesni smo izazova, no i prilika koje nosi EU tržište, stoga smo proveli restrukturiranje grupe te uspostavili strateška partnerstva s velikima kako bismo bili efikasniji i fleksibilniji novim tržišnim okolnostima.

Petar Radaković, Erste&Steiermärkische Bank d.d., predsjednik UpraveU pogledu pristupanja Europskoj uniji iz perspektive bankarskog sektora ključnom se može ocijeniti sloboda kretanja kapitala, koja uključuje mogućnost otvaranja računa u ino-zemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslo-vanje s financijskim institucijama iz EU bez ograničenja. S obzirom na to da se proces pri-lagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU neće puno toga promijeniti.

Dobar primjer je Zakon o deviznom poslo-vanju koji je navedene promjene uveo s 1. siječnja 2011. Ulazak Hrvatske u EU iz naše je perspektive izuzetno bitan i kad se govo-ri o njegovim posrednim efektima, onih koji se tiču naših klijenata. Tu možemo istaknuti reorganizaciju potpora u poljoprivredi, sustav javnih nabava, kao i pravila tržišnog natje-canja. Također, iznosi EU fondova dostupni Hrvatskoj bit će značajno veći od onih do-stupnih u ovom trenutku. Veći iznosi raspo-loživih sredstava i model njihova korištenja nakon pristupanja, dat će veću važnost za-tvaranju financijske konstrukcije projekata, čime će značajno porasti uloga financijskih institucija tijekom planiranja projekata.

Zaključno, EU će donijeti određene konku-rentske pritiske što će u konačnici ići u korist klijentima u vidu još bolje kvalitete i šire pa-

lete usluga. Međutim, domaće banke i dalje će biti dominantni igrači zbog dobrog pozna-vanja lokalnog tržišta i potreba klijenata.

Ivica Vidović, McCann Erickson Hrvatska, predsjednik UpraveOd ulaska u europsku konkurenciju očeku-jem prihvaćanje onih standarda u marke-tiranju bez kojih je nezamisliva suvremeno i efikasno ekonomsko i poslovno upravljanje. Bit će to buđenje i preskakivanje prepona za mnoge koji do sada nisu uvažavali takve standarde. Uz to se nadam da će ujedno po-sustajati zona tzv. komunikacijskog kreativ-nog laprdanja umjesto onog funkcionalnog uz, naravno, visoke kreativne standarde.

Zoran Košćec, Varteks d.d., predsjednik UpraveUlaskom u EU suočit ćemo se s pitanjima od relevantnog značaja za tekstilni sektor. Prvenstveno se radi o liberalizaciji trgovine unutar internog tržišta EU, zakonodavstvu EU, strukturnim fondovima i ostalim izvo-rima financiranja, industrijskoj politici EU te javnoj nabavi u EU. Liberalizacija trgovine značajan je i najčešće spominjan iskorak, no ona je u velikoj mjeri i sada prisutna u odno-sima RH/EU kod hrvatskih izvoznika, a do-datno smanjivanje carinskih barijera pogodo-vat će i uvozu. Utjecaj na vanjskotrgovinsku bilancu potencijalno je veći od strane konku-rentnosti sektora nego liberalizacije trgovi-ne. Podrška konkurentnosti treba doći preko institucionalne podrške sektoru, u protivnom benefiti ulaska u EU neće biti iskorišteni.

Dragan Kovačević, JANAF d.d., predsjednik UpraveUlaskom u EU hrvatske tvrtke dobivaju nova tržišta te priliku za svoj rast i razvoj. Što se tiče JANAF-a, on je tvrtka koja je već prepo-znata i od strane EU kao strateški naftovod za diversifikaciju opskrbe država Unije i kao potencijalni projekt od zajedničkog interesa.

Zoltán Áldott, INA d.d., predsjednik UpraveSmatram da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju uistinu korak koji će Hrvatskoj pomoći u preobrazbi u suvremenu i uspješnu državu koja počiva na temeljnim postavkama mo-dernog gospodarstva i razvoja – neograniča-vanju i liberalizaciji svih grana gospodarstva, privlačenju stranih investicija, osiguravanju kvalitetnih radnih mjesta. To je ono za što se zalaže i naša kompanija kako bi mogla osigu-rati budućnost svojih zaposlenika.

Koja je uloga Osijeka u cjelokupnom razvoju gospo-darstva Hrvatske?Osijek je grad bogate industrijske tradicije, s razvije-nom prehrambenom, kemijskom, tekstilnom, kožarskom, metalnom i drvnom industrijom. Sve se više ističu nove tehnologije, raste broj i značaj informatičkih tvrtki, a u posljednje vrijeme i tvrtke za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Uz vidljive gospodarske aktivnosti, rezul-tat su jaki, prepoznatljivi hrvatski brendovi. Među uspješnim tvrtakama koje nastavljaju gospodarsku tradiciju po kojoj je Osijek nekada bio poznat danas su i regionalni lideri: Saponia, Žito, Osječka pivovara, Ravlić, Kandit, Karolina, Meggle, Poljoprivredni insti-tut, Gradnja, Osijek- Koteks, Werkos i druge tvrtke. Tu su naravno i strana ulaganja te proizvodne investicije poput talijanskog Benettona.

U protekle četiri godine na području grada Osijeka i Osječko-baranjske županije od strane Europske komi-sije i međunarodnih fondova odobreno je 135 projekata ukupne vrijednosti 458.357.548,07 kuna, koji su sufi-nancirani iznosom od 191.156.690,49 kuna. Koji su projekti Grada realizirani tijekom ove godine, a koji su u postupku realizacije?Grad Osijek i Osječko-baranjska županija zajedno sa svojim institucijama sudjeluju u 254 međunarodna EU projekta ukupne vrijednosti 118 milijuna eura. Nakon što Hrvatska postane punopravna članica EU (1. srpnja 2013.), na raspolaganju će biti još više sredstava za in-frastrukturne projekte. Osim infrastrukture, važno je i financiranje projekata kojima se podiže konkurentnost gospodarstva grada Osijeka, projekata koje prijavlju-ju mali i srednji poduzetnici. Najvažniji, a ujedno i najveći projekt Grada Osijeka, koji je jedini u ovom trenutku u ovoj fazi završenosti, jest 72,5 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje komunalnih vodnih građevina na području grada Osijeka, s gradskom tvrtkom Vodovod Osijek kao nositeljem. Možemo istaknuti neke od završenih projekata s područja gospodarstva i turizma kao što su: Chee - projekt energetske obnove u energetski efikasnim objekti-ma (vrijednost projekta: 350.000,00 eura) te Fedree - projekt jačanja gospodarskog razvoja grada Osijeka i županije Zala s naglaskom na obnovljive izvore ener-gije i zaštitu okoliša (vrijednost projekta: 228.382,00 eura). U tijeku su i drugi projekti: Poduzetnički inku-

Projekti i razvoj osječkog poduzetništva i gospodarstvaGrad Osijek, kao središte Osječko-baranjske županije te četvrti grad po veličini u Hrvatskoj, zauzi-ma važan položaj u razvoju regije Slavonije i Baranje. O tome kako se grad Osijek razvija i u kojem smjeru ide razgovarali smo s gradonačelnikom, gospodinom Krešimirom Bubalom.

bator BIOS - projekt izgradnje modularne hale te Wi-ne-tour - regionalni muzej vina u Tvrđi, dok su neki od projekata s područja gospodarstva i turizma već odobreni od strane EU, a bit će pokrenuti 2013. godine: Chren - izrada projektne dokumentacije za Znanstve-ni centar za obnovljive izvore energije, Vodenica - izgradnja vodenice na Dravi u Osijeku. U nastavku su projekti koji se trenutno pripremaju, kao na primjer: Adrenalinski park, Multifunkcionalni omladinski ho-stel te Toplovod u zoni Nemetin. Vrijednost navedenih projekata veća je od 8 milijuna eura.

Predstavništvo Slavonije i Baranje u Bruxellesu dobi-lo je nedavno i vlastitu web-stranicu www.slavonija-baranja.eu, gdje se prezentiraju i mogućnosti ulaganja u grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju. Koliki po-tencijal leži u gospodarskim zonama grada?U gospodarskim zonama grada Osijeka leži velik potencijal. Završili smo s popunjavanjem Gospo-darske zone Tenja u kojoj je smještaj našlo 17 inve-stitora. Grad je Zonu Tenje opremio s kompletnom infrastrukturom i kroz olakšice i poticaje za kupovinu zemljišta uložio ukupno više od 15 milijuna kuna. Velik potencijal sigurno je u Industrijskoj zoni Neme-tin koja je prema istraživanjima Agencije za poticanje ulaganja 2010. godine kategorizirana kao druga po važnosti u Republici Hrvatskoj. Programom olakšica i poticaja stimuliramo isključivo proizvodne djelatnosti po povoljnim uvjetima, stimuliramo izvozno orijen-tirane investitore, novo zapošljavanje i preseljenje iz grada. Posebno želim istaknuti najnižu cijenu komu-nalnih doprinosa koja je snižena s 45 kn na 15 kn. Uz olakšice i poticaje koji su zakonski uređeni s državne razine, i mi, kao lokalna zajednica, želimo poticati stra-ne i domaće investitore.

Hrvatska u 2013. godini postaje članicom Europske unije. Kakve promjene očekujete?Nakon što Hrvatska postane punopravnom članicom EU (1.srpnja 2013.), na raspolaganju će biti više sredstava za infrastrukturne projekte. U predpri-stupnom razdoblju Grad Osijek bio je najuspješniji u povlačenju sredstava EU. Želja nam je nastaviti u tom smjeru i iskoristiti mogućnosti strukturnog i kohezijskog fonda EU. Kao što smo već naveli, postoji još niz lokacija u Osijeku koje bi se mogle obnoviti sredstvima EU. ■

Krešimir Bubalo, gradonačelnik Grada Osijeka


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Važni linkoviMinistarstvo trgovine i industrije

mci.gov.saSlužbeni državni portal

www.saudi.gov.saAgencija za ulaganja

http://www.sagia.gov.saSaudijska carina

www.customs.gov.sa

Opće informacije Naziv:

Kraljevina Saudijska ArabijaGlavni grad:

RiyadhPovršina:

2.149,690 km2Stanovništvo:

26,534,504Službeni jezik:

arapskiValuta: 1 EUR = 4.8 saudijskih riyala (SAR)

Robna razmjena sa Saudijskom Arabijom (2011.)

Izvoz Hrvatske u Saudijsku Arabiju Uvoz Hrvatske iz Saudijske Arabije

Automobili 7% Sirova naftna ulja 75%

Lijekovi 2,8% Rafinirana naftna ulja 5%

Željezne rude 1,6% Polimeri etilena 2,5%

Plinske turbine 1,4% Naftni plinovi 2,4%

Mineralna ili kemijska gnojiva 1,5%

UKUPNI IZVOZ 18 271 000 € UKUPNI UVOZ 55 370 000 €

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U ARAPSKOJ REPUBLICI EGIPAT POKRIVA KRALJEVINU SAUDIJSKU ARABIJU Veleposlanik: Darko JavorskiAdresa: Abou El Feda St. 3, Zamalek, KairoTel.: +202 2738 3155, 2735 5815Fax: +202 27355812E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO KRALJEVINE SAU-DIJSKE ARABIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKU

Veleposlanik: Eid M. Althakafi Adresa: Koševo 44, 71000 Sarajevo Tel.: +387 33 211 861 Fax: +387 33 211 862E-mail: [email protected]

Riyadh

Poslanikova džamija (Al-Masjid al-Nabawi) u Medini

U Saudijskoj Arabiji potiče se rast privatnog sektora kako bi se gospodarstvo diverzificiralo te kako bi se zaposlilo više saudijskih državljana, a diverzifikacijski napori usmjereni su na proizvodnju električne energi-je i prirodnog plina te na telekomunikacije i petroke-mijski sektor. Gospodarstvo se temelji na proizvodnji nafte i najsnažnije je u zemljama OPEC-a. Naftni sek-tor čini oko 80% proračunskih prihoda, 45% BDP-a i 90% izvoznih prihoda. Proizvodnja nafte porasla je za 3% i dosegla najvišu razinu proizvodnje u posljednjih 31 godinu, čime je Saudijska Arabija po prvi put u po-sljednjih 6 godina pretekla Rusiju, najvećeg proizvo-đača nafte na svijetu. Najveća prednost Arabije čvrst je financijski položaj, budući da je ona s četvrtinom naf-tne rezerve vodeći proizvođač nafte zemalja OPEC-a

Saudijska Arabija - vodeći proizvođač nafte zemalja OPEC-aNajveća prednost Arabije čvrst je financijski položaj, budući da je ona s četvrtinom naftne rezerve vodeći proizvođač nafte zemalja OPEC-a te vodeće regionalno, ekonomsko i političko gospodarstvo. Njezina najveća slabost nestabilno je geopolitičko okruženje.

te vodeće regionalno, ekonomsko i političko gospodar-stvo. Njezina najveća slabost nestabilno je geopolitič-ko okruženje. Osim toga, u planu je izgradnja grada koji će biti namijenjen isključivo ženama. Plan je da u gradu posluju poduzeća u kojima rade i kojima uprav-ljaju žene, čime bi se strog šerijatski zakon pomirio s ambicijama mnogih žena koje žele ostvariti karijeru. Država tako potiče žene na uključivanje u tržište rada i doprinos gospodarskom razvoju, budući da ih je samo 15% zaposleno.

Struktura gospodarstvaPoljoprivreda čini oko 2% BDP-a, a u njoj je zaposleno nešto manje od 10% radne snage. Budući da je samo 1% površine plodno, poljoprivredna je proizvodnja

vrlo oskudna pa je na tom području prisutan uvoz iz drugih zemalja. U toj djelatnosti jedino ribolov ima značajniji utjecaj na BDP, iako je i izvoz, s oko 50 000 t godišnje, dosta ograničen. Industrija je obilježena naftnim sektorom i proizvodnjom čelika, što pogoduje jednostavnijem i jeftinijem pristupu električnoj ener-giji. Turizam je usmjeren samo na religiju te sva hodo-čašća predstavljaju važan dio gospodarstva. Godišnje se broji oko dva-tri milijuna posjetitelja, što osigurava prihod od više od 2 milijarde američkih dolara.

Mogućnosti poslovne suradnjeU Hrvatskoj djeluje Islamska zajednica, javna, jedin-stvena i samostalna vjerska organizacija građana koja slobodno ispovijeda svoju vjeru islam. U rujnu ove go-dine razgovaralo se o suradnji na području vjere, kul-ture, obrazovanja te jačanja ekonomskih veza između Hrvatske i Saudijske Arabije. Izraženo je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom, ali je istaknuto kako postoji još prostora za njezinim proširenjem.

Postupak uvoza roba i usluga u Saudijsku ArabijuSva uvezena roba mora biti u skladu s odobrenim sa-udijskim standardima. U nedostatku domaćih stan-darda, proizvodi bi trebali biti u skladu s međunarod-nim standardima. Zabranjen je uvoz alkoholnih pića, narkotika, pornografije, svinjskih proizvoda, vjerskih knjiga i materijala te imitacija i krivotvorene robe. Saudijsko poslovanje i zakoni još preferiraju saudijske građane. Samo je domaćima dozvoljeno uključiti se u aktivnosti trgovanja i registrirati se kao komercijalni

agenti. Ostali također mogu trgovati, no ipak posto-je ograničenja. Država još ima trgovinskih barijera, uglavnom regulatorne i birokratske prakse, koje ogra-ničavaju razinu trgovine i investicija.


zajedničke projekte s jednostavnim porezom i nakna-dama uknjižbe nekretnina. Saudijski riyal jedna je od najstabilnijih valuta u svijetu, što dokazuje činjenica da nije bilo značajnih promjena njegove vrijednosti tijekom posljednja tri desetljeća. Prednosti ulaganja odnose se na trenutnu privatizaciju električnih i te-lekomunikacijskih poduzeća, dok se rizici odnose na ovisnost o sirovoj nafti, što znači da bi svaka kriza mogla imati značajne negativne učinke na državu. Osim toga, Arabija je po državnom uređenju monar-hija te u njoj kralj kombinira zakonodavne, izvršne i sudske funkcije.

Poslovni običajiRadni tjedan traje pet dana i započinje u subotu. Bu-dite oprezni prilikom dogovaranja sastanka jer tije-kom dana postoji vrijeme molitve kada ništa i nitko ne radi. Stoga, termin sastanka dogovorite barem tri dana unaprijed. Za razliku od tajnica na Zapadu, saudijske tajnice nemaju ovlasti za određivanje ter-mina sastanka sa šefom. Posjetnice su česte, ali nisu od velike važnosti u Kraljevini. Ako je koristite, ona treba biti na arapskom, uz engleski jezik. Inteligen-tan argument cijenjen je i dobrodošao, ali samo kad je uljudan. Nikada se ne smijete svađati ili provocirati. Politika i religija nisu omiljene teme. Što se tiče odi-jevanja, skromnost je važna. Žene pokrivaju sve osim lica, ruku i stopala, dok muškarci smiju imati kratke rukave, ali ne kratke hlače. Od darova, najviše se cije-ni tradicionalni parfem.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Budite oprezni prilikom dogovaranja sastanka

jer tijekom dana postoji vrijeme molitve kada ništa i nitko ne radi.

Gospodarstvo Saudijske Arabije

BDP: 691,5 mlrd. USD

BDP per capita: 24 500 USD

Stopa rasta BDP-a: 6,8%

BDP prema sektorima: usluge (28,9%), industrija (69,1%), poljoprivreda (2%)

Izvoz (2011.): 359,9 mlrd. USD

Izvozni proizvodi: nafta i naftni derivati

Zemlje izvoza: Japan (13,9%), Kina (13,7%), SAD (13,4%), Južna Koreja (10,2%),

Indija (7,2%), Singapur (4,9%)

Uvoz (2011.): 117,4 mlrd. USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, hrana, kemikalije, motorna vozila, tekstil

Zemlje uvoza: Kina (12,8%), SAD (11,9%), Njemačka (7,1%), Južna Koreja (6%),

Japan (5,6%)

Stopa inflacije: 5%

Nezaposlenost: 10,9%

Internetski kod zemlje: .sa

Pozivni broj: +966

UlaganjaSaudijska Arabija ima relativno veliku prednost u određenim strateškim sektorima na regionalnoj i globalnoj razini, što je čini privlačnom za strana ulaganja. Gospodarstvo je brzorastuće te stvara pri-like za izvoznike i ulagače. Ono što olakšava strano ulaganje jest visok omjer dobiti za lokalne, strane i

Mekka


KapitalKapital

Nedavni napisi po medijima o tome kako su europske banke intenzivno se razdužujući povukle ove godine ukupno cca 6 milijardi kuna iz svojih banaka u Hrvat-skoj stvorili su jaku percepciju kako je time smanjena inozemna kapitalna podrška stranih vlasnika banaka.

Upravo stoga, mnogi stručnjaci tumače kako će u narednom razdoblju jačati domaći izvori, tj. depoziti domaćih štediša, što bi moglo pooštriti bitku oko do-maćih štediša te automatski utjecati i na rast cijena de-pozita, tj. rast kamata na štednju. S druge strane, zbog recesije, sve je veći udio loših kredita u portfelju ba-naka pa prisutnost takvih „kontaminiranih“ plasmana vrši pritisak na cijenu kapitala, tj. rast kamatne stope.

„Pored generalno izražene averzije prema riziku, na formiranje kamatnih stopa za poduzeća utječu i in-

Nova bitka za domaće štediše stvara pritiske na cijenu kapitalaKamatne stope na kredite stanovništvu pod relativno su slabijim pritiskom s obzirom na depresivnu potražnju pod utjecajem rasta nezaposlenosti, daljnjeg razduživanja, pada realno raspoloživog dohotka te općenite neizvjesnosti glede srednjoročnih dohodovnih očekivanja. Sličan razvoj događaja mogli bismo vidjeti i kod pasivnih kamatnih stopa gdje bi se mogla povećati konkurencija za lokalnim depozitima, dok smanjena kreditna aktivnost u slučajevima nekih banaka ujedno smanjuje potrebu za prikupljanjem sredstava.

Pripremila: Anita Zelić

dividualni profili rizičnosti, kako u bilancama, tako i prema srednjoročnim industrijskim izgledima. Po toj osnovi kamatne stope mogle bi krenuti u oba smjera, no za očekivati je da će zbog nedovršena restrukturi-ranja bilanci poduzeća one uglavnom ostati povišene, bar dok se ne riješi problem opće nelikvidnosti u gos-podarstvu“, Ističe Igor Vukasović, direktor Odnosa s javnošću banke Hypo Alpe-Adria-Bank d. d.

Vukasović dalje navodi: „Kamatne stope na kredi-te stanovništvu pod relativno su slabijim pritiskom s obzirom na depresivnu potražnju pod utjecajem ra-sta nezaposlenosti, daljnjeg razduživanja, pada realno raspoloživog dohotka te općenite neizvjesnosti glede srednjoročnih dohodovnih očekivanja. Sličan razvoj događaja mogli bismo vidjeti i kod pasivnih kamatnih stopa gdje bi se mogla povećati konkurencija za lokal-

nim depozitima, dok smanjena kreditna aktivnost u slučajevima nekih banaka ujedno smanjuje potrebu za prikupljanjem sredstava.“

U Hypo banci također smatraju kako je teško predvi-djeti buduća kretanja kamata, posebice jer ona ovise o nizu čimbenika na koje banke ne mogu utjecati, a jedan od najvažnijih čimbenika jest premija rizika ze-mlje koja uvelike određuje trošak financiranja za ban-ke.

U svakom slučaju, hrvatska proizvodnja koja je na niskom nivou dodatno pojačava efekte krize i sužava mogućnost za investicije, a upravo to je osnovni limit za nove kredite i prijetnja za uredno servisiranje po-stojećih. Nelikvidnost u privredi izazvala je lančano i neuredno izmirivanje plaća zaposlenima, kao i kaš-njenje u otplati dugova prezaduženih građana. Upra-vo stoga, mnogi ekonomski stručnjaci smatraju kako su samo kvalitetni projekti u realnom sektoru stvarni ključ za „buđenje“ gospodarskog optimizma.

Poticajne mjere za ulaganja – strateška podrška malim investitorimaOno što bi trebalo olakšati da kvalitetni projekti u re-alnom sektoru ugledaju svjetlo dana svakako su i po-ticajne mjere za ulaganja koje su u Hrvatskoj uređene Zakonom o poticanju ulaganja, a odnose se prije svega na razne porezne povlastice, carinske povlastice, poticaje za zapošljavanje te poticaje za obrazovanje i usavršava-nje. Kako ističu u Ministarstvu gospodarstva, osnovni su uvjeti za dobivanje statusa nositelja poticajnih mjera visina investicije i broj novotvorenih radnih mjesta.

Najčešće korištena poticajna mjera za ulaganja u našoj zemlji jest oslobođenje od poreza na dobit. Projekti na koje se odnose navedene mjere u najvećoj su mjeri u proizvodno-prerađivačkim djelatnostima. Novi Zakon

o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja propisuje da je za mikropoduzetnike mini-malno ulaganje 50.000 €, uz uvjet zapošljavanja 3 oso-be. Ispunjavanjem tog uvjeta obrtnik, odnosno mikro-poduzetnik, može ostvariti oslobođenje od poreza na dobit u iznosu od 50% od standardne stope poreza na dobit. Za male, srednje i velike poduzetnike minimalno je ulaganje 150.000 €, uz uvjet otvaranja 5 radnih mje-sta povezanih s investicijom.

„S obzirom na to da se radi o oslobođenju od plaća-nja poreza na dobit, a ne direktnoj isplati poticaja, nije lako jednoznačno odgovoriti na pitanje koliki je prosječni iznos takve jedne poticajne mjere. Po obradi svih pristiglih godišnjih financijskih izvještaja, koje su korisnici poticajnih mjera dužni dostaviti Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu poduzetništva i obrta, imat ćemo konkretnije brojeve odnosno točno ćemo znati koliko su poticaja „konzumirali“ korisnici poti-cajnih mjera“ – navode iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva.

Katalog investicijskih projekata – pregled ulagačkih po-tencijala HrvatskeDodatna podrška investicijama svakako bi trebala biti i online baza investicijskih projekata koja će uskoro biti dostupna na internetskim stranicama Hrvatske gospo-darske komore.

Naime, Centar za investicije HGK pokrenuo je onli-ne bazu, tj. katalog investicijskih projekata, s ciljem identificiranja i vođenja objedinjenog pregleda in-vesticijskih projekata koji su ili u fazi razvoja ili već spremni za realizaciju. Cilj mu je na jednom mjestu dati pregled projekata u RH za koje se traži investitor ili strateški partner, odnosno koji se nude domaćim i stranim ulagačima. Baza će potencijalnim investitori-ma olakšati i pojednostaviti pristup informacijama o

U narednom razdoblju jačat će domaći izvori, što bi moglo pooštriti

bitku oko domaćih štediša te automatski

utjecati i na rast cijena depozita, tj. rast kamata

na štednju.

Najčešće korištena poticajna mjera za ula-ganja u našoj zemlji jest oslobođenje od poreza na dobit.


Kapital Kapital

se pojam restrukturiranja javlja u kontekstu već po-stojeće znatne nelikvidnosti i insolventnosti te je time manevarski prostor za uspješno restrukturiranje znat-no smanjen. Nerijetko je, kako bi se poteškoće riješile, nužno provesti konsolidaciju i optimizirati strukturu izvora financiranja. Stoga je važno osigurati korištenje dostupnih resursa na najefikasniji način u zadanom ekonomskom okruženju.

Poboljšanje financijskih rezultata, fokus u profitabil-nije i efikasnije djelatnosti i racionalizacija poslovanja samo su neki od motiva za dodatno angažiranje dobra financijskog savjetnika s iskustvom i širokim spektrom znanja.

Poslovni anđeli – vanbankarska „egzotika“ ili „pamet-no financiranje“ start-up poduzećaOd strane tzv. poslovnih anđela u udjelu ukupnog financiranja tvrtaka u Hrvatskoj dolazi ne osobito značajan, ali svakako interesantan način financiranja. Poslovni su anđeli poslovni ljudi koji su odlučili inve-stirati dio svog iskustva, vremena i novca u perspek-tivne projekte. Osnovna razlika u odnosu na ostale načine financiranja jest to što oni ulaze u suvlasništvo u projektu, čime dijele rizik projekta s osnivačem te

u skladu s rezultatima projekta ostvaruju gubitak ili dobit. Najveća je vrijednost u osobnom angažmanu na projektu, u većoj ili manjoj mjeri ovisno o dogovoru te što ulaze u branše koje dobro poznaju te u kojima mogu dati dodanu vrijednost projektu kroz svoja isku-stva, znanja i kontakte. Iz Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE navode kako prosječno ulaganja iznosi oko 50.000 eura te da su dosad u 11 projekata ukupno investirali preko milijun eura.

„Projekt u koji bi članovi CRANE-a htjeli investirati mora imati veliki tržišni potencijal, po mogućnosti u proizvod ili uslugu s globalnom mogućnošću primje-ne. S obzirom na veličinu ulaganja, to ne mogu biti kapitalno intezivni projekti tipa ulaganja u turizam ili poljoprivredu, nego su to pretežno prozvodi koji kori-ste visoke tehnologije te vrlo često ICT projekti“, ista-knuo je Mihovil Barančić, član CRANE-a, Hrvatske udruge poslovnih anđela.

Nedostatak olakšica uteg štednji za starost – zahtjevi korisnika za otkupom i kapitalizacijom polica životnog osiguranjaPored banaka kao vodećih institucija financijskog sektora, i osiguravajuće se kuće u ovim kriznim vremenima poprilično dobro drže. Vodeće osobe iz te branše ipak ističu kako nedostatak olakšica pred-stavlja otežavajuću okolnost i svojevrstan uteg u štednji za starost, budući da je otežana prodaja polica osiguranja života. Osim toga, stručnjaci u osiguranju kao sve veći problem ističu činjenicu da uslijed opće nelikvidnosti postojeći korisnici sve češće postavljaju zahtjeve za otkupom i kapitalizacijom polica životnog osiguranja, što dodatno produbljuje probleme prisut-ne na tržištu osiguranja.

Investicijski fondovi – dobra ulagačka strategijaOsim u oročeni depozit u banci ili u štednju za starost u vidu police osiguranja života, oni malo hrabriji svoja slobodna financijska sredstva mogli su ulagati u inve-sticijske fondove. Iako trenutačno prisutni rizici poput inflacije i nesigurnosti koja se nadvila nad sva tržišta, pa tako i nad tržište investicijskih fondova, otežavaju rast, neki od njih ostvarili su prinose.

Marko Mišulić, fond manager iz tvrtke NFD Aureus Invest d.d. za upravljanje investicijskim fondovima, posebno izdvaja NFD Aureus New Europe dionički otvoreni investicijski fond i ističe: „NFD Aureus New Europe do ovog je trenutka u 2012. godini ostvario prinos od 18%, što je trenutno i najveći ostvareni prinos među svim otvorenim in-vesticijskim fondovima u Republici Hrvatskoj. Takav rezultat posljedica je naše točne procjene da veći dio aktivnog dijela portfelja fonda fokusiramo na tursko tržište koje ove godine postiže sjajne rezultate. Osim

toga, na rezultat su utjecali i modeli optimizacije por-tfelja fonda na kojima radimo već nekoliko godina. Osim dionica turskih kompanija, ostatak imovine in-vestiran je u dionice kompanija iz zemalja naše šire regije, tako da osim Hrvatske fokus fonda predstav-ljaju i zemlje poput Poljske, Grčke, Srbije, Makedoni-je, Slovenije i Mađarske.“Prognoze fondovskih managera relativno su optimi-stične te će prema njima tržišta zemalja u razvoju biti osobito interesantna ulagačka destinacija. Očekuju la-gan uzlazni trend, ali s nešto slabijom dinamikom.

Mirovinski fondovi - konzervativni dugoročni investi-tori zabilježili rastZa razliku od fondova rizičnog kapitala koji investira-ju u visokorizične projekte u očekivanju vrlo visokih povrata na uloženi novac, mirovinski fondovi moraju voditi izrazito konzervativnu dugoročnu politiku in-vestiranja. Zakonom je propisano da pretežno moraju ulagati u niskorizične dužničke papire za koje jam-či država, a kod manjeg dijela ulaganja u dionice ovi fondovi također se ponašaju kao konzervativni dugo-ročni investitori.

Sukladno podatcima HANFA-e, čini se kako je po-slovanje mirovinskih fondova stabilno te da su oni uspješno nadoknadili gubitke koji su svojedobno na-stali kao posljedica financijske krize. Prema istim po-datcima, obvezni mirovinski fondovi sredinom ove godine upravljali su neto imovinom vrijednom 44,98 milijardi kuna, što je 12,5 posto više nego sredinom 2011. godine. Najveći AZ OMF u ukupnoj imovini svih fondova sudjeluje s 40,54 posto, slijedi Raiffeisen OMF sa 29,70 posto, PBZ/CO OMF sa 16,55 posto i na koncu Erste Plavi OMF sa 13,22 posto. AZ obvezni mirovinski fond koji ima najveći udio u ukupnoj imo-vini svih fondova ujedno je i jedini obvezni mirovinski fond koji je prošle godine imao pozitivan prinos.

Uspješno poslovanje AZ mirovinskih fondova i op-timistične prognoze i za ovu godinu iz matične kuće pojašnjavaju na sljedeći način: „Portfelj AZ obveznog mirovinskog fonda bio je adekvatno postavljen i u naj-težoj financijskoj krizi u 2008., a i nešto težoj 2011. godini pa je isključivo to razlog zbog čega je AZ fond proteklu, 2011. godinu završio s pozitivnim prinosom, usprkos gubitcima većine klasa imovine. Međutim, iako mi u AZ fondu ne stavljamo prevelik naglasak na godišnje prinose, imajući stalno na umu da je investi-ranje za mirovine maraton, a ne utrka na 100 metara, svejedno veseli što naša konzistentna investicijska po-litika daje rezultate i u kratkom roku. Ova je godina za AZ obvezni fond također dobra godi-na pa je apsolutni prinos u 2012. godini, zaključno sa 31. listopada, iznosio 11,44%, a prosječni godišnji pri-nos od početka poslovanja, zaključno sa 31. listopada 2012. godine, iznosio je 5,75%.“

Sukladno podatcima HANFA-e, čini se kako je poslovanje mirovin-skih fondova stabilno te da su oni uspješno

nadoknadili gubitke koji su svojedobno

nastali kao posljedica financijske krize.

O ovom specifičnom i vrlo interesantnom proizvodu na tržištu, Ugovornoj višestrukoj financijskoj kompenzaciji, razgovarali smo s vlasnicom financijske Agencije Nikom i stručnjakinjom po pitanju financija, gospođom Tatjanom Nikola-Tomac.

- Prije svega, moramo naglasiti da je naša financijska agencija registrirana za pružanje financijskih usluga na tržištu te da posjeduje znanje, alate i organizaciju rada za obavljanje ovakve djelatnosti.

Financijsku uslugu naplate potraživanja pružamo svojim klijentima od početka svoje djelatnosti te možemo slobodno reći da smo tu vrstu financijske usluge maksimalno razradili, sagledavši je kao financijski alat primjenjiv u dobrim i lošim poduzetničkim vremenima. Kao i svaki drugi, i ovaj je alat i usluga stvoren kao potreba za likvidnim sredstvima, iako država nije prepoznala njegove velike mogućnosti.

Naime, pružanjem financijske usluge naplate potraživanja putem financijskog ala-ta Ugovorne višestruke financijske kompenzacije u ime i za račun svog ugovornog klijenta, tj. principala, financijski agent-zastupnik omogućava mnogim malim i srednjim poduzetnicima normalno funkcioniranje u njihovim poslovnim djelatnosti-ma u uvjetima tržišne nelikvidnosti te im pomaže da sigurnije nastupaju na tržištu i nastavljaju svoju dopuštenu djelatnost uz održavanje svoje likvidnosti i solventno-sti. Pomoću Ugovorne višestruke financijske kompenzacije , koju pokreće financijski agent-zastupnik u ime i za račun svog klijenta, tj. principala, a temeljem ugovore-nih uvjeta, agent naplaćuje nenaplaćeno potraživanje temeljem jednostavna princi-pa naplate: naplatom nenaplaćenog potraživanja kupca-dužnika agent omogućava naplatu nenaplaćenog potraživanja svom klijentu. U dužničko-vjerovničkom lancu svaki je dužnik ujedno i vjerovnik, a zatvaranjem takva lanca dolazimo do napla-te potraživanja za koju nas je naš klijent ovlastio. Naš klijent nije mogao naplatiti potraživanje od svog kupca samo zato što njegov kupac nije mogao naplatiti svoje potraživanje od svog kupca. Ako sve to stavimo u jedan višestruki lanac naplate kroz Ugovornu višestruku financijsku kompenzaciju, dolazimo do zadovoljavajućih rezul-tata naplate koji za naše ugovorne klijente u konačnici rezultiraju i likvidnim sredstvi-ma koje agent uplaćuje na žiro-račun svog klijenta, tj. principala. Klijent na taj način dolazi do svojih likvidnih sredstva s kojima dalje plaća svoje obveze prema državi, zaposlenicima, dobavljačima i novi proizvodni ciklus može započeti.

Primjena ovog oblika kompenzacije pomaže poduzetnicima:• u skraćivanju roka naplate potraživanja• poboljšava operativnu likvidnost tvrtke• omogućava sigurniji nastup na tržištu u prodaji roba i usluga, jer je naplata

potraživanja sigurna i moguća

Financijski alat Ugovorna višestruka financijska kompenzacija temelji se na principu dobrovoljnosti svih sudionika, koji svoje međusobne odnose iz kojih proizlazi obveza dužničko-vjerovničkog odnosa rješavaju međusobno i solidarno. Kako je u uvjetima nelikvidnosti mnogim poduzetnicima onemogućena realizacija naplate potraživanja njihove poduzetničke aktivnosti, a s druge strane pritisnuti su zakonskom obvezom plaćanja PDV-a iz tih istih nenaplaćenih potraživanja, poduzetnici se znaju naći u teškom škripcu jer istovremeno zakonski određenim mjesečnim rokovima moraju isplatiti plaće sa svim doprinosima, porezom i prirezom, a nemaju iz čega. Upravo naplata potraživanja kroz Ugovornu višestruku financijsku kompenzaciju ugovor-nom klijentu omogućuje da dođe do likvidnih sredstava i time olakšava ispunjenja njegovih zakonskih obveza. Ovo je samo početak priče o ovom vrlo interesantnom proizvodu za koji će se, nadamo se, još mnogo više čuti u nadolazećem periodu.

Ugovorna višestruka financijska kompenzacija

ulagačkim potencijalima u Hrvatskoj.

Svjetlana Momčilović, pomoćnica direktorice Centra za investicije, vezano uz to ističe: „Baza investicijskih projekata trenutno sadrži informacije o više stotina in-vesticijskih projekata iz cijele RH, od kojih je više od 100 spremno za javnu objavu. Dio prikupljenih pro-jekata već je predstavljen na poslovnim skupovima na kojima je Centar za investicije HGK sudjelovao u zem-lji i svijetu. Najviše projekata ima iz djelatnosti infra-strukture, turizma i energetike, a zatim slijede projekti iz područja industrije, građevinarstva itd.“

Baza će javnosti biti dostupna do kraja godine putem internetskih stranica HGK (www.hgk.hr). U svakom slučaju, idealna je to prilika za sve one koji imaju pro-jekt za koji traže investitora ili strateškog partnera i žele da bude vidljiv u spomenutom online katalogu.

Stručno financijsko savjetovanje – ključ uspjeha u tr-žišnom gospodarstvuZa uspjeh tvrtke u današnjim otežanim gospodarskim okolnostima vrlo je važno koristiti usluge stručnog financijskog savjetovanja. Bilo da je riječ o izradi po-slovnog plana, upravljanju investicijskim projektom, analizi isplativosti projekta, preuzimanju ili spajanju, usluga stručnog i educiranog financijskog savjetni-ka može biti od velike koristi. Isto tako, zanemariva-nje važnosti ovakva savjetovanja od strane neovisnih stručnjaka može imati vrlo teške posljedice.

Za razliku od zapadnih inozemnih tržišta, u Hrvatskoj


Kako poslovati u skladu s brojnim zakonskim promjenama?Kako bi se izbjegle zamke, kazne i nepotrebni nadzori zbog neprovođenja zakona, Zadruga Poduzetnička mreža u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta (u sklopu projekta Poduzetnički impuls) u studenom je intenzivirala seminare i informativne tribine za poduzetnike.

Kapital

Svjedoci smo svakodnevnih zakonskih promjena koje već imaju ili će vrlo skoro početi imati utjecaj na po-slovanje svakog poduzetnika. Morat ćemo se prilagoditi sljedećim novim zakonima: Zakonu o PDV-u, Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Zakonu o fiskalizaciji i drugi-ma. Kako bi se izbjegle zamke, kazne i nepotrebni nad-zori zbog neprovođenja zakona, Zadruga Poduzetnička mreža u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta (u sklopu projekta Poduzetnički impuls) u studenom je intenzivirala seminare i informativne tribine za podu-zetnike. Tijekom studenog održana su tri seminara (je-

dan u Petlovcu i dva u Osijeku), a tijekom prosinca pla-nira se održavanje još jednog seminara i barem dvije ili tri informativne tribine s aktualnom tematikom, kako bi se poduzetnike informiralo o onome što ih čeka već od 1. siječnja 2013. godine ili od dana kada Hrvatska uđe u Europsku uniju.

Neke od tema koje se na edukacijama obrađuju u su-radnji s informiranim predavačima iz Porezne uprave, HZZ-a, Zadrugina poduzetničkog centra i ostalih insti-tucija nadležnih za provođenje pojedinog zakona su:• kako provoditi fiskalizaciju;• kakve nas promjene vezane za obračun PDV-a čeka-

ju u 2013. godini; • što je i kako se provodi predstečajna nagodba;• kako ući u sustav PDV-a ili iz njega izići;• kakve su mjere aktivnog poticanja zapošljavanja za

2013. godinu.

Bojimo se da će u ovakvoj šumi zakonskih propisa biti brojnih nadzora te da će inspektori, s obzirom na izu-zetno teško stanje državnog proračuna, uglavnom na-stupati represivno, odnosno da će se kaznene odredbe pojedinih zakona uistinu i provoditi. Kako bismo svi zajedno to izbjegli, jako je važno biti pravovremeno informiran i spreman na promjene. Poduzetnici kroz edukacije ovakva tipa mogu dobiti osnovne informacije i uspostaviti kontakte s relevantnim predavačima te na taj način i nakon seminara ili tribine imati osobu kojoj se mogu obratiti kada sve najavljene zakonske promje-ne stupe na snagu. S edukacijama i tribinama nastavit će se i tijekom 2013. godine, na različitim lokacijama i prema dogovoru s jedinicama lokalne uprave i podu-zetnicima.

Iz zadruge Poduzetnička mreža poručuju svim poduzet-nicima da se, žele li spremni dočekati sve spomenuto, moraju informirati i dodatno educirati, a da to mogu učiniti u suradnji s njima, prateći njihovu web-stranicu ili pozivom na njihov kontakt telefon. Iskoristite mo-gućnosti dodatne, a korisne i neophodne edukacije koju Vam nude u zadruzi Poduzetnička mreža jer su se, u su-radnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, potrudili učiniti je besplatnom! Edukacijom i pravovremenim in-formiranjem o promjenama mogu se izbjeći rigorozne zakonske kazne u sklopu novih zakonskih propisa.

Zadruga Poduzetnička mreža

Dunavska 22

31000 Osijek

Telefon: 031 / 273 155

Fax: 031 / 275 655

Mob: 091 / 273 1555

e-mail: [email protected]

Osijek bi morao biti prepoznat kao mjesto velikih gospodarskih mogućnosti. Ulazeći u zajedničke projekte s Gradom Osijekom, domaći i strani investitori dobivaju jedinstvenu priliku za ulaganje te mogućnost aktivnog sudjelovanja u kreiranju novih obrisa grada.

Za poticanje gospodarskog razvoja grada te stva-ranje boljih uvjeta poslovanja poduzetnika bitno je rješavanje pitanja poslovnog prostora, a taj se pre-duvjet ostvaruje kroz izgradnju gospodarskih zona. Osijek će se kvalitetnim argumentima predstavlja-ti kao sigurno poslovno okruženje u kojem partneri mogu dobiti znanstvenu podršku i obrazovanu radnu snagu, uz dodatne beneficije za ulagače kroz posebne poticaje i olakšice. Interes za ulaganje u osječkoj indu-strijskoj zoni u Nemetinu već su iskazale Njemačka, Austrija i Mađarska, posebno u obnovljive izvore energije.

Grad Osijek tijekom proteklih nekoliko godina izgra-dio je Gospodarsku zona Tenja, površine 6,63 ha te je potpuno infrastrukturno opremio, a ukupna vrijednost investicija u tu zonu iznosi preko 6,1 milijuna kuna. Ukupna kupoprodajna cijena zemljišta iznosila je 9.609.468,00 kuna, od čega je povlastica Grada Osijeka iznosila 9.106.466,60 kuna. Planirano je da investitori u Gospodarsku zonu Tenja ulože ukupno 49,14 mili-juna kuna, otvarajući pritom 17 novih gospodarskih objekata. Nakon završetka gospodarske zone Tenja i svih popunjenih parcela, najvažniji je projekt Indu-strijske zone Nemetin koji otvara nova radna mjesta u realnom sektoru.

Grad će parcele u zoni veličine 101 ha opremiti s kom-pletnom infrastrukturom i to za: prometne površine, oborinsku odvodnju, javnu rasvjetu, plinovodnu mrežu, vodoopskrbu, kanalizaciju, električnu energiju i DTK.

Uređenje zone planira se u fazama, a I. faza odno-si se na ukupnu površine cca 24 ha i na toj površini bit će 23 parcele veličine od 2,500 m² do 28.000 m². Namjena građevina na njezinu području je sljedeća: proizvodne (industrijske) investicije, nove tehnologije GREENFIELD investicije u obnovljive izvore energije, proizvodni kapaciteti prerađivačke industrije te veći industrijski pogoni koji trebaju veće površine ili blizi-nu pročistača vode. ■

Izvrstan potencijal i prostor za ulagačePrema Strategiji razvoja gospodarstva Grada Osijeka cilj je privlačiti investitore, projekte i mlade ljude te stvarati prilike za proizvodnju, razvoj i primjenu vlastitih znanja. Time i omogućiti kreiranje novih ideja u gospodarstvu te potaknuti realizaciju istih kroz potporne institucije, gospodarske zone, povlastice i poticaje i sl.

Kapital

Poticaji Grada Osijeka za Industrijsku zonu Nemetin sastoji se od četiri mjere:

1. Mjera - umanjenje cijene zemljišta prema prioritetnim djelatnostimaInvestitori će ostvarivati prava na stopu olakšice izraženu u određenom postotku umanjenja cijene zemljišta i to prema prioritetnim djelatnostima prema skupinama NKD-a poželjnim za ulazak u industrijsku zonu, u iznosu umanjenom za 30%, 10% ili 5%.

2. Mjera - umanjenje cijene zemljišta investitorima s izvoznom orijentiranošćuInvestitori koji su u godini koja prethodi godini raspisivanja natječaja za prodaju zemljišta ostvarili izvoz u okviru prioritetnih djelatnosti u minimalnom iznosu od 100.000,00 kuna ostvaruju pravo na stopu olakšice od 5% umanjenja cijene zemljišta. Investitori se obvezuju da će u Industrijskoj zoni Nemetin najmanje pet godina od dana početka obavljanja djelatnosti ostvarivati izvoz u okviru prioritetnih djelatnosti u minimalnom iznosu od 100.000,00 godišnje.

3. Mjera - umanjenje cijene zemljišta investitorima koji otvaraju nova radna mjesta Investitori koji u roku od godinu dana od dana početka obavljanja djelatnosti u Indu-strijskoj zoni Nemetin namjeravaju otvoriti određeni broj novih radnih mjesta (samo za zaposlenike s prebivalištem na području Grada Osijeka) ostvaruju prava na stopu olakšice izraženu u određenom postotku umanjenja cijene zemljišta prema broju ot-vorenih radnih mjesta i to:• za otvaranje > 50 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 30%• za otvaranje 10 - 50 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 15% • za otvaranje 5 - 9 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 10%• za otvaranje 1 - 4 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 5%.

4. Mjera - komunalni doprinosKomunalni doprinos za objekte u Industrijskoj zoni Nemetin iznosi 15 kuna/m³, što je znatno manje od dosadašnjih cijena komunalnog doprinosa na tom području. Ova-kav obračun komunalnog doprinosa omogućava i stimulaciju postojećih tvrtaka koje posluju na području Grada na otvaranje novih pogona te njihovo preseljenje iz urba-nih dijelova grada u poslovne zone.

Industrijska zona Nemetin


Stvaranje poticajne radne klimeUpravljanje ljudskim potencijalima te stvaranje klime društveno odgovornih tvrtaka imperativ je većine koji uviđaju prednosti uvođenja društveno odgovornog poslovanja, od kojih se svakako izdvaja dugoročna održivost poslovanja te bolje podnošenje krize.

Društveno odgovorno poslovanje

Pripremila: Jasmina Fijačko

Društveno odgovorno poslovanje

Ove godine Indeks DOP-a za svoje sudio-nike donosi novost kroz mogućnost sudjelovanja u procesu dodjele Eu-ropske nagrade za DOP u konkurenciji poduzeća iz 25 zemalja Europe.

Istraživanja u Europi potvrđuju da su tvrtke koje pri-mjenjuju društveno odgovorno poslovanje bolje pod-nijele krizu te da su pokazale dugoročnu održivost. Prema riječima Maje Stanojević Pokrovac, voditelji-ce Global Compact Hrvatska, danas u Hrvatskoj oko 200 poduzeća na neki način razmatra društveno od-govorno poslovanje ili neke njegove segmente, što još uvijek ne predstavlja strateško integriranje društveno odgovornog poslovanja u poslovne procese. Europska politika i njezini strateški dokumenti zahtijevaju jaču pripremu i razumijevanje hrvatske poslovne zajednice o važnosti društveno odgovornog ponašanja pri ulasku na tržište Europske unije. Većina tvrtaka nije upoznata s načelima društveno odgovornog ponašanja i stoga im nedostaje znanja za kvalitetno uključivanje društveno odgovornog ponaša-nja u poslovno upravljanje, čime se utječe na razinu konkurentnosti pri ulasku na tržište Europske unije. Tvrtke koje poštuju načela Global Compacta, imaju bolju poziciju u međunarodnom poslovnom okruženju te mogućnost prepoznavanja potencijalnih kompara-tivnih prednosti i razvijanje svoje konkurentnosti, na-vodi gđa Stanojević Pokrovac.

Mjerilo društvene odgovornosti – Indeks DOP-aMjerilo kojim bi se utvrđivao stupanj društvene odgo-vornosti poduzeća nije unificiran ukoliko promatra-mo zemlje Europske unije. Stoga je HGK u suradnji s HRPSOR-om prije gotovo šest godina pokrenula inici-jativu definiranja metodologije ocjene stupnja društve-ne odgovornosti poduzeća. Metodologija je pripremlje-na prema uzoru na Business in the Community CR Index te u Republici Hrvatskoj nosi naziv Indeks DOP-a. Natječaj ocjene društvene odgovornosti provodit će se peti put za redom te svakako možemo zaključiti kako je isti značajno unaprijedio razumijevanje poduzeća o zahtjevima poslovanja usklađenima s aspektima druš-tvene odgovornosti. Kroz provedbu navedenog natje-čaja Indeks DOP-a moguće je pratiti društvenu odgo-

vornost poduzeća kroz različite parametre, no svakako možemo zaključiti kako svake godine bilježimo rast u primjeni društveno odgovornih praksi. Ove godine Indeks DOP-a za svoje sudionike donosi novost kroz mogućnost sudjelovanja u procesu dodjele Europske nagrade za DOP u konkurenciji poduzeća iz 25 zemalja Europe, navode iz Hrvatske gospodarske komore.

Edukacija i DOPEdukacija predstavlja značajnu ulogu u širenju svijesti tvrtaka o društvenoj odgovornosti. Iz Gospodarske ko-more navode da je edukacija o tome što je DOP i kako ga u stvarnosti primjenjivati svakako od izuzetna zna-čaja za svako poduzeće koje želi poslovati uvažavajući sve aspekte društvene odgovornosti. Kada je riječ o por-talu www.dop.hr, svakako treba naglasiti kako se radi o internetskoj platformi iniciranoj u sklopu provedbe projekta ‘Uspostava nacionalne platforme društveno odgovornog poslovanja u Republici Hrvatskoj’. U sklo-pu navedenog projekta provedene su edukacije kojima su upitnik Indeks DOP-a nastojali približiti gospodar-skim subjektima te tematski seminari o pojedinim po-dručjima DOP-a. Moduli koji su za tu svrhu priređeni mogu se replicirati prema potrebi i iskazanom interesu te očekuju da će u narednom periodu organizirati po-jedine teme. Radi se o sljedećim tematskim seminari-ma: DOP u radnoj okolini, DOP i ulaganje u zajednicu, DOP i financijski sektor, Sudjelovanje gospodarstva u razvoju javnih politika – primjer zaštite okoliša i ISO 26000. Zasad je sigurno da će se u prosincu održati ra-dionica na temu Indeksa DOP-a, čiji će natječaj uskoro biti otvoren za popunjavanje.

Certificiranje DOP-aISO 26000 predstavlja smjernice u vezi s društvenom odgovornošću. Po ovoj normi nije moguća certifikacija, no ona nudi najbolju praksu, gdje tvrtke mogu usvo-jiti smjernice za svoje djelovanje, dobavljače i tržište. Norma vrijedi za sve vrste organizacija, a uvođenjem ISO 26000 mogu se optimizirati unutarnji procesi i osigurati integracija sustava upravljanja socijalnom odgovornoću i održivošću. Ova norma poboljšat će re-putaciju tvrtke i povećati moral zaposlenika te privući nove zaposlenike, kao i ulagače, sponzore i financijske ustanove koji žele uložiti u tvrtku koja ulaže u održivo poslovanje.

Global Reporting Initiative (GRI) ili Međunarodna ini-cijativa za izvještavanje o održivosti, o kojoj više može-te naći na poveznici https:// www.globalreporting.org/information/about-gri/Pages/default.aspx, jedan je od pristupa i načina izvještavanja održivosti. U RH GRI3 smjernice preveo je HRPSOR. Svrha smjernica jest dati detaljne upute za izradu izvješća o održivosti poslovnih organizacija s ciljem da se informacije koje se daju budu usporedive i iskazane na sličan način te da se pokriju sve teme koje se smatraju važnima za nefinancijsko iz-vještavanje. Korištenje ovih smjernica, koje su globalno prihvaćene kao standard za izvještavanje, postiže se da kvaliteta izvješća bude ujednačena te da se osigura da poduzeća izvijeste o svim bitnim pitanjima.

Kodeksi poslovnog ponašanjaI kodeksi, odnosno poželjna ponašanja u radnoj okolini koja obično opisuju temeljne odrednice i norme pona-šanja te moralne vrijednosti koje neko društvo nagla-šava, značajno pridnose razvoju društveno odgovornog poslovanja. Kodeksi poslovnog ponašanja prvi su korak ka društveno odgovornom poslovanju te predstavljaju izuzetno važan korak za svako poduzeće. Hrvatska gos-podarska komora još od 2005. godine aktivno promo-vira poštivanje kodeksa poslovanja te možemo potvr-diti da je isti do danas potpisalo gotovo 700 hrvatskih poduzeća. Više o samom kodeksu može se pročitati na sljedećoj poveznici: http://www.hgk.hr/zk/kodeks-eti-ke- u-poslovanju/.

Antikorupcijsko ponašanjeAntikorupcijsko ponašanje jedan je od aspekata DOP-a i svakako je značaj takva ponašanja od strane podu-zeća velik. Kroz sam projekt Indeks DOP-a te kroz promoviranje kodeksa etičkog poslovanja, HGK je ak-tivno uključena u antikorupcijske aktivnosti te svojim djelovanjem nastoji doprinijeti održivosti gospodarstva i transparentnosti poslovanja. Poštivanje zakonskih propisa u tom je smislu od izuzetna značaja za svako pojedino poduzeće i gospodarstvo u cjelini. Suklad-no međunarodnom izvješću, Republika Hrvatska je u 2011. godini, vezano uz indeks korupcije, bila na 66. mjestu, kao i Crna Gora. Vjerujemo kako promoviranje društveno odgovornih praksi svakako doprinosi borbi protiv korupcije i doprinosi boljitku društva u cjelini, naglašavaju iz HGK.

Ljudski potencijaliU suvremenim organizacijama upravljanje ljudskim potencijalima sve je izraženije. U društveno odgovornoj sredini, prema riječima Ane Vojnić Tunjić, voditeljice projekta Certifikat Poslodavac Partner, savjetnice za upravljanje ljudskim resursima u tvrtki za upravljanje ljudskim potencijalima Selectio, osim poštivanja pozi-tivnih propisa RH, važno je osigurati pozitivno, poti-cajno radno okruženje u organizaciji. U tome značajnu ulogu imaju kvalitetne prakse upravljanja ljudskim

Većina tvrtaka nije upoznata s načelima

društveno odgovornog ponašanja i stoga im nedostaju znanja za

kvalitetno uključivanje društveno odgovornog ponašanja u poslovno

upravljanje, čime se utječe na razinu konku-rentnosti pri ulasku na tržište Europske unije.

potencijalima, što uključuje transparentne procese za-pošljavanja, educiranja zaposlenika, nagrađivanja i na-predovanja, osiguravanje kvalitetnih uvjeta rada kao i praćenja osiguravanja jednakih šansi među zaposleni-ma.Manageri su ključna karika u implementaciji kvalitet-nih praksi upravljanja ljudskim potencijalima. Oni su u svakodnevnom kontaktu sa zaposlenicima i svojim ponašanjem neposredno određuju klimu u timu kojim rukovode. Manageri imaju značajnu ulogu u promovi-ranju DOP-a pri zapošljavanju, uvođenju novog zapo-slenika u posao, njegovanju dvosmjerne komunikacije, motiviranju i pravednu nagrađivanju zaposlenika, po-ticanju razvoja te općenito uvažavanju zaposlenika i poštivanju njihovih prava.Poslodavac je taj koji bi trebao postaviti željeni okvir ponašanja na radnom mjestu te osigurati uvjete i resur-se da se on može provoditi u djelo, a radnici bi trebali moći sudjelovati u kreiranju i provođenju istog okvi-ra u djelo. Primjerice, ukoliko poslodavac želi poticati humanitarni rad, odgovornost poslodavca jest osigura-ti program (primjerice ličenje lokalne škole), sredstva (novac za četke, boju,…) i vrijeme zaposlenika (orga-nizirati akciju u radnom vremenu), dok je na zaposle-nicima odgovornost da se odazovu na takve programe, ali i predlože slične akcije, naglašava Ana Vojnić Tunić.

Poticajna organizacijska kulturaUsvajanje koncepta društveno odgovorne tvrtke nije moguće postići bez uključivanja ljudskih potencijala i izgradnje poticajne organizacijske klime. Prema rije-čima Ane Vojnić Tunjić, poslodavac kojemu je važan DOP, brinut će da transparentno prati rad i razvoj za-poslenika te jasno komunicira koje benefite (financijske ili u smislu razvoja karijere) zaposlenik može očekiva-ti. Partnerski odnos očituje se kroz dogovor oko uvjeta rada, mogućnosti učenja i razvoja, osiguranih nakna-da za rad kao i prava prilikom otkazivanja ugovora o radu, transparentnih procedura nagrađivanja radnika, kvalitetnijih međuljudskih odnosa na radnom mjestu i slično. Prema njezinim riječima, zaposlenici se mogu razvijati i davati svoj maksimum na poslu ukoliko se u kompaniji potiče suradnja i uvažavanje među kolega-ma, rukovodstvo jasno komunicira planove i sa zapo-slenicima dogovara njihovu ulogu u ostvarenju ciljeva, komunikacija je protočna i prijateljska, potiču se i uva-žavaju prijedlozi i inicijative zaposlenika, nagrađuje se zalaganje i zaposlenima omogućava razvoj karijere.

Društveno odgovorne tvrtke veliku pozornost posvećuju i donacijama. Iz HGK navo-de da su donacije izuzetno različite te da pokrivaju gotovo sva područja od državnog interesa. Jedan od ciljeva društveno odgovornog poslovanja jest podučiti tvrtke da umjesto doniranja primjenjuju strateške partnerske projekte s neposlovnim organi-zacijama na rješavanju problema u društvu, što je aktivnost koja donosi višestruku korist za zajednicu, no istovremeno i korist za samu tvrtku koja donira.

Koga doniraju domaće tvrtke?Global Compact predstavlja inicijativu ujedinjenih naroda (UN) za uvođenje društveno odgovornog poslovanja koja je pokrenuta 2000. godine i danas okuplja 8000 tvrtaka iz preko 135 zemalja. Global Compact sastoji se od 10 načela iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije te predstavlja jedinstve-ni primjer suradnje poslovnog svijeta, međunarodne zajednice, tvrtaka, predstavnika akademske zajednice, civilnog društva, vlada, poslovnih udruga i samog UN-a.


Multimedijskim alatima do bolje prodajePažnju možete kupiti (oglašavanje). Možete moliti za pažnju medija (PR). Možete gnjaviti ljude, jednog po jednog da bi dobili njihovu pažnju (prodaja). Ili možete zaraditi pažnju, stvarajući nešto zanimljivo i vrijedno pažnje i dijeleći to besplatno – video na YouTubeu, objavljujući blog, podcast, fotografije, e-knjigu ili Facebook stranicu.

Multimedija

Pripremio: Ante Vekić

Multimedija

Ako do sada već niste kupili ‘pametni’ televi-zor, velika je vjerojatnost da ćete to učiniti u naredne tri godine.

Powerpoint je izvrstan alat za prezentacije. Osim što olakšava prijenos ideja i pomaže njihovoj verbalizaciji između različitih odjela, tvrtki i tržišta, on je u poslov-noj svakodnevici postao nezamjenjiv pomoćnik. Po-nekad se čini da je upravo on na vašem računalu naj-moćniji prodajni alat. Međutim, nije. Svakodnevno se pojavljuju novi multimedijalni alati koji onima koji ih žele svladati omogućavaju da besplatno (ili vrlo blizu tome) dođu do svojih kupaca i s njima komuniciraju na način na koji oni to žele: vizualno, auditivno ili ki-nestetički.

Jedan od alata koji vam može u tome pomoći društve-ne su mreže. No priča o marketingu na društvenim

mrežama početnicima često zna biti zbunjujuća. David Meerman Scott, autor knjige „Nova pravila marketin-ga i PR-a” objašnjava cijelu filozofiju marketinga na društvenim mrežama u samo nekoliko rečenica: „Pa-žnju možete kupiti (oglašavanje). Možete moliti za pažnju medija (PR). Možete gnjaviti ljude, jednog po jednog da bi dobili njihovu pažnju (prodaja). Ili možete zaraditi pažnju, stvarajući nešto zanimljivo i vrijedno pažnje i dijeleći to besplatno – video na YouTubeu, objavljujući blog, podcast, fotografije, e-knjigu ili Fa-cebook stranicu.” Zvuči jednostavno. Sve što trebate jest malo multimedijalne pomoći i put do novih tržišta širom vam je otvoren.

AUDIO: Što je podcast i kako može pomoći vašem bi-znisu?Naziv ‘podcast’ složenica je riječi POD (Playable on De-mand) i engleske riječi ‘broadcast’. Riječ je o digitalnoj datoteci koja sadržava audio ili audio-video zapis koji se distribuira putem interneta, a namijenjen je sluša-nju na računalu ili digitalnom prijenosnom playeru. Ali kako to može pomoći biznisu? Poslovni podcasti iznimno su popularni među slušateljima jer ih je lako slušati u pokretu: u automobilu, tijekom vježbanja, trčanja, šetnje psa i slično. Audio sadržaj se doživljava kao vredniji od pukog teksta na web-stranici pa slušanje podcasta kod slušatelja stvara osjećaj da se radi o tvrt-ki koja je tržišni lider, što gradi kredibilitet i autoritet vašeg biznisa. Primjerice, pojavljivanje biznisa među iTunes podcastima otvara vam put prema milijunima slušatelja – potpuno besplatno. Malo statistike: iTunes trenutno ima prijavljeno preko 160 milijuna korisnika. Svaki od tih korisnika prijavljen je u sustav sa svojom kreditnom karticom, što znači da je spreman kupiti ne-što od vas. Svaki Appleov uređaj podešen je na način da se automatski sinkronizira s iTunesima. Sve popularniji Appleovi uređaji jamče sve veću popularnost iTunesa. Naravno, ukoliko se odlučite za hrvatsko tržište, broj publike nešto je manji, ali vrijede jednaki zakoni. Tome pribrojite i druge uređaje na platformi Android i shvatit ćete potencijal plasmana audio sadržaja kao alata kojim povećavate marketinški dohvat, prodaju i konverziju, stvarate otvoreni komunikacijski kanal između vas i vaših kupaca, pozicionirate se kao tržišni lider i autori-tet u vlastitoj niši i privlačite ciljani segment kupaca na vaše web-stranice.

VIDEO: Internetom do klijenata: čime snimiti i kako staviti video na Youtube?Još jedan (sve popularniji) alat za komunikaciju s kup-cima jest internetski video. Da bi vaša prezentacija (ili ako želite poslušati savjet s početka teksta – sadržaj koji je kupcima koristan i zanimljiv) završio na YouTubeu ili bilo kojem drugom popularnom internetskom servi-su za dijeljenje videa, ne morate biti Francis Ford Cop-pola. Dovoljno je držati se nekoliko osnovnih pravila i dobit ćete pristup milijunima potencijalnih kupaca.

Budući da je od tehničke kvalitete mnogo važniji sâm sadržaj, za snimanje videa možete se poslužiti bilo kojom jeftinijom kamerom. Za kratke video uratke u nekim će slučajevima biti dovoljna čak i ona s većine pametnih telefona, kompaktnih fotoaparata, a, ako niste u mogućnosti koristiti tako nešto, može poslužiti i web-kamera s laptopa. Ono što je važno prilikom korištenja kamere jest stabilizacija. Kako biste izbjegli drhtanje slike, potrebno je kameru kojom snimate stabilizirati. Ako nemate foto ili video stativ, može poslužiti i komad namještaja. Bitno je da se kamera ne miče tijekom sni-manja. Drugi važan savjet odnosi se na količinu dostu-pnog svjetla. A pravilo je – svjetla nikad dosta. Najbolje je dnevno svjetlo, a ukoliko snimate u zatvorenom pro-storu, upalite sva raspoloživa rasvjetna tijela (i nabavite još poneko, ako imate). Ukoliko niste vješti s alatima za

Svakodnevno se pojavljuju novi multi-

medijalni alati koji vam mogu omogućiti da

dođete do svojih kupaca i s njima komunicirate;

jedan od danas vrlo aktualnih i ‘povoljnih’,

društvene su mreže.

montažu video sadržaja, dobro planirajte snimanje, po mogućnosti napište kratki plan snimanja. I ne pretje-rujte u duljini videa. Posjetitelji YouTubea imaju vrlo kratku pažnju. Sve duže od 2 minute, vjerojatno se neće stići odvrtiti do kraja, a gledateljeve će oči već „surfati” po desnom dijelu stranice, gdje su izlistani novi prijed-lozi za gledanje (osim ako ste snimili urnebesno smiješ-nu preradu „Gangnam Stylea”).

Za upload na YouTube bit će vam potreban korisnič-ki račun. Otkad je Google kupio YouTube, za pristup možete koristiti korisničke podatke vaše Gmail adrese (ukoliko je imate). Nakon ulaska u korisnički račun možete odabrati „upload” videa ili, ako planirate radi-ti seriju video sadržaja, ono što je praktičnije – kreirati vlastiti kanal: besplatnu TV stanicu kojom ćete emitira-ti sadržaje kojima ćete privlačiti nove kupce, pozicioni-rajući se kao autoritet u svojoj tržišnoj niši.

FOTO: Best buy fotoaparati za profesionalne rezultateNapredni kompaktni fotoaparati, popularno znani i kao ‘poluprofesionalni’ aparati za napredne fotoentuzijaste, nude više kontrole, ručne postavke ekspozicije i ostalih parametara, a, za razliku od svoje veće DSLR ‘braće’, znatno su prenosniji i lakši za baratanje u raznim po-slovnim prilikama. S obzirom na to da su u protekloj godini upravo ti fotoaparati doživjeli značajan napre-


dak (veličina senzora, performance u lošim svjetlosnim uvjetima, kvaliteta fotografije), oni su postali idealnim odabirom za svakog poslovnjaka koji želi uvijek biti u prilici snimiti kvalitetnu fotografiju i moći je upotri-jebiti za prikaz na različitim medijima. Evo nekoliko prijedloga.

1. Fujifilm x10 (oko 3500 kuna) – aparat je izgrađen oko 12 megapikselnog EXR CMOS senzora i posje-duje ručni 4x optički zum (ekvivalent žarišnoj du-ljini od 28-122 milimetara), s brzom ‘blendom’ od f2-f2.8. Ono što ga čini posebnim jest kombinacija šik retro izgleda s vrhunskom tehologijom koja se krije unutar aparata.

2. Nikon P7100 (oko 3100 kuna) – ovaj će vam apa-rat dobro doći kada na putovanje želite nositi malo opreme, ali istovremeno imati potpuni nadzor nad svojim snimkama. Veliki senzor od 10 megapiksela i brzi procesor za obradu slika omogućuje postiza-nje čistih, preciznih rezultata, uz objektiv sa 7x zu-mom (28-200mm) i maksimalnim otvorom blende od f2.8...

3. Sony RX100 (oko 4700 kuna) – aparat sa senzorom velikim 1” u stanju je snimiti fotografiju veličine 20,2 megapiksela. Optički zum od 3.6x (28-100mm) dovoljan je za sve uobičajene poslovne potrebe, a pa-ket zaokružuju ručne kontrole, mogućnost bilježe-nja fotografija u RAW formatu i snimanje videa u full HD rezoluciji.

4. Canon G1X (oko 5200 kuna) – dok se prethodni Sony izdvaja svojim velikim senzorom, uz onaj u ovom Canonu može se učiniti patuljastim. Canon je

u model G1X stavio senzor po veličini zamalo jednak APS-C čipovima kakvi se ugrađuju u DSLR fotoapa-rate. Ono što taj podatak znači običnim smrtnicima jest da je ovaj aparat u stanju uslikati fotografije plitke dubinske oštrine, kao i DSLR-ovi. Uz objektiv blende f2.8 i optički zum ekvivalenta 28-112mm ža-rišne duljine, ovaj aparat nudi mogućnost snimanja HD videa i od svih nabrojanih daje uvjerljivo najbo-lju kvalitetu fotografija (što se odražava i na cijenu, kojom se približava naprednijem segmentu).

TV: Zašto ćete u naredne 3 godine sigurno kupiti novi televizor?Donedavno je TV uređaj bio obavezan ukras svakog oz-biljnog uredskog prostora. Rastom dijagonale i moguć-nošću spajanja raznih perifernih uređaja televizori se u tvrtkama zapravo počinju sve više koristiti. Njihova sve prihvatljivija cijena, sve bolje performance i pojava koncepta pametnog TV uređaja razlozi su zbog kojih se ciklus zamjene (kupnje novog) televizora počeo značaj-no skraćivati (s dosadašnjih 7-8 godina). Ako do sada već niste kupili pametni televizor, velika je vjerojatnost da ćete to učiniti u naredne tri godine. Evo zašto. Prije svega, u narednim godinama očekuje se početak emiti-ranja HD signala. Sliku visoke definicije nećete moći doživjeti na televizorima koji ne podržavaju prijem ta-kva signala. Drugi je razlog sve više (funkcionalnih) aplikacija za pametne televizije i mogućnost njihova povezivanja na internet. A tu su i mogućnosti koje tek očekujemo: ugrađena kamera koja će omogućiti video chat s prija-teljima (pa čak i za vrijeme gledanja programa), prepo-znavanjem lica TV će biti u mogućnosti odrediti tko ga gleda i pustiti program prilagođen toj osobi, putem aplikacija TV kuće moći će plasirati brojne dodatne sadržaje tijekom emitiranja programa… A za tvrtke će najznačajniji razlog biti mogućnost obavljanja vide-okonferencija po znatno nižim cijenama od onih koje su trenutno aktualne u segmentu videokonferencijske opreme.

Konferencijska audiovizualna pomagalaSnaga multimedije u prezentaciji biznisa do izražaja dolazi prilikom organizacije konferencija, seminara i sličnih događanja na kojima se okuplja veći broj ljudi. Bez obzira na vrstu formata, dobro ozvučenje, rasvje-ta, projektor i projekcijska površina ono su što će kod sudionika stvoriti percepciju o kvaliteti vaše tvrtke. Za manja događanja (ispod 25 sudionika) uglavnom će biti dovoljno pripremiti flip chart ili whiteboard, projektor za prezentaciju te podij za govornika kojega će svi biti u prilici dovoljno dobro čuti i vidjeti te neće biti potre-be za dodatnom audiovizualnom opremom. Međutim, veća poslovna okupljanja (više od 25 ljudi) zahtijevaju vođenje brige o sljedećim detaljima:• Rasvjeta: govornike će biti moguće dobro vidje-

ti samo u prostorima s prikladnom rasvjetom. Isto

tako, važno je voditi računa o tome da govornik mora biti u mogućnosti pročitati svoje bilješke, a publika dobivene (radne) materijale. Istovremeno, manja količina svjetla na prezentacijskim površina-ma omogućit će bolju vidljivost prezentacije.

• Ozvučenje: ako prezenter ima statični(ji) nastup, fiksni mikrofon s mogućnošću savijanja bit će mu dovoljan da upravlja vlastitom prezentacijom i da ga publika u svim dijelovima dvorane dobro čuje. Dru-ga je opcija bežićna „bubica” koja se štipaljkom kači za odjeću i prezenteru dopušta veću fleksibilnost pri kretanju podijem bez utjecaja na kvalitetu (i snagu) zvuka.

• Projekcija: u dvoranu je moguće postaviti jedan ili više projektora koji će sliku s laptopa projicirati na projekcijske površine i tako dodatno ilustrirati ono o čemu prezenter priča. Uz njegovu prezentaciju na primarnim projektorima, na sekundarnim je projek-torima moguće „vrtjeti” dodatne sadržaje kao što su twitter, stream posjetitelja konferencije s pitanjima za govornike, promotivne poruke i slično…

• Projekcijska površina: kako biste bili sigurni da će svi sudionici biti u mogućnosti vidjeti ono što se pri-kazuje na projektorima, potrebno je podići projek-cijsku površinu na minimalno jedan metar od razine poda.

• Prevođenje: ukoliko se prevodi ono što prezenter govori, potrebno je osigurati kabine za prevoditelje i slušalice s bežičnim prijemom za svakog od sudioni-ka koji želi koristiti usluge prevođenja.

U fokusu: Windows 8 tabletiIako je Microsoft čitavu prošlu dekadu pokušavao pro-gurati koncept tablet računala, dok Apple nije lansirao svoj iPad, svi su Microsoftovi napori rezultirali pro-mašajima. No žilavi Microsoft ne odustaje i usporedno s puštanjem u prodaju nove verzije svog operativnog sustava na tržište dolazi njihov Microsoft Surface – ta-blet koji bi se mogao približiti vladaru ovog segmenta, Appleovu iPadu. Surface cilja na korporativno tržište, gdje je Microsoft iskusan igrač, bilo s paketom Offi-ce, bilo s drugim poslovnim aplikacijama i povezivosti s drugim uređajima. Tu je i ušminkano novo sučelje (bivši Metro) Modern UI, prilagođenije dodiru nego prethodne verzije Windowsa. I, naravno, tu su desetci tableta Windows 8 koji se svakodnevno pojavljuju na tržištu. Svoje modele već su izbacili najveći svjetski proizvođači hardvera, a neke od njih moguće je prona-ći u Hrvatskoj (Asus). Jedini je minus nešto viša cijena u odnosu na tablete Android (pa i Appleove), što opet dovodi pod znak upitnika dobar tržišni nastup tableta Windows 8.

Najkorisnije poslovne aplikacije za nove generacije iOS-a i AndroidaBilo da ste se odlučili koristiti ih na tabletu i pamet-nom telefonu, bilo da ste požurili i kupili neki od hi-

Multimedija Multimedija

Bilo da vam kupuju dru-gi, ili ste se ove godine odlučili počastiti sami,

na tržištu se nalaze im-presivni mobilni uređaji

koji će osim estetskih, zadovoljiti i vaše po-

slovne zahtjeve.

Zahvaljujući potvrdama poslovne zajednice o vrhunskoj kvaliteti za prihvatljivu cijenu proizvoda i usluga, Vipnet je prema istraživanju Business Best Buy Award proglašen pobjednikom u kategorijama Najbolji omjer cijene i kvalitete te Najbolji mobilni ope-rater za poslovne korisnike, tvrtke i organizacije. Vipnet je upravo među poslovnim korisnicima, u snažnoj konkurenciji svih domaćih i inozemnih kompanija, prepoznat kao apsolutni simbol najboljeg omjera cijene i kvalitete u Republici Hrvatskoj te je pobijedio s čak dvostruko većim brojem glasova od drugoplasiranog. U anketiranju Business Best Buy Award sudjelovalo je ukupno 1.228 ispitanika i to isključivo po-slovnih osoba: vlasnika tvrtaka, predsjednika uprava, članova uprava, glavnih direkto-ra, direktora sektora, rukovoditelja i sl.

Vipnet – Najbolji mobilni operater i Najbolji omjer cijene i kvalitete

Istraživanje Best Buy Award

bridnih uređaja, aplikacije za mobilne uređaje postale su nezamjenjivi suputnik na svakom poslovnom pu-tovanju, ali i na svakom drugom mjestu gdje vam je stolno računalo nedostupno. Otkad smo posljednji put predstavljali esencijalne aplikacije za svakog poduzet-nika, na tržištu se pojavilo još nekoliko onih koji bi se trebali naći na pametnom telefonu i/ili tabletu svih onih koji teže većoj produktivnosti.

iOS aplikacije

1. CloudOn (besplatna) – odlična aplikacija za iPad koja vam omogućava da svojim Office dokumen-tima koje držite u Boxu, Dropboxu i Google Dri-veu pristupite te ih otvorite i uređujete. Osim toga, otvara .pdf i, uz pomoć File Viewera, gotovo sve ostale tipove datoteka.

2. LinkedIn (besplatna) – ova poslovna društvena mreža ima više od 160 korisnika diljem svijeta, a u mnogim je industrijama postala nezamjenjiv alat. Nova verzija aplikacije omogućava: dijeljenje sadržaja s vašim kontaktima, dobivanje grupnih osvježenja, čitanje vijesti iz industrije, pregleda-vanje i spremanje poslova, dobivanje informacija o

Snaga multimedije u prezentaciji biznisa do izražaja dolazi prilikom organizacije konferen-cija, seminara i sličnih događanja na kojima se okuplja veći broj ljudi.


Mobiteli: Top modeli za kraj godineSezona blagdana je pred nama, a mobiteli su uvijek visoko na popisu blagdanskih poklona. Bilo da vam kupuju drugi, bilo da ste se ove godine odlučili počastiti sami, na tržištu se nalaze impresivni uređaji koji će osim estetskih, zadovoljiti i vaše po-slovne zahtjeve. Evo popisa TOP 5 modela:

iPhone 5 - Analitičari predviđaju da će iPhone 5 biti vodeći pa-metni telefon i u 2013. godini. Ovo je peta godina kako iPhone postoji, a u svom je životnom vijeku taj uređaj Appleu zaradio više od 150 milijardi dolara, učinivši je tako najprofitabilnijom tehnološkom tvrkom na svijetu. Iako njegova peta verzija nije donijela ništa revolucionarno, za njim vlada ogromna potražnja i gotovo ga je nemoguće kupiti bez upisa na listu čekanja.

Samsung Galaxy SIII - dok je Apple čekao s obja-vom svoje petice, Samsung je na tržište izbacio Galaxy SIII koji se u trećem kvartalu ove godine prodao u nevjerojatnih 18 milijuna primjeraka i skinuo iPhone 4s (oko 16,2 milijuna prodanih primjeraka) s trona najprodavanijih. A takav re-zultat nije nezaslužen. Brojne inovacije, ugodan i brz rad na velikom ekranu, čine ovaj uređaj najpoželjnijim Android smartfonom na tržištu ove godine.

Samsung Galaxy Note II - nedovoljno velik da bude tablet, a prevelik za pametni telefon, za mnoge preskup, ali nedvojbe-no Samsungov odličan potez za zadovoljenje onih kojma treba moćniji pametni telefon, a uza se ne žele nositi veliki tablet. S hardverom s kojim se ne može mjeriti niti jedan pametni tele-fon, ovaj Samsungov uređaj nudi jedinstveno korisničko iskust-vo, posebno korisno u poslovnom okruženju.

iPhone 4s - za one koji ne moraju biti predvodnici novih trendo-va, a istovremeno žele u džepu ostaviti znatniju količinu novca, sniženje cijene pretposljednjeg Appleova modela prava je prili-ka za kupnju vrhunskog pametnog telefona koji se od svog na-sljednika razlikuje (neznatno) u dimenzijama i brzini procesora, dok su sve ostale karakteristike jednake.

HTC X8 Windows 8 - novi Microsoftov operativni sustav u lijepo dizajniranu HTC-ovu uređaju daje uvid u svijetlu budućnost mobilne platforme Windows 8. Integracija s Office 2013 paketom, NFC, LTE i ostale top tehnološke mogućnosti čine ovaj mobitel odabirom svih koji žele istraživati nešto novo na tržištu pametnih tele-fona.

Multimedija

Jedna od odlika suvremenih poslovnih ljudi svakako je mobilnost. Proizvođači automobila odavno su shvatili rastuće potrebe poslovnih ljudi, tako da su se gotovo svi proizvođači vozila više klase prilagodili ovom tren-du.

Noviteti u srednjoj visokoj klasiIduću godinu obilježit će novi BMW serije 4 Coupe te BMW serije 3 Gran Turismo, a sam kraj 2013. godine rezerviran je za BMW X5, najavljuje dr.sc. Valentina Pirić, članica Uprave Tomić & Co.

-Početkom drugog kvartala sljedeće godine na našem će se tržištu pojaviti model 208 GTi, sportska izvedba popularne 208-ice, koja je u rujnu i listopadu bila najprodavaniji model na domaćem tržištu. Sredinom godine će se obitelji modela 208 pridružiti još jedna crossover izvedba, a to je model 2008 – navodi Tomi-slav Miletić, generalni direktor Peugeota Hrvatska, te dodaje kako će tijekom godine već postojeća ponuda modela biti obogaćena novim, ograničenim serijama, što bi ponudu Peugeota trebalo dodatno približiti po-trebama kupaca.

Kako kaže Marina Jelinek, Renault Nissan Hrvatska d.o.o., u 2013. godini očekuje nas blagi redizajn Lagu-ne, dok će za novi Renaultov model u poslovnoj klasi kupci morati pričekati 2014. godinu.

-Krajem ove godine predstavljamo novu A klasu od koje očekujemo puni prodajni zamah u sljedećoj godi-ni. Kraj godine donio nam je i novi model CLS Shoo-ting brake te najveći terenac iz naše ponude, novi GL. U sljedećoj godini na tržište stiže nova S klasa, najveća poslovna limuzina, koja će sigurno pobuditi veliki in-teres u svijetu vrhunskog managementa. Od ostalih modela stiže nam novi CLA, zanimljivi sportski coupe s četiri vrata, te krajem godine i novi mali terenac - kaže Roberto Škugor, voditelj prodaje tvrtke Škojo d.o.o.

Najprodavaniji modeli poslovne klase u 2012.U ovim iznimno teškim tržišnim uvjetima poslovna klasa automobila imala je i dodatni udar zbog načina

obračuna PDV-a, navodi Škugor. Te okolnosti dovele su do smanjenog interesa kupaca za poslovnim auto-mobilima. Što se tiče Mercedes-Benza, najprodavani-ji modeli su i nadalje limuzine C i E klase koji imaju gotovo 50% udjela u prodaji Mercedesa u Hrvatskoj.

Najprodavaniji Peugeot model iz poslovne klase auto-mobila je 508, koji do kraja listopada zauzima drugo mjesto u svom segmentu u Hrvatskoj s preko 10% tržišnog udjela, poručuju iz Peugeota Hrvatska. Iz Re-nault Nissan Hrvatske d.o.o. kažu kako je u 2012. go-dini najprodavaniji poslovni automobil u Renaultovoj ponudi bila Renault Laguna. Uz Lagunu, Renault je u 2012. prodavao i novi model, Latitude, predstavljen krajem prethodne godine. Najprodavaniji modeli iz poslovne klase BMW automobila u Hrvatskoj tijekom 2012. godine su uobičajeno BMW serije 3 te BMW se-rije 5.

Citroën je jedna od rijetkih marki automobila koja je ostvarila porast prodaje i porast tržišnog udjela u ovoj godini te je u prvih deset mjeseci ostvario 8,30% udjela na tržištu osobnih i lakih gospodarskih vozila. -Najprodavaniji model iz poslovne klase automobila je Citroën C5, koji je u prvih deset mjeseci prodan u 166 primjeraka. Citroën DS5, luksuz na francuski način koji pripada DS liniji, odgovor je marke Citroën kupcima u potrazi za izrazito modernim pristupom premium klasi, a prodan je u 30 primjeraka u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj – navodi Jasmina Pecotić iz Citroëna Hrvatska.

U sljedećoj godini na tržište stiže nova S kla-sa, najveća poslovna li-muzina, koja će sigurno pobuditi veliki interes u svijetu vrhunskog managementa.

Poslovne limuzine - na usluzi najzahtjevnijimaPoslovna klasa automobila imala je dodatni udar zbog načina obračuna PDV-a, a od 1. siječnja trošarine na automobile obračunavat će se prema vrijednosti automobila i emisiji ugljikova dioksida. Usporedba važećih cijena osobnih automobila s novim cijenama kod primjene prijedloga Zakona o posebnom porezu na motorna vozila donosi dvojaka stajališta.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Poslovna klasa automobila

Citroën C5

ljudima s kojima se sastajete…3. Instapaper (3,99 USD) – aplikacija koja omogućava

da članke za čije čitanje trenutno nemate vremena spremite i pristupite im kasnije u obliku persona-liziranih novina, bez potrebe za spajanjem na in-ternet.

Aplikacije Android

1. Robin (besplatna) – virutalni asistent kreiran po uzoru na Appleov Siri, no korisnici sustava Android smatraju je boljom. Robin za vas ‘tvita’, daje upute o smjeru kretanja, provjerava slobodna mjesta za parking (ne u Hrvatskoj) i slično…

2. CamScanner (besplatna) – pretvara kameru vašeg pametnog telefona u skener dokumenata, pohran-juje skenirane dokumente, po potrebi ih spaja u jedan i omogućava vam da ih putem nekog od in-ternetskih servisa pošaljete na telefax.

3. Scatterslides (9,99 USD) – upravljajte svojom Po-werPoint prezentacijom s pametnog telefona putem Wi-Fi mreže. Osim što prikazuje slideove na zaslo-nu mobitela, ova ga aplikacija pretvara u daljinski upravljač. Podržava Microsoftove PowerPoint i OpenOffice Impress datoteke.

Laptop: prolaze li prijenosnici kroz krizu identiteta?Nakon godina rasta tržišnog udjela i manje konkuren-cije u vidu (pokojnih?) netbooka, laptop ozbiljnu kon-kurenciju i ugrožavanje vlastite relevantnosti sve više doživljava od strane pametnih telefona i tableta. Nova rasa uređaja s ekranom osjetljivim na dodir nije elimi-nirala potrebu za stolnim računalom, velikim ekranom, mišem i tipkovnicom, ali svakako je navela ljude da počnu razmišljati o potrebi posjedovanja laptop raču-nala.

Shvatili su to i proizvođači pa se okreću raznim kre-ativnim i hibridnim rješenjima (okretni touch screen displeji, odvojivi zasloni…) nošenim na optimističnim očekivanjima od operativnog sustava Windows 8. Pro-izvođači priznaju da su ta rješenja još uvijek „radne verzije” i da bi tek kroz pet godina moglo doći do zna-čajnijeg iskoraka za laptope, budući da tek sad počinju promišljanja kako to računalo vratiti na stazu uspjeha. Produženje vijeka trajanja baterije, dodavanje dodatnih kapaciteta za pohranu podataka, stanjivanje (ultrabook) i slične inovacije najavljuju smjer u kojem će se taj po-sao kretati.

Međutim, skeptici tvrde da laptop-tablet hibridi neće preživjeti test vremena i da će u narednim godinama poslužiti samo kao prijelazno rješenje k jačem, sposob-nijem tabletu, opremljenom vanjskom tipkovnicom, što će postati primarni odabir svih onih koji žele obaviti neki posao u pokretu, dok će se laptop zadržati samo kod manjeg broja korisnika sa specifičnim potrebama. ■


Poslovna klasa automobilaPoslovna klasa automobila

log obuhvaća provjeru stanja akumulatora, antifriza i tekućine za pranje stakala sa sredstvom koje se ne smrzava do određene temperature, kontrolu žarulja i svjećica, te po potrebi montiranje zimskih guma. To-mislav Miletić najavio je i servisnu akciju Peugeota koja podrazumijeva besplatan zimski pregled vozila u 15 točaka i 20% popusta na neke potrošne dijelove i dodatnu opremu, a koja traje do 18. siječnja.

Zimski uvjeti svakako zahtijevaju pripremu vozila koja uključuje zimske gume, zimsku provjeru vozila u ser-visu te posebno povećani oprez vozača i prilagođavanje otežanim uvjetima na cestama. -Oni koji puno kilo-metara voze u zimskim uvjetima svakako bi trebali razmisliti o vozilima s pogonom na sva četiri kotača iz naše ponude - navodi Roberto Škugor.

Hrvatski autoklub objavio je rezultate testiranja zimskih guma, u tri različite dimenzije: 165/70 R14 T, 205/55 R16 H i 215/65 R16 T, provedenog u suradnji s partnerima, europskim autoklubovima. Iscrpna testi-ranja provode se dvaput godišnje s ciljem informiranja vozača uoči ljetne i zimske sezone i olakšavanja izbora u kupnji. U ove godine najmanjoj testiranoj dimen-ziji 165/70 R14 T, kojom se koriste modeli poput Ci-troena C3, Fiat Punta, Suzuki Swifta, Škode Fabije i VW Pola, testu je podvrgnuto petnaest proizvoda, pri čemu su samo tri dobila četiri zvjezdice i ocjenu ‘vrlo preporučljivo’. Najveći broj guma, devet, ocijenje-no je trima zvjezdicama i mogu se preporučiti, jedan proizvod dobio je dvije zvjezdice i može se djelomično preporučiti, a dva su pala na testiranju i njihovo korištenje trebalo bi imati alternativu.

Paris Motor Show - svi noviteti na jednom mjestuPariški salon prva je izložba automobila na svije-tu, a pokrenuo ju je Albert de Dion. Prvi je put održana 1898. godine, a danas je jedan od najvećih i najznačajnijih salona u automobilskoj industri-ji. Održava se svake dvije godine, naizmjenično s frankfurtskim sajmom. Ovogodišnji salon održan je na 96.000m², a u dva tjedna okupio je 270 različitih izlagača iz 23 zemlje svijeta, uz stotinjak atraktivnih premijera.

Predstavljena je nova generacija Volkswagen Golfa, Ja-guar je prikazao F-Type, a Citroen DS3 Cabrio. Među premijerama je bio i Porsche 911 s pogonom na sva četiri kotača, kao i Audi RS5 u kabriolet izdanju. Ford je izložio novi Mondeo, a redizajnirana Fiesta donosi novi 1,0-litreni EcoBoost motor. Fiat je izložio Pandu sa stalnim pogonom na sva četiri kotača. Uz Škodu Rapid premijerno je predstavljen Seat Toledo. Uz novi Renault Clio otkrivena je i njegova RS izvedba. Među značajnijim premijerama bili su i Ford Mondeo, Peu-geot 301, 208 GTi i redizajnirani RCZ, novi Range Rover, Kia Carens, Volvo V40 XC, trovratne izvedbe

Bez povoljnije kupnje automobila u EUKako navode iz Ministarstva financija, od dana ulaska u EU kupnja robe u bilo kojoj od zemalja članica sma-trat će se domaćim prometom, ali bez obračunavanja posebnog poreza i PDV-a u zemlji prodavatelja jer će se sva ta i ostala davanja plaćati prema prebivalištu ili sjedištu kupca, odnosno u Republici Hrvatskoj prema poreznim propisima i stopama koje će tada vrijediti. Kako se ni do sada roba proizvedena u EU nije carinila, promjena neće biti ako se ne promijene odredbe Zako-na o posebnim porezima na automobile.

Od 1. siječnja trošarine na automobile obračunavat će se prema vrijednosti automobila i emisiji ugljikova dioksida, a ne kao do sada, samo po vrijednosti vozila, s tim da će bitniju komponentu imati ispuštanje CO2. Usporedba važećih cijena osobnih automobila s novim cijenama kod primjene prijedloga Zakona o posebnom porezu na motorna vozila donosi dvojaka stajališta. Prvo se smatralo da će doći do pojeftinjenja, no ka-snije se pak javljalo o poskupljenjima vozila. Mnogi odbijaju prihvatiti činjenicu kako će novi automobili donošenjem novog zakona uglavnom poskupjeti, dok će pojeftiniti samo nekoliko modela s najmanjim mo-torima i s najmanjom emisijom CO2.

Kako napominju iz P.Z. Auta, objavom Vladina prijedloga Zakona o posebnom porezu na motorna vozila u medijima su se pojavile razne špekulacije o novim cijenama motornih vozila, koje javnost dovode u zabludu. U želji da izbjegnu razne netočne simula-cije cijena te uklone pogrešna očekivanja, obavijesti-li su javnost o cijenama vozila marke Audi u slučaju primjene prijedloga Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.

Izbor za ‘Hrvatski automobil 2013. godine’Stručno vijeće, tijelo Stručnog žirija za izbor ‘Hr-vatskog automobila 2013. godine’, odredilo je pet kan-didata za glavnu nagradu ‘Zlatni kotač’ i titulu nacio-nalnog automobila godine. Finalisti izbora za ‘Hrvatski automobil 2013. godine’ su Hyundai i30, Kia Cee’d, Peugeot 208, Renault Clio te Volkswagen Golf.

Nakon prezentacija od strane stručnih predstavnika zastupnika, testnih vožnji i dodatnih analiza, u okvi-ru testnog dana u Institutu za vozila, Centra za vozila Hrvatske, Stručno vijeće će predložiti Stručnom žiriju na usvajanje odluke o pobjednicima po kategorijama, posebnim priznanjima te sveukupnom pobjedniku. Sve se odluke donose jednoglasno. Vozila će proći standardni test ispitivanja tehničke ispravnosti, a po-tom će ih članovi žirija voziti u normalnom prometu, uz dosljedno pridržavanje prometnih propisa.

Kako pripremiti automobil za zimske uvjete na cestiKlasičan zimski pregled automobila između osta-

Ocjenjivački sud iz 23 europske zemlje koji se sastoji od 58 novinara napravio je širu listu kandidata za Automobil godine na kojoj se nalazi 35 automobila, a uži finali-sti bit će poznati u siječnju 2013. godine. U travnju sljedeće godine doznat će se i pobjednik koji će zamijeniti trenutni pobjednički dvojac Chevrolet Volt i Opel Ampe-ru, a svečano proglašenje održat će se na sajmu automobila u Ženevi. Auti se ran-giraju prema ocjenama iz deset različitih kategorija. Ocjenjuju se dizajn, udobnost, sigurnost, ekonomičnost, upravljivost, performanse, funkcionalnost, zaštita okoliša, zadovoljstvo vozača i cijena.

Kandidati za Automobil 2013. godine su: Audi A3, BMW 3-Series, Chevrolet Malibu, Dacia Lodgy, Fiat 500L, Ford B-Max, Honda CR-V, Hyundai i30, Hyundai Santa Fe, Kia Cee’d, Kia Optima, Lancia Flavia, Mazda Mazda6, Mercedes-Benz A-Class, Merce-des-Benz SL-Class, Mitsubishi Outlander, Mitsubishi ASX/Citroen Aircross/Peugeot 4008, Opel/Vauxhall Adam, Opel/Vauxhall Mokka, Peugeot 208, Porsche Boxster, Renault Clio, Renault ZOE, Skoda Rapid/SEAT Toledo, smart fortwSo electric drive, Subaru Impreza, Subaru XV, Subaru BRZ/ Toyota GT86, Tata Vista, Toyota Auris, To-yota Yaris plug-in hybrid, Toyota Prius Plus, Volkswagen Golf, Volvo V40 te Volvo V60 plug-in hybrid.

Izbor za europski automobil godine uvijek je bio interesantan pa nije loše podsjetiti kako je izgledala prestižna lista pobjednika u 21. stoljeću: 2012. godine pobjednikom su proglašeni GM-ovi modeli Chevrolet Volt/Opel Ampera, 2011. Nissan Leaf, 2010. VW Polo, 2009. Opel Insignia, 2008. Fiat 500, 2007. Ford S-Max, 2006. Renault Clio, 2005. Toyota Prius, 2004. Fiat Panda, 2003. Renault Mégane, 2002. Peugeot 307, a 2001. godine Alfa Romeo 147...

Samo nekoliko tjedana nakon najboljeg rezultata u povijesti Euro NCAP sigurnosnih testova, Volvo V40 ponovno je zasjeo na pobjednički tron. Ovoga puta osvojio je srca hrvatskih ljubitelja automobila. U tradicionalnom izboru najboljih automobila godine, kojeg priređuje ugledni automobilski časopis Auto Bild, Volvo V40 odnio je pobjedu u kategoriji kompaktnih modela.

- Ovo priznanje velik nam je poticaj da i ubuduće stvaramo inovativne automobi-le koje odlikuje vrhunska sigurnost i izvedba te inspirativan skandinavski dizajn - istaknuli su u Volvo uredu u Hrvatskoj povodom priznanja Auto Bildovih čitatelja.

Zlatni volan najprestižnija je europska automobilistička nagrada koja dodjeljuje grand prix u šest kategorija. Potpuno novi Volvo V40 ušao je u uži krug nominacija u kategoriji kompaktnih vozila. U izrazito jakoj konkurenciji Volvo V40 borio se za srca hrvatskih čitatelja protiv tako snažnih konkurenata kao što su Mercedes A klase i Audi A3.

Volvov luksuzni kompaktni model oduševio je glasače Auto Bilda svojim originalnim pristupom, elegantnim skandinavskim dizajnom, vrhunskim materijalima od kojih je izrađen, završnom obradom te revolucionarnim sigurnosnim tehnologijama među kojima se ističu prvi na svijetu zračni jastuk za pješake, interaktivna instrumentna ploča, unaprijeđeni sustav za sprječavanje sudara u gradu koji sada funkcionira pri brzinama do 50 km/h te sustav za otkrivanje pješaka. Krajem ove godine, i početkom sljedeće, na tržište dolaze dvije inačice modela Vol-vo V40: R-Design verzija namijenjena vozačima dinamičnog stila vožnje i sportskog temperamenta te V40 Cross Country koji bi trebao oduševiti podjednako ljubitelje kompaktnih modela i terenskih automobila. U svakom slučaju nagrada Auto Bildovih čitatelja stigla je u prave ruke. „To ćemo povjerenje, uvjeren sam, opravdati i svim našim budućim modelima i uslugama koje razvijamo u regiji i šire, a očekujemo i da će se odraziti na prodaju naših aktualnih modela“ zaključuju iz Volvo ureda u Hrvatskoj.

Europski automobil 2013. Zlatni volan za Volvo V40

Volvo V40


Poslovna klasa automobila

Hyundaija i30 i Kie Cee’d te brojni koncepti.

Iz Japana stižu nova Mazda6, dorađeni roadster MX-5, Toyota Auris, europska verzija četvrte generacije Hon-de CR-V, novi Mitsubishi Outlander s plug-in hibrid-nim pogonskim sustavom, novi crossover Suzuki S-Cross, redizajnirani Nissan 370Z i novi Juke NISMO.Novinari francuskog magazina Auto Plus i RTL tele-vizije izdvojili su deset najatraktivnijih automobila, a čitatelji i gledatelji svojim su glasovima među njima birali najbolji automobil - Peugeot Onyx. Ovaj kon-ceptni superautomobil pokreće hibridni pogonski sk-lop HYbrid4 koji koristi dizelski 3,7-litreni V8 motor snage od 600 KS te električni motor snažan 80 KS. Ugrađen je i sustav regeneracije energije kočenja, a električna energija pohranjena je u litij-ionskim bate-rijama. Za prijenos snage, izveden na stražnje kotače, odabran je šesterostupanjski sekvencijalni mjenjač.

Za izradu Onyxa korišteni su materijali poput ugljičnih vlakana i bakra za vanjsku karoseriju, a unutrašnjost ima obloge koje se mogu u potpunosti reciklirati. Prednja armatura napravljena je od no-vinskog papira korištenjem posebnih tehnika slaganja i prešanja.

Povećanje proizvodnje i prodaje u istočnoj EuropiAutomobilska industrija u zemljama zapadne Europe jedna je od najvećih recesijskih žrtava. Do danas je proizvodnja automobila u Francuskoj srezana 20%, a u Velikoj Britaniji čak 33%. No, u istočnoj Europi, u Rumunjskoj, Češkoj i Slovačkoj, proizvodnja automo-bila doživjela je porast u posljednje tri godine. S no-vim jeftinim autima istočna Europa uspjela je povećati proizvodnju i prodaju.

Ukupna proizvodnja automobila u Europi pala je u posljednjih deset godina s 18 na 16,9 milijuna. U tom se razdoblju znatno povećala konkurencija među proizvođačima automobila. U krizi tržišta mjesto proizvodnje postaje sve važniji čimbenik. Najveća su prednost istočne Europe niži troškovi proizvodnje.Rumunjska je proizvodnju automobila upeterostručila od 2001. godine. Dacia, jeftini brand Renaulta, u roku od nekoliko godina postala je jedan od najuspješnijih proizvođača u povijesti automobilske industrije. Nije-dan svjetski proizvođač nije uspio proizvodnju u manje od deset godina povećati s nula na više od 800.000 vo-zila godišnje. Rumunji najavljuju da će još prije 2015. proizvoditi više od milijun vozila.

Slovačka je uspjela privući korejske kompanije Hyun-dai i Kia koje su sagradile svoje najveće tvornice kako bi napali europsko tržište automobila. Proizvodni po-gon otvoren je 2006. godine, a već iduće proizvodnja je porasla 65,9%. Rast proizvodnje nastavio se pa je u sljedećoj godini iznosio čak 85,7%. ■

Prema izvještaju udruge europskih proizvođača automobila ACEA sredinom stude-noga, pad broja registriranih novih automobila na europskim tržištima usporio je u listopadu zahvaljujući nastavljenom rastu britanskog i stabilizaciji njemačkog tržišta. U listopadu je u 26 zemalja članica Europske unije, bez Malte, registrirano ukupno 959.412 novih automobila, 4,8% manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u rujnu broj registracija smanjen za 10,8%.

Dobrim rezultatom ističe se britansko tržište, povećavši se za 12,1%., dok je u rujnu poraslo na godišnjoj razini za 8,2%. Njemačko se tržište u listopadu stabiliziralo, uz stopu rasta od 0,5%. U prethodnom mjesecu smanjilo se za 10,9%.

Najveći je pad u listopadu zabilježila Španjolska, gdje je registrirano 21,7% manje novih automobila nego u istom razdoblju lani. Slijedi Italija s padom za 12,4% i Fran-cuska, gdje se broj registracija smanjio za 7,8%.

U desetomjesečnom razdoblju zaključno s listopadom u 26 članica Europske unije, bez Malte, registrirano je ukupno 10.327.276 novih automobila, 7,3% manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Usporen pad prodaje u Europi

Volvo S80 Sedan

Mercedes CLS


Mjesto kupovine, druženja i zabaveIstraživanje Cushman&Wakefieldove studije iz rujna 2012. godine pokazuje da je po površini trgovačkih centara na 1000 stanovnika Hrvatska iznad prosjeka EU.

Trgovački centri

Pripremila: Jasmina Fijačko

Prosjek EU je 250 m2 trgovačkih centara na 1000 sta-novnika, dok je u Hrvatskoj to oko 260 m2 na 1000 stanovnika. Samo u Zagrebu na 1000 stanovnika dola-zi 555 m2 trgovačkih centara (usporedbe radi, podatci RegioPlan Consultinga pokazuju da Ljubljana ima 485 m2, a Beč 465 m2 trgovačkih centara na 1000 stanov-nika).

Prema riječima Milice Rakuša Martulaš, direktorice Sektora za trgovinu pri HGK, u Hrvatskoj je gradnja trgovačkih centara proces koji je zasad obilježen terito-rijalnom koncentracijom prodavaonica velikih forma-ta u većim županijskim središtima - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Osijeku. No Hrvatsku u narednom raz-doblju očekuje i gradnja trgovačkih centara po novom konceptu, poput tzv. centara iz susjedstva - Trgovačkog centra Point u zagrebačkim Vrbanima, regionalnih centara, power centara, High ulica – kojim se potiče ponovni razvoj kupovina u centru grada, zatim razvoj trgovačkih parkova te razvoj zabavnih parkova.

Uspjeh na tržištuUspješnost na tržištu trgovačkih centara ovisi o nizu faktora - o kvaliteti, širini i dubini asortimana najmo-primaca, o lokaciji, o sadržaju koji se pruža krajnjem potrošaču. Ističemo i sve više prisutan socijalno-druš-tveni aspekt trgovačkih centara. Naime, trgovački cen-tri danas svojim kupcima nude brojne sadržaje kojima

obogaćuju kupnju (kafići i restorani, dječje igraonice, mogućnosti sportskih aktivnosti). Potrošačima trgovač-ki centri postaju mjesta gdje, osim kupovine, idu i radi druženja s prijateljima ili na obiteljski ručak, odnosno, kraće rečeno, sve više mjesta cjelodnevnih druženja, navodi gđa Rakuša Martulaš.

Najava otvaranja novih centaraU narednom razdoblju u Hrvatskoj je najavljena grad-nja sljedećih trgovačkih centara: City Colosseum Sla-vonski brod, Point na zagrebačkim Vrbanima, Trgo-vački centar u Dubravi - Zagreb, Supernova Buzin i dr. Stručnjaci iz područja nekretnina ističu da budućnost gradnje novih trgovačkih centara predstavlja razvoj kvalitetnih projekata koji se nalaze na dobroj lokaciji i imaju jasno razvijen koncept. Uvažavajući sve nave-deno, hrvatska se maloprodaja kreće u skladu s europ-skim i svjetskim trendovima nastojeći što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na želje i potrebe kupaca. Naime, trgovina prati sve trendove, o čemu svjedoči gradnja suvremene trgovačke mreže koja asortimanom, kvali-tetom ponude i usluga te cijenama ravnopravno sudje-luje u otvorenoj tržišnoj utakmici, navodi gđa Rakuša Martulaš.

Šoping turizamOsim turista, i mnogi naši regionalni susjedi iz BiH i Slovenije rado zaviruju u naše šoping-centre. Zagreb kao turistička odrednica sve je zanimljiviji stranim go-stima, a što se tiče šoping turizma, ne postoji statistika koja se za njega zasebno vodi, već Turistička zajednica Grada Zagreba ima generalnu statistiku noćenja i do-lazaka gostiju Grada Zagreba. Veliki trgovački centri u samom središtu grada, lijepo uređeni dućani s lokal-nom ponudom te internacionalna dizajnerska imena - i to mnogi na malom prostoru strogog središta grada i uglavnom u pješačkoj zoni - razlozi su zbog kojih je Zagreb i omiljeno šoping odredište. Od prepoznatljivih hrvatskih proizvoda - uz knjige i vodiče te umjetnič-ke slike – iz Turističke zajednice savjetuju vina, slasti-ce i kozmetiku na prirodnoj bazi, potom rukotvorine i umjetničke, ručno izrađene predmete od tekstila, stakla i drva. Tomu treba pribrojiti i kvalitetnu odjeću, obuću i nakit lokalnih dizajnera - bilo da se temelji na inter-nacionalnim trendovima, bilo da su kreatori ideje crpili iz bogate nacionalne baštine grada i okolice te drugih hrvatskih regija. Također, ne smijemo zaboraviti spo-menuti i povrat poreza koji strani posjetitelji ostvaruju

Popusti, akcije i poseb-ne ponude najveći su

mamac za kupce.

Trgovački centri

Potrošačima trgovački centri postaju mjesta gdje, osim kupovine, idu i radi druženja s prijateljima ili na obi-teljski ručak, odnosno, trgovački centri postaju mjesta cjelodnevnih druženja.

prilikom obavljene kupnje u Hrvatskoj, a koji je sigur-no jedan od čimbenika koji idu u prilog popularnosti šoping turizma u Zagrebu i Hrvatskoj.

Jedinstvenost ponudeNa prvi pogled svi šoping-centri nude isto, mnoštvo trgovina, kafiće, restorane, dobru zabavu, no pojedini šoping-centri ipak su se profilirali i na svojstven na-čin predstavili tržištu. Kvalitetnu ponudu u Westgateu smatraju ključnom i temeljnom vrijednošću zbog koje im se kupci redovito vraćaju. Svojim su posjetiteljima osigurali 7.250 parkirnih mjesta, prekrasne gastro kut-ke u kojima mogu napraviti pauzu između kupnje, a tu su i kvalitetni dodatni sadržaji kojima je svrha isključi-vo zabava posjetitelja.

Portanova je jedinstveno mjesto za šoping, zabavu i druženje te je jedini regionalni trgovački centar u istoč-noj Hrvatskoj. Ono što Portanovu razlikuje od kon-kurentskih centara jest splet ponude koju imaju. Tu izdvajaju modne brendove koji su se po prvi put u re-giji predstavili upravo u Portanovi, a to su: H&M, New Look, Zara, Stradivarius, Pull&Bear, Bershka i drugi. Dodatna su vrijednost za posjetitelje konstantna doga-đanja, razne nagradne igre i različite pogodnosti koje se mogu ostvariti kupovinom u Portanovi, a tu su i sadr-žaji za najmlađe, poput besplatnih kolica koja se mogu

posuditi na Info pultu, vanjskog dječjeg igrališta, mini dječjeg igrališta u kafiću te prostorija za previjanje i do-jenje koje se nalaze na svakom katu Portanove. Imaju i besplatnu autobusnu liniju kojom se iz centra grada može doći do Portanove.

U centru City Center one žele da se kupci osjećaju do-brodošlo pa im nude ugodan prostor s mnogo dnevnog svjetla, a, kako lokaciju smatraju izuzetno bitnom, nji-hovi se centri nalaze pored najfrekventnijih prometni-ca u Zagrebu i Splitu te su izvrsno povezani i javnim gradskim prijevozom i nalaze su u blizini velikih grad-skih kvartova, a za sve one koji dolaze automobilom osiguran je veliki besplatni parking. Posjetiteljima žele pružiti dodatne vrijednosti šoping doživljaja pa rade na osmišljavanju i uvođenju dodatnih usluga poput be-splatne usluge Shopping sa stilistom, Make-Up corne-ra, za mame i trudnice osmislili su Mummy Mornings, mladim roditeljima na raspolaganju je i soba za presvla-čenje beba te dječji toalet. Uveli su i obiteljski parking koji nudi parkirna mjesta koja su veća od uobičajenih i koja olakšavaju iznošenje kolica i popratne dječje opre-me iz automobila. Posjetitelje o svojoj ponudi informi-raju putem magazina „One“ koji se tiska u nakladi od 60.000 primjeraka. U sva tri centra (Zagreb West, Split i Zagreb East) uveli su besplatan wireless internet, a tu su i poklon bonovi koje su mnogi prepoznali kao ide-


Trgovački centri

alan poklon za sve prilike. S obzirom na to da su već nekoliko godina za redom dobitnici nagrada Best Buy, Qudal i Superbrands u kategoriji trgovačkih centara, ja-sno je da su kupci prepoznali i znaju cijeniti sve ove us-luge i energiju koju u njih ulažu u šoping centru One.

Akcije u mjesecu darivanjaKao uvod u predblagdansko raspoloženje, u Westgateu su organizirali veliku humanitarnu akciju „Sretni ko-lačić“ za pomoć Dječjoj bolnici Srebrnjak. Westgate će biti i domaćin još jednog festivala Bravo Dance, među-narodnog plesnog festivala u modernim plesovima koji okuplja plesne skupine iz cijele regije. Uz to, organizirat će natjecanje šarmantnih mažoretkinja, božićni Beauty Street i božićni sajam koji će trajati od 14. do 23. pro-sinca s ponudom namijenjenom uživanju u blagdan-skim čarolijama.

Portanova će i ove godine za svoje posjetitelje napra-viti pravu zimsku čaroliju, a tijekom cijelog prosinca posjetitelje očekuje veliki broj prigodnih događanja te mnoštvo akcija i popusta čiji će se broj povećavati uoči blagdana.I u centru City Center one na svakom koraku nešto se događa - prigodna dekoracija uvest će posjetitelje u blagdansko ozračje, a u centrima će im na raspolaganju biti besplatne prigodne usluge poput umatanja i deko-riranja poklona. Djeca će se družiti sa svetim Nikolom i Djedom Božićnjakom, a svi će uživati u koncertima, radionicama i dječjim predstavama. Popusti, akcije i po-sebne ponude svakako će biti najveći mamac za kupce.

Kako privući kupce u trgovački centarU centru City one smatraju da će kupci prvenstveno doći na mjesto koje ima kvalitetne trgovine, ugodne djelatnike i koje im može ponuditi veću vrijednost za njihov novac. Kreativnim marketinškim rješenjima trude se da odskaču od konkurencije. Uz klasično ogla-šavanje, mnogo pažnje pridaju izravnoj komunikaciji sa svojim posjetiteljima kroz web i Facebook stranicu te newsletter. Mnoštvo korisnih informacija dobivaju od svojih posjetitelja kroz pohvale i kritike na mjestima za informacije u centrima. Često organiziraju različite nagradne igre i natječaje koji nailaze na velik pozitivni odjek, kao i projekte u kojima traže direktno sudjelo-vanje posjetitelja. Kod planiranja aktivnosti, u City Centeru uvijek nastoje osmisliti originalna i zabavna događanja u kojima može uživati cijela obitelj, iz njih nešto naučiti ili dati svoj doprinos uspjehu neke akcije. Također, City Center one mjesto je druženja i zabave. Cineplexx kino u centru City Center one East i Split privlači veliki broj posjetitelja, kao i kafići i restorani koji su mjesto opuštanja i provođenja vremena s obi-telji i prijateljima u ugodnoj atmosferi. Nedavno je u centru na Jankomiru otvoreno prvo 5D kino u Zagrebu koje je u kratko vrijeme postalo veliki hit, a u centru na Žitnjaku posjetiteljima je na raspolaganju automat

klub Wettpunkt. S ciljem da kupci imaju sve na jednom mjestu, u centrima se mogu pronaći frizerski saloni, kemijske čistionice, banke, mjenjačnice, ljekarne i drugi sadržaji koji su kupcima neophodni.U Westgateu smatraju da je važno biti prisutan i in-formirati ciljanu javnost o svemu što ih očekuje u Westgateu, a sinergijom klasičnog oglašavanja, PR-a i komunikacije putem Facebooka postižu upravo taj cilj. Svoje vjerne posjetitelje i kupce kontinuirano na-građuju mnoštvom sadržaja i događanja, a kao glavna događanja u Westgateu izdvajaju OnlyMenStuff, do-gađanje namijenjeno samo muškarcima, specijalizira-ne sajmove poput Dana beba, djece i trudnica, sajma vjenčanja Wedding Expo i Dana kuhinja te Westgate Shopping&Music festa.

U Portanovi s posjetiteljima komuniciraju putem tisko-vina, radijskih i televizijskih postaja, koriste outdoor i indoor oglašavanje, PR… Također, svakodnevno komu-niciraju s posjetiteljima putem društvenih mreža i osta-lih online PR alata. Portanova u ponudi ima dodatne sadržaje, a izdvajaju Twister dječju igraonicu - najbolju igraonicu u gradu, Gbowling – jedini bowling u regiji te Cinestar – kino s pet zvjezdica.

Akcije u mjesecu darivanjaWestgate je ponosni domaćin najveće dječje igraonice na zatvorenom - Kid’s Worlda - koja zaista ostavlja bez daha svojom prostranošću i kvalitetnim, interaktivnim sadržajima za djecu. U čarobnom svijetu Kid’s World igraonice djeca su u svakom trenutku pod budim okom iskusnih animatora.

Događanja u Portanovi su većinom orijentirana prema djeci, od dječjih predstava, raznih igraonica do puzanja beba i izrade nakita. Ono što je djeci uvijek zanimljivo jest maskota Portanove Portio koji je na svakom doga-đanju namijenjenu njima. Svakoga dana za djecu je tu igraonica, kao i bowling koji je prilagođen za djecu od 6 godina.

I u centru City Center one veliku pažnju posvećuju djeci pa tako u sva tri centra imaju poptuno besplat-nu igraonicu Kid’s Jungle, a roditelji mogu biti mirni jer su djecu ostavili u rukama educiranih odgojiteljica. U igraonici se gotovo svakodnevno održavaju i veseli dječji rođendani. Uz dječje predstave, kreativne radio-nice, koncerte i tematske programe, tijekom godine u City centrima se održavaju velika događanja za djecu, kao što su utrka beba u puzanju, dječje modne revije Fashion Kids, Back to School, Vikendi dječjeg teatra i Mjesec cirkusa. Djeca pokazuju veliko zanimanje za ta događanja pa se, primjerice, samo ove godine više od 1300 djece prijavilo na castinge za modne revije. Zbog brojnih malih sudionika i njihova interesa, svi ti pro-jekti postali su tradicionalni pa se održavaju svake godi-ne, uz sve više i više sudionika.

U narednom razdoblju u Hrvatskoj je najavlje-

na gradnja sljedećih trgovačkih centara:

City Colosseum Sla-vonski brod, Point na

zagrebačkim Vrbanima, Trgovački centar u Du-

bravi - Zagreb, Superno-va Buzin

Stabilno tržište plastičnog novcaPrema podatcima Hrvatske narodne banke, polovicom 2012. godine u odnosu na polovicu 2011. ukupan broj kartica u rukama privatnih korisnika povećao se na 8,72 mil., odnosno za 48.000 kartica. Povećanje broja kartica dolazi primarno u području debitnih kartica, dok je broj kartica s odgodom plaćanja i kreditnih kartica otprilike na istoj razini. U istom se razdoblju broj kartičnih transakcija povećao na 70 milijuna, dok je vrijednost kartičnih plaćanja veća u ovoj godini za oko 200 milijuna kuna.


Ukupno 91 posto hrvatske populacije u dobi od 18 do 55 godina koristi barem jednu karticu, najnoviji su rezultati istraživanja MasterIndex. U prijevodu, to bi značilo kako tek svaki deseti punoljetni Hrvat u spo-menutoj dobi nema niti jednu karticu, dok većina ko-risnika posjeduje do 3 kartice, što prije svega ovisi o osobnim prihodima, dobi i obrazovanosti.Pa iako je prvi put od početka provođenja istraživanja MasterIndex (2009.) broj onih koji su reducirali kori-štenje kartica veći od onih koji su upotrebu intenzi-virali, udio kartičnog plaćanja stabilan je od 2010. – u prosjeku, korisnici kartica njima plaćaju 5-6 puta u 10 kupovina.

Plastični novac – učestao i siguran instrument plaća-nja Kartice (ili, prema danas najčešće rabljenu nazivu, pla-stični novac) vrlo su čest instrument plaćanja, kako na domaćem tržištu, tako i u internacionalnim okvirima. Razlog izuzetna razvoja i primjene kartičnog poslo-vanja leži u mnogobrojnim prednostima korištenja kartica. Korisnicima s jedne strane omogućuju da jed-nostavnije podmiruju i velike i male troškove te ih jed-nostavnije kontroliraju i planiraju nove. S druge strane, prodajnim mjestima osiguravaju promet veći od onog koji bi ostvarivali samo prihvatom gotovine te, u ko-načnici, zbog transparentnosti plaćanja olakšavaju i cje-lokupno funkcioniranje platnog sustava države.Aleksandra Babić, Marketing Manager za Srednjoi-stočnu Europu u tvrtki Mastercard, posebno naglašava određene prednosti: „Od najvažnijih prednosti istaknu-la bih samo neke: sigurnost – gotovo sve kartice izdane u Hrvatskoj bazirane su na čip tehnologiji koja ih čini sigurnima za korištenje, kartice je jednostavno blokirati u slučaju gubitka i krađe za razliku od gotovine koja je obično nepovratno izgubljena; jednostavnost i brzi-na – autorizacija korisnika za debitne i neke od kredit-nih kartica na prodajnim mjestima vrši se putem me-tode chip&PIN pa nije potreban odlazak na bankomat i nošenje većih količina gotovine; pogodnost – širok prihvat, osobito za MasterCard kartice koje korisnici mogu koristiti na više od 33 milijuna prodajnih mje-sta širom svijeta – znatno više od nekih konkurentskih kartica prisutnih u Hrvatskoj.“

Posljedice aktualnih gospodarskih promjena na tržište kartičarstvaAktualne gospodarske promjene odrazile su se i na ovo tržište pa je u posljednjih nekoliko godina zamjetan trend opreznije potrošnje - kartice se koriste češće, ali za manje iznose. „Gledajući ukupno, potrošnja raste, jer broj transakci-ja raste, a, osim rasta broja transakcija, bilježimo i blag rast potrošnje. Korisnici, kako danas, tako i prije razdo-blja krize, kartice najviše koriste za kupnju robe široke potrošnje te na benzinskim crpkama. Nadalje, PBZ Card ima ukupno više od dva milijuna izdanih American Express, MasterCard i Visa kartica Privredne banke Za-greb, što predstavlja vrlo blag rast u odnosu na prošlu godinu“, kaže Mladenka Dubravac, voditeljica odnosa s javnošću u PBZ Cardu.Erste Card Club također bilježi trend rasta prometa na prodajnim mjestima u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.„Tako je ove godine napravljeno 13 milijuna transak-cija, što predstavlja povećanje od 7%, dok volumen transakcija kreditnim karticama na prodajnim mjesti-ma bilježi rast od skoro 4%. Obročna kupnja rasla je za 14%, a, uz to, ECC je zabilježio i rast broja internet-

Kartičarstvo

Udio kartičnog plaćanja stabilan je od 2010. – u prosjeku, korisnici kartica njima plaćaju 5-6 puta u 10 kupovina.


Kartičarstvo

skih transakcija kreditnim karticama od 16%. Isto tako, ECC je do kraja listopada zabilježio i porast ukupnog broja izdanih kartica za 3% u odnosu na isto razdoblje lani, i to na više od 503 tisuće. Od ovog ukupnog broja, broj privatnih kartica povećan je za 6%, dok je unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji zbog koje mnoga po-duzeća smanjuju troškove poslovanja, ECC bilježio rast prodaje poslovnih kartica za 2%“, ističe njihov direktor PR službe, Dario Gabrić.

Ponuda kartica u HrvatskojKako je u Hrvatskoj kartičarstvo prisutno dulje od 40 godina, ono je vrlo aktivno i dobro razvijeno, a kartič-ne kuće prate sve svjetske kartične trendove. Na našim prostorima najpoznatije su bankarske kartice VISA i MASTER CARD. S druge strane, nebankarske kartice izdaju specijalizirane kompanije kao svoju osnovnu dje-latnost, a najzastupljenije su AMERICAN EXPRESS i DINERS. Sâm portfelj možemo podijeliti po načinu plaćanja uči-njenih troškova, odnosno po funkcionalnosti, i to na charge kartice - debitne kartice, pri čemu se direktno te-reti žiro ili tekući račun korisnika; debit delayed - kre-ditna kartica uz mogućnost korištenja revolving kre-dita, što znači da korisnik troškove nastale upotrebom kartice može podmirivati u cijelosti jedanput mjesečno ili koristeći revolving kredit pri čemu podmiruje mini-malno 5% (ili 130 kn) od učinjenih troškova, odnosno preostalog dijela duga. Osim toga, postoje i pre-paid po-klon ili gift kartice namijenjene darivanju u različitim prigodama. Putem pre-paid kartica korisnik raspolaže

isključivo iznosom koji je prethodno uplatio na račun uz koji je kartica vezana. U portfelju se nalaze i affinity kartice, koje su nastale u suradnji s određenom udrugom, pri čemu se dio pri-hoda od prometa po njima izdvaja u korist udruge u suradnji s kojom je kartica izdana. Tu su i tzv. co-brand kartice, koje se izdaju u suradnji s nekom tvrtkom, a koje korisniku nude najbolje iz ponude oba partnera. „ECC izdaje Visa i MasterCard kartice te jedini ima pravo ugovaranja prihvata i izdavanja kartica Diners Cluba. U ponudi se nalaze sve vrste kreditnih kartica po načinu plaćanja (debitne, charge, revolving) te razli-čite co-brand i affinity kartice. Korisnici kartica ECC-a najčešće se odlučuju za charge opciju plaćanja, čak njih 79,4%, što znači da u cijelosti podmiruju mjesečni ra-čun. Isto tako, zbog dodatnih pogodnosti vrlo su tra-žene co-brand kartice. Tako se u ponudi ECC-a nalaze zajedničke kartice Diners Cluba: s Croatia Airlinesom, s Hrvatskim autoklubom te s Oryx Asistencijom koji im osiguravaju pomoć na cesti“, navodi Gabrić.

„Bankomat kartica“ i „Charge kartica“ – najkorištenije kartice na tržištuPrema podatcima Hrvatske narodne banke, polovicom 2012. godine u odnosu na polovicu 2011. ukupan broj kartica u rukama privatnih korisnika povećao se na 8,72 mil., odnosno za 48,000 kartica. Povećanje broja kartica dolazi primarno u području debitnih kartica, kao što je npr. Maestro, dok je broj kartica s odgodom plaća-nja i kreditnih kartica otprilike na istoj razini. U istom se razdoblju broj kartičnih transakcija povećao na 70 milijuna, odnosno za gotovo 2,2 milijuna transakcija, ako usporedimo prvih 6 mjeseci ove godine s prvih 6 mjeseci 2011. Porast je vidljiv i kod vrijednosti kartič-nih plaćanja koja su za isti period veća u ovoj godini za oko 200 milijuna kuna.

Porast i transakcija i volumena plaćanja generiraju pri-marno debitne kartice, poznate kao „bankomat kartice“, odnosno ljudi umjesto odlaska na bankomate i podiza-nja gotovine plaćanje u trgovinama sve češće obavljaju upravo debitnim karticama.„Usprkos negativnim trendovima u potrošnji u malo-prodaji, prema našim zapažanjima događa se promjena u navikama korisnika kartica koji se polako ali konti-nuirano okreću elektroničkim načinima plaćanja, prije svega debitnim karticama. Naravno, kreditne i kartice s odgodom plaćanja također su u uporabi, a njihovo korištenje ovisi o navikama i preferencijama pojedinih korisnika te tipovima kupnje - npr. kupnje veće vrijed-nosti, internet, putovanja i slično“, naglašava Aleksan-dra Babić.

Edukacija korisnika – abeceda sigurnog korištenja kar-ticaIako je korištenja kartica sigurno, edukacija korisnika je, smatraju naši sugovornici, iznimno važna i potrebna.

Aktualne gospodarske promjene odrazile su se i na ovo tržište - kartice se koriste češće, ali za

manje iznose.

Kartičarstvo

Na našim prostorima, najpoznatije su bankars-ke kartice VISA i MA-STER CARD, a najzastu-pljenije su nebankarske kartice AMERICAN EXPRESS i DINERS.

„Prije svega, važno je uvijek imati na umu da karticu može koristiti jedino osoba čije je ime navedeno na kar-tici te da ona nije prenosiva, kao i to da se nikada ne smije drugim osobama odavati PIN. Općenito, bitno je istaknuti da korisnici kartica uvijek i u svakom trenut-ku trebaju imati nadzor nad karticom. Ukoliko izgube karticu ili im ona bude ukradena, moraju ODMAH na-zvati službu autorizacije kako bi im se kartica blokira-la“, ističu iz odjela za komunikacije Erste Card Cluba.Važnost edukacije korisnika naglašavaju i u Mastercar-du: „MasterCard uvijek ističe da su kartice prije svega alat – osobito one prave kreditne (revolving) te da se njima treba znati služiti odgovorno i u okvirima mo-gućnosti pojedinca. Stoga i ulažemo mnogo u edukaciju i naših partnera banaka i krajnjih korisnika o prednosti-ma kartica u odnosu na gotovinska plaćanja, ali i nudi-mo alate poput aplikacije MasterCard kućni budžet za kompjutere koja pomaže u analizi mjesečne potrošnje prema kategorijama troškova.“

POS Outsourcing kao model poslovanja u kartičarstvuSve izraženija konkurencija na tržištu dovodi ne samo do sniženja cijena bankarskih proizvoda, već i do podi-zanja kvalitete usluga koje banke nude klijentima. Je-dan od načina da se uvelike olakša poslovanje na tržištu kartičarstva jest korištenje modela POS Outsourcinga. Naime, bankama iznajmljivanje mreže POS uređa-

ja specijaliziranih kompanija donosi niz prednosti jer ne zahtjeva investicije i osigurava niže troškove rada. Također, ovaj model poslovanja smanjuje i rizik jer je tijekom razdoblja iznajmljivanja POS uređaja specija-lizirana tvrtka odgovorna za osiguravanje svih potreb-nih standarda vezanih za kartice. Sve to osigurava više vremena za fokusiranje na osnovne poslovne aktivnosti i bržu tržišnu aktivnost, a eliminira potrebu za koordi-nacijom aktivnosti s brojnim trgovcima.

Programi nagrađivanja – sustav potpore za kartično poslovanjeOd samog početka krize kartične kuće nastoje klijenti-ma ponuditi proizvode, odnosno usluge kojima će im olakšati podmirenje troškova te jednostavnije planira-nje novih. U sklopu toga nude i programe nagrađivanja koji se najčešće svode na skupljanje nagradnih bodova za korištenje kartice te otkup ili korištenje tih bodova kada se zadovolje određeni uvjeti u vidu popusta ili po-godnosti na odabranim prodajnim mjestima.Kako bi korisnicima omogućio ostvarivanje ušteda pri kupnji, ECC je plasirao web-stranicu www.dinersposeb-nozavas.hr koja donosi pregled pogodnosti (popusti do 40%, darovi, voucheri za kupnju itd.) koje oni ostva-ruju plaćanjem Diners karticom. Stranica pokriva sva područja kupnje koja korisnicima mogu zatrebati, pri-mjerice popuste u supermarketima, sniženje na odjeću i


Kartičarstvo

obuću, restorane i brojne druge. Isto tako, sadrži i inte-raktivnu zemljopisnu kartu putem koje mogu odabrati sebi najbliže prodajno mjesto. Dalje naglašavaju:„ECC je plasirao i jedini alat za kontrolu potrošnje Di-ners ProFile, koji korisnicima omogućuje da prate svoju potrošnju kroz 24 mjeseca i saznanju gdje najviše troše, na što, koliko, gdje mogu ostvariti uštede itd. Aplikacija je dostupna unutar on-line usluga na www.diners.com.hr te u Apple Storeu za iPhone i iPad.“

„American Express kartice jedinstvene su jer s njima korisnici sudjeluju u čak dva programa nagrađivanja: Membership Rewards i My Card. Programom Mem-bership Rewards nagrađujemo vjernost naših korisnika, pretvarajući svaku potrošenu i uredno plaćenu kunu u bodove, u omjeru 1 kuna = 1 bod. Sakupljeni bodovi ne zastarijevaju, a korisnik njima može otkupiti dar sa znakom American Expressa, donirati ih u humanitarne svrhe ili iskoristiti kod odabranih partnera. U programu nagrađivanja My Card nagrađujemo vjernost korisnika American Express kartica s čipom. Čip na kartici bilje-ži učestalost i iznose kupnje na određenom prodajnom mjestu, na temelju kojih korisnik ostvaruje pravo na darove i popuste“, kaže Dubravac.

Smartcard 2012 – međunarodna konferencija o trendo-vima u kartičnom poslovanjuKrajem rujna i početkom listopada ove godine održa-na je trodnevna Trinaesta međunarodna konferencija o tehnologijama, normama i primjeni čip kartica u finan-cijskim i drugim djelatnostima - „SmartCard 2012“. Obuhvaćene su teme o novim kartičnim tehnologijama i trendovima, standardima i direktivama te o rješenjima i sigurnosti u kartičnom poslovanju. Na konferenciji su prikazani najnoviji stupanj razvoja tehnologije kartica te ključni elementi koje izdavatelji kartica uvode kako bi smanjili svaki rizik. Posebno se osvrnulo na činjenicu da većina banaka u rad pušta nove kartice s NFC čipom, odnosno čipom za blizinsko čitanje.

Velika dominacija gotovine – potencijal za dodatni ra-zvoja kartičnog poslovanja u HrvatskojIpak, unatoč značajnom razvoju ovog tržišta posljednjih godina, mnogi podatci upućuju na to da u Hrvatskoj i dalje postoji velika dominacija gotovine prilikom pla-ćanja. Naime, na domaćem je tržištu još uvijek većina svih plaćanja gotovinska, dok elektronska plaćanja, u koja spadaju i kartična plaćanja, čine tek oko 30%. „Za nas to znači veliki prostor za rast kartičnih plaća-nja samo na račun gotovine, što je i globalna strategija kompanije MasterCard - „World Beyond Cash“, odno-sno svijet nakon gotovine. Naš cilj nije poticati ljude na neracionalno trošenje sredstava, već na promjenu na-čina na koji plaćaju svoje osnovne životne potrebe pa stoga i ulažemo mnogo u edukaciju vezanu uz odgo-vorno korištenje kartica i šire – odgovorno upravljanje osobnim financijama“, ističe Babić. ■

Želite li povoljno kupiti odjeću, pripremiti auto za zimu ili otputovati, a pri-tom ne ugroziti kućni proračun, posjetite novu Dinersovu web-stranicu www.dinersposebnozavas.hr. Stranica na jednom mjestu donosi pregled 1000 atraktivnih prodajnih mjesta koja vam svakodnevno mogu zatrebati. Širok izbor pokriven je kroz četiri kategorije: šoping, putovanja, gastro i ostalo. Pogodnosti se mijenjaju svaka dva tjedna, a obuhvaćaju popuste od 5% do čak 40%, poklon bonove, darove, posebne cijene proizvoda itd. Primjerice, možete saznati u kojim trgovinama možete kupiti vrhunsku informatičku opremu po posebnoj cijeni, gdje zatražiti uslu-ge stomatologa itd.

Prednost uvođenja ove web-stranice u tome je što od sada, prije odlaska u potrebnu kupnju ili željeni restoran, možete na internetu potražiti prodajno mjesto s najviše pogodnosti. Ujedno, možete odabrati sebi najbliže prodajno mjesto i to putem jednostavnog preglednika preko kojeg možete odabrati mjesto ili grad u kojem se nalazite, odnosno putem interaktivne zemljopisne karte na kojoj je svako traženo prodajno mjesto označeno.

Uvođenjem ove stranice, kartična kuća Erste Card Club, nastoji komunikaciju s klijen-tima dići na višu razinu, osiguravajući im pristup potrebnim sadržajima i kroz inte-raktivne elektroničke kanale. U skladu s time, prva je plasirala elektronički multime-dijalni magazin D Life, koji im također donosi potrebne informacije o pogodnostima na prodajnim mjestima. ECC još je jedini kartičar koji je plasmanom aplikacije Diners ProFile korisnicima omogućio kontrolu troškova te prvi koji je s njima počeo otvore-no komunicirati preko Facebook i twitter profila. Podsjećamo, Diners karticama moguća je obročna kupnja do 12 rata bez kamata i naknada na više od 27 tisuća prodajnih mjesta te kupnja potrošačkim zajmom do 60 rata. Standardna Diners kartica može se zatražiti po promotivnim uvjetima do 31. prosinca 2012. bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva, kao i u svim po-slovnicama Erste banke. Više na www.diners.com.hr.

dinersposebnozavas.hr, posebno za Vas


Poslovni stilPoslovni stil

Poslovni stil kao odraz moćiOdijelo ne čini (poslovnog) čovjeka. Svatko se od nas barem jednom našao u situaciji da može potvrditi tu izjavu. No što je to što čini poslovnog čovjeka? Možda bi bilo bolje reći da to nije samo odijelo, nego da se u prvom redu radi o karakteru, osobnosti, o moći koju osoba posjeduje i koju pokazuje drugima. Odijelo, skupocjeni proizvodi i modni dodatci i jesu samo dodatci nečemu što nije materijalno te predstavljaju materijalni simbol moći.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Odijelo ne čini (poslovnog) čovjeka Dojam poslovnosti moguće je, zahvaljujući do-bru odijelu, postići na prvu, međutim, zadržati ga i zaokružiti sasvim je druga stvar. Ukupan dojam zaokružuju način ophođenja, stisak ruke, energi-ja koju prenosimo ljudima. Osoba koja želi odasla-ti dojam poslovnosti treba u prvom redu djelovati smireno i sigurno. S takvom osobom radije ćemo dogovoriti posao, drugim riječima, imat ćemo u nju više povjerenja. Važno je naglasiti, međutim, da je u poslovnom svijetu od presudne važnosti ne stvarati predrasude. Iako poslovni bonton nalaže određeni način odijevanja i ponašanja, nećemo tako rijetko susresti iznimno uspješna poslovnog čovjeka koji se ne odijeva po posljednjoj modi i koji na prvu ne dje-luje poslovno, a rezultati su mu izuzetni – sjetimo se, primjerice, uvijek jednostavna i genijalna Stevea Jobsa.

Osim navedenoga, dio poslovnog stila je i način rukovođenja, koji se razlikuje od osobe do osobe. Valja naglasiti da nisu svi ljudi rođeni za (ruko)vođenje. Gledajući tu problematiku s evolucijskog aspekta, jasno je da smo kao vrsta opstali zato što se redovito grupa ljudi okupljala oko pojedinca koji bi ih vodio, usmjeravao, štitio itd. I poslovni je svijet na neki način evolucijsko igralište, ali danas s ponešto drugačijim ulozima. No poenta je da poneki ljudi koji nisu rođeni vođe ne znaju na koji način odigrati tu ulogu ako se u njoj nađu i najvjerojatnije će je obnašati loše. S druge strane, većina ljudi za sebe misli da baš oni imaju sve što je potrebno. Istina je da tek rijetki imaju sve što je potrebno, a da mnogi rukovode. Iz toga se rađaju različiti stilovi rukovođenja – od šefa koji kontrolira svaki korak, preko onoga koji ne može zadržati konce u rukama pa posao ide kako ide, do šefa koji ne delegi-ra nego sve radi sam i kritizira ili pak različitih kombi-nacija navedenoga. I opet, sigurno je da nitko od takvih šefova neće ostaviti dojam poslovnosti, prije dojam izgubljenosti. Šef koji zna voditi, pokazat će to svojim stavom prema poslu, poštovanjem prema svom timu bez kojeg posao ne bi funkcionirao, zadovoljnim ljudi-ma koji ga okružuju, a onda možda i odijelom.

Nekonvencionalno odijevanje sa stilom U potrazi za odjevnim segmentom poslovnosti, u

Varteksu smo se raspitali o tome koje novitete do-nosi ovosezonska kolekcija za muškarce i žene. Var-teksova modna marka Di Caprio ove godine dolazi u nekoliko tema - Fiery Red (neizbježne crno-crvene odjevne kombinacije), Black & White Ice (odmjere-ne i uvijek „sigurne“ kombinacije, nosive u gotovo svim prigodama uz dodatak širokih ili uskih remena u bojama sezone), Blue Ice (plavi i tirkizni tonovi koji će odjevnim kombinacijama ove jeseni i zime dati svježinu i novi izgled), Snowflackes (kombinacije izrađene iz strukturiranih tkanina, neutralnih boja koje stvaraju dojam topline i beskrajne udobnosti), Bordeaux Red (bordo crvena statusna je boja ove se-zone te je takav komad odjeće must have), Tobacco Brown (odjeća u toplim jesenskim bojama - od du-sty bež, preko boje duhana do maron smeđe), Coffee at the Square (za susret i druženje vani potrebna su topla, udobna pletiva, kaputi s krznenim ovratnicima ili Montgomery kaputići), Evening at the Theatre (kombinacije za osobite prilike, jacquard tkanine, bro-kati, boucle i tkanine s metalnim nitima za prigode koje zahtijevaju elegantne outfite).

Ženska Di Caprio kolekcija pokriva potrebe žena različitih figura - od slim fit do silhouette za žene s izraženijim oblinama. Krojevi slijede različite modne smjerove i afinitete - od mini do standardnih business duljina suknji, od tajica do slim, straight leg i wide leg hlača. Vuneni kaputi obogaćeni su kašmirom i an-gorom, a tu su i sakoi, hlače, suknje i haljine od čiste vune i mješavina s viskozom i efektnim elastanskim vlaknima za udobniji osjećaj i bolje pristajanje. Neza-obilazni su jednobojni i dezenirani yerseji te aplikacije od eko kože.

Odijela ostaju najvažnijim odjevnim predmetom u ormaru svakog muškarca. Modno aktualni krojevi su body fit s kraćim sakoima i kraćim hlačama. Odijela su izrađena od vune ili funkcionalnih mješavina, glatkih, sjajnih tkanja, u strukturama i dezenima decentnih pruga. Kako je način života sve mobilniji i tehnološki zahtjevniji, tako se sve više isprepliće formalno s ca-sualom, pri čemu se stvaraju posve nove odjevne kom-binacije. Izuzetno su važni detalji animirajuće unu-tarnje obrade sakoa i kaputa. Casual i urban bussines od čistog je pamuka ili u mješavini, satenasta ili peac

skin opipa, uvijek isprana, ali ne i iznošena izgleda. Tema je sezone karo dezen, a nezaobilazni su modni dodatci džepni rupčići i muške marame.

Što Vaš mail govori o Vama? Vaš mail o Vama otkriva i više nego što biste možda željeli, no, s obzirom na to da je elektronska pošta vrlo važan i čest oblik komunikacije, poznavati bar osnovna pravila nije nikad naodmet. Tako, primjerice, u for-malnom obraćanju mail najčešće započinjemo riječju Poštovani, čak i kada ne znamo je li s druge strane muška ili ženska osoba. Ako se radi o ženskoj osobi, to je prilično slab izraz poštovanja. Ovu grešku možemo izbjeći pišući Poštovani/a ili jednostavno Poštovanje, čime smo izrazili što smo htjeli svima koji će pročitati mail, bez obzira na spol ili broj osoba. Vjerovali ili ne, kao što slušatelj s druge strane tele-fonske slušalice može znati jeste li nasmiješeni dok govorite, tako i čitatelj Vašeg maila, može prepoznati u kakvu ste raspoloženju pisali mail, jesu li Vam misli jasno formulirane u rečenicama ili ste rastrojeni. Zato,

uz uvažavanje čitatelja s druge strane, pokušajte mail napisati što konciznije i ne prenoseći loše vibracije. Mail treba imati jasan uvod, jasnu formulaciju ono-ga što želite reći, po mogućnosti, ne bi smio biti predugačak – poštujte vrijeme svog „sugovornika“, treba imati logičan završetak i pozdrav. Nemojte za-boraviti niti kontakte. U formalnom obraćanju čak je i nepristojno ne napisati kontakte. I na kraju, o Vama govori i Vaša pismenost pa pokušajte izbjeći barem najčešće greške. To će pokazati da se trudite zbog osobe kojoj se obraćate.

Premium proizvodi i usluge – pokazatelj stila Mnoge tvrtke ulažu velike količine novca kako bi njihovi djelatnici, a time i tvrtka, ostavljali dojam bo-gatstva i luksuza. Činjenica jest da je jedan od pokaza-telja poslovnog stila posjedovanje high-end proizvoda i/ili korištenje premium usluge.

Međutim, nije lako pozicionirati ili prepoznati neki proizvod kao premium proizvod. On mora biti dovolj-

Iako poslovni bonton nalaže određeni način

odijevanja i ponašanja, nećemo tako rijetko su-sresti iznimno uspješna poslovnog čovjeka koji

se ne odijeva po posljed-njoj modi i koji na prvu

ne djeluje poslovno, a rezultati su mu izuzetni – sjetimo se, primjerice,

uvijek jednostavna i genijalna Stevea Jobsa.

Nije lako pozicionira-ti ili prepoznati neki proizvod kao premium proizvod. On mora biti dovoljno drugačiji od proizvoda iz iste linije, s tim da jedini faktor diferencijacije ne može biti veća kvaliteta - ona se podrazumijeva.

Di Caprio


Poslovni stil

GBowling – novi oblik zabave za sve generacijeGBowling mjesto je na kojem se isprepliću zabava, sport i rekrea-cija, a nalazi se na drugom katu najvećeg osječkog trgovačkog centra Portanova. Koncepcija GBowlinga temelji se na kom-binaciji sportsko-rekreativnih i zabavnih sadržaja koji su nami-jenjeni posjetiteljima svih dobnih uzrasta, grupama, obiteljima i poslovnim partnerima.Posjetitelji na preko 1.600m2

mogu pronaći kuglanu, ugostiteljske prostore, VIP prostor, salu za sastanke i prosla-ve, prostranu terasu te prostor s različitim zabavnim sadržajima (tri profesionalna biljarska stola te aparate za igru i zabavu).Cijeli je prostor visoko tehnički opremljen (razglasni sustav, svjetlosni sustav, elek-tronski kontrolirani točionici i sl.). Prostorom dominira 16 bowling staza renomira-nog svjetskog proizvođača kuglačke opreme Brunswick.Vikendima se GBowling pretvara u disco klub aktiviranjem dodatnog razglasa i ra-svjete čime se zabava, rekreacija, druženje i ples spajaju u jedno te garantiraju neza-boravni provod. S prijateljima, obitelji, djecom, poslovnim partnerima, u prolazu ili ciljano – izaberite sami iz bogate ponude GBowlinga i nemojte zaobići mjesto novog oblika zabave za sve generacije.Više informacija o loyality programu (brončana, srebrna, zlatna i vip kartica), zabav-nim paketima kojima ostvarujete uštede te ostatku ponude i akcijama pogledajte na www.bowling-osijek.com

no drugačiji od proizvoda iz iste linije, s tim da jedi-ni faktor diferencijacije ne može biti veća kvaliteta. Ona se podrazumijeva. Kada bismo samo po tome ocjenjivali, lako bismo mogli odabrati bilo koji kvali-tetan proizvod iz iste linije, koji će, budući da ne pri-pada u kategoriju premium, biti znatno povoljniji. Na taj način, proizvođač unutar vlastite proizvodne linije stvara konkurenciju. Emocija prodaje proizvod. U slučaju premium proizvo-da to i više dolazi do izražaja pa će se tako, primjerice, premium Lexus oglašavati na drugačiji način od lower-end automobila. Umjesto isticanja sigurnosti, konjske snage i sl., ovdje će se isticati vrhunski doživljaj (po-tencijalnog) vlasnika.

Vrhunska dekorativna kozmetika Sveprisutan marketing s oglasima koji govore malo ali dovoljno i koji reklamiraju samo ime, blještava kva-litetna ambalaža, vrhunski sastojci i iskustva slavnih dama koje se služe upravo nekim komadom dekora-tivne kozmetike uvjerit će gotovo svaku ženu da će im baš taj „komadić raja“ osigurati da i same budu jednako uspješne, lijepe i privlačne. U tome leži magija Diora, Chanela, Estee Laudera, Lancomea, YvesSain-tLaurenta. I ovdje se pokazuje nepogrešiva istina – emocija prodaje proizvod. Diorovi ruževi uvijek su cr-veniji, Chanelovi parfemi su „nešto što vrijedi“... Ono što je vrhunski automobil muškarcima, to je vrhunska

kozmetika ženama. No uloge se pomalo mijenjaju pa niti muškarci ne zaziru od skupocjenih parfema pa i ponekog kozmetičkog proizvoda, a i žene vole moć koja karakterizira vozače vrhunskih automobila.

High class u svijetu modnih dodataka Vrhunsko odijelo neće biti potpuno bez vrhunske kra-vate. U Hrvatskoj se pod tim svakako misli na Croati-ne kravate. Kako smo saznali iz Varteksa, vratile su se i džepne maramice pa sve zajedno, uz odijela koja su blago sužena u struku, nenametljivo podsjeća na vre-mena u kojima su svoju mladost proživjeli naši djedo-vi i bake, vremena mlade gospode i dama u kojima se odijela nisu povezivala isključivo s poslom. Dok će kod muškarca tek nekoliko dodataka podići dojam i poput skupocjena začina dati završni štih cijeloj kombinaciji, za pravi damski osjećaj gotovo su redovito zaslužni i modni dodatci poput vrhunske dizajnerske torbe, kva-litetna nakita, kape ili šešira „s potpisom“.

Skupocjeni gadgeti Nekadašnji pokazatelji luksuza pomalo kaskaju za modernim vremenima. Gadgeti su u osnovi nešto bez čega bismo lako mogli, ali, kako bismo pokazali da nešto „volimo više“ ili da smo u nečemu „bolji od drugih“, često gomilamo tehnologiju koja nam nije potrebna. Jedan od takvih primjeraka je iPhone Pho-to Scanner, stvarčica koja pretvara mobitel, naravno iPhone, u mjesto za čuvanje veće količine podataka, omogućava vlasniku snimanje bilješki, crteža, posjet-nica i sl. i njihovo spremanje u digitaliziranu obliku. Uza sve druge načine na koje možemo postići isto, čini se da je ovaj dodatak doista nepotreban. No ne i ako ste zaljubljenik u Appleove proizvode. Ljubiteljima filmova neće biti teško izdvojiti oko 500 USD za tzv. Large display video naočale. Na prvi po-gled djeluju pomalo kao obične sunčane naočale, no omogućavaju stvaranje iluzije gledanja sadržaja u kinu. Ove su naočale spojive na većinu multimedijskih uređaja, uključujući i vaše računalo, iPod Touch, iPad, iPhone i HDMI i A/V uređaje. Da biste se osjećali kao James Bond na tajnom zadatku, sigurno vam neće biti nikakav problem izdvojiti oko 100 USD za olovku koja jednim klikom snima video. Ova posebna olovka, naime, ima ugrađenu kameru za diskretno snimanje HD videa i fotografija. Može sni-miti čak 5 sati materijala u rezoluciji 1280x720 piksela ili čak 20.000 JPEG fotografija i pohraniti ih na 8 GB integrirane memorije.

Ako imate previše lozinki i često ih zaboravljate, jedan koristan gadget koji može riješiti taj problem je tzv. Password Vault koji omogućava pohranu svih lozinki na jedno mjesto i sve što je potrebno jest zapamtiti lo-zinku za njega, no, pamćenjem samo te jedne lozinke, sve ostale lozinke možete zaboraviti i nadati se da ni-kada nećete izgubiti svoj najdraži gadget. ■

Nekadašnji pokazatelji luksuza pomalo kaskaju

za modernim vreme-nima. Gadgeti su u

osnovi nešto bez čega bismo lako mogli, ali,

kako bismo pokazali da nešto „volimo više“ ili da smo u nečemu „bolji od

drugih“, često gomilamo tehnologiju koja nam

nije potrebna.


GastronomijaGastronomija

Čini se kako događanja raznih vrsta i manifestacija u Hrvatskoj ne manjka. Predstave u antičkom kazalištu, opere u rimskom amfiteatru, koncerti klasične glazbe u katedralama i filmski festival pod otvorenim nebom već dugo vremena oduševljavaju publiku. No izgleda kako su posljednjih godina hedonisti pronašli novu za-nimaciju i upisali je kao nezaobilazni must be u svom godišnjem kalendaru.

CroFood, CroWine, CroEco... Inflacija enogastronom-skih manifestacija po Hrvatskoj ili nezaobilazni must be u godišnjem kalendaru hedonistaDani boba i blitve, Dani raštike, pure i pršuta, Kaj su jeli naši stari?, Kulinijada, Vinistra, Ča su kuhale naše noni, Tjedan maslinovog ulja, Srdela je IN, Croatia Gournment Festival te Hrvatski festival hrane i vina samo su neki od mnoštva enogastronomskih manife-stacija diljem Hrvatske. Tradicionalna kuhinja i bogata vinska karta postali su dobitna kombinacija za održa-vanje raznih događanja. Sajmovi i festivali, specifično usmjereni na promociju hrvatske nacionalne kuhinje, okupljaju sve one koji se na profesionalan način bave hranom i vinom: velike i male proizvođače hrane,

Bogata enogastronomska scena HrvatskeDok seminari, radionice i stručna predavanja na temu kulinarstva pršte na sve strane, tradicionalna kuhinja i bogata vinska karta postali su dobitna kombinacija, a finalistu gastronomske TV emisije u Hrvatskoj budućnost je, čini se, zajamčena.


predstavnike najboljih restorana i konoba, vinare, ma-slinare i uljare. I dok seminari, radionice i stručna predavanja na temu kulinarstva pršte na sve strane, a finalistu ga-stronomske TV emisije u Hrvatskoj budućnost je za-jamčena, imati i voditi uspješan restoran zahtijeva i neke dodatne vještine.

Uspješan restoran – odraz profesionalnosti, ljubavi prema hrani i slobode poduzetništvaDa voditi uspješan restoran u koji će se ljudi rado vraćati osim kvalitetnih namirnica uključuje i niz drugih „sastojaka“ slažu se čak i sami vrhunski kuha-ri. „Kako bi se ovaj, kao i svaki drugi posao, obavljao kvalitetno, potrebno je zadovoljiti više uvjeta. U mom slučaju, rekao bih da je to više životni poziv nego po-sao. Mislim da je to onaj presudni faktor, ljudski fak-tor. Naime, kad se ispune svi drugi kvalitativni uvjeti nužni za uspješnost, potreban je pravi čovjek, ili pravi ljudi, da stvore „priču“, a kad se ta „priča“ znanjem, trudom i ljubavlju uspije zadržati u vremenu, uspjeh je zagarantiran“, mišljenja je Robert Pinto, voditelj i chef Piroš čizme iz Suze.No, dok su u Francuskoj većina vlasnika restorana upra-vo kuhari, kod nas su kuhari koji su ujedno i vlasnici restorana tek izuzetak. Vlasnici hrvatskih restorana najčešće su poduzetnici pa se čini kako je za uspjeh re-storana komercijalni sluh ponekad i bitniji nego samo „dubinsko“ poznavanje pripreme hrane. O tome koliko je to uistinu bitno Pinto kaže: „Bitno je, ali ne i presud-no. Dapače, iz mog iskustva znam da je ponekad najbo-lja varijanta ravnopravni ortakluk, suvlasništvo, između kuhara i poduzetnika, u kojem svatko kvalitetno obavlja svoj posao, poštujući se uzajamno i surađujući jer, vje-rujte mi, istovremeno vođenje kuhinje i restorana izu-zetno je naporno i stresno. Toliko te obuzme da se izgu-bi ona zamišljena crta između posla i privatnog života.“Pinto se slaže i kako postoji nekoliko glavnih slabosti domaćeg ugostiteljstva kada je o restoranima riječ. On smatra kako je jedna od glavnih slabosti to što restora-ne u Hrvatskoj često vode ljudi koji s ugostiteljstvom nemaju nikakve veze. „Niti su kuhari, niti poduzetni-

ci. Nadaju se samo brzoj zaradi i lagodnu životu, a to tako ne ide. Uz to, manjak profesionalnog kadra u sali i kuhinji, kronični nedostatak kreativnosti kuhara (čast izuzetcima), jeftine i nekvalitetne namirnice, poluproi-zvodi, aditivi koji se upotrebljavaju u kuhinjama i „kva-litetnih“ restorana neki su od osnovnih problema.“

Michelinova zvjezdica – stvarnost ili san hrvatskih ku-harskih silaSpomenute probleme sasvim sigurno nemaju resto-rani koji su ponosni vlasnici Michelinovih zvjezdica. Naime, već punih osamdeset godina osvajanje barem jedne od maksimalno tri Michelinove zvjezdice san je svakog ambicioznog chefa i vlasnika restorana. Već jedna zvjezdica uz ime restorana mijenja cijelu pri-ču – restoran od zadovoljavajućeg posla postaje vrlo popularno mjesto i nevjerojatno si uvećava zaradu. S jednom zvjezdicom ulazite među cca 2200 najboljih restorana u svijetu. Dvije zvjezdice osiguravaju druš-tvo cca 390 najboljih u svijetu, a tri Michelinove zvjez-dice znače da ste u vrlo usku krugu od 80-ak najboljih restorana svijeta. Iako naši kuhari i njihovi restorani iz godine u godinu osvajaju mnoga međunarodna priznanja i dobre medij-ske kritike, nijedan restoran u Hrvatskoj zasad nema svoju zvjezdicu u Michelinovu vodiču, najuglednijoj svjetskoj gastro publikaciji.O tome kakav je potencijal našeg ugostiteljstva pre-ma Michelinovim standardima Pinto kaže: „Potenci-jal nije bitno drugačiji nego u drugim zemljama. I u Italiji, gdje sam 20 godina radio, koja je pojam dobre hrane, ne dobiju svi Michelinovu zvjezdicu. Po mom mišljenju, postoji jaz između kreativnosti i kvalite-te ponude naših restorana u odnosu na bogatstvo i kvalitetu hrvatskih namirnica i samo onaj tko ozbilj-no poradi na tome, na kvaliteti, na kreativnosti, na profesionalnosti, tko ulaže u ambijent i ljude, može zadovoljiti te standarde.“Ipak, sredinom godine Hrvatska je dobila još sedam novih restorana u prestižnoj udruzi Jeunes Restaura-teurs d’Europe (JRE) te ih sada ima ukupno 14. Novi članovi udruge mladih kuhara Europe su restorani Prasac i Dubravkin put iz Zagreba, Boškinac s Paga, Johnson iz Mošćeničke Drage, Draga di Lovrana iz Lovrana, Pelegrini iz Šibenika te Adriatic Grašo iz Splita. Jeunes Restaurateurs d’Europe prestižna je ga-stronomska udruga koja se smatra prvim korakom za dobivanje Michelinove zvjezdice.

Vinska scena u HrvatskojDa vrhunska hrana nikako ne funkcionira bez odličnog vina potvrdio je i spomenuti projekt. Naime, Dobri re-storani 2012. objavili su i priznanja pod nazivom „Pri-jatelj vina” za restorane koji posebnu pažnju posveću-ju vinskoj ponudi. Nagradu u ovoj kategoriji osvojio je Dubravkin put, a na listi 20 najboljih su i Plavi po-drum, Bevanda iz Opatije, splitska Kadena, Zdjelarević

iz Brodskog Stupnika i rovinjski WineWault.Željko Bročilović Carlos, voditelj poznatog restora-na Dubravkin put i zagrebački sommelier, u vinskim je krugovima poznat po dugogodišnjem inozemnom iskustvu i kao vrsni znalac, a prvi je „specijalist“ za fina i rijetka vina. On smatra kako je Istra, kada je ri-ječ o našoj ugostiteljskoj ponudi, regija koja je najviše napredovala. Ističe i kako Istra ne samo da prednjači u odnosu na ostatak Hrvatske, već se na neki način pozi-cionirala i kao svojevrstan lider.

„Što se tiče kvalitete ponude po regijama, Istra je tu sigurno najdalje otišla. Ovdje su u prvom redu jako ra-dišni ljudi, koji su prepoznali važnost ovakva iskoraka, ali tu je i nadasve tradicionalna orijentiranost prema Italiji, koja je od kraja osamdesetih do kraja devede-setih također napravila značajan skok u kvaliteti, što su Istrani vjerojatno prihvatili“, istaknuo je Bročilović.

Budući da smo premalena zemlja da bismo bili kon-kurentni u masovnoj proizvodnji, stručnjaci smatraju kako se moramo truditi ispričati priču o teritoriju i in-tenzivirati prodaju putem vinskih cesta i privući ljude u vinske podrume. Pa premda recesija trese gospodar-stvo, a Hrvatska uvozi čak sedam puta više vina nego što izvozi, čini se da se situacija ipak popravlja, a jedna od manifestacija nametnula se kao neosporno mjesto za oblikovanje vinske scene u Hrvatskoj.

„Punoljetna Vinistra nametnula se kao apsolutno re-levantna manifestacija, ali ne zaboravimo ni pionirski pothvat Wine Gourmet Festival“, smatra Sanja Muza-ferija, poznata novinarka koja je idejna začetnica plat-forme WOW - Women on Wine, koju je pokrenula s idejom da pokaže koliko su značajne žene koje na vin-skoj sceni (prije svega hrvatskoj) itekako postoje.

Mlada udruga već je dobila svjetsko priznanje – Nova d’Encouragement 2011 – CatégorieAssociation - koje Femmes et VinsduMonde svake godine dodjeljuje po-jedincu i udruzi za posebne zasluge u vinskom svijetu. Članice udruge mogu biti sve žene koje to žele, ali ona je najprije namijenjena vinarkama, vinotekarkama, novinarkama koje pišu o vinu, enologinjama, somme-lierkama ili pak samo vinoljubiteljicama. Rad udruge obuhvaća okupljanje žena aktivnih na vinskoj sceni, redovito mjesečno održavanje sastanaka i međunarod-ni networking, razvoj kulture stola, organizacija kuša-nja, blind-tastinga, druženja i edukacije o vinu, pomoć i animacija mladih vinarki.

Enogastronomija Hrvatske – regionalno zaokružen enogastronomski koncept ili prepuštenost stihijiKako biste bili do kraja valorizirani na hrvatskom tu-rističkom tržištu, uz ulaganja u turističku ponudu i infrastrukturu, vrlo je važno zaigrati na kartu dobrog domaćina pa u tom smislu zaokružiti enogastronom

Uspješan restoran u koji će se ljudi rado vraćati osim kvalitetnih namirnica uključuje i niz drugih „sastojaka“.


Gastronomija

Dalmacija

1. Nautika, Dubrovnik 6. Gil's, Dubrovnik

2. Pelegrini, Šibenik 7. Boškinac, Novalja

3. Foša, Zadar 8. Kapetanova kuća, Ston

4. Pojoda, Vis 9. Nikola, Stobreč

5. Kadena, Split 10. Kod Marka, Šipanska luka

Središnja Hrvatska

1. Mala Hiža, Mačkovec 6. Žganjer, Ozalj

2. Špiček, Zaprešić 7. Academia, Marija Bistrica

3. Kod špilje, Otruševac 8. Mamica, Pušćine

4. Zlatne ruke, Varaždin 9. Vila Magdalena, Krapinske Toplice

5. Zlatne gorice, Gornji Kneginec 10. Podravska klet, KoprivnicaIzvor – Jutarnji list

Nacionalna lista

1. Bistro Apetit, Zagreb 6. Dubravkin put, Zagreb

2. Takenoko, Zagreb 7. Le Mandrać, Volosko

3. Prasac, Zagreb 8. Draga di Lovrana, Lovranska Draga

4. Plavi Podrum, Volosko 9. Kukuriku, Kastav

5. Batelina, Banjole 10. Nautika, Dubrovnik

Istra i Kvarner

1. Plavi podrum, Volosko 6. San Rocco, Brtonigla

2. Batelina, Banjole 7. Johnson, Mošćenička Draga

3. Le Mandrać, Volosko 8. Damir & Ornella, Novigrad

4. Draga di Lovrana, Lovran 9. Bevanda, Opatija

5. Kukuriku, Kastav 10. Pepenero, Novigrad

Slavonija i Podunavlje

1. Hotel Dunav, Ilok 6. Kovač čarda, Suza

2. Kormoran, Bilje 7. Kod Ruže, Osijek

3. Klub restoran Waldinger, Osijek 8. Zdjelarević, Brodski Stupnik

4. Josić, Zmajevac 9. Schön Blick, Vetovo

5. Karaka, Osijek 10. Citadela, Vrdarac

Grad Zagreb

1. Bistro Apetit 6. Vinodol

2. Takenoko 7. Mano

3. Prasac 8. Baltazar

4. Dubravkin put 9. Carpaccio

5. Apetit City 10. Trilogija

ski koncept. Tradicionalni korčulanski kolač cukarin, namaz od bakalara iz Višnjana, autohtone rapske sla-stice, pasta croatica iz Pisarovine, ekstra djevičanska maslinova ulja, pršuti Pivac, Tartufino, paška janjetina, keks lavandeto i kulinarska lavanda iz Petrinje samo su neke od niza hrvatskih delicija koje mogu zadovoljiti i najveće gastronome.

A prema mišljenju mnogih hedonista materijala za do-bro zaokruženu priču ima još izuzetno mnogo: trpeza Slavonije miriše prije svega na slasnu šunku, kulen i kulenovu seku, dok se u tipičnom slavonskom loncu krčka grah, čobanac i fiš paprikaš uz nezaobilaznu ča-šicu rakije od šljive.

Najveću gastro slavu Like pronosi lički krumpir zašti-ćenog geografskog porijekla. No tu su i aperitiv rakije od šljiva i krušaka, sir škripavac i suhi naresci od div-ljači te glavno jelo - tradicionalne ličke pole uz janje-tinu pod pekom.

Kada je riječ o središnjoj Hrvatskoj, može se krenuti redom od kravljeg sira i vrhnja do glavnog jela pu-rice s mlincima.

U istarskoj regiji ključni su aperitiv od biske, rude i medice, zatim sir i pršut uz pratnju istarske supe, fri-taje sa šparogama, a za desert kroštule, krafi ili fritule.Ključne su eno/gastro riječi Kvarnera vrbnička žlahti-na, trojšćina, kvarnerski škamp, janjetina, šurlice, ma-runi i rapska torta, dok je najpoznatiji gastro-proizvod Kvarnera janjetina s ovčjim sirom.

Zahvaljujući austrougarskoj tradiciji, zagrebačka ga-stronomska ponuda njeguje tzv. purgersku kuhinju, s jelima poput tjestenine s lukom i sirom, štruklima, kr-picama sa zeljem, a od slatkoga tu su krafne i paprenjaci.

U Splitu preporučuju slavnu dalmatinsku pašticadu, drniški pršut i čašu crnog vina, primoštenskog Babića.Ovakva enogastronomija, koja počiva na lokalnim na-mirnicama i njihovoj kvaliteti, osnova je svih turistički regionalno zaokruženih projekata.

Hrvatske prehrambene kompanije – siguran gastroku-tak za zahtjevno hrvatsko tržišteLjubitelji Masterchefa te emisija Ane Ugarković, U istom loncu, Kruške i jabuke i Večere za 5 svjedoci su niza proizvoda domaćih prehrambenih kompanija koji se redovito nalaze u kadru. Podravka, Vindija, Dukat i mnogi drugi pozicionirali su se sa svojim proizvodi-ma kao siguran gastrokutak za sve one koji preferiraju brzu pripremu ukusnih jela.

Pa, iako vrhunski gastrohedonisti možda i nisu preve-liki ljubitelji polugotovih proizvoda i ove vrste „poma-gača“ u kuhinji, činjenica je da su proizvodi ovih tvrta-

Top 10 restorana po hrvatskim regijamaKako se uistinu jede u hrvatskim restoranima pokazala je najnovija lista koja je prodr-mala domaću gastroscenu. Naime, jedan od najambicioznijih hrvatskih gastronom-skih projekata u posljednjih nekoliko godina – Dobri restorani 2012. – u travnju ove godine na svečanom progla šenju u zagrebačkom hotelu Westin najboljim hrvatskim restoranom proglasio je za grebački Bistro Apetit. Osim Apetita, na nacionalnoj top-listi 100 najboljih restorana nalaze se i popularni japanski restoran Takenoko, zagre-bački Prasac, Plavi podrum iz Voloskog, Batelina iz Medulina, Dubravkin put, LeMan-drać, Draga di Lovrana, Kuku riku i dubrovačka Nautika. Osim top-liste nacionalnih, Dobri restorani odabrali su i najbolje restorane po hrvat skim regijama.Metoda odabira koju koriste Dobri restorani bazira se na svjetskom izboru San Pelle-grino World’s 50 Best Restaurants. Neovisni stručnjaci - gastroblogeri, kritičari, vinari, ugostitelji i redovni posjetitelji restorana - glasali su anonimno, putem specijalnog softvera. Ukupno je sudjelovalo približno 300 glasača.


Hrvatsko maslinovo ulje simbol je kvalitete, izvozni proizvod te pre-poznatljiv brend Istre i

Hrvatske pa Istra može stati uz bok Toscani.

Gastronomija

ka pronašli svoje mjestu u kuhinjama diljem Hrvatske i regije. No, premda nečija potreba za dnevnom do-zom hedonizma ne podržava ovakvu vrstu laboratorija u kuhinji, ove namirnice pronašle su svoj put i svoje mjesto na poprilično zahtjevnu hrvatskom tržištu.

Maslinova ulja s potpisom – izvrsna uljna karta doma-ćeg tržištaOsim što su se profilirali kao vrhunski vinari i što su prepoznali projekt vinskih cesta, čini se kako su u Turističkoj zajednici Istre vrlo inteligentno lobirali za ovu regiju kao gastro destinaciju i kroz priču o masli-novu ulju. Niz gastronomskih manifestacija posveće-nih maslinovu ulju i proizvodima od maslina lokalnih maslinara uobičajeni su u ovom dijelu Hrvatske. Uz jako dobro kreiranu ponudu, Istra se i u tom segmentu pozicionirala kao lider u Hrvatskoj. Štoviše, maslinovo ulje Chiavalon mladog uljara iz Vodnjana na prestižnom je ocjenjivanju International Olive Oil award u Zürichu uvršteno među 15 najboljih ulja na svijetu.

Nakon što je u publikaciji u kojoj se za mjesto bore vrsni proizvođači maslinova ulja, svojevrsnoj bibli-ji maslinova ulja - vodiču l’Extravergine - Chiavalon dobio i zadržao mjesto s vrlo velikim brojem ocjena, njegovo su gospodarstvo i maslinici proglašeni naj-

perspektivnijim u kategoriji malih. „Mlado maslinovo ulje simbol je kvalitete, izvozni proizvod te prepoznat-ljiv brend Istre i Hrvatske pa Istra može stati uz bok Toscani“, istaknuo je Sandi Chiavalon.

Chiavalonovo je nagrađivano ulje među skupljima, a prodaje se u Sloveniji, Njemačkoj, Srbiji, Švicarskoj i Rusiji. Maslinovo ulje pod imenom Chiavalon jedno je od najcjenjenijih maslinovih ulja u svijetu. Taj status može zahvaliti odličnoj kvaliteti ulja Ex Albis, koje je nositelj brojnih priznanja i međunarodnih nagrada.

Dani hrvatskog kulinarstva 2012.Dani hrvatskog kulinarstva, najveće događanje kuli-narske struke, ove su se godine održavali od 30. stude-nog do 5. prosinca u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Deveto izdanje manifestacije obuhvatilo je 9. državno prvenstvo kuhara, 4. državno prvenstvo sla-stičara te 7. kamelija kup, natjecanje učenika. Organi-zator DHK-a je Hrvatski kuharski savez, a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike. Kao i prijašnjih godina, odazvao se velik broj kuhara i slastičara iz svih krajeva Hrvatske. Kuhari su se na-tjecali u čak 13 kategorija prilagođenih zaposlenicima eminentnih restorana i hotela, kuharima koji rade u bolnicama ili školama te zaposlenicima kuhinja koje nude tradicionalna jela svog kraja.

Restoran Josić, Zmajevac

Gastronomija

Restoran Zinfandel's

Adresa: Mihanovićeva 1,

Esplanade Zagreb Hotel,

10000 Zagreb

Kontakt: +385 (0)1 4566 666

fax: +385 (0)1 4566 050

direktni tel.: +385 (0)1 4566 644

[email protected]

www.esplanade.hr

Opis restorana: Kuhinja koja kombinira vrhunske domaće namirnice i okuse iz cijelog svijeta. Restoran je ime dobio po sorti grožđa zinfandel koja je početkom 19. stoljeća pre-nesena iz Dalmacije u SAD; to je vino postalo simbolom isprepletenosti kultura koje se susreću u kuhinji restorana Zinfandel's.

Broj sjedećih mjesta: 100 + dodatno 160 mjesta na terasi; parking 30 mjesta.

Izdvojena ponuda: Svojim odabirom i kombinacijom oku-sa chef de cuisine Ana Grgić unosi svježinu i kreativnost, koji povezuju Zagreb s Mediteranom i kontinentalnom Eu-ropom. Personalizirani, osvježeni a la carte jelovnik, mijenja svoju ponudu u skladu s godišnjim dobom, a gostima pruža užitak u brojnim hladnim i toplim predjelima, juhama, ve-getarijanskim jelima, ribljim i mesnim specijalitetima i tra-dicionalnim hrvatskim jelima poput poznatih Esplanadinih štrukli. Ponuda uključuje i listu pomno biranih vina prvog hrvatskog sommeliera Ivana Šnelera te maštovite slastice najbolje hrvatske slastičarke, Mirjane Špoljar.

Etno restoran Baranjska kuća

Adresa: Kolodvorska ulica 99

31315 Karanac

Kontakt: +385 (0)31 720 180

+385 (0)98 652 900

[email protected]

www.baranjska-kuca.com

Opis restorana: Obiteljski etno restoran u Karancu, et-noselu u srcu Baranje; autohtona hrvatska kuhinja i velik izbor baranjskih običajnih jela. Restoran je smješten u starinskoj kući, uz nekoliko sjenica raspoređenih na terasi i dvorištu; posebna zanimljivost „Ulica zaboravljenog vre-mena” i muzej starih zanata.

Broj sjedećih mjesta: Unutar restorana: 80 mjesta + izdvojena sala 80 mjesta; dodatno 150 na terasi ljeti, od-nosno 60 mjesta zimi; parking osiguran.

Izdvojena ponuda: Puževi u umaku od kopriva, čoba-nac, fiš paprikaš, perkelt od štuke ili soma uz domaće rezance sa sirom i prženom slaninom, šaran na rašljama pripremljen na otvorenoj vatri, grah iz glinenog lonca, mlada teletina i janjetina s krumpirom i povrćem, pečena u tradicionalnoj zemljanoj krušnoj peći, patka s mlincima. Uza sva jela poslužujemo dnevno svježi domaći kruh iz krušne peći, naravno uz baranjska vina! Petkom i subo-tom u večernjim satima zabavlja Vas romski tamburaški sastav.

Restoran Kormoran Adresa: Podunavlje bb, 31327 Bilje

Kontakt: +385 31 53-099,

+385 91 1753 099

turizam…belje.hr

www.belje.hr

Opis restorana: Restoran Kormoran smješten je u jedin-stvenom ambijentu Parka prirode Kopački rit. Atraktivna lokacija, toplina ambijenta, prostrana terasa, veliki park sa stazama za šetnju, zelene površine i dječje igralište savrše-no se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih ga-stro specijaliteta koji se spravljaju na otvorenim ognjištima i u kotlićima.

Broj sjedećih mjesta: 80 (dodatno 85 na terasi)

Izdvojena ponuda: Fiš paprikaš s domaćim tijestom, ša-ran u rašljama, perkelt od soma, čobanac od divljači, file jelena na baranjski


Poslovni kalendar

Seminari

03.-04., 12.-14.12.2012.European Business Competence License (EBC*L) – stu-panj A i BMjesto: ZagrebOrganizator: ARANEAPredavači: Ana Vede, Dražen Sudinec, Erol Ćurt, Danijel KlaićInformacije: + 385 52 386 346, e-mail: [email protected]

07.12.2012. Upravljanje stresom i osobnom energijomMjesto: CREATIVA, Maksimirska 79a, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavač: Zrinka Hrupelj, prof.Informacije: + 385 1 466 2464 e-mail: [email protected]

08. i 13.12.2012. Umijeće javnog nastupaMjesto: Krešimirova 8, RijekaOrganizator: Kreativna arhiva, Us.ob. Bašić, Edukacije Gor-dane Asje GaletićPredavač: Gordana Asja GaletićInformacije: e-mail: [email protected]

13.-14. i 17.12.2012.SDI (Strength Deployment Inventory®)Mjesto: Gentis Training Center, Zagrebačka cesta 53, ZagrebOrganizator: Gentis d.o.o.Predavač: Davorka TolićInformacije: +385 1 3040 960, e-mail: [email protected]

14.12.2012. Želim promjenu- trening & coaching u jednomMjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević

Informacije: + 385 99 36 99 999, e-mail: [email protected]

14.12.2012. Mentalne mapeMjesto: HalPet centar za poslovnu edukaciju, ZagrebOrganizator: HalPet poslovna komunikacija d.o.o.Predavač: Sonja Harapin Štrbac, prof.Informacije: + 385 1 3095 222, e-mail: [email protected]

14.12.2012.Iz kojih fondova EU financirati projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitostiMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Tomislav MarjanovićInformacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15.-16.12.2012. Komunikacijske vještineMjesto: CENTAR FORMAT-IN, Aleja pomoraca 15, ZagrebOrganizator: Centar FORMAT-INPredavač: Gordana KastrapeliInformacije: + 385 91 521 8685, e-mail: [email protected]

14.01.2013. Pripremna radionica za stjecanje PMP i CAPM certifikataMjesto: Cognita, Zvonigradska 27, Zagreb/onlineOrganizator: Cognita d.o.o.Predavač: Antonio PrišćanInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

17. -18.01.2013.Strategija nastupa na društvenim mrežamaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Željko RihaInformacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

68 BIZdirekt � prosinac 2012.

hrvatsko gospodarstvo u 2013. društveno odgovorno ... · hrvatsko gospodarstvo u 2013. najnoviji...

Documents