issn: 1848-2929 - mirakul... 1 tema broja hrvatsko gospodarstvo u 2014. posebni prilozi intervju ivo...

1www.mirakul.hr

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2014.

posebni prilozi

intervjuIvo Usmiani

Poslovna klasa automobilaMultimedijaZdravstveni turizamGastronomija

issn

: 184

8-29

29

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 46, godina VII, prosinac 2013.

3www.mirakul.hr

Sadržaj

15 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2014.

U sljedećoj godini očekuje se blagi oporavak BDP-a uz rast od 1 posto. Iako su se već u drugom i trećem tromjesečju ove godine pojavili pozitivni signali o stanju gospodarstva, kao što su rast investicija, povećan broj turističkih noćenja i pad nezaposleno-sti, negativna su kretanja i dalje dominantna. Čini se da se u posljednje vrijeme i intenziviraju, što povećava rizike poslovanja u idućoj godini. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., prognoze su Ekonomskog instituta, Zagreb.

44 Zdravstveni turizam

58 Gastronomija 62 Poslovna klasa automobila

50 Multimedija

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Ivo Usmiani, mr.pharm., spec., direktor Jadran-Galenskog laboratorija

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Japan

Kapital- Banke regije oslanjaju se na domaće izvore financiranja

Kartičarstvo- Beskontaktne kartice - kartice nove generacije

Poslovni stil- Modni povratak u budućnost

Poslovni kalendar

31

40

56

66

5

6

12

28

54 BIZdirekt � prosinac 2013. www.mirakul.hr

Uvodnik

Bravo! Izdržali ste još jednu poslovnu godinu. Osjećate li se na izmaku snaga, ili ste entuzijastični u očekivanju bolje poslovne godine? Ako ste do sada izdržali, onda se sigurno ubrajate u klasu optimist, jer pesimisti ne uspijevaju ni u dobrim vremenima, a ka-moli izazovnim. A to znači da ste se u moru loših vije-sti vi zakačili na najave EBRD-a, MMF-a i još nekih uglednih institucija koje nam konačno, za razliku od zadnjih godina, predviđaju gospodarski rast. Skroman, ali rast. I sigurno ste se zakačili i na svjetlije prognoze za europsko gospodarstvo, što bi trebalo imati poziti-van utjecaj na hrvatski izvoz. Također, očekujete i da će konačno neki potezi Vlade početi donositi rezultate, jer se valjda u dvije godine uspjelo nešto i dobro napraviti. S druge strane, ne živcirate se previše oko silnih refe-renduma koji se raspisuju okolo, niti razbijate glavu zašto se ljudi bave manje važnim temama, a krupne i najveće probleme zanemaruju. I u pravu ste! Vje-rujem da je jedino takav stav ispravan ukoliko želite sačuvati mentalno i fizičko zdravlje, te se razvijati i u ovakvim okolnostima. Moramo prihvatiti činjenicu da naši problemi nisu puno veći od tuđih, i da se većina naroda bori sa sličnim, ili nekim svojim, nedaćama. Odite u prosječnu američku obitelj, pratite neko vrije-me njihove medije, pa ćete vidjeti koliko je nezado-voljstvo politikom, socijalom i zdravstvom, sigurnošću radnog mjesta i okruženja. A uz sve zajedničke pro-bleme, mi se ni najmanje ne brinemo oko globalnih sigurnosnih problema, kad se zarati u Siriji, zaprijeti Južnoj Koreji ili, kao u najnovijem slučaju, Japanu, za razliku od Amerikanaca, Britanaca, i drugih stanovni-ka razvijenog zapada.

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

U poslu, ali i životu, uvijek morate vidjeti svjetlo na kraju tunela, čaša uvijek mora biti polupuna, ma kako bile teške okolnosti. Kriza je natjerala poduzetnike i managere da budu znatno efikasniji i sposobniji, da unaprijede svoje financijsko upravljanje i prodajne strategije, ulaganja u marketing i nove tehnologije, te da puno više pažnje posvete vlastitoj edukaciji i razvoju ljudskih potencijala. Iz krize svi izlazimo jači nego ikada, i ako smo do sada i pretrpjeli financijske gubitke, dugoročno bismo to trebali nadoknaditi, kroz idućih nekoliko godina, kad poslovno okruženje bude povoljnije. Također, spremniji smo na snažnu ino-zemnu konkurenciju i velike izazove poslovanja unu-tar konkurentnog EU okruženja. Ako možemo vjero-vati signalima koji dolaze od međunarodnih institucija i stručnjaka, ne od naših političara, dolazi vrijeme blagog oporavka, i treba se na to pripremati. Na isti način kako je olakšan pristup snažnoj stranoj konku-renciji našem tržištu, tako je i većini hrvatskih tvrtaka jednostavnije ubaciti se na ogromno EU tržište. Prili-ke, naravno, neće biti jednake za sve, i neće svi istim intenzitetom osjetiti pozitivne učinke blagog rasta, ali tako je oduvijek i bilo, s različitim razdobljima različite industrije prosperiraju. Potencijal je tu, iskoristite ga!

Jeste li uočili svjetlo na kraju tunela?


BIZ vijesti

Štediše u Hrvatskoj u prosjeku izdvajaju 432 kune mjesečno

Nešto više od 65% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, poka-zuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hr-vatskoj koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispi-tanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune.

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezi-nu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osi-guranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispita-nika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdo-blju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrijanci tako prosječno

izdvajaju 181 euro, što je 11 eura više nego prošle go-dine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 90 eura te Česi s 81 eurom. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 58 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Rumunji (40 eura) i Srbi (36 eura).

Završen IBM Solution Summit 2013

IBM Solution Summit 2013, jedanaesta godišnja konferencija IBM-a Hrvatska pod sloganom Preo-blikujmo budućnost zajedno, održana je 24. listopada u Poreču. Kroz četiri konferencijska niza, IBM-ovi lokalni i međunarodni stručnjaci, poslovni partne-ri i korisnici predstavili su najnovije trendove iz po-slovnog i IT svijeta, tehnologije koje vrše dubok utje-caj na današnjicu, rezultate globalnog istraživanja koje nosi naziv ‘Tvrtka koju pokreće korisnik’ te uspješne primjere iz prakse.

Unatoč promjeni imena, IBM Solution Summit 2013 nastavlja tradiciju Foruma kao konferencije koja ne donosi samo najnovije tehnologije, rješenja i trendo-ve iz poslovnog i IT sektora, već predstavlja mjesto važnih poslovnih susreta na kojem se dogovara su-radnja i ostvaruju novi kontakti.

BIZ vijesti

PMI-Udruga za upravljanje projektima Hrvatska održala je 14. studenoga, pod pokroviteljstvom Gra-da Zagreba, svoju sedmu godišnju konferenciju PMI forum 2013, ove godine s temom ‘Agilno vođenje projekata - da ili ne?’, posvećenu agilnom pristupu vođenja projekata, s osvrtom na razlike u odnosu na standardni ‘vodopadni’ pristup, te prednosti i mane agilnih nasuprot klasičnih metoda vođenja projekata.

Na konferenciji je dodijeljena Nagrada za projekt godine (PMI Project of the Year Award) u Hr-vatskom ogranku ustanovljena 2008. godine s ciljem izražavanja javnog priznanja najuspješnijim projekti-ma.

Nagradu za projekt godine dobio je Dalibor Tužinski za vođenje projekta ‘Internet Connectivity for Scho-ols, kojeg je za ALBtelecom u Albaniji izvela tvrt-ka Mrežne tehnologije VERSO d.o.o., spajanjem bežičnim tehnologijama preko 900 osnovnih škola po zabačenim albanskim selima na suvremenu mrežnu infrastrukturu ALBtelecoma, koju je većim dijelom također razvila ta zagrebačka tvrtka.

Održan PMI forum 2013 i dodjela nagrada za projekt godine

Od 18. studenoga na HAKOM-ovom web portalu javno je dostupna interaktivna karta područja dostup-nosti širokopojasnog pristupa s prikazom tri kategorije brzina (za brzine od 2 do 30 Mbit/s, od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s te za brzine od 100 Mbit/s na više), uz na-pomenu da se raspoložive brzine prikazuju na način da ih je moguće ostvariti bez većih ulaganja, odno-sno opsežnijih radova na elektroničkim komunika-cijskim mrežama. Uz to, prikazane su i informacije o postojanju infrastrukture jednog, ili više operatora na određenom području.

HAKOM-ov projekt ‘Kreiranje i prikaz područja do-

HAKOM objavio interaktivnu kartu područja dostupnosti širokopojasnog pristupa

Časopis The Guardian objavio dio rezultata Travel Awards 2013. Riječ je o godišnjoj dodjeli nagrada za koju čitatelji dvaju renomiranih publikacija, The Guar-dian i The Observer, tijekom čitave godine glasuju te odlučuju o najboljoj destinaciji, gradu, atrakciji i hote-lu. Britanci su tako u 2013. godini odabrali Hrvatsku kao jednu od tri najdraže europske zemlje.

Svrstavanje Hrvatske u tri najdraže europske zemlje na ovom tržištu, zajedno s Austrijom na prvom mjestu i Švedskom na drugom, potvrđuje sve veću popular-nost Hrvatske među Britancima.Izvor: HTZ

Britanci odabrali Hrvatsku kao jednu od tri najdraže europske destinacije

stupnosti širokopojasnog pristupa’ će jedinicama lokalne samouprave i ostalim zainteresiranim nosi-teljima investicija u širokopojasni pristup, koji namje-ravaju prijaviti projekte za potpore iz fondova EU-a, olakšati dokazivanje opravdanosti sufinanciranja projektnih prijedloga sukladno ‘Smjernicama Europs-ke unije o primjeni pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža’ (‘EU Gui-delines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks’).

Naime, objavljena interaktivna karta je prvi korak u postupku kreiranja tzv. bijelih, sivih i crnih NGA zona (Next Generation Access) – zona s pristupom mrežama sljedeće generacije. Takva klasifikacija zona određuje opravdanost davanja potpora iz fondova EU za izgradnju širokopojasnih mreža.

Od 7. do 10. studenoga u Dubrovniku, u renomiranom dubrovačkom hotelu Radisson Blu Resort&Spa Sun Gardens, održana je godišnja konvencija voditelja i vlasnika poslovnica franšizne globalne mreže putničke agencije Lufthansa City Center, s preko 500 sudionika, sponzora, stručnjaka, partnera, decision makera, mreže LCC iz 80 zemalja svijeta.

Moto ovogodišnje konvencije bio je ‘Beyond 360°’, a cilj panoramski pogled na trendove na tržištu, nove izazove te mogućnosti za razvoj industrije kroz nove dimenzije poslovanja i tehnologiju.

Optimalna povezanost i kratka udaljenost, kao i izvrsna infrastruktura u MICE segmentu važni su razlozi zbog kojih se LCC odlučio za Dubrovnik kao mjesto održavanja ovog važnog skupa. Izvor: HTZ

Hrvatska i Dubrovnik domaćini još jednog velikog kongresa


BIZ vijesti

Na 26. Predsjedničkom forumu IEDC-Poslovne škole Bled, održanom 15. studenoga, nazočilo je više od 100 vodećih predstavnika gospodarstva i politike iz 14 država. Otvorio ga je predsjednik Republike Slovenije, Borut Pahor, koji je ustvrdio kako globalizacija za Slo-veniju predstavlja priliku. Tvrdnje kako svijet još nije ni izbliza toliko globaliziran koliko to možda mislimo, kako je ‘ravan’ i kako isto vrijedi i za poduzetništvo, bili su glavni naglasci izlaganja dr. Pankaja Ghemawata s poslovne škole IESE u Španjolskoj. Među dobitnici-ma nagrade Unicredit AAA za 2013. godinu također hrvatski manager Miroslav Klepač, Podravka.

26. Predsjednički forum IEDC-Poslovne škole Bled: Svijet nije ravan, on je okrugao

Dana 25. studenoga održano je svečano predstavljanje Operativnih programa ‘Promet’, ‘Zaštita okoliša’, ‘Re-gionalna konkurentnost’ i ‘Razvoj ljudskih potencijala’ za razdoblje 2007.-2013., koje zajednički organiziraju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktu-re, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Ministarst-vo rada i mirovinskog sustava. Cilj zajedničkog predstavljanja Operativnih programa bio je informirati javnost o prioritetima koje je Re-publika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju odlučila financirati kroz strukturne fondove i Kohezijski fond te predstaviti uspješne primjere projekata financira-ne u okviru pojedinog operativnog programa. Izvor: MINPO

Predstavljanje Operativnih programa za razdoblje 2007. - 2013.

Pad poslovnog optimizma u brzorastućim gospo-darstvima smanjio je jaz između zemalja u razvoju i zrelih tržišta, pri čemu je Hrvatska ostala sta-bilna. Učinkovitost istovremeno postaje ključni čimbenik kojim tvrtke zadržavaju konkurentnost

Smanjen jaz u poslovnom optimizmu

bez ugrožavanja rasta - pokazuje najnovija anke-ta iz listopada tvrtke Regus. Istraživanja otkrivaju da tvrtke globalno najveću važnost daju mjerama smanjenja troškova, od zadržavanja talenata do fleksi-bilnih radnih prostora, kako bi ostvarile maksimalnu prednost na temelju postojećih resursa te istovremeno osigurale brz i fleksibilan rast. Anketa o indeksu poslovnog optimizma (BCI) obuhvatila je više od 20 tisuća viših rukovoditelja iz 95 država, a rezultati pokazuju da, iako je razina opti-mizma u zrelim gospodarstvima za pet bodova porasla na 109 bodova, u zemljama u razvoju ona je za devet bodova pala na 117 bodova. Poslovni optimizam u Hr-vatskoj ostao je stabilan na razini od 89 bodova, znatno ispod globalnog prosjeka od 113 bodova. Izvješće pokazuje da se hrvatske tvrtke tijekom sljedećih dvanaest mjeseci planiraju usredotočiti na korištenje usluga koje im omogućuju smanjenje troškova i na zadržavanje radne snage kako bi op-timizirale poslovne procese i ostvarile maksimal-nu prednost na temelju postojećih resursa bez ugrožavanja planova za širenje.

Nakon 18 natječaja za 6 IPARD mjera, Agenci-ja za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) do sada je ugovorila 332 projekta s ukupnim iznosom ulaganja od milijardu i dvjesto milijuna kuna (te iznosom potpore od 678 milijuna kuna). Do sada je APPRRR isplatila 230 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 126 završenih projekata. U 2013. godini do sada je isplaćeno 85 milijuna kuna, a do kraja godine APPRRR planira isplatiti ukupno 200 milijuna kuna. Najviše IPARD projekata dola-zi iz Istarske (46) i Osječko-baranjske županije (44). Najbrojniji projekti (89 ugovorenih projekata) odnose se na sektor voća i povrća u mjeri 101 - za izgradn-ju i opremanje objekata za skladištenje voća i povrća. Nabavlja se i oprema za berbu, pakiranje i sortiranje voća i povrća, a često se podižu nasadi voća. U okvi-ru ove mjere bilježimo i ulaganja u izgradnju susta-va za navodnjavanje te sustava za zaštitu od tuče na farmi. Drugi najpopularniji sektor je ruralni turizam (45 ugovorenih projekata) u mjeri 302 u okviru kojeg grade i opremaju objekti za pružanje turističkih ili ugostiteljskih usluga, objekti za rekreaciju, turistički kampovi, biciklističke ili jahačke staze i slično. Europ-ski fond za ruralni razvoj, koji slijedi nakon IPARD programa – hrvatskim će poljoprivrednicima pružiti puno više mogućnosti i deseterostruko više novca za razvoj njihova poslovanja i općenito za bolju kvalitetu života u ruralnom prostoru.

Iskorištenost sredstava iz pretpristupnog programa - IPARD


BIZ vijesti

TERA – potpuna potpora poslovanju u Europskoj unijiUključivanje TERA-e u program ‘EEN IPR Helpdesk Ambassadors’ i registracija zastupanja u predmetima zaštite žigova i dizajna pred Uredom za harmonizaciju unutrašnjeg tržišta u Alicanteu zaključuje opsežan postupak usklađivanja s uvjetima poslovanja na tržištu EU.

Poduzetništvo

TAVOLA 2014 - prilika za prodaju delikatesne hrane i pića na tržištu EUUlazak Hrvatske u EU omogućio je nastup hrvatskim poduzetnicima na tržištu od gotovo 500 milijuna konzumenata. No većina hr-vatskih proizvođača hrane nema obujam proizvodnje koji zahtijeva masovna distribucija, niti poslovnih kontakata koji bi to omogućili. Jedno od mogućih rješenja je specijalizacija na ekskluzivnu proizvodnju u malim količinama i vrhunskoj kvaliteti proizvoda. Tavola (Kotrijk, Belgija) mjesto je susreta više od 17.000 profesionalaca iz 27 država, pretežito iz Belgije, Nizozemske i Francuske u području delikatesne hrane. Belgijski konzorcij EEN prepoznao je potencijal sajma na kojemu se susreću distributeri, veletrgovci, catering kom-panije, vlasnici mini marketa i trgovci delikatesama s proizvođačima hrane te je 2012. godine uz sajam organizirao FOOD BUSINESS MEETINGS, poslovne sastanke uz posredovanje EEN-a. TERA TEHNOPOLIS je uz pomoć Europske poduzetničke mreže omogućila hrvatskim proizvođačima sudjelovanje u EEN poslovnim susretima na sajmu TAVOLA bez naknade. Svi koji prihvaćaju izazov trebaju kontaktirati TERA TEHNOPOLIS radi dogovora i pripreme njihova nastupa (tel. 031/251 000, e-mail: [email protected]).

Tijekom 2013. godine u TERA TEHNOPOLISU d.o.o. provedene su opsežne pri preme kako bi poduzetnička potpora koju pružaju svojim stanarima i klijentima bila u suglasju s poslovanjem na zaje dničkom europskom tržištu. Pristupa njem Hrvatske u Europsku uniju uka-zala se potreba za dodatnim razvojem poslova vezanih uz zaštitu intelektualnog vlasniš tva. Zaštita žigova na cjelo kupnom teritoriju Europske unije moguća je kroz CTM- Comm unity Trade mark, dok je zaš tita dizaj-na mogu ća kroz CD - Community Design. Do sada je OHIM - Office of Harmonization of Internal Market registrirao više od 800.000 žigova i gotovo 700.000 diza-jna, koji su sli jedom hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji po stali važeći i na teritoriju Republike Hrvatske.Kako bi hrvatskim poduzetnicima mogli pružiti uslugu zas tupanja u procesima zaštite CTM i CD, TERA je pro-vela postupak registracije zastupanja, te je od 7. srpnja 2013. godine ovlašteni zastupnik za takve po slove. Radi dodatnog poboljšanja usluga zaštite in telektualnog vla-sništva, TERA TEHNOPOLIS d.o.o. od listopada 2013. godine postaje dio programa EEN IPR Helpsdesk Am-bassadors programa, koji klijentima omo gućava kvali-tetno i pouzdano savjetovanje u području zaštite inte-lektualnog vlasništva na materinskom jeziku.Prošire na je i ponuda usluga nami jenjenih akadem-skoj zajednici. Obrazovnim i istraživačkim institu-cijama se od polovine 2013. godine nudi usluga upravljanja međunaro dnim projektima. Pojačane su i ak tivnosti u području inkubacije po duzetničkih pothvata koji se temelje na znanju i tehnologiji. Uz potporu Ministarstva poduzetništva oprema se STU-DOS - stu dentski poduzetnički inkubator.Uključivanjem u rad EEN sektorskih grupa AGROFOOD

i ENVIRONMENT te provedbom nekoliko programa iz područja zaštite okoliša omogućena je potpunija potpora poduzetnicima iz dva izuzetno važna sektora za gospodarstvo istočne Hrvatske.


Odnos prema kvaliteti u farmaceutskom poslovanju je beskompromisanBez povećanja globalne konkurentnosti, uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera, kvalitetnog dijaloga te pomnog i sustavnog strateškog promišljanja, reforma i boljitka neće biti. Sve mudre i skromne države i kompanije svoje ograničene resurse usmjeravaju u pomno odabrana područja i proizvodne sektore s visokom dodanom vrijednosti koja su globalno izvozno orijentirana.

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Farmaceutska industrija jedna je od rijetkih koja ima konstantan imperativ ulaganja u istraživanje, razvoj i implementaciju inovativnih tehnologija. Taj je proces iznimno zahtjevan, a uz promišljeno strateško uprav-ljanje, stalni rast i razvoj mogu biti zagarantirani. O transformaciji iz lokalnog laboratorija u snažnu far-maceutsku tvrtku, kompleksnosti poslovanja te pla-niranim velikim investicijskim projektima razgovarali smo s Ivom Usmianijem, mr.pharm., spec., direktorom Jadran-Galenskog laboratorija.

Vaša je profesionalna karijera započela još 1978. godi-ne. Od osnivanja Jadran-Galenskog laboratorija, ute-meljenog 1991. godine kao prvog u potpunosti privati-ziranog farmaceutskog dioničkog društva u Hrvatskoj, direktor ste tvrtke, odnosno predsjednik Uprave. Kada sagledate Vaš dosadašnji poslovni put, jeste li ga tako zamišljali u početcima?Na čelu sam kompanije od njenog osnutka kada smo kao prvo privatno farmaceutsko dioničko društvo za proizvodnju lijekova, sa svega 20-ak zaposlenih, ušli na hrvatsko tržište lijekova. Tvrtka je izrasla na te-meljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolu galenskih pripravaka ljekarne Jadran. Strategijom tr-žišnih niša koje su nastale raspadom bivše države brzo smo rasli na tržištu, ne iritirajući velike.

Početci su bili skromni, no ni tada nam nije nedosta-jalo ambicije i vjere u uspjeh. JGL je disciplinirano i strpljivo gradio svoju tržišnu poziciju ne ugrožavajući svoju profitabilnost, investirajući u ključne segmente poslovanja u najoptimalnijim razdobljima. Duh inter-nog poduzetništva, izražen kroz kreativnost, lojalnost i strast zaposlenika, ono je što smo uspjeli zadržati do danas i time se ponosim.

Kako je tekla ta transformacija iz lokalnog laboratorija u snažnu farmaceutsku tvrtku?Ciklus rasta tvrtke nameće prelazak iz poduzetničke faze u korporativni sustav upravljanja i odlučivanja s jasno opisanim ulogama i doprinosom svakog za-poslenika. Na ovaj način poslujemo već dugi niz go-dina i postali smo vrlo vješti. Moj tim i ja posvećeni Ivo Usmiani, mr.pharm., spec., direktor Jadran-Galenskog laboratorija

Intervju mjeseca

Duh internog podu-zetništva, izražen kroz kreativnost, lojalnost i strast zaposlenika, ono je što smo uspjeli zadr-žati do danas i time se ponosim.

smo dugoročnom, strateškom i operativnom planira-nju i upravljanju tvrtkom koje temeljimo na sustavu uravnoteženih ciljeva, tzv. balanced scorecardu (BSC), kojeg provodimo na ARIS platformi i unutar kojega tvrtku promatramo kroz četiri odabrane perspektive.

Ističete kako su temelj rasta i razvoja JGL-a njegovi zaposlenici. Koliko ulažete u stručno usavršavanje nji-hovih znanja? Smatrate li kontinuiranu edukaciju im-perativom u današnjem poslovanju?Apsolutno. Tvrtku nose školovani i motivirani zapo-slenici, oni su temelj našeg razvoja i rasta. Kroz kon-tinuirano ulaganje u edukaciju i razvoj postojećih, ali i brzu integraciju velikog broja novih kadrova, posti-gnut je i pozitivan učinak na cjelokupnu uspješnost i produktivnost tvrtke. JGL trenutno ima oko 645 zapo-slenih bez ljekarničkog lanca, a u međuvremenu smo osnovali i ljekarnički lanac s 37 ljekarni. U Grupi nas je sada ukupno oko 850, što u core biznisu - proizvod-nji lijekova, što u onom ljekarničkom.

Jadran-Galenski laboratorij u svom portfelju ima preko 540 vlastitih proizvoda, te uz domaće tržište posluje na brojnim europskim tržištima i na Dalekom istoku. Koja su Vam tržišta izvozno najzanimljivija, koja Vam predstavljaju najveći izazov?Već od samih početaka krenuli smo na izvozna tržišta, te danas imamo 22 godine iskustva u internacionaliza-ciji. Ono što je bitno jest činjenica da imamo uspješna izvozna tržišta i internacionalne brandove koji nam daju vjerodostojnost u kontaktu s potencijalnim par-tnerima na novim tržištima. Prije svega, to su tržišta ZND-a (Rusija, Ukrajina, Kazahstan) i Jugoistočne Europe. Značajni napori ulažu se u osvajanje i razvoj novih tržišta, te proširenje prodajnih aktivnosti na tr-žištima Južne Amerike i Bliskog Istoka.

U New Yorku smo 2011. godine otvorili tvrtku, po-stavili si vrlo konkretne kratkoročne ciljeve, imamo jasnu viziju poslovanja u SAD-u. Registrirali smo on-dje i prve lijekove, što smatramo velikim uspjehom s obzirom na tamošnje, visoko regulirano tržište. Uz to, istražujemo mogućnosti poslovanja u Africi, kao i na Dalekom Istoku. Izvoz je u 2012. u strukturi prodaje imao udio od 75% u ukupnim prihodima tvrtke i ra-stao 25% u odnosu na godinu ranije.

Kako se uspijevate nositi s konkurencijom? Na koji na-čin zadržavate udio na domaćem tržištu?S konkurencijom imamo vrlo kvalitetne odnose, pri-mjer za to je naša Udruga domaćih proizvođača lijeko-va, koja djeluje pri HUP-u. Udruga okuplja sedam do-maćih proizvođača lijekova, zapošljava ukupno 4.780 radnika, posredno na sebe veže još 10.000 zaposlenih kod dobavljača, za sve zaposlene redovito uplaćuje sve doprinose i davanja, značajna sredstva ulaže u istra-živanje i razvoj, investira u prostore, opremu i ljude

kako bi ostala konkurentna na globalnom tržištu.Za opstanak na tržištu, bitno je strateško upravljanje i fokusiranost. Kao što sam kazao, u JGL-u smo već godinama posvećeni sustavu strateškog promišljanja i zato sa zadovoljstvom konstatiramo da danas živimo ono što smo planirali unatrag pet godina. Također, fo-kusirani smo na razvoj i proizvodnju lijekova za osje-tila, unatrag nekoliko godina isprofilirali smo nekoliko najjačih brandova, a s gotovo 100 milijuna prodanih proizvoda Aqua Maris predstavlja jedan od najvećih hrvatskih izvoznih brandova.

U kojoj mjeri JGL prati inovacije u farmaceutskoj indu-striji, vezano uz svjetske trendove?Istraživanje i razvoj u JGL-u jedan je od naših ključ-nih procesa. Izuzetno puno, kontinuirano i proaktivno ulažemo u strateške kompetencije svih procesa koji spadaju u R&D. Primjerice, prilikom realizacije razvoj-nog projekta novog proizvoda redovito se pojavljuje potreba za implementacijom inovativnih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima. Ili, prilikom pokre-tanja proizvodnje novog proizvoda, nužno se istražuju, razvijaju, a zatim i primjenjuju inovativne mogućno-sti podizanja kvalitete proizvoda za krajnjeg korisnika. Radi se o kapitalnim ulaganjima, o intelektualnom ka-pitalu tvrtke i jednom od ključnih drivera rasta JGL-a.

Kontrola kvalitete i certifikati važan su dio uspješnog poslovanja. Koliko ulažete u certificiranje te unaprjeđi-vanje proizvodnje i kvalitete?S obzirom na to da je odnos prema kvaliteti u farma-ceutskom poslovanju beskompromisan, naši napori da zadovoljimo i nadmašimo stroge principe dobre proi-zvođačke prakse rezultirali su važnim GMP standar-dima i ISO certifikatima, kao i brojnim auditima koje kontinuirano provode postojeći i/ili novi partneri. JGL u redovnim auditima prolazi i certifikaciju brojnih far-maceutskih tvrtaka u području ugovorne proizvodnje te, prema potrebi, svoj sustav kvalitete nadograđujemo i posebnim zahtjevima svojih ugovornih partnera. Sve ovo jamstvo je sigurnosti ne samo korisnicima naših proizvoda, već i svim našim sadašnjim i potencijalnim budućim partnerima.

U kojoj mjeri kontinuirano ulaganje u marketing po-maže stabilnom pozicioniranju Vaših proizvoda na tr-žištu, posebice krovnih brandova JGL-a?Kontinuirano ulažemo u različite marketinške projek-te na razini 10% ukupnih prihoda i bez toga zasigurno ne bi ostvarili ovakve rezultate i naše brandove pozi-cionirali ondje gdje su danas. To se, prije svega, odnosi na naše OTC proizvode, s obzirom da je u farmace-utskom poslovanju područje oglašavanja svedeno na lijekove koji se izdaju bez recepta, kao i na proizvo-de u kategoriji medicinskih proizvoda, a koji dozvolu za oglašavanje imaju temeljem Rješenja koje izdaje HALMED.


Za opstanak na tržištu, bitno je stra-

teško upravljanje i fokusiranost.

Koliko ulažete u razvoj novih proizvoda te njihovo predstavljanje tržištu?JGL je najbrže rastuća hrvatska farmaceutska kom-panija čiji se kontinuirani, organski rast, po stopama od 25 posto, temelji na strategiji razvoja i lansiranja novih proizvoda, te strategiji širenja na nova tržišta.

Od samih početaka shvatili smo da, ukoliko želimo u benchmarku farmaceutske industrije ostati konkuren-tni i rasti, utoliko u vlastita istraživanja i razvoj vla-stitih proizvoda moramo sustavno ulagati oko 10% ukupnih prihoda, što je prosječno i karakteristično ulaganje u našem sektoru. U ovom smo dijelu postavili čvrste temelje rasta i razvoja kompanije.

Tržište Europske unije drugo je najveće svjetsko far-maceutsko tržište s udjelom od 27 posto. Jeste li se posebno pripremali za otvoreno europsko tržište?Farmaceutska je industrija, kao rijetko koja druga, spremna za EU tržište. To je industrija koja proteklih godina značajno investira, izvozi i zapošljava, koja ima jezgro znanja i sposobnosti, tehnološki zahtjevnu proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću i izni-mno razvijenom tehnološkom platformom. Radi se o kapitalno intenzivnoj industriji s visokim ulaznim barijerama u smislu razvoja projekata, registracije i GMP certifikacija.

Kada smo kod ulaska Hrvatske u EU, što mislite, hoće li se i koliko postrožiti proizvodni kriteriji nakon ulaska?Europska je farmaceutska regulativa, uz američku,

jedna od najstrožih, a trend harmonizacije zahtjeva prisutan je na globalnoj razini. Važno je naglasiti kako prijelazno razdoblje dopušteno za usklađivanje doku-mentacije traje tri godine. Brže i jednostavnije uskla-đivanje s EU regulativom svakako će biti u segmentu medicinskih proizvoda koji su certificirani CE marki-com i koji nakon kratke notifikacije na tržištu mogu biti u prodajnoj mreži. Za nas su to proizvodi branda Aqua Maris, najinternacionalnijeg programa tvrtke. S druge strane, registracijski postupci za lijekove, bilo generike, bilo OTC proizvode, zahtjevniji su, dugotraj-niji i skuplji.

JGL je pred najvećim investicijskim projektom od po-četka poslovanja - Kompleksom Svilno 2. Što će sve obuhvatiti ova investicija?Naša najveća proizvodno-tehnološko-razvojna inve-sticija, kompleks Svilno 2, uključuje značajnu rekon-strukciju, prenamjenu i dogradnju postojećih, kao i gradnju novih objekata te će biti realizirana u četiri faze prema postavljenom projektnom portfelju.

Investicija je vrijedna 50 milijuna eura, a na 80 tisuća kvadrata ukupnog prostora namjeravamo objediniti proizvodnju i udvostručiti kapacitete u visokoj razi-ni tehnološke opremljenosti u postojećim pogonima sterilnih oblika te novom pogonu za aerosole i opre-manje otopina. Ovim proizvodno-tehnološko-razvoj-nim kompleksom podržavamo našu viziju i stvaramo pretpostavke za razvoj u planskom horizontu od de-setak godina.

Ove je godine JGL dobio Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u gospodarstvu i poticanje druš-tvenog razvoja Hrvatske. Prema Vašem mišljenju, kada bi hrvatsko gospodarstvo moglo znatnije krenuti uzla-zno, te što je sve potrebno za to?Bez povećanja globalne konkurentnosti, uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera, kvalitetnog dijalo-ga te pomnog i sustavnog strateškog promišljanja, re-forma i boljitka neće biti. Sve mudre i skromne drža-ve i kompanije svoje ograničene resurse usmjeravaju u pomno odabrana područja i proizvodne sektore s visokom dodanom vrijednosti koja su globalno izvo-zno orijentirana. Smatram da je upravo farmaceutski sektor u kojemu posluje JGL strateški iznimno zna-čajan za Hrvatsku.

Što podrazumijevaju dugoročni poslovni planovi JGL-a? Fokusirani smo na razvoj i proizvodnju lijekova za osjetila, a naša je dugoročna vizija postati globalni li-der u području nazalnih dekongestiva. Atraktivnost segmenta oftalmike ogleda se u brojkama - globalno tržište oftalmika prije tri godine bilo je vrijedno goto-vo 11 milijardi eura, a do 2012. bilježi rast od 7 posto. Vjerujemo kako će naš novi investicijski projekt Phar-ma Valley svakako tomu doprinijeti.

Intervju mjeseca

Hrvatsko gospodarstvo u 2014.

U sljedećoj godini očekuje se blagi oporavak BDP-a uz rast od 1 posto. Iako su se već u dru-gom i trećem tromjesečju ove godine pojavili pozitivni signali o stanju gospodarstva, kao što su rast investicija, povećan broj turističkih noćenja i pad nezaposlenosti, negativna su kretanja i dalje dominantna. Čini se da se u posljednje vrijeme i intenziviraju, što povećava rizike poslo-vanja u idućoj godini. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., progno-ze su Ekonomskog instituta, Zagreb.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja


Tema broja

Hrvatski sabor je krajem listopada usvojio Strategiju razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., prvi nacionalni strateški dokument koji sustav-no i dugoročno obuhvaća sektor malog gospodarstva te ga usmjerava prema postavljenim ciljevima.Opći cilj Strategije je povećanje konkurentnosti ma-log gospodarstva, što će se iskazati kroz povećanje bruto dodane vrijednosti po zaposleniku malog gospodarstva za 40 posto do 2020. godine. Strategija definira pet ključnih strateških ciljeva. Jedan od cilje-va je povećanje udjela malog i srednjeg poduzetniš-tva u bruto domaćem proizvodu sa sadašnjih 51,6 na 62 posto, što se namjerava postići većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, povećanjem inovativnosti i izvoza te razvojem poslovnih mreža. Ostali strateški ciljevi usmjereni su na poboljšanje pristupa financij-skim sredstvima za malo gospodarstvo za 40 posto, aktivnu promociju poduzetništva, poboljšanje podu-zetničkih vještina te unaprjeđenje poduzetničkog po-slovnog okruženja kako bi se u tom dijelu Hrvatska pozicionirala među prvih 50 zemalja u svijetu. Za ostvarenje ciljeva ove Strategije, poduzetnicima će iz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju biti oko milijardu eura, a također će se nastaviti provoditi nacionalne mjere iz Poduzetničkog impulsa.

Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj Regija istočne Europe i središnje Azije po uvjetima poslovanja zaostaje tek za razvijenim gospodarstvi-ma Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak, navodi se u izvješću Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije objavljenom u listopadu, na či-joj je ljestvici Hrvatska pala za četiri mjesta. U izvje-šću ‘Doing Business 2013: Pametniji propisi za male i srednje poduzetnike’ navodi se da je u regiji istočne Europe i središnje Azije provedeno gotovo 400 insti-tucionalnih ili regulatornih reformi u razdoblju od

2005. godine, što je više nego u ijednoj drugoj regi-ji svijeta. Poljska se pritom izdvaja kao zemlja koja je protekle godine najviše poboljšala uvjete poslovanja. Hrvatska je u najnovijem izvješću SB-a i IFC-a zauze-la 84. mjesto među ukupno 185 gospodarstava svijeta. Prošle se godine plasirala na 80. mjesto u izvješću koje je obuhvatilo ukupno 183 gospodarstva. Autori izvješća izdvajaju poboljšanje na području oporezivanja, ističu-ći da je Hrvatska snizila porezno opterećenje za podu-zeća sniženjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Izvješće Doing Business analizira propise koji se pri-mjenjuju na poslovne subjekte gospodarstva tijekom njihovog životnog ciklusa, a obuhvaća 10 područja po-slovne regulative, poput osnivanja poduzeća, dobivanja priključka električne energije, ispunjenja ugovornih ob-veza, prekogranične trgovine, uknjižbe vlasništva, pod-mirivanja poreznih obveza i zaštite ulagača.

Očekivanje investicija u 2014. godiniPlanirana ulaganja u javni sektor mogu biti dovoljna za rast od 1,3 posto iduće godine, ali naš cilj je također i poboljšanje lošeg ulagačkog imagea Hrvatske i po-većanje ulaganja privatnog sektora, rekao je ministar Vrdoljak u razgovoru za Reuters krajem studenoga, te dodao kako u prvoj polovici 2014. Hrvatska plani-ra objaviti natječaje za koncesije za istraživanje nafte i plina u središnjim i južnim područjima Jadranskog mora, a u drugoj polovici za projekte na kopnu, doda-jući da bi to trebalo pomoći u poticanju rasta. Velika ulaganja javnog sektora za 2014. uključuju dvije ter-moelektrane i poboljšanje hrvatske prometne infra-strukture, poput povećanja kapaciteta zračne luke u Zagrebu. Hrvatska bi trebala imati koristi i od novih zakona o ulaganju kojima će se ubrzati procedure za izdavanje raznih dozvola.

Tko su vodeći investitori u HrvatskojPrema iznosu direktnih investicija u naše gospodar-

stvo Austrijanci su uvjerljivo prvi. Procjenjuju da su u zadnjih dvadeset godina uložili oko 7,16 milijardi eura, za 3,16 milijarde više od Nizozemaca, a treća je Njemačka s više nego dvostruko manjim iznosom od Austrije, odnosno 3,1 milijarde eura.Unatoč tome što je Austrija vodeći investitor u Hr-vatskoj, navode kako njihova ulaganja također bilježe negativne trendove. Od rekordnih 4,2 milijarde eura, koliko su uložili 2008. godine, procjenjuju da se inve-sticije kreću na razini za 92 posto manjoj, odnosno na negdje oko 1 milijarde eura. Ipak, s optimizmom gle-daju na buduću suradnju jer su austrijska ulaganja u 2013. godini dosegla razinu od 460 milijuna eura.

Inozemni ulagači u Hrvatskoj, okupljeni u udrugu Foreign Investors Council (FIC), predstavili su kra-jem studenoga svoju Bijelu knjigu, dokument kojim ocjenjuju stanje ovdašnje investicijske klime. Naj-veća novost je prijedlog za osnivanje investicijskog Foruma, tijela za sprječavanje parafiskalnih nameta u kojemu bi bili zastupljeni strani ulagači, domaći poduzetnici, predstavnici općina, gradova, županija i Vladinih ministarstava. Na taj bi način, smatra-ju, Vlada o investicijskim idejama bila obaviještena prije nego što usvoji eventualni propis koji dodatno opterećuje ulagačku praksu.

Kao najteži problemi trenutne poslovne klime u Hrvatskoj istaknuti su pravna nesigurnost, visoki i neujednačeni porezi, parafiskalni nameti, dugotrajni sudski postupci i radno zakonodavstvo. Ove i druge zapreke produciraju stanje u kojem je Hrvatska po nizu kriterija među najgorim europskim zemljama za ulaganje. Hrvatska, Grčka i Malta imaju najgore po-slovne uvjete od svih zemalja EU. Gledajući susjedne zemlje, Hrvatska je u prosjeku gora za investiranje od Makedonije i Crne Gore, a stoji uz bok Albaniji, Srbiji i Kosovu.

Gdje se kriju prilike za hrvatsko gospodarstvoVlada Republike Hrvatske za 2014. predviđa blagi rast

Ekonomske posljedice ulaska u Europsku uniju

Dugoročno će se hrvatsko pristupanje EU-u pokazati pozitivnim, no trenutno je si-tuacija izuzetno teška jer naše gospodarstvo još nije spremno, smatra Ljubo Jurčić, te dodaje kako naša poduzeća nisu spremna za suočavanje s europskom konku-rencijom. Za smanjenje nezaposlenosti i rast plaća trebat će pričekati nadolazeće godine u kojima će, između ostalog, strana poduzeća moći kupiti domaća. Osim toga, Vlada će morati smanjiti subvencije koje je do sada odobravala pojedinim sektorima, ponajprije u ekonomiji, koja će biti najviše na udaru europske konkuren-cije, zaključuje Jurčić.

Hrvatska je u najno-vijem izvješću SB-a i

IFC-a zauzela 84. mjesto među ukupno 185 gos-

podarstava svijeta.

Tema broja

hrvatskog gospodarstva za 1,3 posto. To nije mnogo, ali je zasigurno prvi znak oporavka i naznaka izlaska iz krize. -Vjerujem i da će uskoro investitori pokazati oz-biljniji interes za ulaganja u Hrvatsku kao novu članicu Europske unije. PLIVA i Teva procesu daljnjeg razvoja daju svoj doprinos kroz strateška ulaganja. Prije samo mjesec dana najavili smo novu investiciju u proširenje kapaciteta za proizvodnju sterilnih oblika lijekova u Za-grebu vrijednu 20 milijuna dolara – kaže Tihomir Oreš-ković, predsjednik Uprave, PLIVA Hrvatska d.o.o.

-U 2014. godini očekujemo u Hrvatskoj lagani rast - skoro simboličan, što neće biti nimalo lako. U na-šoj djelatnosti, distribuciji, bit će različito, u ovisno-sti o zaduženosti pojedinog poduzeća. Prezaduženi će biti u velikim problemima. Predstečajne nagodbe će samo na neko vrijeme odgoditi stečaj, zato će pra-vi poduzetnici nastaviti s racionalnošću, štednjom i opreznim povećanjem prodaje prema kupcima koji redovito plaćaju – smatra Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora, Orbico d.o.o.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave, Raiffeisenbank Austria d.d., smatra kako ulazak u Europsku Uniju otvara dodatne mogućnosti plasmana roba i usluga. No, domaći poduzetnici prvo se moraju suočiti s po-jačanom konkurencijom i pravilima poslovanja na za-jedničkomu tržištu.

Planirana ulaganja u javni sektor mogu biti dovoljna za rast od 1,3 % iduće godine.


Tema broja

Domaći poduzetnici prvo se moraju suočiti s pojačanom konkurenci-

jom i pravilima poslo-vanja na zajedničkomu

tržištu.

-Stoga u 2014. godini očekujemo prevladavanje nega-tivnih nad pozitivnim učincima procesa pridruživanja. Proces izlaska nekonkurentnih poduzeća s tržišta tre-bao bi se ubrzati, a gospodarski rast bi mogao izosta-ti. I banke će se suočiti s pojačanom konkurencijom banaka iz EU koje mogu ponuditi financijske usluge hrvatskim klijentima. Zato ne očekujemo rast imovine domaćih banaka. Također, očekujemo ubrzanu konso-lidaciju bankarskoga sektora prema manjemu broju banaka i specijalizaciju za poslovanje na užim segmen-tima tržišta – zaključuje Adrović.-Ekonomski pokazatelji, koji upućuju na blagi opo-ravak hrvatskoga gospodarstva u 2014. godini, a po-najviše pozitivni trendovi u hrvatskom turizmu, daju nam razloga za umjereni optimizam. Podsjećam, tre-ćina svih putnika u zračnom prijevozu, koji na godiš-njoj razini dolaze u Hrvatsku, leti na našim krilima. Osim toga, prema projekcijama međunarodne zra-koplovne udruge IATA te projekcijama proizvođača zrakoplova Airbus i Boeing, područje jugoistočne Eu-rope ima perspektivu značajnog rasta. Iako se sektor zračnog prijevoza najsporije oporavlja na području eurozone i izravno utječe na profitabilnost aviopri-jevoznika i njihov opstanak na tržištu, uvjeren sam kako Croatia Airlines ima komparativne prednosti na temelju kojih se u 2014. godini može još uspješnije pozicionirati na regionalnom i europskom zrakoplov-nom tržištu - rekao je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa. Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajedni-ce, kaže kako je Hrvatska turistička zajednica ove go-dine već u kolovozu, što je najranije do sada, započela s aktivnostima i intenzivnim pripremama za narednu turističku sezonu i njihova su očekivanja stabilan rast, kako dolazaka, tako i noćenja. No, s obzirom na to da se od 12. lipnja do 13. srpnja u Brazilu održava Svjet-sko nogometno prvenstvo, a gosti s naših najvažnijih emitivnih tržišta su poslovično strastveni navijači, svakako očekuju da će se upravo dio tih gostiju od-lučiti otići u Brazil te je stoga potrebna opreznost u prognoziranju.

-Iskreno vjerujem da je 2014. godina prekretnica, godi-na pozitivnog BDP-a, što prepoznajem kao nešto pozi-tivno. Svima nam je, prije svega, potrebna stabilizacija uvjeta u kojima radimo, pa bih u drugoj polovici 2014. godine zaista želio vidjeti neke nove pozitivne poslovne vjetrove. Mislim da se za to svakako polagano stvara potreban prostor i pretpostavke. ICT industrija će u tom kontekstu ostati u volumenu sličnom onom iz 2013. godine, ali svima nam je izazov s jedne strane održati proizvodne kapacitete, a s druge strane raznovrsnost i kvalitetu ponude. No, ne dvojim kako će u svakom razvojnom scenariju ICT industrija zadržati ključnu ulogu i da će tu prednost Combis znati iskoristiti za svoj budući razvoj - smatra Ivan Gabrić, predsjednik Upra-ve, Combis d.o.o.

Godina 2014. bi prema prognozama domaćih i stranih analitičara trebala donijeti početak dugoisčekivanog oporavka našeg gospodarstva. -Premda su prognoze i dalje popraćene brojnim rizicima, ono čemu se sva-kako nadam je najavljena blaga pozitivna promjena investicijskih trendova, pa s tim u vezi očekujem nove poslovne prilike za našu tvrtku, osobito u segmentu obnove i modernizacije energetske infrastrukture. Uvjeren sam da ćemo ih znati prepoznati te da ćemo nastaviti postizati kvalitetne rezultate gradeći partner-ski odnos s našim kupcima – mišljenja je Mladen Fo-gec, predsjednik Uprave, Siemens d.d.

-Od strane ekonomskih analitičara i predstavnika Vla-de ovih dana ne čujemo optimistične tonove vezane u gospodarski rast u idućoj godini. Nerealno je očekivati da će sljedeća godina završiti s rastom nakon toliko negativnih pokazatelja u 2013. Industriju osiguranja očekuje zanimljiva godina. Liberalizacija tržišta au-tomobilske odgovornosti trebala bi zaživjeti u punom smislu, očekujemo i pritisak europske konkurencije, a veseli nas stabilan porast životnih osiguranja koji će se sigurno nastaviti i u 2014. – izdvaja Krešimir Star-čević, predsjednik Uprave, CROATIA osiguranje d.d.Ivica Vidović, predsjednik Uprave, McCann Erickson Hrvatska, smatra kako je direktna posljedica recesij-skog i time neizvjesnog domaćeg gospodarskog am-bijenta i nadalje kontinuirani trend racionalizacije poslovanja pod svaku cijenu, u kojem manje-više svi gospodarski subjekti već nekoliko godina uzastopce značajno smanjuju ulaganja ili stagniraju u njima na području tržišnih komunikacija, bez obzira što neki teoretičari tvrde da vrijeme krize otvara hrabrima i proaktivnima prostor učvršćivanju pa i povećanju tr-žišne pozicije.

-Kod nas očigledno ne vrijedi stara latinska poslovi-ca “Audaces fortuna iuvat” ili “Sreća pomaže odvaž-nima”. Ako nema značajnijeg gospodarskog rasta ili barem ispunjavanja bitnih preduvjeta za to i poslje-dično naznaka povećanja osobne potrošnje, uzročno-posljedično nema ni prosperiteta za industriju tržišnih komunikacija i kreativnu industriju u cijelosti, pa time ni za same marketinške agencije i medije u tripartit-nom modelu klijent – agencija – medij. Čak ako i dođe do željenog povećanog ulagačkog ciklusa, to neće u prvo vrijeme imati značajnijeg udjela u našem sekto-ru. Dakle, očekujemo za sve, pa tako i za nas, nastavak neizvjesnosti te mukotrpnog hoda po ivici opstojnosti – zaključuje Vidović.

-Nakon najavljenog blagog rasta gospodarstva, u 2014. godini očekujemo pozitivan rezultat te stabilizaciju pivskog tržišta, nakon što je posljednjih pet godina trži-šte piva bilo u padu jer su rezultati industrija roba ši-roke potrošnje vrlo usko povezani s kretanjima BDP-a. Naš fokus će i dalje biti na ulaganju u brandove, kva-


Tema broja

Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj ostat će vrlo zahtjevno

i u velikom dijelu de-terminirati bankarsko

poslovanje u idućoj godini.

litetu i ljude, što je i cilj naše kompanije Molson Co-ors, u čijem sastavu djeluje i Zagrebačka pivovara. Kao najinovativnija pivska kompanija na domaćem tržištu, i dalje ćemo ulagati u inovacije kako bi udovoljili že-ljama i potrebama naših potrošača, koje sustavno pra-timo putem opsežnih istraživanja, budući da su naši potrošači u središtu svega što radimo - kaže Sergey Yeskov, predsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.-Za sljedeću godinu očekujemo značajnija investicijska ulaganja koja će utjecati na gospodarski rast. HBOR će za potrebe hrvatskih gospodarstvenika i u 2014. nasta-viti s pribavljanjem sredstava od Europske investicij-ske banke, Centralne banke Vijeća Europe i IBRD-a, od kojih planiramo osigurati oko 1,2 milijarde eura, nešto više nego u 2013. Očekujemo da će, unatoč padu rejtinga, uvjeti ovih kredita kao i dosad biti povoljni, zahvaljujući dosadašnjoj dobroj suradnji i ugledu koji smo stekli – najavljuje Anton Kovačev, predsjednik Uprave, Hrvatska banka za obnovu i razvitak.Prema riječima Petra Radakovića, predsjednika Upra-ve, Erste&Steiermärkische Bank d.d., makroekonom-sko okruženje u Hrvatskoj ostat će vrlo zahtjevno i u velikom dijelu determinirati bankarsko poslovanje u idućoj godini. Dinamika kreditiranja ostat će sporija, posebice u segmentu stanovništva zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada. Kod poduzeća ona može biti nešto naglašenija, ali također i ovisna o realizaciji in-vesticijskih projekata iz sfere javnog sektora. Unatoč općoj slici hrvatskog gospodarstva, koja se odražava i u porastu tzv. loših kredita, razina kapitaliziranosti hrvatskog bankarskog sektora, i dalje jednog od naj-zdravijih u EU, i njegovu stabilnost i ukazuje na viso-ku sposobnost financijskog praćenja pozitivnih inici-jativa i projekata. Radaković se nada se da će buduće razdoblje donijeti potrebne reforme koje će omogućiti jačanje realnog sektora i njegove konkurentnosti, čime će se otvoriti put otvaranju novih radnih mjesta i stva-ranju nove vrijednosti. Djelatnost leasinga usko je vezana uz kretanje gos-podarstva u Hrvatskoj. Da bi leasing tržište značajnije raslo, potreban je investicijski ciklus koji će za poslje-dicu imati stabilniji rast gospodarstva u Hrvatskoj, a kroz povećanu potrošnju, što u konačnici znači i opo-ravak tržišta automobila kao najzastupljenijeg objekta leasinga. -Međutim, kako postoji vremenski odmak od početka oporavka hrvatskog gospodarstva i direktnog utjecaja na rast leasing tržišta, u 2014. godini očeku-jem stabilizaciju leasing tržišta te relativno istu količi-nu potražnje za leasingom kao alternativnim oblikom financiranje nabave investicijskih dobara, prijevoznih sredstava i plovila od strane gospodarstva i privatnih osoba. Kao i prethodnih par godina, najveća potražnja odnosi se na financiranje osobnih automobila te gos-podarskih vozila, gdje se kao najveći korisnici javlja-ju velika poduzeća, javna poduzeća te državna upra-va. Oni čine stabilan i relativno predvidljiv segment prilikom planiranja s obzirom na vrstu ugovorenih

leasing aranžmana i njihovu frekvenciju obnavljanja. Nastavak tog trenda se očekuje i u 2014. godini - sma-tra Darko Urukalović, direktor i član Uprave, Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

-Očekujem da bi naša zemlja, nakon pet godina re-cesije, tijekom 2014. godine konačno mogla zabi-lježiti blag gospodarski oporavak. U podlozi takvih prognoza fokus mora biti na prioritetna područja i propulzivne industrije te neophodne reforme koje bi pokrenule gospodarstvo i osigurale nova zapošljava-nja. Mislim da naša industrija kroz razvoj, istraživa-nje i inovacije (R&D&I) te primjenu ICT tehnologi-je u svim procesima i aktivnostima, može značajno pomoći u horizontalnoj i vertikalnoj implementaciji strukturnih reformi kroz cijelo društvo. Imajući na umu trendove u svijetu, te čvrstu poveznicu između korištenja ICT tehnologija i konkurentnosti neke ze-mlje, očekujem da se i u Hrvatskoj tome da najve-ći prioritet. Drugim riječima, podržavam stratešku važnost ICT industrije te očekujem da će u 2014. i hrvatski ICT sektor kroz proces umrežavanja, koji je već započeo, djelovati kao akcelerator pozitivnih promjena u brojnim industrijskim granama, a pozi-tivni utjecaji takvog procesa mogli bi biti vidljivi kroz veću konkurentnost, brži gospodarski oporavak te za-dovoljnije građane – mišljenja je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave, Ericsson Nikola Tesla d.d.

Učinci krize, posebno u Europi, još su uvijek vidljivi, iako se osjeća blago poboljšanje cjelokupnog gospo-darstva. Ipak, Hrvatska je i dalje u recesiji. Stoga je potrebno poduzeti korake kako bi se potaklo gospo-darstvo te inicirale pozitivne promjene na tržištu. -Naša kompanija, kao i druge naftno-plinske kompa-nije u regiji, prolazi kroz strukturalne promjene koje se uglavnom odražavaju na naše rafinerijsko poslo-vanje koje je pod velikim pritiskom. U tom smislu, fokusirani smo na interna poboljšanja i razvoj kako bi kompanija dugoročno osigurala svoju stabilnost i održivost – zaključuje Zoltán Áldott, predsjednik Uprave, INA d.d.

Žensko poduzetništvo - jedan od prioriteta Europske unijeŽensko poduzetništvo može imati važnu ulogu u povećanju stope gospodarskog rasta. Hrvatska mora iskoristiti tu priliku, ali pritom i pomoći svima koji to žele, ne samo da lakše krenu, već i da ostanu u po-duzetništvu, naglašeno je na seminaru “Žene i podu-zetništvo” održanom u Vodicama krajem listopada. Jedan od najvažnijih ciljeva u postizanju pune rav-nopravnosti muškaraca i žena je poboljšanje položaja žena na tržištu rada. Iako su žene većina u populaci-ji, u sferi poduzetništva su manjina. Također, unatoč činjenici da žene postaju sve kvalificiranije, ravno-pravnost plaća još uvijek izostaje. Žensko poduzet-ništvo prepoznato je kao jedan od prioriteta Europske


Žensko poduzetništvo može imati važnu ulogu u povećanju stope gos-

podarskog rasta.

Dr.sc. Jasminka Samardžija, urednica knjige ‘100 hr-vatskih lidera’, kaže kako je uz lidere naučila da je neuspjeh sastavni dio uspjeha i da se ne treba bojati pogriješiti, isprobavati, te da je u redu ukoliko vam se neuspjeh dogodi jer je to prijelazna faza, trenutak u kojem rastete.

Kako ste došli na ideju napisati knjigu s intervjuima sa 100 lidera?To nije bio jednokratan proces jer kada sada pogledam retroaktivno, cijeli moj put vodio me prema tome. Za izbor u znanstveno zvanje potrebno je pisati znan-stvene radove, a nakon interdisciplinarnih preglednih radova te proširenja fonda informacija o ljudskom ka-pitalu i EFQM modelu poslovne izvrsnosti, zaključila sam da u organizacijama i društvu nema promjena ako ih ne podrži top management. Tada sam zaželjela dati konkretan doprinos društvu u kontekstu povezivanja mikroekonomije i makroekonomije, odnosno izvornim istraživanjem determinirati karakteristike lidera, kao i okolnosti koje su formirale i razvijale te karakteristike kako bismo ih kroz obrazovanje mogli dodatno poticati u budućnosti, a same rezultate i utjecaj na BDP mjeriti korištenjem leadership multiplikatora.

Kakve su prve reakcije, jeste li postigli što ste očekivali?Najčešća reakcija koju dobivam je: Kako je to zani-mljivo! U istraživanju je korištena metoda životne priče, koja stvara nevjerojatnu povezanost između čitatelja i lidera čiji intervju čitate. Intervju je struk-turiran - korišteno je 19 istovjetnih pitanja koja sam postavljala svim liderima za vrijeme intervjua koje sam radila uživo, što daje mogućnost uvida u individualne životne mudrosti sagledane iz različi-tih perspektiva, a to nevjerojatno proširuje pogle-de čitatelja koji dobiva mogućnost putovanja kroz vrijeme u kontekstu razvoja karijere, ali i promjene tržišnih okolnosti i mogućnosti. Jesam, postigla sam ono što sam željela u ovoj prvoj fazi - napravila sam 100 intervjua, uredila ih, objavila knjigu, a čitatelji su ju zavoljeli.

Nakon što ste obavili stotine razgovora, upoznali broj-ne interesantne i uspješne ljude, što biste mogli za-ključiti, kako lideri razmišljaju, što ih čini liderima, po

čemu su drugačiji od drugih? Postaje li se lider rođe-njem ili odgoj igra bitnu ulogu?Lideri su znatiželjni, poduzetni, proaktivni, izazivaju prilike, vole neizvjesnost i rizik u dobroj mjeri, a s dru-ge strane vrlo su kompetitivni, puni energije i strasti koja ih vodi prema realizaciji cilja koji nikad nije kona-čan, jer nakon jednom završenog cilja uvijek si postav-ljaju novi cilj. Uživaju u toj igri nadmetanja s osob-nim granicama, ali i komparaciji s drugima. No lider postajete onda kada vas drugi (zajednica) prepoznaju i nagrade ono što radite.

Na proljeće iduće godine u planu je i nastavak projek-ta, kroz održavanje konferencije ‘Lideri za lidere’. Što možemo očekivati?Prirodnu, interaktivnu i otvorenu panel diskusiju (raz-govore) s liderima iz knjige ‘100 hrvatskih lidera’ po četiri ključna područja: 1. Strateški leadership – izlazak na strana tržišta, 2. Proizvodnja (od ideje do realizacije), 3. Bankarstvo, osiguranje i konzalting (kako zatvoriti financijsku konstrukciju, osigurati i naplatiti svoje pro-izvode) i 4. Životni balans - sport, umjetnost, turizam i gastronomija. To je presjek svega onoga što je potrebno za stvaranje i održavanje uspješnog biznisa.

Lideri uživaju u igri nadmetanja s osobnim granicamaLideri su ljudi koji pokreću društvo, neovisno o području djelovanja. Najveća zabluda u per-cepciji javnosti vezana je uz vrijeme koje lideri provode radeći. To su ljudi koji ne poznaju gra-nicu između rada i odmora, ali ne po kazni, već po osobnom odabiru jer se bave onim što vole.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Tema brojaTema broja

Dr. sc. Jasminka Samardžija

U istraživanju je korište-na metoda životne priče, koja stvara nevjerojatnu povezanost između čita-telja i lidera čiji intervju čitate.

unije koja redovito iz svojih fondova subvencioni-ra aktivnosti vezane uz ovu problematiku. Malo i srednje poduzetništvo ključ je gospodarskog rasta u ekonomijama poput Hrvatske. Žensko poduzetništvo je ogroman gospodarski potencijal i njegov razvoj treba biti okosnica različitim inicijativama čijim će se aktivnostima smanjiti nezaposlenost žena kroz samozapošljavanje i ojačati njihova zaposlenost u rastućim poduzetničkim pothvatima žena, zaključeno je na seminaru.

Prognoze MMF-a za HrvatskuHrvatsko će gospodarstvo ove godine oslabiti 0,6 posto, dok bi u idućoj moglo porasti 1,5 posto, pro-cjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF) u nedavno objavljenim redovnim prognozama. To predstavlja povećanje procjene pada hrvatskog bru-to domaćeg proizvoda u ovoj godini, s obzirom na to da je u travanjskim prognozama MMF očekivao pad gospodarstva za 0,2 posto. Procjenu rasta od 1,5 posto u idućoj godini ostavio je nepromijenje-nu. Prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj trebala bi u ovoj godini iznositi 3,0 posto, čime je MMF snizio travanjsku prognozu u kojoj je očekivao inflaciju od 3,2 posto. Prognoza inflacije za 2014. podignuta je s 2,3 na 2,5 posto.

Izvješće Europske komisije ne donosi optimizamGospodarska klima u Hrvatskoj osjetno je pogorša-na u studenom, odudarajući od općeg trenda blagog poboljšanja u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je izvješće Europske komisije objavljeno krajem stude-noga. U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) u studenom pao za 14,1 bod u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 96,7 bodova. Najveće je pogorša-nje zabilježeno u uslužnom i industrijskom sektoru, gdje su odgovarajući indeksi oslabjeli za 20,1, odno-sno 12,1 bod. Ostali sektori također bilježe pogorša-nje, iako osjetno blaže.

U 17-članoj eurozoni indeks gospodarske klime po-rastao je 0,8 bodova, na 98,5 bodova. U 28-članoj EU uvećan je za 0,4 boda, na 102,1 bod. Po jačanju gospo-darske klime u eurozoni prednjači sektor usluga i in-dustrije, dok je povjerenje oslabilo među potrošačima i u sektoru graditeljstva.Među pet najvećih gospodarstava eurozone klima je najviše poboljšana u Italiji, čiji je ESI poskočio 1,9 bodova. Slijedi Španjolska s rastom odgovarajućeg indeksa za 1,4 boda, Nizozemska s rastom indeksa za 1,3 boda i Njemačka, gdje je uvećan za 0,8 bodova. U Francuskoj je zabilježeno pogoršanje klime, uz pad in-deksa za 0,9 bodova.


Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka za 2014. godinu

Tihomir Oreškovićpredsjednik Uprave, PLIVA Hrvatska d.o.o.PLIVA svoj uspjeh prvenstveno zahvaljuje stručnim i kompe-tentnim ljudima, dugoj tradiciji uspješnog farmaceutskog po-slovanja, neupitnoj kvaliteti li-jekova i partnerskim odnosima s kupcima i korisnicima unutar zdravstvenog sustava. Također, dovodimo nove lijekove na tr-žište, kontinuirano investira-mo u inovativne tehnologije, povećavamo kapacitete i zapo-šljavamo nove stručnjake kako bismo zadovoljiti povećane po-trebe domaćeg i izvoznih tržišta. Uvjeren sam da će se povećana produktivnost, konkurentnost i kvaliteta ukupnog poslovanja pozitivno odraziti i na poslovne rezultate u 2013. i 2014. godini.

Branko Roglićpredsjednik Nadzornog odbora, Orbico d.o.o.U 2014. godini orijentirani smo pretežno na razvoj u ino-zemstvu. U zapadnim zemljama, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj namjeravamo uvoditi nove bran-

dove i očekujemo značajan rast od cca 50%. Sukladno tome, radi-mo na sređivanju stanja u južnim državama, te podizanju profitabil-nosti.

Zdenko Adrovićpredsjednik Uprave, Raiffeisenbank Austria d.d.Poslovanje banke usklađuje se s po-tražnjom na financijskomu tržištu. U uvjetima produžene recesije gos-podarstva i povećane nesigurnosti poduzetnika potražnja za investi-cijskim kreditima slabi, a potražnja za kreditiranjem obrtnoga kapitala u segmentu poduzeća stagnira. I kod stanovništva se nastavlja pro-ces razduživanja, što umanjuje mo-gućnosti za povećanje plasmana banke. Stoga će i u sljedećoj godini osnovne aktivnosti biti usmjerene na unaprjeđenje poslovnih procesa, upravljanje troškovima poslovanja i rizicima. Putem optimalizaci-je troškova i smanjenja gubitaka na vrijednosti plasmana nastojat ćemo ostvariti pozitivan rezultat poslovanja.

Krešimir Kučkopredsjednik Uprave, Croatia Airlines d.d.

Provođenje programa restruk-turiranja kompanije, koji je usklađen s europskom regula-tivom, naš je najvažniji zada-tak i u 2014. godini. Riječ je o primjeni svih planiranih mjera tog programa, koji se temelji na tržišnom pozicioniranju tri te-meljna profitna centra – mrež-nog letenja, sezonskog i charter letenja te održavanja inozemnih zrakoplova (tehnika). U planu je širenje poslova tehničkog odr-žavanja, zbog čega smo počeli s gradnjom novoga, trećega han-gara u ZL Zagreb, koji bi u funk-ciji trebao biti u proljeće. Zahva-ljujući strateškom, operativnom i financijskom restrukturiranju u prvih devet mjeseci ove godi-ne ostvarili smo neto dobit od 20,3 milijuna kuna, a daljnjom racionalizacijom i uštedama u svim poslovnim procesima i ra-zinama upravljanja planiramo stvoriti preduvjete za profitabil-no i održivo poslovanje u buduć-nosti. Jedna od ključnih mjera je povećanje produktivnosti rada i rješavanje problema broja zapo-slenih, uz uspostavu sustavnoga i efektivnog upravljanja organi-zacijom i ljudskim potencijalima.

Meri Matešićdirektorica Hrvatske turističke zajedniceKako je u tijeku izrada Strateškog marketinškog plana za 2014.-2020. godinu, na čijim će se te-meljima tijekom prosinca i de-finirati Program rada Hrvatske turističke zajednice, za sada još

ne možemo govoriti o preciznim aktivnostima, projektima i plano-vima za 2014. godinu. No, ono na čemu ćemo i dalje zadržati fokus svakako je poticanje povećanja turističkog prometa na kontinen-tu, ali i u vrijeme pred i posezo-ne. Očekujemo još jače pozicio-niranje Hrvatske kao turističke destinacije i dodatni rast gostiju s emitivnih tržišta, doseg prije-ratnog broja britanskih turista od 500.000 gostiju te daljnji rast gostiju s dalekih tržišta.

Ivan Gabrićpredsjednik Uprave, Combis d.o.o.Za Combis 2014. je godina konsolidacije ključnih znanja i kompetencija. Stoga će u godi-ni pred nama naglasci biti na konsolidaciji resursa, učinkovi-tom upravljanju proizvodnim portfeljem i ekonomičnom pru-žanju usluga nove generacije. Novi projekti su u mnogočemu izvedenica razvojnih projekata iz prethodne faze, a Combisov je cilj omogućiti transfer ključ-nih poslovnih alata na cjenovno i tehnološki prihvatljivije plat-forme. Tako iznova prepozna-jemo kako je oko nas još uvijek mnoštvo prilika za pravovjernu upotrebu tehnologije. Što se rezultata u idućoj godini tiče, mi ćemo dati sve od sebe da ra-stemo koliko god je to u danim okolnostima moguće. Naravno, ne zanosimo se dvoznamenka-stim rastom, ali vjerujemo da napornim i kontinuiranim ra-dom možemo osigurati jedno-znamenkast rast.

Izvor: Pixell

Sergey Yeskovpredsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.Na naš rezultat u sljedećoj godini svakako će pozitivan utjecaj imati i održavanje Svjetskog nogomet-nog prvenstva u Brazilu, na koje se naša reprezentacija uspješno plasirala jer su Ožujsko pivo i gledanje nogometa u društvu prijatelja neraskidiva kombina-

ganja u obnovljive izvore energije, ponajprije kogeneracije i bioplinska postrojenja, te povećanje ener-getske učinkovitosti.

Darko Urukalovićdirektor i član Uprave, Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.Što se tiče Erste S-Leasinga, una-toč stagnaciji leasing tržišta i sporog gospodarskog oporavka, planiramo rast plasmana o odnosu na 2013. godinu na osnovi novih strateških smjernica Erste Grupe, prije svega korištenjem sinergije između članica Grupe, šireg pri-stupa potencijalnim klijentima, te ponudom novih proizvoda kroz ciljane akcije i segmente gospo-darstva za koje procjenjujemo da su stabilni i održivi.

Anton Kovačevpredsjednik Uprave, Hrvatska banka za obnovu i razvitakCiljeve koje smo si zada-li tijekom ove godine, a među kojima su omogućavanje po-duzetnicima pokretanje no-vog investicijskog ciklusa kroz jačanje poduzetničkih kapaciteta, održavanje i poboljšavanje likvid-nosti te omogućavanje financiranja projekata kandidata za sredstva fondova EU, nastavit ćemo pro-voditi i u 2014. Dodatno ćemo se fokusirati na potporu izvozu. Pla-niramo i značajnije kreditirati ula-

cija. Tijekom trajanja velikih nogometnih natjecanja, ula-ganja i aktivnosti Ožujskog piva uvijek su pojačana u odnosu na standardnu razinu ulaganja. Ožujsko će biti pri-sutno pojačanim intenzitetom posebice na TV-u, jer je gleda-nost nogometnih prvenstava od strane naše ciljne skupine uvijek značajno, a također ćemo povećati intenzitet aktivaci-ja na mjestu prodaje. Prema dosadašnjem iskustvu, tijekom razdoblja u kojem se održavaju velika nogometna natjecanja kao što je Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, Zagrebačka pivovara očekuje porast prodaje. Međutim, treba naglasiti da će na potrošnju piva tijekom ljet-nih mjeseci svakako utjecati i uspješna turistička sezona koju očekujemo, kao i povoljne vre-menske prilike karakteristične za taj dio godine.

Tema broja Tema broja


Gordana Kovačevićpredsjednica Uprave, Ericsson Nikola Tesla d.d.Ericsson Nikola Tesla nastavit će i dalje snažiti svoju poziciju u svim segmentima poslovanja i na svim kompanijskim tržišti-ma, dodatno se usmjeravajući na nove kupce i strateške poslove. Temelj našeg poslovnog uspjeha su naši ljudi i njihovo znanje te ćemo nastaviti s razvojem stra-teških znanja naših zaposlenika s ciljem da zadržimo poziciju re-gionalnog lidera u području ICT. Inovativnost i proaktivnost su kvalitete po kojoj je naša kom-panija, odnosno njeni zaposlenici prepoznati na svim tržištima i u globalnoj organizaciji. To poseb-no dolazi do izražaja kada je riječ o našem odnosu prema potreba-ma korisnika naših proizvoda i usluga te stalnoj prilagodbi teh-nološkim i tržišnim zahtjevima. Svjesni smo da samo tako mo-žemo zadržati stabilno poslova-nje te pronaći nova područja za vlastiti poslovni rast u 2014., kao i godinama koje dolaze.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave, INA d.d.Očekujemo da će kompanija ostati stabilna i fokusirana na

Krešimir Starčevićpredsjednik Uprave, CROATIA osiguranje d.d.U 2014. godini očekuje nas daljnje unutrašnje restruk-turiranje i optimizacija svih poslovnih procesa. Profitabil-nost tvrtke i dalje je na prvom mjestu, ispred tržišnog udjela. Upravo završavamo s planom prihoda za 2014., ali računa-mo da će on biti postavljen na razini ove godine. Radimo i dalje na razvoju novih proizvo-da prilagođenih trenutku i tr-žišnoj situaciji u kojoj živimo. Možemo očekivati veći broj affiliate programa, kao i snažnu penetraciju digitalnih komuni-kacijskih i prodajnih kanala.

Ivica Vidovićpredsjednik Uprave, McCann Erickson HrvatskaAgencijski programi i planovi usko su vezani za marketinške strategije naših klijenata koji su svjesni da, bez obzira na sve, diskontinuitet u tržišnoj ko-munikaciji dugoročno narušava poziciju njihovih brandova, te ujedno slabi poziciju u napetoj tržišnoj utakmici. McCann kao iskusna međunarodna agen-cija svojim interdisciplinar-nim grupacijama, koridorima, modelima i alatima kreira i unapređuje njihove komunika-cijske strategije u svakom seg-mentu i pogledu, ostvarujući

Mladen Fogecpredsjednik Uprave, Siemens d.d.

Petar Radakovićpredsjednik Uprave, Erste&Steiermärkische Bank d.d.Praćenje financijskih potreba građana, intenzivno fokusira-nje na segment malog i sred-njeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji poti-ču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti, bit će i nadalje temeljne strateške smjernice poslovanja Erste banke. Per-spektivu za novo kreditiranje banka i dalje vidi u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s EU fondovima, turizmu i proizvodnji namijenjenoj izvo-zu. Dugoročne politike poslo-vanja banke uvijek su usmjere-ne na ostvarivanje rasta iznad prosjeka rasta tržišta, poveća-nje interne efikasnosti i racio-nalno upravljanje troškovnom stranom.

postojeće te nove investicijs-ke projekte. Naša kompanija je među najvećim izvoznicima, stoga smo također posvećeni i jačanju naše pozicije u susjednim zemljama. Planira-mo nastaviti s realizacijom in-vesticija koje su u tijeku poput EOR projekta, vrijednog više od 500 milijuna kuna, čiji je cilj povećanje proizvodnje nafte na postojećim poljima. Daljnja in-tenzivna modernizacija malo-prodaje je također jedna od pri-oriteta za nadolazeće razdoblje. Naravno, pripremamo i nove investicije te tako planiramo izgradnju novog postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka, koje bi trebalo prerađivati teške ostat-ke u vrijedna motorna goriva. Osim toga, ovisno o uvjetima koji će tek biti definirani, INA bi sudjelovala i u nadolazećim natječajima u Hrvatskoj, a također smo otvoreni i za nove prilike u inozemstvu.

prepoznatljiv krajnji cilj i do-seg: senzibilizirati, motivirati i učiniti zadovoljnim svakog kori-snika i potrošača. Stoga McCann već sada čini sve da maksimali-zira svoje prvenstveno kreativne, kao i sve druge komunikacijske potencijale i alate, uključivo i digitalne platforme. Rezulta-ti takvog pristupa, ulaganja i rada već se sada osjećaju dobi-vanjem značajnih novih poslova i projekata.

U poslovnoj 2014. očekujemo na-stavak stabilnog poslovanja naše tvrtke. Siemens Hrvatska slijedi globalnu strategiju koncerna, koja je usredotočena na glavne trendove svijeta današnjice – kli-matske promjene, urbanizaciju, demografske promjene i glo-balizaciju. Cilj nam je i u 2014. našim proizvodima i rješenjima pružiti našim kupcima podršku u borbi s najvećim izazovima koje ovi megatrendovi prouzroku-ju, poput onog kako osigurati izvrsnu i pristupačnu zdravstve-nu skrb, kako smanjiti potrošnju energije ili kako industrijsku proizvodnju učiniti fleksibilni-jom i učinkovitijom.

Tema broja


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Država JapanGlavni grad:

TokioPovršina:

377 915 km²Stanovništvo:

127 253 000 milijunaSlužbeni jezik:

japanskiValuta:

1 USD = 98,6 japanskih jena (JPY)

Robna razmjena s Japanom (2012.)

Izvoz Hrvatske u Japan Uvoz Hrvatske iz Japana

Riba (svježa, rashlađena ili

zamrznuta)89,5% Uredski strojevi 14%

Drvo jednostavno obrađeno 4,3% Putnički automobili 11,7%

Tiskani materijal 1,5% Klipni motori 5,7%

Brodovi, čamci, plovne kon-

strukcije1,2% Razni kemijski proizvodi 5%

Organsko-anorganski spojevi 0,8% Dijelovi za motorna vozila 4,1%

UKUPNI IZVOZ 65,8 milijuna USD UKUPNI UVOZ 180 milijuna

USD

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Japan - zemlja koja se previše oslanja na izvozZbog svjetske krize japansko gospodarstvo suočava se s padom investicija i potražnje unatoč potencijalima, poput inovacija, istraživanja i razvoja, te pravne sigurnosti.

Spomenik mira u Hirošimi

Važni linkoviVlada Japana

www.cao.go.jpMinistarstvo vanjskih poslova

www.mofa.go.jpCarinska služba Japana

www.customs.go.jp/english/index.htmUlaganja u Japan (JETRO)

www.jetro.go.jp/en/invest/

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U JAPANUVeleposlanica: Mira MartinecAdresa: 3-3-10 Hiroo, Shibuya-ku, Tokyo 150-0012, JapanTel: 0081 3 5469 3014Fax: 0081 3 5469 3015E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO JAPANA U REPUBLICI HRVATSKOJVeleposlanik: Masaru Tsuji, izvanred-ni i opunomoćeni veleposlanikAdresa: Boškovićeva 2, 10000 ZagrebTel: 00385 1 48 70 650Fax: 00385 1 46 67 334E-mail: [email protected]

Japan je posljednje desetljeće osjetio globalnu gospo-darsku i ekonomsku krizu, te je nekoliko puta padao u recesiju. Kako slabi suradnja s Kinom, jednim od glav-nih japanskih partnera, japansko gospodarstvo dodatno slabi, te dolazi do pada investicija i potražnje za japan-skom robom. S obzirom na gašenje nuklearnih reakto-ra 2011. godine zbog zemljotresa i tsunamija, dolazi do povećanja vrijednosti uvoza energenata. Nakon svega, Japan izuzetno puno pažnje posvećuje podizanju razi-ne sigurnosti, ali i diversificiranju izvora proizvodnje energije. Može se pohvaliti s nekoliko prednosti: izra-zito dobar položaj zemlje, jedno od svjetskih središta inovacija, istraživanja i razvoja, velika kupovna moć stanovništva, sigurno životno okruženje, visoka razi-na pravne sigurnosti i visoka radna etika zaposlenika. S druge strane, Japan se suočio i s problemima, poput javnog duga od 200% BDP-a, prevelikog oslanjanja

na izvoz, starenja i smanjenja populacije, nerazvijenog sektora malog i srednjeg poduzetništva itd.

Struktura gospodarstvaPoljoprivreda zauzima jako mali udio u BDP-u (1,1%), ali je još uvijek važna stavka u japanskoj ekonomiji i društvu. Japanska poljoprivreda vrlo je zaštićena i subvencionirana, jer je samo 15% površine pogodno za poljoprivredu, što im je samodostatno u proizvod-nji riže, dok većinu drugih poljoprivrednih proizvoda uvoze. Japan je drugi najveći svjetski proizvođač au-tomobila (iza Kine), no prvi su po vrijednosti i teh-nološkom napretku u automobilskoj industriji. Osim toga, poznati su po elektronskoj opremi, strojogradnji, čeličnoj industriji, brodogradnji i kemijskoj industriji. Usluge čine 72,5% BDP-a, u što je uključeno bankar-stvo, osiguranje, trgovina, promet i telekomunikacije.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska kao članica NATO-a i sada EU-a šalje vrlo dobru poruku japanskoj poslovnoj zajednici. Iako Vlada nastoji ojačati investicijsku klimu, predstoji još puno posla da suradnja dosegne željenu razinu. Hrvatska je u krugu od svega 20-ak zemalja s kojima je Japan sklopio Strateški sporazum o znanstvenoj suradnji. Japan je najviše zainteresiran za ulaganje u područjima energetike, infrastrukture i turizma. Činjenica je da japanske investicije nisu kratkoročne, te da se najviše radi o greenfield investicijama koje donose novu tehnologiju, otvaraju se nova radna mjesta i dugoročne su orijentacije. Također se hrvat-skim građanima otvaraju mogućnosti sudjelovanja u programima razmjene i suradnje koje EU ostvaruje s trećim zemljama na obrazovnim i znanstveno-istra-živačkim područjima.

Postupak uvoza roba i usluga u JapanPrilikom uvoza roba i usluga u Japan postoje brojne procedure koje se trebaju proći kako bi se zadovoljili zahtjevi. Sve pošiljke moraju imati uvoznu deklara-ciju, uz popratnu dokumentaciju, ovisno o proizvo-du. Pojednostavljen postupak carinjenja je za robu carinske vrijednosti od 200.000 jena i manje. Roba u vrijednosti od 10.000 jena i manje obično ne podlije-že carinjenju. Svježi proizvodi podliježu sezonskim carinskim stopama, a ostali proizvodi harmonizi-


UlaganjaU Japanu je za pomoć stranim poslovnim subjektima koji imaju namjeru investirati u zemlji zadužena Japan-ska agencija za vanjsku trgovinu (JETRO). Oni omogu-ćavaju jednostavniji način ulaska na japansko tržište, uz pomoć savjetovanja, pružanja informacija i drugih besplatnih usluga kako bi se što jednostavnije započelo poslovanje u Japanu. S obzirom na starenje stanovniš-tva i ogromni dug, Japan postaje upitan za eventualno ulaganje i sve se više smatra da nije vrijedan takvog ri-zika. Upravo radi navedenog, Japan pokušava poboljšati svoje gospodarstvo kroz fiskalne, monetarne i struktur-ne mjere. Postoje mali slučajevi za ulaganje u japanske obveznice, najviše zbog slabljenja valute.

Poslovni običajiJedan od nedostataka je što japanski sugovornici imaju nisku razinu poznavanja stranog jezika, iako se to polako mijenja zadnjih godina, no i dalje zaostaju za susjedima u regiji. Japanska poslovna kultura i etika izrazito je speci-fična u formi ponašanja i ophođenja. Japanci su svjesni da je strancima jako teško poslovati u Japanu, no pogreške su dopuštene sve dok se poštovanje osjeti tijekom cijelog poslovanja. Rado će vam pomoći, no vrlo im je neugodno zbog njihovog nedovoljnog znanja engleskog jezika, sto-ga ni ne očekuju da govorite ili pišete japanski. Preferira-ju poslovanje koje se temelji na osobnim poznanstvima. Sastanak dogovorite bar nekoliko tjedana prije, i to radije telefonom nego e-mailom ili faxom. Posjetnice su izrazi-to važne, te ih tretirajte s velikim poštovanjem. Očekujte da ćete imati grupni sastanak i da ćete se morati sastati nekoliko puta prije nego odluče poslovati s vama. Japan-cima je teško reći ‘ne’, stoga ćete morati pratiti njihovo neverbalno ponašanje ili postaviti pitanje na način da do-bijete konkretan odgovor. Odijevanje je vrlo konzervativ-no, u tamnim bojama.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Japana

BDP: 5 962 mlrd USD

BDP per capita: 45 360 USD

Stopa rasta BDP-a: 2%

BDP prema sektorima: usluge (72,5%), industrija (26,3%), poljoprivreda (1,1%)

Izvoz (2012.): 874 mlrd USD

Izvozni proizvodi: transportna oprema, električni strojevi, neelektrični strojevi, roba

široke potrošnje, kemikalije

Zemlje izvoza: Kina (18,9%), SAD (16,1%), EU (12,5%), Republika Koreja (8,1%),

Tajvan (6,3%)

Uvoz (2012.): 992 mlrd USD

Uvozni proizvodi: mineralna goriva, električni strojevi, hrana, kemikalije, roba

široke potrošnje

Zemlje uvoza: Kina (22,3%), SAD (10,7%), EU (10,7%), Australija (6,3%), Saudijska

Arabija (5,3%)

Stopa inflacije: -0,6%

Nezaposlenost: 4,4%

Strana ulaganja: 2,5 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .jp

Pozivni broj: +81

Tvornica biljnog ulja

S obzirom na starenje stanovništva i ogromni

dug, Japan postaje upitan za eventualno ulaganje i sve se više

smatra da nije vrijedan takvog rizika.

ranom tarifnom sustavu. Većina roba ne zahtjeva dozvolu za uvoz, a iznimke su opasni materijali, ži-votinje, biljke, proizvodi visoke vrijednosti, te kvar-ljiva roba. Odjeća i tkanine, hrana i piće zahtijevaju označavanje zemlje podrijetla. Posebni zahtjevi za označavanje odnose se na prehrambene proizvode, tekstil, plastiku, farmaceutske proizvode, električne aparate, hranu za kućne ljubimce, ambalažni mate-rijal i robu široke potrošnje.

Kapital

Čini se kako se klasična bankovna štednja, bez obzira na dob pojedinca, te neovisno o raspoloživom mjeseč-nom dohotku, i dalje doživljava kao standardno sigur-na opcija povećanja kućnog budžeta. Istovremeno, prisutno je smanjenje prekograničnog financiranja od strane zapadnih banaka u zemljama naše regije. Rezultat toga je sve veće oslanjanje bankarskih susta-va regije na domaće financiranje te usporavanje rasta kredita, što je posljedica ponude i potražnje.

Rekordan iznos štednje I dok si danas nerijetko postavljamo pitanje kako uopće štedjeti u okolnostima smanjivanja realnog raspoloži-vog dohotka, kredita, kartica i s minusima opterećenim računima čini se da, barem ako sudimo prema podat-cima središnje banke, hrvatski građani nemaju proble-ma s racionalnim odricanjem onoga što im nije nužno. Naime, posljednji podatci HNB-a pokazuju konstantno povećanje depozita u bankama u odnosu na pretkriznu godinu, a za ovaj rast najzaslužniji su građani. Ukupni depoziti građana Hrvatske u bankama i štedio-nicama su, unatoč krizi, od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za

Banke regije oslanjaju se na domaće izvore financiranjaDomaći rast depozita nije dovoljan da bi potaknuo kreditni rast na lokalnim tržištima kapitala, barem ako je suditi prema ocjeni predstavnika Druge Bečke inicijative koji su se okupili u Bruxellesu krajem listopada. Selektivan pristup banaka majki prema regiji jedan je od glavnih uzroka slabog kreditnog rasta pojedinih zemalja, zaključili su predstavnici spomenute inicijative.

Pripremila: Anita Zelić

preko 24%, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 mili-jardi kuna. Više nego trostruko povećanje neto štednje građana u tako kratkom razdoblju, smatraju stručnjaci, posljedica je istodobnog suzdržavanja od potrošnje i in-vesticija u nesigurnom ekonomskom okruženju i na toj osnovi generiranog povećanja depozita.

Jasno je kako su pretkriznu sklonost zaduživanju i potrošnji zamijenili povećan oprez i nesklonost po-trošnji. Na taj je način došlo do dodatnog usporava-nja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećana sklonost štednji istodobno rezultirala značajnim pora-stom neto štednje građana. Ovo povećanje štednje ima prosječni godišnji rast od 4,7%, koji je ipak značajno skromniji u usporedbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju, kada su od 1999. do 2008. godine bankovni depoziti građana u prosjeku ra-sli za gotovo 16% na godinu, vidljivo je iz podataka HNB-a.

Hrvati povećali ulaganja u osiguranja i mirovinsku štednjuPozitivan trend na tržištima dionica bio je jedan od

Ukupni depoziti građa-na Hrvatske u bankama i štedionicama su, una-toč krizi, od kraja 2008. do jeseni ove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za pre-ko 24%, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 milijardi kuna.


Kapital

glavnih čimbenika koji su prošle godine potaknuli rast. Usporedo s ovakvim trendom porasla je i imovina koja je sadržana u vrijednosnim papirima.Globalna bruto financijska imovina privatnih kućan-stava u 2012. godini porasla je 8,1%, što je najviša sto-pa rasta zabilježena u proteklih šest godina. Istovre-meno, i u Hrvatskoj je prošle godine zabilježen snažan porast imovine, barem ako je suditi prema podatcima koji proizlaze iz četvrtog izdanja Allianzovog izvješća o globalnom bogatstvu, u kojem se analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 ze-malja svijeta.Bruto financijska imovina porasla je 5,7%, uglavnom uslijed snažnog rasta imovine uložene u osiguranja i mirovine od 16,4%. Hrvatska kućanstva u proteklih dvanaest godina značajno su povećala svoj udio finan-cijske imovine uložen u osiguranja i mirovine: prošle godine je nešto malo manje od 20% njihove ukupne imovine bilo uloženo u ove proizvode u usporedbi s manje od 5% početkom stoljeća.

Pad dobiti kompanija iz Crobex10 indeksaI dok je pod pritiskom lošeg makroekonomskog okru-ženja neto štednja građana rasla, poslovni rezultati kompanija uglavnom bilježe pad. Istu sudbinu dijele i kompanije čije su dionice sadržane u Crobexu10. Su-kladno analitičarima iz odjela Ekonomskih istraživa-nja Hypo Alpe-Adria-bank d.d., one su za prvih devet

mjeseci ove godine zabilježile ukupan pad prodaje za 5,7 posto, bruto dobiti za 12,6 posto, a neto dobiti za 24,4 posto. Od kompanija iz sastava Crobex10 indeksa Zagrebačke burze u prvih devet ovogodišnjih mjeseci najveći je pad prihoda, od 39 posto, zabilježio Ericsson Nikola Tesla, dok su najveći pad neto dobiti zabilježili INA (za 59 posto) i HT (za 30 posto). Ipak, ima i pozitivnih poma-ka. Od kompanija iz sastava Crobex10 indeksa Atlantic grupa, Ledo i Valamar Adrija ostvarili su rast i prihoda i neto dobiti. Crobex10 indeks obuhvaća povlaštenu dio-nicu Adrisa, te redovne dionice Atlantic grupe, Ericsso-na Nikole Tesle, HT-a, INA-e, Končar Elektroindustrije, Valamara, Lede, Podravke i Petrokemije.

Hrvatska investicijska društva ne žure u EUOsim već spomenutog klasičnog oblika bankarske šted-nje, na duže vremensko razdoblje dobra je opcija ula-ganje u fondove koji pružaju mogućnost ostvarivanja viših stopa povrata. Ulaskom u EU otvoren je lakši pri-stup stranim investicijskim fondovima pa je tako, pre-ma podatcima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, čak 51 strano investicijsko društvo kod svojeg regulatora zatražilo dozvolu za ulazak na naše tržište.-Povećanje konkurencije sigurno će utjecati na redi-zajn ponude postojećih fondova, kako u strategijama, tako i u naknadama, ali smatram da domaći fondovi imaju kvalitetnu ponudu koja može konkurirati, jer postoji i suštinska zainteresiranost ulagača u domaće tržište - prokomentirao je nedavno predsjednik udru-ženja fondova Hrvoje Krstulović iz ZB Investa.Međutim, unatoč obećavajućoj statistici i apetitu stra-nih investitora, stručnjaci navode kako je riječ o druš-tvima koja uglavnom nude financijske usluge putem Interneta te da njihova namjera za obavljanje poslova uopće ne znači da će oni u Hrvatsku i uložiti svježi kapital ili razvijati prodajnu mrežu. Istovremeno, još uvijek niti jedno hrvatsko društvo za upravljanje imo-vinom ili financijske usluge nije zatražilo dopuštenje za izlazak na tržište Europske unije.

Mirovinski fondovi novi investitori za autoceste?Mogućnost profitiranja građana ostvariva je i preko mirovinskih fondova. Jedan od načina je bolja zarada ovih fondova, što potencijalno znači i veće mirovine u budućnosti.U skladu s tim, a kako su prošli mjesec prenosili po-jedini mediji, čini se da bi aktualna tema monetiza-cije autocesta uskoro mogla biti privedena kraju, i to na način koji bi mogao biti vrlo prihvatljiv za obve-zne mirovinske fondove. Prema pojedinim natpisima, više izvora iz OMF-ova potvrdilo je da su spremni za monetizaciju autocesta izdvojiti 600 milijuna eura, a u akciju preuzimanja kontrole nad upravljanjem au-tocestama ušla bi koordinirano sva četiri mirovinska fonda. Iako za sada nitko detaljno ne projicira prinose, OMF-ovi predviđaju da bi prinos iznosio minimalno

Hrvatska kućanstva u proteklih dvanaest godi-na značajno su povećala

svoj udio financijske imovine uložen u osigu-

ranja i mirovine.

OTP euro novčani fond - brza dostupnost uz

primjeren prinos

OTP Invest društvo za upravljanje investicijskim fondovima osnovalo je početkom 2013. godine novi investicijski fond pod nazivom OTP euro novčani fond, namijenjen ulaganjima na kraći rok ili za efikasnije upravljanje likvidnošću, koji uz glavne karak-teristike kao što su:

• očuvanje vrijednosti uloženih sredstava u euru,• visoka likvidnost uloženih sredstava - mogućnosti raspolaganja uloženim novcem u svakom trenutku,• stabilniji rast vrijednosti uloženih sredstava uz ostvarenje primjereno visokog prinosa,• disperzija uloženih sredstava, odnosno pristup tržištima ili vrijednosnim papirima koji pojedinim ulagateljima mogu biti nedostupni,

nudi nove, poboljšane financijske uvjete:• ulaganje bez ulaznih i izlaznih naknada• mogućnost višekratnog uplaćivanja manjih iznosa, nakon izvršene prve minimalne uplate.

Ako želite očuvati brzu dostupnost sredstava uz primjeren prinos, OTP euro novčani fond pravi je izbor za Vas.

Više informacija o OTP euro novčanom fondu, strukturi i uvjetima ulaganja možete pronaći na web stranici www.otpinvest.hr, upitom na e-mail [email protected] ili po-zivom na telefon 062 201 092.


Kapital

6,5 posto, dok neki optimističniji najavljuju oplođiva-nje novca uloženog u autoceste i za više od 10 posto.Domaći mirovinski fondovi u ovaj projekt ušli bi u kombinaciji sa strateškim partnerom u monetizaciji koji bi trebao za domaće autoceste izdvojiti 2,4 mili-jarde eura. Kao najozbiljniji partneri trenutno se spo-minju investicijski fond Macquarie, jedan od najvećih ulagača u infrastrukturne projekte u svijetu. Ozbiljan igrač je i Goldman Sachs, koji bi u projekt ušao s Alli-anzom, a kao treće ime spominje se francuski Antin.

Treći stup - idealna štednja za zrelu dobDok su depoziti najrašireniji oblik štednje, a fondovi odlični za brzu štednju, treći stup je, prema mišljenju mnogih, idealan za starost. Uplaćivanje u treći stup, odnosno dobrovolja mirovina, najduži je oblik štednje. Pa iako se mladi ljudi rijetko odlučuju za ovaj način štednje jer se novac ne može podići prije navršene 50. godine života, postoji niz prednosti ulaganja u tre-ći stup: porezne olakšice, državna poticajna sredstva te prinos fonda. Što se tiče poreznih olakšica, one su namijenjene poslodavcima, a štedišama su najvažnija poticajna sredstva od države. -Kontinuiranim mjesečnim uplatama od 500 kuna, uz državni poticaj i prinos fonda, nakon 20 godina uku-pna uplata u fond iznosila bi 120.000 kuna, a očekiva-no stanje na računu iznosilo bi preko 250.000 kuna (izračun napravljen uz prosječni godišnji prinos od 6%) - ističe Nataša Hrabar Kaštelan iz AZ fonda, te nadodaje: -Sredstva iz dobrovoljne mirovinske štednje ili tzv. III. stupa mogu se koristiti najranije s navrše-nih 50 godina života i to kroz odabrani mirovinski program. Najbrži model isplate koji osiguranik može izabrati je 30% ušteđenog iznosa u gotovini i preo-stalih 70% kroz mjesečne isplate u roku od 5 godina. Naravno, može se odabrati i doživotna mirovina kao najduži model isplate, odnosno različiti drugačiji mo-deli između ova dva krajnja modela. Tu je i prinos fonda, odnosno zarada koju su fond ma-nageri ostvarili tijekom godina.

Osnivanje prvog venture-capital fonda u Hrvatskoj-Bez inovacija u Hrvatskoj neće biti rasta BDP-a i za-poslenosti, dok su inovatori nešto najvrjednije i najbo-lje što hrvatsko poduzetništvo ima - kazao je nedavno Anton Kovačev, šef HBOR-a.

Međutim, osim što je prisutan manjak poduzetničke inicijative u smislu da inovatorskih ideja nema dovoljno na tržištu, mnogi zamjeraju i nedostatak infrastruktu-re za start-up tvrtke. Naime, sami inovatori većinom su početnici u poduzetništvu, što je dvostruki rizik za banku pa su inovatori-poduzetnici uglavnom prerizični za komercijalne banke. Upravo stoga, venture-capital fondovi upravo su ono što inovatorima treba. Vezano uz to, šef HBOR-a je i istaknuo kako uskoro možemo očekivati pomoć Svjetske banke, s kojom se pregovara o

osnivanju prvog venture-capital fonda u Hrvatskoj.Što se trenutne financijske pomoći inovatorima tiče, HBOR je nedavno prezentirao program financiranja pronalazaka. Takve kompanije mogu dobiti kredite od 80.000 kuna do neograničenog iznosa, u pravilu od 85 posto vrijednosti ukupne investicije bez PDV-a. Kredi-ti se odobravaju uz kamate od dva do četiri posto, uz mogućnost smanjenja kamate na tri posto do kraja ove godine. Rok otplate može se razvući do 14 godina, uz tri godine počeka.

Katalog investicijskih projekata - pregled ulagačkih po-tencijala HrvatskeU svrhu promocije investicijskih projekata sredinom godine izrađen je Katalog investicijskih projekata, koji sadrži više od sto investicijskih projekata RH procije-njene vrijednosti veće od 5,9 milijardi eura. Glavni cilj sastavljanja ovog kataloga je identificiranje i vođenje jedinstvenog pregleda investicijskih projekata koji su u fazi razvoja ili su već spremni za realizaciju te povezi-vanje nositelja projekata s potencijalnim investitorima. Ona trenutno sadržava informacije o preko stotinu investicijskih projekata iz područja turizma, infra-strukture, energetike, zaštite okoliša, industrije, po-ljoprivrede itd., koji imaju djelomično ili u potpunosti pripremljenu dokumentaciju. Riječ je o obuhvatnom prikazu investicijskih mogućnosti na terenu pa će kao takva olakšati i pojednostaviti potencijalnim investito-rima pristup informacijama o ulagačkim potencijalima. Ova baza dostupna je na službenim internetskim stra-nicama Hrvatske gospodarske komore.

Institucije za podršku investicijaHBOR, HAMAG Invest, Agencija za investicije i kon-kurentnost, Centar za investicije pri HGK samo su neke od institucija za podršku investicija. Pod insti-tucijama za podršku investicija u Republici Hrvatskoj podrazumijevaju se institucije koje poduzetnicima pružaju informacije, savjete i obrazovanje iz područja investicija te niz specijaliziranih usluga. Jedna od novijih, ali poprilično bitnih institucija koja se učestalo spominje u posljednje vrijeme, jest Agen-cija za investicije i konkurentnost. Ona je u suradnji s Poljskom agencijom za informiranje i inozemna ulaganja organizirala prezentaciju investicijskih mo-gućnosti za poljske tvrtke koje su izrazile interes za investiranjem u Hrvatsku.Posjet je iskorišten i za završetak procesa evaluacije lo-kacija za ulaganje poljske tvrtke, koja je uz Hrvatsku kao potencijalnu lokaciju za investiranje razmatrala i Srbiju, Sloveniju i Mađarsku. Agencija za investicije i konkurentnost projekt vodi od samog početka iskazanog interesa, a realizacija ove greenfield investicije vrijedne 15 milijuna € osigurat će do 300 novih radnih mjesta. -Razloga za optimizam imamo i vrlo smo blizu do-nošenja odluke o dolasku ovog značajnog investito-ra u Republiku Hrvatsku. Intenzivno surađujemo s

Kompanije čije su dionice sadržane u

Crobexu10 su za prvih devet mjeseci ove go-

dine zabilježile ukupan pad prodaje za gotovo

6 posto, bruto dobiti za nešto manje od 13

posto, a neto dobiti za preko 24 posto.


njima od samog početka, to je dovelo do uključiva-nja RH u užu listu analiziranih zemalja i detaljne analize pojedinih lokacija i procedure te izgradnje pogona i početka rada. Možemo ustvrditi da Poljaci, kao i ostali strani investitori koji su u zadnje vrije-me odabrali Hrvatsku za svoju investicijsku destina-ciju, prepoznaju naše komparativne prednosti, poput kvalitete i produktivnosti radne snage, atraktivnog geografskog položaja Hrvatske te svakako moguć-nost ostvarivanja najatraktivnijih poticaja u regiji - izjavio je ravnatelj Agencije za investicije i konku-rentnost, Damir Novinić.

Usluge financijskog savjetovanja - vodeći konzultanti na hrvatskom tržištuFinancijsko, porezno i poslovno savjetovanje, uprav-ljanja rizicima, revizija, računovodstvo, javna nabava, te radno, obvezno i trgovačko pravo samo su neka od niza područja kojima se savjetodavne kuće danas bave. Pa iako je zbog ekonomske krize ovo tržište u blagom padu, konzultantske se kuće uvelike uspijevaju prila-goditi zahtjevima kupaca. Premda je vrijednost prihoda koje tvrtke ostvare od poslovnih savjetodavnih usluga teško procijeniti jer o tome nisu provođena istraživanja, prema procjenama stručnjaka u toj djelatnosti u Hrvatskoj godišnje se ‘okrene’ između 110 i 130 milijuna eura.U današnje vrijeme poreznih opterećenja građanski sektor ponajviše traži usluge poreznog savjetovanja i izrade poreznih prijava, dok poslovna zajednica, na-ročito u vrijeme aktualne gospodarske krize, konzul-tantske usluge najviše traži u području knjigovodstva i računovodstva, postavljanja kvalitetne porezne poli-tike, analize poslovanja te izradu poslovnih planova i investicijskih projekata.U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka registriranih konzultantskih tvrtaka, a kuće poput Orkisa, TEB Po-slovnog savjetovanja i Sense Consultinga neke su od najpoznatijih.Upravo Sense Consulting, konzultantska tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, na tržištu je prisutna već šestu godinu, izvozi konzultantske usluge u visini od 25% godišnjeg prihoda, te je danas prepoznata u svijetu kao jedna od vodećih konzultantskih tvrtaka za ukla-njanje administrativnih barijera i stvaranje boljeg po-slovnog okruženja.-Dosad smo imali više od 150 klijenata. Surađivali smo s brojnim međunarodnim organizacijama, stra-nim vladama te našim državnim i javnim sektorom, no strateški smo se dominantno pozicionirali prema privatnom sektoru pa smo tako surađivali s više od 100 tvrtaka. Većinom su to uspješne male i srednje tvrtke, ali surađujemo i s najvećim hrvatskim kor-poracijama. Trend rasta bilježimo od samog osnutka pa nam prihodi rastu po prosječnoj stopi od 30%, a broj zaposlenika je premašio 20 - istaknuo je Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga.

Sektor malih i srednjih poduzeća izrazito je dinamičan te zahtijeva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Upravo zato je od izuzetne važnosti imati pouzdanoga partnera na kojega se može osloniti u po-stizanju poslovnih ciljeva.

Iz širokog asortimana usluga koje Raiffeisen ban-ka nudi poduzetnicima i obrtnicima, izdvajamo EU podršku i FlexiBIZ prekoračenje.

Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. EU podrška RBA objedinjuje usluge savjetovanja te infor-miranja klijenata o EU fondovima te im pravovreme-no pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata, pri čemu se sastoji od tri segmenta: informiranje i savje-tovanje, financiranje projekata te financiranje javne nabave. Informiranje je u današnje vrijeme postalo za sve jedan od najvažnijih zadataka te je zapravo postalo preduvjet realizacije aktivnosti. Budući da informi-ranje zahtijeva vrijeme i odabir relevantnih informa-cija, RBA putem nekoliko različitih kanala, sukladno preferenciji klijenata, pruža obavijesti tijela nadležnih za EU fondove, obavijesti o natječajima i fondovima te o mogućnostima korištenja fondova.

Nadalje, RBA svojim klijentima osigurava financi-ranje koje je u rokovima, cijenom i drugim važnim sa-stavnicama povoljnije u odnosu na komercijalne uvje-te. Financiranje javne nabave javlja se u slučajevima kada klijenti RBA nisu izravni korisnici EU fondova, nego se javljaju kao dobavljači proizvoda, usluga ili radova za izravne korisnike. U tim situacijama, RBA svojim klijentima osigurava jamstva i financiranje kao dobavljaču te je jedan od izvora putem kojih se mogu pratiti objave javnih nabava te ih koristiti kao priliku za plasman proizvoda ili usluga koje nude.

FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti. Jednostavno ugovaranje prekoračenja po transakcijskomu računu, korisniku olakšava upravljanje likvidnošću. Korisniku kredita odobrava se iznos dopuštenoga prekoračenja po transakcijskomu računu, a odlika ove usluge je mogućnost da korisnik sredstva može koristiti i vraćati na revolving osnovi.

Rješenja Raiffeisen banke za poduzetništvo Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. EU podrška RBA objedinjuje usluge informiranja klijenata o EU fondovima te im pravovremeno pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata. FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti.

Kapital

Zajedničkom definici-jom ciljeva poduzetnika, Raiffeisen banka nastoji pronaći rješenja koja odgovaraju indivi-dualnim potrebama i mogućnostima klijenta.

Dodatno, obnavljanje limita prekoračenja realizira se automatski, bez potrebe da klijent ponovno dola-zi u banku te prikuplja dokumentaciju, a određuje se u skladu s prometom kojega klijent obavlja po tran-sakcijskomu računu. Ovo su samo pojedina konkretna rješenja za poduzetništvo, a o cjelovitoj ponudi Raiffeisen ban-ke možete se informirati na internetskim stranicama Banke www.rba.hr ili posjetiti Vama najbližu poslovni-cu. Zajedničkom definicijom ciljeva poduzetnika, Raif-feisen banka nastoji pronaći rješenja koja odgovaraju individualnim potrebama i mogućnostima klijenta.


kredita, naknada za rizik te javnobilježnički troškovi. Ono što ovaj nenamjenski kredit čini jedinstvenim na hrvatskom tržištu jest činjenica da će Sberbank d.d. klijente koji uredno otplaćuju svoj Cash Back kredit nagraditi povratom sredstava od ukupno 10% izno-sa odobrenog kredita (do maksimalno 10.000 kn) za kredite ugovorene na rok otplate od 10 godina, odno-sno 5% iznosa odobrenog kredita za kredite s rokom otplate na 5 godina. Nagrada će se klijentima koji uredno plaćaju svoje obveze isplaćivati na način da će se na kraju svake godine uredne otplate klijentima s kreditom na 5 godina isplatiti 1/5 ukupnog iznosa nagrade, a klijentima s kreditom na 10 godina 1/10 ukupne nagrade.

To konkretno znači da će klijent koji je podigao 100.000 kuna kredita uz rok otplate od 10 godina i vraća ga uredno, bez zastoja u otplati, na kraju svake godine otplate dobiti povrat od tisuću kuna, odnosno ukupno 10.000 kuna. Naravno, ukoliko klijent postane neuredan u otplati kredita, nagrada se od tog trenutka neće isplatiti za preostalo vrijeme trajanja otplate.

-Sberbank je jedina banka na tržištu koja nagrađuje svoje klijente za urednost u otplati kreditnih obveza. To je naš bonus, nagrada i zahvalnost klijentima koji su uredni u servisiranju svojih obveza - kazala je predsjednica Uprave Sberbank d.d. Andrea Kovacs-Wöhry.

Sberbank je jedna od vodećih banaka u Europi te jedna od najvećih i najbrže rastućih globalnih financijskih institucija. Sberbank brand je u 2012. godini proglašen 13. najvrjednijim financijskim brandom u svijetu te drugim u Europi, s vrijednosti od 14,2 milijardi dolara, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja povećanje od gotovo 3,4 milijardi dolara.

Uz to, u godišnjem izboru uglednog britanskog fi-nancijskog mjesečnika Euromoney, Sberbank je početkom srpnja u Londonu proglašena najboljom bankom u Rusiji te CEE regiji. Ova se nagrada sma-tra najprestižnijom nagradom u segmentu globalnih financijskih usluga, a kriteriji koji se primjenjuju u po-stupku odabira najboljih banaka su veličina, profitabil-nost, stopa rasta, usporedba s izravnim konkurentima i sposobnost prilagodbe novim kretanjima na tržištu kako bi se ispunili zahtjevi klijenata.

Kapital

Cash Back kredit je nenamjenski kredit s valutnom klauzulom u eurima kojeg je, prema izboru klijenta, moguće ugovoriti s rokom otplate na 5 ili 10 godina uz kamatnu stopu od 8,49% godišnje (EKS 9,30%) u iznosu do 15.000 eura. Uz to, klijenti koji u banci pri realizaciji ove vrste kredita otvore tekući račun ili već imaju otvoren tekući račun na koji primaju redovita mjesečna primanja, ostvaruju i dodatnu po-godnost – realizaciju kredita bez ikakvih troškova, što znači da se ne naplaćuju naknada za administraciju

Cash Back kredit donosi povrat do 10.000 kuna Sberbank d.d. klijentima nudi jedinstveni kreditni proizvod na hrvatskom tržištu – Cash Back kredit, kojim nagrađuje urednu otplatu kredita.

Sberbank je jedna od vodećih banaka u Euro-pi te jedna od najvećih

i najbrže rastućih globalnih financijskih

institucija.


Kartičarstvo

Beskontaktne kartice - kartice nove generacijeKorištenje kartica u stalnom je porastu, koristimo ih svakodnevno u privatnom i po-slovnom životu te prilikom putovanja. Kartice su najpraktičnije za kupovinu putem Interneta, a rezultati nedavno provedenog istraživanja MasterCard Index pokazuju da 94% ispitanika koristi kartice.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Kartičarstvo

Dobra turistička sezona pokazala je i dobre rezulta-te u potrošnji. Iz Visa Hrvatske pristigao je podatak da su putem Visa kartice Europljani u Hrvatskoj, u razdoblju od travnja do rujna potrošili 665 milijuna eura, što je 17% više u odnosu na potrošnju prošle godine. Od svih stranih gostiju, Nijemci su najviše posezali za svojom Visa karticom, te su tako potro-šili preko 116 milijuna eura, što je iznosilo poveća-nje od čak 45% u odnosu na prošlu godinu. Gosti iz Velike Britanije potrošili su blizu 85 milijuna eura, Norveške 65 milijuna eura, Francuske 52 milijuna eura te Italije 48 milijuna eura. Preostale zemlje koje su zabilježile porast potrošnje putem Visa kar-tica su Švedska, Austrija, Poljska i Slovačka. Broj transakcija u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne tijekom boravka Europljana u RH porastao je za 42%, a sljedećih godina ove bi brojke mogle biti i veće, kada se uzme u obzir da na pojedinim hrvat-skim otocima ima još uvijek restorana i trgovina u kojima je gotovina jedino sredstvo plaćanja. Prema podatcima iz Vise Europe, Europljani su najviše tro-šili na smještaj, gorivo i zabavu.

Putujem.... i kupujem Istraživanje MasterCarda u suradnji s GfK centrom za istraživanje tržišta pokazalo je da kada putuju, 93% korisnika kartica nosi svoje kartice sa sobom, među-tim, udio plaćanja karticama tijekom putovanja nizak je i iznosi tek 34%. Kada je riječ o putovanjima i pla-niranju putovanja, do kraja ove godine te za vrijeme zimskih odmora i blagdana, 35% građana planira put u inozemstvo do kraja tekuće godine, dok ih 32% planira zimski odmor, što je za 4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Adventska putovanja i dalje

Kada putuju, 93% korisnika kartica nosi

svoje kartice sa sobom, međutim, udio plaćanja

karticama tijekom pu-tovanja nizak je i iznosi

tek 34%.

su najprivlačnija, uz skijanje ili proslavu Nove godi-ne u inozemstvu. Kada idu u strane zemlje, građani uglavnom nose stranu valutu sa sobom, a kartice kori-ste najčešće za kupovinu odjeće, cipela i poklona te na benzinskim postajama.

Najpopularnije kartice-Meastro debitne kartice jedne su od najčešće pri-sutnih kartica u novčanicima u Hrvatskoj i sve češće korištenih za plaćanja na prodajnim mjestima pa bih ih svakako stavila i u kategoriju popularnijih - navo-di Aleksandra Babić, Marketing manager Central Ea-stern Europe za MasterCard Worldwide. U Hrvatskoj dominiraju tzv. EMV chip kartice koje nude iznimno visoki stupanj sigurnosti korištenja na bankomatima, prodajnim mjestima i na Internetu.

Iz Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Erste Card Clu-ba d.o.o. navode da su pored standardnih, odnosno classic Diners Club, MasterCard i Visa kartica, naj-popularnije one kartice koje donose dodatne pogod-nosti, kao što su pomoć na cesti, odnosno skupljanje nagradnih milja. Naime, Erste Card Club d.o.o. u su-radnji sa svojim partnerima izdaje čak dvije Diners Club kartice koje korisnicima omogućuju pomoć na cestama u Hrvatskoj tijekom 24 sata, i to u suradnji s Hrvatskim autoklubom i Oryx Asistencijom. Isto tako su popularne i Diners Club i Visa kartice koje korisnicima omogućuju skupljanje nagradnih milja u Miles&More programu, a koje se izdaju u suradnji s Croatia Airlinesom. Među popularnijim karticama je i Diners Club Medo Štedo kartica, čiji korisnici svojom potrošnjom skupljaju bodove koji im potom omogućuju povoljniju kamatu na dječju Medo Štedo dječju štednju u Erste banci.

Pametne kartice novih generacijaErste&Steiermärkische Bank d.d. je u ožujku ove go-dine, prva na svijetu, počela s izdavanjem Maestro® PayPass™ Display kartice. Riječ je o tehnološki naj-naprednijoj kartici nove generacije, koja uz funkcio-nalnosti plaćanja klasične debitne kartice, omogućuje prijavu na usluge elektroničkog bankarstva Ersteban-ke, kao što su NetBanking, mBanking i FonBanking.

Prevlast kartica kao modela plaćanja

MasterCard je u suradnji s GfK centrom za istraživanje tržišta u listopadu ove godine proveo MasterIndex istraživanje o stavovima i ponašanju potrošača u Hrvatskoj s naglaskom na upotrebu kartica. Rezultati istraživanja pokazuju da, kao i u prethod-nom proljetnom valu, 94% ispitanika koristi kartice, većina posjeduje do 3 kartice, i to uglavnom standardne, no, povećao se broj korisnika premium (Gold, Platinum) kartica (s 8 na 12%).

Pored toga, omogućuje autorizaciju online kupovine putem MasterCard SecureCode usluge, kao i beskon-taktna plaćanja.

Paypass karticePayPass je trade mark (zaštićeno ime) kompanije MasterCard, a označava mogućnost beskontaktnog plaćanja na prodajnim mjestima opremljenim POS terminalima koje imaju mogućnost beskontaktnog prihvata kartica. Trenutno u Hrvatskoj MasterCard PayPass ili Maestro PayPass kartice izdaju tri banke: Erste, OTP i RBA, koje također ugovaraju i prihvat beskontaktnih plaćanja, naglašava Aleksandra Babić.

Krajem prosinca 2012. Erste banka počela je s izdava-njem Maestro® PayPass™ kartica, dok je istodobno Erste Card Club d.o.o. započeo s izdavanjem Master-Card® PayPass kartica™. Obje kartice omogućuju beskontaktno podmirivanje troška na prodajnom mjestu, a koji je manji od 100 kuna. Naime, karticu je dovoljno prisloniti na beskontaktni POS uređaj bez potrebe za upisivanjem PIN-a, odnosno slipa. Radi li se o iznosima koji premašuju 100 kuna, tada se tran-sakcije podmiruju na klasičan način. Usluga je izni-mno praktična jer znatno smanjuje vrijeme čekanja na blagajnama, pa je i razina zadovoljstva kupaca na prodajnom mjestu veća.

Potrošačke navike - kupovina sitnih užitakaNedavno objavljeni rezultati prvog istraživanja Ma-sterCard Indeks sitnih užitaka (The Treat Index), koji predstavlja prvi barometar potrošačkih navika diljem Europe u 2013. godini, pokazali su da više od polovice Europljana (59%) kupovinu sitnih užitaka doživljava kao svoje temeljno pravo. Istraživanje je provedeno diljem Europe na uzorku preko 12.000 potrošača iz 8 zemalja te je pokazalo da unatoč ekonomskoj nesi-gurnosti potrošači i dalje ulažu u osobnu kupovinu te u prosjeku troše 51 euro barem jednom mjesečno na neku sitnicu samo za sebe. Istraživanje je pokazalo da su žene spremnije trošiti na odjeću, torbe i cipele (58%), dok će se muškarci prije počastiti DVD-ima, CD-ima ili video igricama (21%).

Istraživanje je za Mastercard obavila agencija Opinion Matters u rujnu 2013. godine, a istraživanjem je obu-hvaćeno 12.434 vlasnika kreditnih kartica starijih od 18 godina u više europskih zemalja (Ujedinjeno Kra-ljevstvo, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Švedska i Turska).

Najbolji prijatelj za kupovinu na Internetu – PayPalZa sve one koji žele obaviti sigurnu kupovinu na In-ternetu (posebice povoljne kupovine putem eBaya), najbolji prijatelj je PayPal. Ovaj popularni svjetski ser-vis elektroničkog plaćanja nudi registriranim članovi-ma mogućnost primanja i slanja novca diljem svijeta.

Prosječna potrošnja na osobne sitne užitke po tržištima:

Prosječna potrošnja na sitne užitke za druge po tržištima:

1. Njemačka (72 €) 1. Turska (58 €)

2. Italija (58 €) 2. Njemačka (55 €)

3. Belgija (57 €) 3. Belgija (53 €)

4. Francuska (50 €) 4. Italija (45 €)

5. Turska (49 €) 5. Rusija (44 €)

6. Švedska (46 €) 6. Francuska (42 €)

7. Rusija (41 €) 7. Švedska (41 €)

8. Ujedinjeno Kraljevstvo (32 €) 8. Ujedinjeno Kraljevstvo (21 €)

Potrošačke navike - 5 najčešćih razloga za kupovinu sitnih užitaka diljem Europe:1. Želim se oraspoložiti (36%)2. Vikend je (26%)3. Slavim (24,6%)4. Na godišnjem sam / neradni je dan (23,4%)5. Upravo je stigla plaća (18,6%)

Korisnici iz Hrvatske uz kartice MasterCard, Visa i Visa Electron vrlo jednostavno mogu obaviti kupovinu na Internetu. Slanje novca moguće je na sve navedene kartice, dok je povlačenje novca moguće samo na kar-tice branda Visa.

Festivalske karticeOva vrsta kartica posebno je popularna izvan Hrvat-ske, a Erste Card Club bio je prvi koji je, u suradnji s MasterCardom, za potrebe Terraneo festivala u Ši-beniku i Maistra Unknown festivala u Rovinju, ra-zvio prve festivalske beskontaktne kartice. Riječ je o karticama koje služe samo za beskontaktno plaćanja hrane i pića, te ostalih usluga tijekom održavanja fe-stivala. Svi posjetitelji festivala kartice su mogli ku-piti na samom festivalu te deponirati na njih sredstva koja su planirali potrošiti tijekom trajanja festivala. Depozit su mogli podići po završetku festivala. Po-red festivalskih kartica, plaćanja su se mogla obaviti i Maestro Pay Pass i MasterCard Pay Pass karticama. Primjerice, samo je za potrebe Terraneo festivala iz-dano više od 10.500 kartica kojima je obavljeno oko 80.000 transakcija.

Kartice vjernosti i darovne karticeDarovne kartice idealan su poklon kada ne znate točno želju i ukus osobe koju biste darovali, a karti-ce vjernosti ili kartice lojalnosti izrađuju se s ciljem zadržavanja kupaca i poticanja na nove kupovine, nagrađivanje stalnih kupaca i sl. Mnogi trgovci po-put Konzuma (MultiPlusCard), Studenca, Ghetaldu-sa te DM-a imaju vlastite kartice. I brojni shopping centri imaju darovne kartice, a prema informacijama dobivenim od Public Relation Managera City Cen-

PayPass je trade mark kompanije MasterCard, a označava mogućnost beskontaktnog plaćanja na prodajnim mjesti-ma opremljenim POS terminalima koje imaju mogućnost beskontak-tnog prihvata kartica.


a ako se radi o manjim računima – zastupljenost kartica je nešto manja od spomenutog postotka. City Center one već nekoliko godina u svojoj ponudi ima poklon bonove koje su posjetitelji i zakupci odlično prihvatili. Poklon bonove prima više od 98% trgovi-na u sva tri City Center one-a, neovisno u kojem ste ih Centru kupili. Taj ‘proizvod’ City Centera uvelike se koristi kao idealan poklon za sve generacije i ra-zličite prilike. Također, osluškuju potrebe posjetitelja i tržišta općenito te razmatraju nove projekte i us-luge u tom segmentu poslovanja.

Novi modeli poslovnih karticaVećina poslovnih banaka ima model poslovnih kar-tica. Erste banka poslovnim korisnicima omogućuje da zatraže MasterCard Business Debitnu karticu. Riječ je o kartici vezanoj za poslovni račun kori-snika, a koja je namijenjena plaćanju roba i usluga na prodajnim mjestima s oznakom MasterCarda u zemlji i inozemstvu, te na Internetu. Kartica ovla-štenom poslovnom korisniku omogućuje isplatu gotovine na bankomatima i isplatnim mjestima s oznakom MasterCarda u zemlji i inozemstvu. Pored toga, njom je moguća i uplata gotovine na banko-matima s depozitnom funkcijom u vlasništvu Erste Erste Card Club poslovnim korisnicima nudi 14 ra-zličitih Diners Club, Visa i MasterCard kreditnih kartica, pri čemu se korisnicima omogućuje izbor one kreditne kartice koja, ovisno o veličini i vrsti njihovog poslovanja, najbolje odgovara njihovim poslovnim potrebama. Tako ponuda obuhvaća kar-tice s charge i revolving funkcionalnošću plaćanja. Ukoliko zatraže karticu s charge opcijom plaćanja, tada im iznos mjesečnog troška u cijelosti dolazi na naplatu na sljedećem mjesečnom računu, dok im revolving opcija plaćanja omogućuje kontinuira-no kratkoročno kreditiranje po revolving principu. Svim kreditnim karticama iz ponude Erste Card Cluba zajedničko je to da one poslovnim korisnici-ma omogućuju jednostavnu kontrolu troškova. Isto tako, sve su prihvaćene na velikim međunarodnim mrežama. Pored najrasprostranjenijih mreža Vise i MasterCarda, tu je i najbrže rastuća mreža u svijetu Diners Cluba Int. i Discovera. Naime, kartice Diner-sa su, osim na Dinersovim prodajnim mjestima u svijetu, prihvaćene i na svim prodajnim mjestima s oznakom Discovera, koji je ujedno i vlasnik mreže Diners Cluba Int.

Budućnost kartičarstvaTehnologija se svakim danom razvija i na tržištu pri-stižu nova rješenja, a ljudi će uvijek trošiti na svoje sitne užitke, putovanja i osnovne životne potrebe. Po-slovni korisnici sve će se više orijentirati na plaćanje karticama te budućnost kartičarstva uistinu nije upit-na. Pitanje je koja će nova rješenja kartičarske kuće uskoro ponuditi tržištu.

Kartičarstvo

ter one-a Marije Gamulin, zastupljenost kartica u City Centeru one East, West i Split je oko 60%. Ti podatci razlikuju se ovisno o trgovini i asortimanu, terminu u godini pa i mjesecu u kojem se kupuje. Ako se radi o većoj kupovini s pojedinačno višim iznosom računa – onda je plaćanje karticama češće,

Mobilno beskontaktno plaćanje

Visa Europe i mobilna kompanija Orange najavili su strateško partnerstvo koje pred-stavlja zajedničku inicijativu s ciljem podizanja svijesti i svakodnevne primjene mobil-nog beskontaktnog plaćanja u Francuskoj. Orange Cash, prvi prepaid proizvod takve vrste u Francuskoj, omogućava Orange korisnicima koji podržavaju NFC tehnologiju (Near Field Communication-bežična tehnologija koja radi na malim udaljenostima) da na pametnom telefonu jednostavno i sigurno beskontaktno plaćaju. Za dizajn i upravljanje Orange Cashom odgovoran je Wirecard Card Solution, član Visa Europe. Orange Cash bit će dostupan klijentima Orangea u Strasbourgu i Caena početkom 2014., dok će u ostatku svijeta biti pokrenut u drugom kvartalu godine. Lansiranje će ubrzati usvajanje mobilnog plaćanja i podršku ponudama banaka partnera.

Darovne kartice idealan su poklon kada ne znate točno želju i ukus osobe

koju biste darovali.


Zdravstveni turizam Zdravstveni turizam

Renomirana destinacija zdravstvenog turizma do 2020. godine

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godi-ne, koja je usvojena u travnju u Hrvatskom saboru, detektirala je zdravstveni turizam kao jedan od 10 ključnih proizvoda na kojima će se graditi razvoj hr-vatskog turizma. Zbog blizine velikim tržištima, pri-rodne ljepote i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge

Zdravstveni turizam jedan je od važnijih segmenata turističke ponude u svijetu, a sukladno Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine i jedan od ključnih proizvoda koje Hrvatska planira izgraditi.

Pripremila: Jasmina Fijačko

tradicije, konkurentnih cijena i općenito dobre reputa-cije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma, a proizvodi zdravstvenog turizma danas posebno relevantni za Hr-vatsku uključuju wellness turizam, lječilišni turizam i medicinski turizam.

Iz Ministarstva turizma navode da raspoloživi po-datci ukazuju na to da su proizvodi zdravstvenog turizma 2010. godine na globalnoj razini generira-li prihod od oko 200 milijardi američkih dolara te da rastu 15 do 20% godišnje. S obzirom na trend starenja populacije, ali i rastuću orijentaciju prema ‘zdravom životu’ i zdravstvenoj prevenciji, očekuje se da će zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti.

Postojeću ponudu valja dodatno obogatiti sadrža-jima primjerenim potrebama različitih segmenata potencijalnih korisnika medicinskih, zdravstvenih i wellness te rekreacijskih usluga. Osim osuvre-menjivanja i izgradnje dijagnostičkih i terapijskih centara, to se posebno odnosi na podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta (izjednačavanje s hotelskim standardima više kategorije), kao i na uređenje i iz-gradnju određenog broja zabavnih sadržaja (‘water fun’ parkovi, sportski sadržaji, sadržaji za provođe-nje slobodnog vremena i sl.).

Uz nekoliko potpuno novih zdravstveno-turističkih centara/destinacija, ponudu postojećih lječilišta valja upotpuniti izgradnjom nove hotelske ponude. No-voizgrađenim hotelima treba osigurati ravnopravan pristup prirodnim ljekovitim činiteljima. Prilikom iz-gradnje novih sadržaja zdravstvenog turizma poseb-na bi se pažnja trebala posvetiti poštivanju okolišno odgovornog ponašanja i naglašavanja ambijentalnih značajki prostora.

U 2020. godini želimo da Hrvatska bude prepoznata kao renomirana destinacija zdravstvenog turizma te da ima konkurentnu ponudu wellnessa, pretežito u sklopu turističkih kapaciteta, ali i ponudu termalnih i talasoterapijskih centara. Uz to, želimo učiniti bitan iskorak u domeni medicinskog turizma, posebno se fo-

kusirajući na usluge stomatologije, plastične kirurgije, ortopedije i fizioterapije te na usluge ‘dugog boravka’, navode iz Ministarstva turizma.

Zdravstveni turizam u EUU odnosu na veličinu države, Slovenija je termal-no razvijena kao i Mađarska, Island i Japan, navode iz Ministarstva turizma RH. Slovenski zdravstveni turizam raspolaže s 87 termalnih izvora i 15 termi-lječilišta. Devedesetih se dogodio snažan val inve-sticija u lječilišta, koja su prethodno pretvorena u dioničarska društva. Obnovljeni su smještajni kapa-citeti na 4 i 5 zvjezdica, otvorene nove ambulante, a dobivene su dodatne koncesije za specijalističku djelatnost u okviru javne zdravstvene mreže. U lječilišta se počelo uvoditi elemente wellnessa, me-dicinske su usluge upotpunjene i estetskim, a ubr-zo lječilišta počinju paralelno razvijati i kongresni turizam. U slovenskim lječilištima registrirano je 20 posto od ukupnog broja ležajeva u svim ostalim turističkim objektima. U 2009. godini u slovenskim lječilištima boravilo je 654.429 gostiju koji su ostva-rili 2.772.072 noćenja. Prosječno trajanje boravka u slovenskim lječilištima je 4,1 dan.

Prema statistici Deutscher Heilbaederverbanda u 2009. godini, u njemačkim lječilištima, što prema podjeli udruge obuhvaća i morska kupališta, boravi-lo je 19.523.008 gostiju koji su ostvarili 102.735.148 noćenja. Prosječan boravak gosta trajao je 5,26 dana. Podatci se odnose na više od 300 njemačkih toplica i lječilišnih mjesta te na oko 1/3 ukupnih noćenja u nje-mačkom turizmu. Postignuti promet u ovom segmen-tu iznosio je 2009. oko 30 mlrd. EUR i zapošljava, direktno ili indirektno, oko 400.000 zaposlenika. Uspr-kos financijskoj i gospodarskoj krizi koje se osjećaju u drugim područjima, situacija u toplicama i lječilištima je relativno stabilna.

Klaster medicinskog turizmaKlaster medicinskog turizma generator je razvoja zdravstvenog i medicinskog turizma u Hrvatskoj i posrednik prema inozemnim tržištima. Prema rije-čima direktora Klastera Zorana Jelića, vizija Klaste-ra medicinskog turizma je od Hrvatske stvoriti glo-balno poznatu destinaciju za zdravstveni turizam, a kada uzmemo u obzir sve potencijale za razvoj te in-dustrije u Hrvatskoj, onda su i više nego optimistič-ni da će u tome i uspjeti. Klaster objedinjuje ponudu hrvatskih zdravstvenih i medicinskih ustanova te u sustavu imaju 70 članova iz više grana medicine. Tu su klinike, poliklinike i bolnice za stomatologiju, oftalmologiju, ortopediju, kardiokirurgiju, kardio-vaskularnu kirurgiju, estetsku kirurgiju, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, urologiju, baromedicinu te medicinski wellness i spa. Članom Klastera može postati bilo koja zdravstvena ili medicinska institu-

cija koja ima kapaciteta, znanja i volje za sinergijski pristup ovoj novoj i brzo rastućoj industriji. Članovi Klastera imaju brojne pogodnosti, a kao najvažnije od njih ističu implementaciju ISO 9001 certifikata koji je temelj za nastup na stranom tržištu te prisut-nost u prodajnim i marketinškim kanalima Klastera usmjerenim prema tržištima Europe, Amerike i Bli-skog istoka.

Jelić napominje da su trenutno u završnoj fazi izrade prvog hrvatskog B2B kataloga za zdravstveni i me-dicinski turizam koji će biti na četiri jezika i koji je namijenjen stranim osiguravajućim društvima, spe-cijaliziranim i općim turističkim agencijama te svim poslovnim subjektima u turizmu i medicini na našim ciljnim tržištima. Ističu i call centar s devet direktnih nacionalnih brojeva u državama koje su naše ciljno

Edukativno-stručna suradnja

Terme Tuhelj i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci potpisali su sporazum o suradnji u svrhu unaprjeđenja i razvoja znanstveno-struč-ne djelatnosti s jedne te obogaćivanja potrebnih znanja s druge strane. Educiranje djelatnika Termi Tuhelj od strane Fakulteta kroz program cjeloživotnog obrazovanja i stjecanje kompetencija iz svih područja od zajedničkog interesa, sudjelovanje djelat-nika Termi Tuhelj u nastavi Fakulteta kroz stručna predavanja iz područja turizma te u izvođenju programa neformalnog i informalnog obrazovanja neke su od mogućnosti koje pruža ova edukativno-stručna suradnja za djelatnike Termi Tuhelj.

Ugodite sebi uz ‘Phoenix Program

Medicinskog Turizma’

Personalizirana dobrodošlica, vrhunske i profesionalne usluge, dostupnost najmo-dernije medicinske tehnologije, sve je to dio VIP tretmana koji možete uživati u izvan-rednom ‘Phoenix Programu Medicinskog Turizma’. Hotel nudi brojne usluge i medi-cinske tretmane o kojima se možete informirati na www.hotelphoenix.eu.

Očekuje se da će zdrav-stveni turizam biti jedan od glavnih motiva puto-

vanja u budućnosti.

Želimo da Hrvatska bude prepoznata kao renomirana destinacija zdravstvenog turizma te da ima konkurentnu po-nudu wellnessa, prete-žito u sklopu turističkih kapaciteta, ali i ponudu termalnih i talasoterapij-skih centara.

Hotel Well, Terme Tuhelj


tržište, kao i nastup na svim relevantnim turističkim sajmovima diljem svijeta.

Produženi boravak stranih gostiju i brandiranje desti-nacijaSegment zdravstvenog turizma iznimno je važan zbog produljenja sezone, koje je jedno od glavnih strateških ciljeva Ministarstva. U posljednje vrijeme po tom su pitanju napravljeni pozitivni pomaci te su tako u ožujku 2012. nadograđene Terme Jezerčica, gdje je otvoren novi vodeni park te su prošireni well-ness i spa centri. Početkom lipnja 2012. rekonstru-irale su se i nadogradile Terme Tuhelj, a cijeli otok Lošinj brandirao se kao otok vitalnosti. Tome svaka-ko treba pridodati i Opatiju koja ima dugu tradiciju zdravstvenog turizma, Crikvenicu, Velu Luku, grozd Hrvatsko zagorje, Varaždin, Daruvar, Bizovac i Topu-sko, navode iz Ministarstva turizma.

Top destinacijeKako je turistički proizvod zdravstveni turizam podi-jeljen na tri podproizvoda, wellness, lječilišni i medi-cinski turizam, svakako je potrebno naglasiti da i samo determiniranje destinacije u smjeru toga proizvoda ovisi o činjenici je li destinaciji to primarni ili sekun-darni proizvod. Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice navode da Kvarner kao destinacija prednjači u ponudi svih triju segmenata, dok Središnja Hrvatska prednjači u segmentu lječilišnog i medicinskog turiz-ma, a grad Zagreb u segmentu medicinskog turizma, koji su ujedno tim destinacijama i primarni proizvodi kada se govori o zdravstvenom turizmu kao turistič-kom proizvodu.

Lječilišta - tradicionalna ponuda u novom ruhuHrvatska lječilišta u narednim godinama svakako bi se trebala sadržajno profilirati i tržišno specijalizirati kako bi se u većoj mjeri privukla platežno sposobna turistička potražnja, uključujući osiguranike domaćih i inozemnih društava zdravstvenog osiguranja, treba se orijentirati na stvaranje zdravstveno usmjerenih destinacijskih lanaca vrijednosti (npr. smještaj, ugosti-teljstvo, komunalni standardi, pojačano zdravstvo), u odabrane kampove uvesti wellness ponudu, te osigu-rati profesionalno vođenje nacionalne udruge zdrav-stvenog turizma s funkcijama istraživanja tržišta, in-formiranja, edukacije, lobiranja, povezivanja članstva, navode iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Mogućnosti korištenja EU fondovaRazvoj zdravstvenog i medicinskog turizma nije mo-guć bez trajnije i ciljno usmjerene podrške nadležnih institucija kao što su Ministarstvo zdravlja i Ministar-stvo turizma, ali i ostalih ministarstava (gospodarstva, regionalnog razvoja i EU fondova, graditeljstva), čiji je angažman potreban u uklanjanju niza normativnih barijera s jedne i olakšavanju ulaska u investicije ovog

tipa poduzetnicima s druge strane. Kako je trenutno u izradi Strateški marketinški plan hrvatskog turizma koji će definirati proizvode i aktivnosti od 2014. do 2020. godine, istim će se po završetku definirati i pro-jekti koji će moći aplicirati za korištenje EU fondova.U Ministarstvu turizma očekuju veći iskorak u ovom segmentu sada kad smo članica EU, jer je upravo ula-zak u Uniju bio jedan od ključnih ‘okidača’ za razvoj turizma u termama u Sloveniji. -Sigurni smo da će i Hrvatski turistički sektor znati iskoristiti upravo te nove mogućnosti koje će nam se otvoriti kroz kori-štenje sredstava fondova EU. S ciljem što kvalitetnije pripreme za povlačenje sredstava iz EU, Ministarstvo turizma je novom reorganizacijom formiralo samo-stalnu službu koja će se baviti isključivo EU fondovi-ma te je upravo završen natječaj i čekaju se rezultati koje će projekte pri apliciranju na EU fondove Mini-starstvo turizma i financijski poduprijeti - navode iz Samostalnog odjela za odnose s javnošću Ministar-stva turizma.

Klasteri su prepoznati kao instrument postizanja re-gionalne konkurentnosti u svim relevantnim strateš-kim dokumentima EU i pripadajućim proračunima, a jedan od razloga osnivanja Klastera medicinskog tu-rizma bio je efektnije i efikasnije iskorištavanje sred-stava iz EU fondova, gdje vidimo naš veliki poten-

Turizam za ljepši osmjehDentalni turizam najrazvijeniji je oblik zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, a neki po-datci iz svijeta govore nam da je udio dentalnog turizma u cjelokupnom zdravstve-nom turizmu čak 40%. Naši stomatolozi već dugi niz godina rade sa strancima te su se vani etablirali kao vrlo kvalitetni, a cjenovno su i do 60% jeftiniji nego njihovi kolege iz Italije, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a, tako da je jednom Amerikancu ili Englezu jeftinije doći u Hrvatsku na dva tjedna, srediti zube te se usput odmoriti, ra-zgledati naše prirodne ljepote i uživati u svemu onome što Hrvatska može ponuditi, navodi Jelić.

Zdravstveni turizam Zdravstveni turizam

cijal, navodi Zoran Jelić. EU sustavno potiče razvoj klastera kao jednog od strateških razvojnih prioriteta te potiče zemlje članice da podršku klasterima uvrste u svoje razvojne strategije (infrastruktura, edukcija, umrežavanja, inovacije).

Najtraženije medicinske uslugeNajtraženije su usluge dentalne medicine, oftalmolo-gije, ortopedije i estetske kirurgije, no postoji potra-žnja i za ostalim uslugama te vjerujemo kako će iz godine u godinu samo rasti. Jelić naglašava da je cjelo-kupna hrvatska medicina, i cjenovno i što se kvalitete i tehnologije tiče, konkurentna zapadnom i istočnom tržištu te planiraju ovu industriju razvijati i promovi-rati u oba smjera.

Sinergija znanja kao temelj razvoja

zdravstvenog turizmaRazvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj treba temeljiti na raspoloživoj resursnoj osnovi i povijesnom nasljeđu, uz uvažavanje suvremenih trendova i najbolje svjetske prakse. Da bi to bilo moguće, potrebna su specifična znanja usmjerena na poveziva-nje potencijala u zdravstvu i turizmu, s naglaskom na djelovanje sinergijskih proce-sa, koji nedvojbeno doprinose stvaranju nove vrijednosti. O tome smo razgovarali s prof.dr.sc. Milenom Peršić, redovitom profesoricom u trajnom zvanju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Sveučilišta u Rijeci, te voditeljicom studija i predsjednicom Vijeća PDISS-a Zdravstveni turizam.

Koji su bili razlozi pokretanja poslijediplomskog specijalističkog studija ‘Zdravstveni turizam’?Temeljeno na spoznaji da u Republici Hrvatskoj postoje vrhunski stručnjaci u područ-ju zdravstva i turizma, ali da do sada u nastavnim programima nije u dovoljnoj mjeri stavljen naglasak na korištenje sinergije u njihovu međusobnom djelovanju, 2012. godine pokrenut je poslijediplomski specijalistički sveučilišni interdisciplinarni studij ‘Zdravstveni turizam’ (PDISS). Ovaj je studij nastao kao rezultat uspješne suradnje Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU) iz Opatije s Medicin-skim (MEDRI) i Filozofskim fakultetom (FFRI) u Rijeci, a uz veliku pomoć i podršku Sveučilišta u Rijeci i Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski progra-mirani odmor Ministarstva zdravlja RH koji djeluje pri Thalassotherapiji Opatija.

Što sve polaznici ovog studija mogu očekivati kroz nastavni program?Prva generacija već dokazuje opravdanost ustrojavanja studija, jer se polaznici su-stavno i aktivno uključuju u otklanjanje barijera i u podizanje kvalitete komuniciranja. Usprkos različitih profila u prethodnom obrazovanju (medicina, ekonomija, farmaci-ja, fizička kultura, turizam, pedagogija, filozofija...) u mogućnosti su sagledati različi-te aspekte zdravstvenog turizma te područja i mogućnosti unapređenja. To je od po-sebnog značaja upravo u trenutku kada su usvojeni relevantni nacionalni i regionalni strateški razvojni dokumenti koji poseban naglasak stavljaju na razvoj zdravstvenog turizma (npr. Strategija razvoja turizma RH, Strategija i Akcijski plan razvoja zdrav-stvene industrije PGŽ...). Specifična znanja, vještine i kompetencija koje polaznici ovog studija stječu, garancija su za aktivno djelovanje postojećih i budućih polaznika na putu postizanja konkurentskih prednosti pojedinih proizvoda, objekata i destina-cija na globalnom tržištu zdravstvenog turizma.

Kvarner kao destinaci-ja prednjači u ponudi svih triju segmenata zdravstvenog turizma, Središnja Hrvatska u segmentu lječilišnog i medicinskog turizma, a grad Zagreb u segmen-tu medicinskog turizma.


Zdravstveni turizam

Vrhunske medicinske usluge u poliklinikamaMedicinski turizam od velike je važnosti za razvoj cje-lokupnog turizma, ali i privatnih poliklinika, specija-lističkih ordinacija poput dentalne medicine, estetske kirurgije, oftalmologije i sl. Iako slovimo za kvalitetnu destinaciju kada je kvaliteta medicinskih usluga u pi-tanju, jedna od glavnih kočnica razvoju ove vrste tu-rizma bio je neadekvatni zakonodavni okvir koji one-mogućuje izlazak na međunarodno tržište specijalnim bolnicama i toplicama. Smještajni kapaciteti u toplica-ma, naime, nemaju status hotela ni kategorizaciju te na taj način ne mogu privući ozbiljnije goste. Ipak Ministarstvo turizma je izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ove godine omogućio i zdravstvenim ustanovama – specijalnim bolnicama obavljanje ugostiteljske djelatnosti te se nadamo da će se osjetiti pozitivan pomak.

Za potrebe medicinskog turizma nužno je osigurati medicinske ustanove iz javnog i privatnog sektoraU praksi se javlja velik broj različitih oblika i sadržaja u pružanju usluga zdravstvenog turizma, no najčešće se na razini turističke destinacije javlja kao integri-rana ponuda, temeljena na raspoloživim resursima. Kako se marketinški najčešće promoviraju odre-đeni oblici medicinskog ili wellness turizam, stječe se dojam da se radi o posebnim, a ne o integralnim dijelovima ponude zdravstveno-turističke ponude. U strukturi ponude se mogu naći različiti standar-

dizirani oblici zdravstveno-turističkih usluga, ali je za turiste daleko intrigantnije kada se ista opleme-ni autentičnim lokalnim specifičnostima ili poveže s prirodnim resursima i atrakcijama, ukoliko takvi na razini turističke destinacije postoje, navodi prof.dr.sc. Milena Peršić, redovita profesorica u trajnom zvanju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugo-stiteljstvu, Opatija, Sveučilišta u Rijeci, te voditeljica i predsjednica Vijeća PDISS-a Zdravstveni turizam.

U tom se kontekstu različiti oblici wellness ponu-de usmjeravaju na jačanje organizma i prevenciju zdravlja turista i domicilnog stanovništva, dok je za pružanje usluga medicinskog turizma nužno osigu-rati odgovarajuću kadrovsku, infrastrukturnu i or-ganizacijsku potporu. Wellness turizam prvenstveno se vezuje uz ukupnu turističku infrastrukturu, te uz mogućnost kooperacije s medicinskim ustanovama i tijelima (medicinski wellness). Za potrebe medicin-skog turizma nužno je osigurati medicinske ustano-ve (bolnice, klinike, lječilišta…) iz javnog i privatnog sektora, koje trebaju imati odgovarajuće certifikate i akreditacije, te djelovati uz potporu tijela i udruga na nacionalnom i lokalnoj razini. Konkurentnost poje-dine zdravstveno-turističke ponude i/ili destinacije ovisit će kvaliteti i reputaciji zdravstveno-turističkih ustanova, raspoloživosti kapaciteta, atraktivnosti po-nude i okruženja, marketinškim aktivnostima i pozi-tivnom iskustvu korisnika.

Integrirana ponuda zdravstvenog turizma, prilagođeno prema prof.dr sc. Mileni Peršić

Avenija Gojka Šuška 6, 10000 ZagrebTel: +385 1 2902 300Fax: +385 1 2903 723E-mail: [email protected]: www.oxy.hr

Poliklinika OXY je zdravstvena ustanova, osnovana 1996. godine, čija je osnovna djelatnost hiperbarična medicina. Poliklinika djeluje na četiri lokacije: u Puli, Zagrebu, Crikvenici i Dubrovniku. Hiperbarična oksigeno-terapija - HBOT znanstveno je utemeljena metoda liječenja, udisanjem čistog medicinskog (100%) kisika na povećanom tlaku u hiperbaričnim komorama (barokomorama). HBOT pomaže u liječenju bolesti kod kojih je nedostatak kisika i loše stanje cirkulacije uzrok ili posljedica zdravstve-nih poteškoća kao što su poremećaji cirkulacije, komplikacije šećerne bo-lesti, upalne bolesti crijeva (Chronova bolest i ulcerozni kolitis), kronične rane, nagli gubitak sluha i vida, kljenut ličnog živca (Bellova pareza).

Kod pacijenata na medicinskoj rehabilitaciji HBOT ima važnu ulogu, jer korigira nedostatak kisika mišićnih stanica i povećava maksimal-ni aerobni kapacitet za vrijeme i nakon fizičkog naprezanja, te se povećava izdržljivost i smanjuje lokalni i opći umor. HBOT pozitivno djeluje na otklanjanje umora, smanjuje posljedice stresa i predstavlja značajan faktor u antistresnoj obrani i regulaciji imuniteta.

Posebne usluge i pogodnosti: U siječnju 2014. odobravamo 20% na sve naše usluge.

Poliklinika za baromedicinu Oxy Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice

Šalata 12, 10000 ZagrebTel.: +385 1 4596 922 Fax: +385 1 4596 949E-mail: [email protected]: www.poliklinika-neuron.hiim.hr

Poliklinika „NEURON“ osnovana je od strane Medicinskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu i nalazi se u sklopu Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. U svakodnevnom radu Poliklinika raspolaže uređajem magnetske rezonance visoke rezolucije 3 Tesla i višekanalnim EEG uređajem (do 128 kanala), koji su jedini uređaji tih karakteristika u Hrvatskoj. Posebnost rada u Poliklinici „NEURON“ je interdisciplinarni i timski pristup neurološkim i psihijatrijskim problemima.

Posebne usluge i pogodnosti: - Jedinica za magnetsku rezonancu – pregledi magnetskom rezonancom svih regija tijela (glava, kralježnica, dojka, srce itd.) na uređaju snage 3T- Neurologija – ambulanta za glavobolje, ambulanta za epilepsije i poremećaje svijesti (sinkopa, vrtoglavica), laboratorij za EEG (do 128 kanala)- Psihijatrija i psihologija – dijagnostika i liječenje depresije, anksioznih poremećaja, fobija, psihologijska testiranja, ‘stress mana-gement’, psihoterapija, psihološko savjetovanje, kognitivni trening- Edukacija i stručna predavanja iz svih područja neuroznanosti

Poliklinika „NEURON“

Djelatnosti: • Magnetska rezonanca 3T• Neurologija

• Neuropedijatrija• Psihijatrija• Psihologija

Odjeli: • Reumatološki• Spinalni• opća fizikalna medicina

• Neurološki• Traumatološko-ortopedski

Trg slobode 1, 42223 Varaždinske TopliceTel: +385 42 630 000Fax: +385 42 630 826E-mail: [email protected]: www.minerva.hr

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju raspolaže mrežom od gotovo 1000 kreveta. Fizikalna terapija temelji se na različitim mogućnostima primjene ljekovite termalne vode i ljekovitog blata, a osim navedenog, neke od najčešćih procedura su hidroterapija, kine-ziterapija, elektroterapija i različite vrste masaža. Indikacije: reumatska oboljenja, neurološka stanja i bolesti, ozljede i bolesti kralješnice, kirurška stanja i bolesti te ortopedske bolesti i deformacije.

Posebne usluge i pogodnosti:- Centar zdravlja „Minerva Medica“ kroz individualizirani pristup i pod stručnim vodstvom pruža usluge medicinskog wellnessa i fizioterapije - Izokinetički laboratorij- višestruko brže postizanje rezultata u reha-bilitaciji uz najsuvremeniju kompjutersku dijagnostiku i rehabilitaciju poremećaja rada mišića i zglobova

Ministarstvo turizma je novom reorganizaci-

jom formiralo samo-stalnu službu koja će

se baviti isključivo EU fondovima.

Zdravstveni turizam

Zdravlje se definira kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma.

Uz primarnu zdravstve-nu zaštitu, koja je prvi i najčešći oblik kontakta sa zdravstvom, u današnje su vrijeme sve zastupljenije sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita.

Sekundarna zdravstvena zaštita svoje aktivnosti usmjerava na zaštitu i unaprjeđenje zdravlja, a usmjerena je samo na dijagnostiku i liječenje. Liječnici-specijalisti samostalno obavljaju poslove više razine zdravstvene zaštite. Na zahtjev liječnika primarne zdravstvene zaštite, oni obavljaju tražene specijalističko-konzilijarne preglede. Tercijarna zdravstvena zaštita služi za obavljanje visokodiferenciranih pretraga i terapijskih zahvata, a pruža se u poliklinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima.

Stoga, svoje povjerenje potrebno je pokloniti stručnoj i provjerenoj zdravstvenoj ustanovi.


Multimedijskim alatima do bolje prodajePažnju možete kupiti (oglašavanje). Možete moliti za pažnju medija (PR). Možete gnjaviti ljude, jednog po jednog da bi dobili njihovu pažnju (prodaja). Ili možete zaraditi pažnju, stvarajući nešto zanimljivo i vrijedno pažnje i dijeleći to besplatno – video na YouTubeu, objavljujući blog, podcast, fotografije, e-knjigu ili Facebook stranicu.

Multimedija

Pripremio: Ante Vekić

Powerpoint je izvrstan alat za prezentacije. Osim što facilitira jasniji prijenos ideja i pomaže njihovoj ver-balizaciji između različitih odjela, tvrtaka i tržišta, on je u poslovnoj svakodnevici postao nezamjenjiv po-moćnik. Ponekad se čini da je upravo on na vašem računalu najmoćniji prodajni alat. Međutim – nije. Svakodnevno se pojavljuju novi multimedijalni alati koji onima koji ih žele svladati omogućavaju da be-splatno (ili vrlo blizu tome) dođu do svojih kupaca i s njima komuniciraju na način na koji oni to žele: vizualno, auditivno ili kinestetički. Jedan od alata koji vam može u tome pomoći su društvene mreže. No, priča o marketingu na društvenim mrežama počet-nicima često zna biti zbunjujuća. David Meerman Scott, autor knjige ‘Nova pravila marketinga i PR-a’, objašnjava cijelu filozofiju marketinga na društvenim mrežama u samo nekoliko rečenica: Pažnju možete kupiti (oglašavanje). Možete moliti za pažnju medija (PR). Možete gnjaviti ljude, jednog po jednog da bi dobili njihovu pažnju (prodaja). Ili možete zaraditi pažnju, stvarajući nešto zanimljivo i vrijedno pažnje i dijeleći to besplatno – video na YouTubeu, objavlju-jući blog, podcast, fotografije, e-knjigu ili Facebook stranicu. Zvuči jednostavno. Sve što trebate je malo multimedijalne pomoći i put do novih tržišta širom

Multimedija

Poslovni podcasti iznimno su popularni

među slušateljima, jer ih je lako slušati u

pokretu: u automobilu, tijekom vježbanja, trča-nja, šetnje psa i slično.

vam je otvoren. Za upload na YouTube bit će vam po-treban korisnički račun. Otkad je Google kupio You-Tube, za pristup možete koristiti korisničke podatke vaše gmail adrese (ukoliko ju imate). Nakon ulaska u korisnički račun možete odabrati ‘upload’ videa ili ako planirate raditi seriju video sadržaja, ono što je praktičnije – kreirati vlastiti kanal: besplatnu TV sta-nicu kojom ćete emitirati sadržaje kojima ćete pri-vlačiti nove kupce, pozicionirajući se kao autoritet u svojoj tržišnoj niši.

FOTO: Best buy fotoaparati za profesionalne rezultateNapredni kompaktni fotoaparati, popularno zvani i kao ‘poluprofesionalni’ aparati za napredne fotoentu-zijaste, nude više kontrole, ručne postavke ekspozicije i ostalih parametara, a za razliku od svoje veće DSLR ‘braće’ znatno su prjenosniji i lakši za ‘baratanje’ u raznim poslovnim prilikama. S obzirom na to da je u protekloj godini upravo taj segment fotoaparata doži-vio značajan napredak (veličina senzora, performanse u lošim svjetlosnim uvjetima, kvaliteta fotografije), to ga čini idealnim odabirom za svakog poslovnjaka koji želi uvijek biti u prilici snimiti kvalitetnu fotografiju i moći ju upotrijebiti za prikaz na različitim medijima. Evo nekoliko prijedloga.

1. Fujifilm x10 (oko 3.500 kuna) – aparat je izgrađen oko 12 megapikselnog EXR CMOS senzora i po-sjeduje ručni 4x optički zum (ekvivalent žarišnoj duljini od 28-122 milimetra), s brzom ‘blendom’ od f2-f2.8. Ono što ga čini posebnim jest kombinacija šik retro izgleda s vrhunskom tehnologijom koja se krije unutar aparata.

2. Nikon P7100 (oko 3.100 kuna) – ovaj će vam apa-rat dobro doći kada na putovanje želite nositi malo opreme, ali istovremeno imati potpuni nadzor nad svojim snimkama. Veliki senzor od 10 megapiksela i brzi procesor za obradu slika omogućuje postiza-nje čistih, preciznih rezultata, uz objektiv sa 7x zu-mom (28-200mm) i maksimalnim otvorom blende od f2.8.

3. Sony RX100 (oko 4.700 kuna) – aparat sa senzorom velikim 1” u stanju je snimiti fotografiju veličine 20.2 megapiksela. Optički zum od 3.6x (28-100mm) dovoljan je za sve uobičajene poslovne potrebe, a paket zaokružuju ručne kontrole, mogućnost bilje-

ženja fotografija u RAW formatu i snimanje videa u full HD rezoluciji.

4. Canon G1X (oko 5.200 kuna) – dok se prethodni Sony izdvaja svojim velikim senzorom, uz onaj u ovom Canonu može se učiniti patuljastim. Canon je u model G1X stavio senzor po veličini zamalo jednak APS-C čipovima kakvi se ugrađuju u DSLR fotoaparate. Ono što taj podatak znači običnim smrtnicima jest da je ovaj aparat u stanju uslikati fotografije plitke dubinske oštrine, kao i DSLR-ovi. Uz objektiv blende f2.8 i optičkog zuma ekvivalenta 28-112mm žarišne duljine, ovaj aparat nudi mo-gućnost snimanja HD videa i od svih nabrojanih daje uvjerljivo najbolju kvalitetu fotografija (što se odražava i na cijenu, kojom se približava napredni-jem segmentu).

TV: Zašto ćete u naredne 3 godine sigurno kupiti novi televizor?Do nedavno je TV uređaj bio obavezan ukras svakog ozbiljnog uredskog prostora. Rastom dijagonale i mo-gućnošću spajanja raznih perifernih uređaja, televi-zori se u tvrtkama zapravo počinju sve više koristiti. Njihova sve prihvatljivija cijena, sve bolje performan-se i pojava koncepta pametnog TV uređaja razlozi su zbog kojih se ciklus zamjene (kupnje novog) televizora počeo značajno skraćivati (s dosadašnjih 7-8 godina). Ako do sada već niste kupili pametni televizor, velika je vjerojatnost da ćete to učiniti u naredne tri godine. Evo zašto.

Prije svega, u narednim godinama očekuje se početak emitiranja HD signala. Sliku visoke definicije nećete moći doživjeti na televizorima koji ne podržavaju pri-jam takvog signala. Drugi je razlog sve više (funkci-onalnih) aplikacija za pametne televizije i mogućnost njihovog povezivanja na Internet. A tu su i moguć-nosti koje tek očekujemo: ugrađena kamera koja će omogućiti video chat s prijateljima (pa čak i za vrijeme gledanja programa), prepoznavanjem lica TV će biti u mogućnosti odrediti tko ga gleda i pustiti program prilagođen toj osobi, putem aplikacija TV kuće moći će plasirati brojne dodatne sadržaje tijekom emitira-nja programa… A za tvrtke najznačajniji razlog bit će mogućnost obavljanja videokonferencija po znatno manjim cijenama od onih koje su trenutno aktualne u segmentu videokonferencijske opreme.

Konferencijska audiovizualna pomagalaSnaga multimedije u prezentaciji businessa do izra-žaja dolazi prilikom organizacije konferencija, semi-nara i sličnih događanja na kojima se okuplja veći broj ljudi. Bez obzira o kojem se formatu radilo, do-bro ozvučenje, rasvjeta, projektor i projekcijska povr-šina ono su što će kod sudionika stvoriti percepciju o kvaliteti vaše tvrtke. Za manja događanja (ispod 25 sudionika) uglavnom će biti dovoljno pripremiti flip

Samsung KNOX – veća sigurnost za

poslovne korisnike Android platformePorast broja mobilnih radnika uvelike utječe na prisutnost BYOD (bring your own device) trenda. Samim tim, mobilnost i korištenje raznolikih uređaja u korporativ-nom okruženju predstavlja izazov za IT stručnjake koji istovremeno korisnicima žele omogućiti uporabu uređaja koje žele te zaštititi njihovu privatnost, kao i sigurnost podataka i drugih resursa tvrtke. Imajući to u vidu, Samsung je početkom ove godine predstavio rješenje Samsung KNOX, koje omogućava IT odjelima sveobuhvatnu kon-trolu, pritom ne narušavajući privatnost zaposlenika i osiguravajući im dosljednost korisničkog iskustva na njihovim osobnim uređajima. Ovo end-to-end rješenje pruža veću sigurnost hardvera i aplikacija, uvođenjem novog koncepta spremnika, zaseb-nog sigurnosnog okruženja za pokretanje aplikacija i pohranu podataka. Podatci i aplikacije smještene u spremnik zaštićene su od zlonamjernog softvera i phishing napada, kao i pokušaja hakiranja uređaja u slučaju gubitka ili krađe. Moguće je pohra-niti i korporativne aplikacije i podatke kao što su sustavi elektroničke pošte, kontakti i kalendar, a administratorima IT sustava omogućeno je upravljanje KNOX spremni-kom pomoću MDM (Mobile Device Management) sustava, što čini Samsung KNOX idealnom platformom za BYOD scenarije.

Valja spomenuti kako je uređaje s rješenjem Samsung KNOX odobrilo američko Mi-nistarstvo obrane za korištenje u svojoj mreži. Komercijalno je dostupno na svim nadolazećim Samsung pametnim telefonima i tabletima gornjeg cjenovnog razre-da, uključujući GALAXY Note 3 i GALAXY Note 10.1 2014 Edition, a u posljednjoj je nadogradnji raspoloživo i na pametnom telefonu GALAXY S4. Očekuje se skora raspoloživost i na ostalim ‘flagship’ uređajima kao što su GALAXY SIII, GALAXY Note II i drugi. Više informacija o rješenju Samsung KNOX dostupno je na stranicama www.samsungknox.com.

chart ili whiteboard, projektor za prezentaciju, te po-dij za govornika kojega će svi biti u prilici dovoljno dobro čuti i vidjeti, te neće biti potrebe za dodatnom audiovizualnom opremom. Međutim, veća poslovna okupljanja (više od 25 ljudi) zahtijevaju vođenje brige o sljedećim detaljima:

• Rasvjeta: govornike će biti moguće dobro vidje-ti samo u prostorima s prikladnom rasvjetom. Isto tako važno je voditi računa o tome da govornik mora biti u mogućnosti pročitati svoje bilješke, a publika dobivene (radne) materijale. Istovremeno manja količina svjetla na prezentacijskim površina-ma omogućit će bolju vidljivost prezentacije.

Rastom dijagonale i mo-gućnošću spajanja ra-znih perifernih uređaja, televizori se u tvrtkama zapravo počinju sve više koristiti.

50 BIZdirekt � prosinac 2013.


Multimedija Multimedija

• Ozvučenje: ako prezenter ima statični(ji) nastup, fiksni mikrofon s mogućnošću savijanja bit će mu dovoljan da upravlja vlastitom prezentacijom i da ga publika u svim dijelovima dvorane dobro čuje. Dru-ga opcija je bežična ‘bubica’ koja se štipaljkom kači za odjeću i dopušta veću fleksibilnost pri kretanju podijem bez utjecaja na kvalitetu (i snagu) zvuka.

• Projekcija: u dvoranu je moguće postaviti jedan ili više projektora koji će sliku s laptopa projicirati na projekcijske površine i tako dodatno ilustrirati ono o čemu prezenter priča. Uz njegovu prezentaciju na primarnim projektorima, na sekundarnim je projek-torima moguće ‘vrtjeti’ dodatne sadržaje kao što su twitter stream posjetitelja konferencije s pitanjima za govornike, promotivne poruke i slično…

• Projekcijska površina: kako bi bili sigurni da će svi sudionici biti u mogućnosti vidjeti ono što se prikazuje na projektorima, potrebno je podići pro-jekcijsku površinu na minimalno jedan metar od razine poda.

• Prevođenje: u slučaju potrebe za prijevodom prezen-tera, potrebno je osigurati kabine za prevoditelje i slušalice s bežičnim prijemom za svakog od sudioni-ka koji želi koristiti usluge prevođenja.

U fokusu: Windows 8 tabletiIako je Microsoft pokušavao čitavu prošlu dekadu pro-gurati koncept tablet računala, dok Apple nije lansirao svoj iPad svi su Microsoftovi napori rezultirali proma-šajima. No, žilavi Microsoft ne odustaje i usporedno s puštanjem u prodaju nove verzije svog operativnog sustava na tržište dolazi njihov Microsoft Surface – ta-blet koji bi se mogao približiti vladaru ovog segmenta, Appleovom iPadu. Surface cilja na korporativno trži-šte, gdje je Microsoft iskusan igrač, bilo s Office pa-ketom, bilo s drugim poslovnim aplikacijama i pove-zivosti s drugim uređajima. Tu je i ušminkano novo sučelje (bivši Metro) Modern UI, prilagođenije dodiru nego prethodne verzije Windowsa. I naravno, tu su desetci Windows 8 tableta koji se svakodnevno pojav-ljuju na tržištu. Svoje modele već su izbacili najveći svjetski proizvođači hardvera, a neke od njih moguće je pronaći u Hrvatskoj (Asus). Jedini minus je nešto veća cijena u odnosu na Android (pa i Apple) tablete, što opet dovodi pod znak pitanja dobar tržišni nastup Windows 8 tableta.

Laptop: prolaze li prijenosnici kroz krizu identiteta?Nakon godina rasta tržišnog udjela i manje konku-rencije u vidu (pokojnih?) netbooka, laptop ozbiljnu konkurenciju i ugrožavanje vlastite relevantnosti sve više doživljava od strane pametnih telefona i table-ta. Nova rasa uređaja s ekranom osjetljivim na dodir nije eliminirala potrebu za stolnim računalom, veli-kim ekranom, mišem i tipkovnicom, ali svakako je navela ljude da počnu razmišljati o potrebi posjedo-vanja laptop računala. Shvatili su to i proizvođači, pa

Još jedan (sve popu-larniji) alat za komu-nikaciju s kupcima je

internetski video.

se okreću raznim kreativnim i hibridnim rješenjima (okretni touch screen displayi, odvojivi zasloni…), nošenim na optimističnim očekivanjima od Windows 8 operativnog sustava. Proizvođači priznaju da su ta rješenja još uvijek ‘radne verzije’ i da bi tek kroz pet godina moglo doći do značajnijeg iskoraka za lapto-pe, budući da tek sad počinju promišljanja kako to računalo vratiti na stazu uspjeha. Produženje vijeka trajanja baterije, dodavanje dodatnih kapaciteta za pohranu podataka, stanjivanje (ultrabook) i slične inovacije najavljuju smjer u kojem će se taj posao kretati. Međutim, skeptici tvrde da laptop-tablet hi-bridi neće preživjeti test vremena i da će u narednim godinama poslužiti samo kao prijelazno rješenje ka jačem, sposobnijem tabletu, opremljenom vanjskom tipkovnicom, što će postati primarni odabir svih onih koji žele obaviti neki posao u pokretu, dok će se lap-top zadržati samo kod manjeg broja korisnika, sa spe-cifičnim potrebama.

Najkorisnije poslovne aplikacije za nove generacije iOS-a i AndroidaOdlučili ste ih koristiti na tabletu, pametnom telefo-nu ili ste požurili i kupili neki od hibridnih uređaja, aplikacije za mobilne uređaje postale su nezamjenjivi suputnik na svakom poslovnom putovanju, ali i na svakom drugom mjestu gdje vam je stolno računalo nedostupno. Otkad smo zadnji put predstavljali esen-cijalne aplikacije za svakog poduzetnika, na tržištu se pojavilo još nekoliko onih koji bi se trebali naći na pa-metnom telefonu i/ili tabletu svih onih koji teže većoj produktivnosti.

iOS aplikacije1. CloudOn (besplatna) – odlična aplikacija za iPad

koja vam omogućava da pristupite, otvorite i ure-đujete svoje Office dokumente koje držite u Boxu, Dropboxu i Google Driveu. Osim toga otvara pdf-ove i uz pomoć File Viewera gotovo sve tipove da-toteka.

2. LinkedIn (besplatna) – ova poslovna društvena mre-ža ima više od 160 korisnika diljem svijeta, a u mno-gim je industrijama postala nezamjenjiv alat. Nova verzija aplikacije omogućava: dijeljenje sadržaja sa svojim kontaktima, dobivanje grupnih osvježenja, čitanje vijesti iz industrije, pregledavanje i sprema-nje poslova, dobivanje informacija o ljudima s koji-ma se sastajete…

3. Instapaper (3,99USD) – aplikacija koja omogućava da članke, za čije čitanje trenutno nemate vremena, spremite i pristupite im kasnije u obliku personalizi-ranih novina, bez potrebe za spajanjem na Internet.

Android aplikacije1. Robin (besplatna) – virtualni asistent kreiran po

uzoru na Appleov Siri, no korisnici Android sustava smatraju ju boljom. Robin za vas twitta, daje upu-


Multimedija

te o smjeru kretanja, provjerava slobodna mjesta za parking (ne u Hrvatskoj) i slično.

2. CamScanner (besplatna) – pretvara kameru vašeg pametnog telefona u skener dokumenata, pohranju-je skenirane dokumente, po potrebi ih spaja u jedan i omogućava vam da ih putem nekog od Internet ser-visa pošaljete na telefax.

3. Scatterslides (9,99 USD) – upravljajte vašom Powerpoint prezentacijom s pametnog telefona pu-tem Wi-Fi mreže. Osim što prikazuje slideove na zaslonu mobitela, ova ga aplikacija pretvara u da-ljinski upravljač. Podržava Microsoft PowerPoint i OpenOffice Impress datoteke.

Nove generacije mobilnih telefona - brže, veće, jačeI dok je prije nekoliko godina veličina mobilnog telefo-na bila obrnuto proporcionalna financijskom uspjehu njegovog vlasnika, pojavom pametnih telefona veće je opet postalo bolje. Svaki novi model dolazi sa sve ve-ćim zaslonom, a ispod njega krije se još brži procesor, s još više jezgri, memorije, foto i video kapaciteta te brojnim drugim funkcionalnostima.

Ono najbolje što proizvođač uspijeva ponuditi dolazi u njegovom ‘flagship’ modelu, a na tržištu je trenutno moguće birati između nekolicine takvih perjanica, a bilo kojeg odabrali, teško da možete pogriješiti:1. Apple iPhone 5S - sedma verzija iPhonea ne donosi

puno noviteta u odnosu na svog prethodnika, ali i dalje nudi premium kvalitetu, te neke novosti poput otključavanja otiskom prsta, 64-bitnog procesora… Osim 5S Apple je lansirao i jeftiniju verziju, koja dolazi u pet boja, ima plastično kućište i nešto slabi-je performanse, a nosi oznaku 5C.

2. HTC One – HTC-ovu uzdanicu zovu i najboljim Android smartphoneom godine, a ono što ga razli-kuje od konkurencije jest novo Sense sučelje, dok se ‘ispod haube’ gotovo i ne razlikuje od Samsungovog Galaxy S4 modela: koristi isti Qualcomm Snapdra-

Iako je Microsoft poku-šavao čitavu prošlu de-kadu progurati koncept

tablet računala, dok Apple nije lansirao svoj

iPad svi su Microsof-tovi napori rezultirali

promašajima.

Osim bogate palete najrazličitijih domaćih i svjetskih programa te HD paketa, korisnicima je na raspola-ganju niz funkcionalnosti kroz napredno interaktivno sučelje koje praćenje TV programa čini jednostavnijim i preglednijim. Među brojnim interaktivnim uslugama izdvajaju se Snimalica, Pauza, Propustili ste, Zakasnili ste, sadržajno bogata Videoteka s brojnim sadržajima svih najvećih filmskih kuća dostupnih uz jedan klik na daljinskom upravljaču te Video učilica – usluga koja video lekcijama pomaže učenicima srednjih škola u upoznavanju i ponavljanju nastavnog sadržaja. Inte-resantne su i usluge Pogledaj od početka, kojom ko-risnici ponovno mogu pokrenuti određenu emisiju do 72 sata nakon njenog završetka te usluga Plati pa vidi, koja omogućuje praćenje uživo vrhunskih svjetskih sportskih događaja na zahtjev, kao i mogućnost da se snimke dijele između Vip TV za van usluge i Vip TV digitalnog prijemnika.

Vip TV za vanAplikacijom Vip TV za van, TV sadržaji postaju dostupni u svakom trenutku na svim ekranima – smartphonea, tableta, računala ili digitalnog prijemni-ka. Vip TV za van usluga nedavno je unaprijeđena te osim potpuno redizajniranih aplikacija i poboljšanog korisničkog iskustva, sada nudi četrdeset najatraktivni-jih domaćih i stranih TV programa, kao što su HTV1, HTV2, RTL, Discover channel, Orlando Kids, Cine-star Premiere, Fight channel, SK3, SK 1, Eurosport, a Programi su podijeljeni u Osnovni i Prošireni paket. Uslugu pritom podržavaju uređaji s Android i iOS operativnim sustavom te stolna računala s Microsoft Internet Explorer 7, 8 i 9, Google Chromom, Mozilla Firefoxom i Apple Safari preglednikom. Osim gledanja programa, usluga TV za van korisnicima omogućuje snimanje, kao i povratak na sadržaje koje su propustili ili zakasnili na početak te tako olakšavaju korisnicima praćenje svih željenih sadržaja, neovisno o svom ra-sporedu. Vip TV za van je dodatna usluga i ne prodaje se samostalno. Uslugu mogu aktivirati svi korisnici jedne od Vip fiksnih usluga preko postojeće linije ili kabelskog priključka.

Vip SAT TV Nakon što je u ožujku ove godine stekao stopostotno vlasništvo nad tvrtkom Digi TV, Vipnet je otišao ko-rak dalje te je svojim korisnicima ponudio još jednu uslugu - Vip SAT TV. Riječ je o usluzi digitalne sate-

Nova generacija televizije dostupna svima i u svakom trenutkuOd predstavljanja usluge u travnju 2012. godine, Vip TV je primjer nove inovativne generacije televizije, s više od 180 programa među kojima svaki korisnik može pronaći nešto za sebe.

Multimedija

Aplikacijom Vip TV za van, TV sadržaji postaju dostupni u svakom tre-nutku na svim ekranima – smartphonea, tableta, računala ili digitalnog prijemnika.

litske televizije koja DTH (Direct to Home) tehnolo-gijom dolazi do svakog područja, na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Pritom Osnovni i Prošireni pa-ket sadržavaju više od 60 programa – informativnih, dječjih, filmskih te glazbenih, a ponuda je nedavno dodatno obogaćena i Premium HD paketima među kojima su HBO HD, HBO Comedy HD, kao i Cinemax HD i Cinemax 2 HD. Premium HD programe moguće je gledati za mjesečnu naknadu već od 45 kuna, ovisno o odabranom paketu, a svi Vip SAT TV korisnici će prilikom potpisivanja usluge dobiti satelitski digitalni HD prijamnik. Uz Vip SAT TV uslugu, korisnici imaju pristup više od 200 najboljih europskih slobodnih (FTA) programa među kojima su najpopularniji pro-grami iz nama susjednih zemalja.

Vip SAT TV usluga može se jednostavno aktivirati potpisivanjem korisničkog ugovora na bilo kojem Vip prodajnom mjestu ili pozivom Vip Službi za korisni-ke na besplatni broj 0800 091 091. Korisnik pritom može odabrati korištenje uslugu bez ugovorne obveze te za Osnovni paket mjesečno izdvajati 78,50 kn, a za Prošireni paket 40,00 kn. Uključenje usluge moguće je i uz potpisivanje ugovorne obvezu na 24 mjeseca, a pri-tom korisnici ostvaruju 100 posto popusta na Osnovni i Prošireni paket prvih 6 mjeseci, kao i cijenu instalacije opreme od 69 kn. Također, svim novim korisnicima je prvih mjesec dana besplatan HBO HD paket.

gon 600 CPU, 2GB RAM memorije i 1080p zaslon. 3. Samsung Galaxy S4 – brojne mogućnosti koje ovaj

uređaj donosi svrstavaju ga u sam vrh Android smartphonea, ali za razliku od HTC One dolazi u plastičnom kućištu, no po performansama i testovi-ma za dlaku je bolji od HTC-a.

4. Nokia Lumia 925 – iako nešto stariji model od Lu-mie 1020, 925-ica posjeduje 4.5” IPS ekran rezolu-cije 1280x720px, 1.5GHz procesor, podržava NFC i 4G. Ugodan dizajn i kvalitetna izrada čine ga kon-kurentnim ostalim flagship modelima, a za razliku od ostalih nabrojanih, pogoni ga Windows Phone 8 operativni sustav.

Ispis i skeniranje u tvrtkamaDok 3D printanje ne postane pristupačno kao što je danas ono uobičajeno (ne zovemo ga 2D), poslovne (ali i kućne) korisnike može zadovoljiti pad cijena (sve kvalitetnijeg) otiska. Inovaciju na području ured-skih inkjet printera donosi Epson sa svojim InkTank modelima. Dosadašnji model koji se sastojao u tome da se printer kupi iznimno jeftino, ali da se tinte pla-ćaju papreno, Epson je odlučio obrnuti i tražiti više za printer, dok će tinte nuditi po znatno povoljnijim cijenama. InkTank je zapravo kvalitetnija kopija do-sadašnjih CISS prerada, koje su omogućavale da se u inkjet printer, uz posebne dodatke, dolijeva tinta iz bočica. Ti su sustavi bili relativno komplicirani za instalaciju, a njihovom ugradnjom printer bi gubio jamstvo i nerijetko je znalo dolaziti do komplikaci-ja. Ink Tank je usavršena i tvornički ugrađena verzija CISS-a, a novi Epsonovi pisači s nadolijevanjem tinte omogućavaju nikad povoljniji ispis kućnim uredima i tvrtkama. Cijena ispisa smanjena je na 0,014 kuna po A4 listu ili svega 1,4 kune za jedno punjenje ladice od 100 listova. Jeftini ispis znači i veću količinu oti-skanih dokumenata. Na rad s tiskanim dokumentima oslanjaju se još uvijek u velikom broju organizacija. Međutim, takav rad sve je zahtjevniji, a dolazi s ne-koliko izazova od kojih su glavni: upravljanje i orga-niziranje širokog raspona tipa i formata dokumenata, rast neučinkovitosti upravljanja dokumentima i uz to vezanih troškova, otežan pristup informacijama, otežana usklađenost s raznim standardima, usporene procedure pružanja podrške korisnicima…

Rješenja za neučinkovitost uzrokovanu preop-terećenjem papirnatim dokumentima nose za-jednički nazivnik - sustavi za upravljanje sadr-žajima, a prije svega zahtijevaju digitalizaciju postojećih dokumenata. Prednosti implementacije takvog sustava su sljedeće: smanjuju se operativ-ni troškovi vezani uz unos podataka, smanjuju se troškovi papira, poboljšava se kvaliteta protoka in-formacija, što dovodi do ubrzanja poslovnih proce-sa, povećava se kontrola usklađenosti, a sve pred-nosti jamče brz povrat investicije u digitalizaciju.


Poslovni stil Poslovni stil

Tople boje zemlje, pijeska i sunca preklapaju se ove modne jeseni s hladnim metalnim materijalima i ob-licima. I dok s jedne strane čak i poslovne kombinacije ne odolijevaju dodatcima od krzna, perja i sličnih ma-terijala, kako bi postigle što nježniji izgled i 3D efekt u odijevanju, s druge strane, koriste se šljokice, zakovice, boje metala, lakirana koža, kako bi modni izražaj po-stao fantastičan sklop ekstremnih kontrasta.

Neobičan spoj vidi se kod gotovo svih poznatijih svjet-skih brandova, pa tako H&M-ova linija odiše ženstve-nošću s dozom drame, stavljajući naglasak na noge i vitku liniju, uvodi visoke čizme u gotovo sve kombina-cije te u život vraća pomalo zaboravljeni odjevni pred-met – plašt. Marks&Spencer igra se uzorcima spajaju-ći nespojivo, ali na zgodan način, a pritom odjeći daje dozu glamoura i vintagea s naglaskom na drugačije, moderne, sjajne materijale. Mango, između ostalog, ove godine nastupa sa žen-skom kolekcijom u muškom stilu, što se može primije-titi kod još nekih poznatih brandova.

Dizajneri uvode novitete i u svijet muških odijela pa uz meke materijale poput baršuna i vune, prevladavaju i drugačije boje, poput crvene, plave i svijetlosmeđe.

Modni povratak u budućnostJesensko-zimske poslovne kombinacije 2013./2014. odišu kombinacijom toplih pri-rodnih tonova i tekstura te ekstremno modernih materijala, boja i oblika u dizajnu. Smjela mješavina očituje se u svemu, od poslovnih odijela, preko obuće pa do frizura i modnih dodataka. Prethodnih godina moglo se posve pouzdano govoriti o reminiscen-ciji na neka minula desetljeća, no modni noviteti, a tako i kretanja u svijesti društva, utiru put za nove 20-e, one koje pripadaju 21. stoljeću.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Sinergija business/casual stila Kontrast jesensko-zimskih poslovnih kombinacija uočljiv je i po tome što, iako je njegova sušta suprot-nost, casual ima sve više utjecaja na poslovni stil, oso-bito kod ženskih odjevnih predmeta. Traperice, dodu-še, nešto drugačijeg dizajna, postale su dio poslovnih kombinacija, nezaobilazna jednostavna košulja po-djednako pripada i jednom i drugom stilu, i dok casual kombinacije ‘podiže’, one poslovne svrstava u liniju klasičnog odijevanja, uvijek pogođenog.

Marama ili kravata na drugačiji način Među obveznim modnim dodatcima za muškarce svakako je kravata, a za žene je jedan od najčešćih do-dataka marama. To nije ništa novo, baš naprotiv, pri-mjenjuje se već stoljećima, no ima noviteta u tome kako ih nositi. Maramu se može nositi na bezbroj načina, a za izdvojiti je zgodno da se uz neke od kla-sičnih načina vezanja, poput francuskog čvora, mogu kombinirati dvije marame za vrlo zgodne efekte, ali i da se može nositi marama na torbici, čime se na ori-ginalan način modnim dodatkom upotpunjuje modni dodatak. Kravata se ne mora uvijek vezati jednako, vrijedi isprobati i neke od brojnih kompliciranijih čvorova za postizanje savršenog dojma. Odlična pri-

goda za elegantniji čvor na kravati bio bi, primjerice, novogodišnji domjenak.

Njegovana kosa za savršen dojam Biti dotjeran znači biti dotjeran od glave do pete pa od glave treba i krenuti. Dobra frizura za posao je u prvom redu uredna i dobro ošišana pa je poželjno naći frizera koji će vas dobro posavjetovati o tome koja vam frizura najbolje pristaje. Osim toga, pod dobrom frizurom po-drazumijeva se i njegovana, sjajna i zdrava kosa. Za to je zaslužna kozmetika za kosu - maske, pjene, šampo-ni i regeneratori za svaki tip kose i svaki potencijalni problem, ali svakako i zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima i mineralima. Brinete li o svojoj kosi, budite uvjereni da će se rezultat vidjeti. A hoćete li no-siti dugu ili kratku kosu, modernu ili klasičnu frizuru, ovisi samo o vašoj osobnosti. Ove godine u modi je go-tovo sve, s malim naglaskom na ženstvenost i mekoću kod ženskih frizura i prirodne boje kose.

Što odjenuti za poslovni novogodišnji domjenak?Poslovni novogodišnji domjenak može biti prilika za ugodno druženje, ali i za blamažu. Nakon svih stresova koje donosi kraj godine i pomalo nametnuta blagdan-ska atmosfera puno prije samih blagdana, oni se neka-ko prikradu i na kraju ne ostaje puno vremena za raz-mišljanje što obući za poslovno blagdansko druženje. To će puno ovisiti o osobi pa bi možda jednostavnije bilo reći – što ne obući… Razne smiješne kape i do-datci poput rogova, crvenih nosova ili još bolje, svje-tlećih ukrasa, trebali bi ostati kod kuće za obiteljsku veselicu, a isto tako i sve što je prekratko, preusko ili na bilo koji način neukusno. Za ovakve prilike ipak može se, a i treba, malo i pretjerati, primjerice, skupim nakitom, satom koji ‘ne izlazi često van’, nešto višim potpeticama ili sjajnim materijalom košulje ili haljine. I šminka može biti naglašena, što i priliči večeri, a isto tako i parfemi. Niti cvijet na reveru neće biti naod-met… Inače, bila bi to večer i kao i svaka druga.

Obuća za poslovne kombinacije Obuća je ove jeseni vrlo raznolika, neovisno o stilu. Uz vječite boje poput crne, sive, bež, crvene i smeđe, apso-lutni hit ove jeseni su boja terakote, boja vina, zelena i plava. Ženske su cipele vrlo ženstvene, a podjednako su zastupljene one sa zašiljenim vrhom, kao i one sa zaoblje-nim, ali i cipele otvorenih prstiju. Dizajneri ove godine vole vrtoglavo visoke potpetice, ali dobra je vijest da su u poslovnom stilu itekako dobrodošle i elegantne niske ci-pele. Također, ženske cipele često se ukrašavaju ornamen-talnim ukrasima, a rado viđeni dodatci su i razne kopče, remenčići i čipka. Ne zaboravimo vrlo moderne visoke čizme visine do koljena ili čak i malo iznad. Iako tradicionalno muške cipele ne nude toliku raznoli-kost kao ženske, dizajneri su se potrudili ove godine izaći s novim bojama i oblicima nosivima uz poslovne kombi-nacije. Zajednički nazivnik svima je mala platforma.

Prednosti i mane dress codeaDress code je u nekim zanimanjima uveden radi prak-tičnih i sigurnosnih razloga. Govori se pritom o zani-manjima vezanim uz ljudsko zdravlje, prehranu, zaštitu i sl. No, banke, primjerice, i njima slične ustanove, imaju dress code zbog posve drugačijih razloga. S jedne stra-ne, na taj način ograničavaju nametanje osobnih stilova i uvode uniformnost pa klijent djelatnika u ‘uniformi’ doživljava isključivo kao predstavnika ustanove u kojoj radi. Uniforma isto tako izaziva određeno povjerenje i poštovanje kod ljudi pa se na posredan način, isto to povjerenje ukazuje i ustanovi čija je uniforma. No, ono negativno kod dress codea jest da je za osobe s puno sti-la on poput kazne. Ljudsko ponašanje, ali ni oblačenje, nije nimalo uniformno. Stoga je dress code, u slučajevi-ma kada nije potreban, samo nametnuta šablona.

‘Must have’ mobiteli s dozom luksuzaMobiteli su iz godine u godinu sve napredniji i bez pro-blema na njima obavljamo posao u hodu – osim za raz-govore i poruke, služe za praćenje pošte, slušanje glaz-be, fotografiranje, čitanje digitalnih knjiga, navigaciju i brojne druge korisne i manje korisne radnje. I zanimlji-vo, postaju sve veći. S druge strane, računala postaju sve manja i počinju sličiti napravama koje smo pred samo koje desetljeće mogli vidjeti jedino u Zvjezdanim staza-ma. Bilo je samo pitanje vremena kada će nastati hibrid između mobitela i popularnog tableta. I tako je rođen - phablet. Manji je od tableta, stane u džep, zahvalju-jući nešto većem ekranu, izdržljivijoj bateriji i većoj, proširivoj memoriji, vrlo dobro podržava multimediju i obavljanje više zadataka u isto vrijeme, a cijenom je prihvatljiviji od tableta. Zašto se u tom slučaju zadrža-vati na mobitelu? Među najpopularnijim modelima tre-nutno su HTC One Max, Samsung Galaxy Mega, Sony Xperia Z Ultra, Samsung Galaxy Note 3.

Torbe za tablete No za sve one koji još nemaju phablet, a imaju tablet, treba napomenuti da tablet može imati i lijepu i funk-cionalnu torbu. Muškom spolu će se sigurno svidjeti torbe koje izgledom podsjećaju na torbe za laptope, ali su drastično manje, no ipak vrlo funkcionalne pa čak služe i kao stalak za tablet. Za dame postoji veći i ra-znolikiji izbor pa svoj tablet mogu nositi, primjerice, u vrlo elegantnoj Sushi en Vogue torbi ili pak u platne-noj torbici, ovisno o preferencijama i ukusu.

Savršen novogodišnji poklon Savršen novogodišnji poklon nije lako naći. Moguć-nosti je bezbroj – netko priželjkuje parfem, skupi sat ili neki komad nakita, netko drugi tehničku stvarčicu poput gore spomenutog phableta ili savršene torbe za njega. No, savršen poklon bit će onaj koji si osoba ko-joj ga poklanjate želi pa stoga pažljivo slušajte i sigur-no ćete pogoditi. Ushit koji ugledate na licu kada ga darujete bit će vaša nagrada.

Čak i poslovne kombi-nacije ne odolijevaju dodatcima od krzna,

perja i sličnih materija-la, kako bi postigle što

nježniji izgled i 3D efekt u odijevanju.

Među obveznim modnim dodatcima za muškarce svakako je kravata, a za žene je jedan od najčešćih dodataka marama.


Statistički podatci govore da oko 70% ukupnog prome-ta restorani ostvaruju od stanovnika koji žive na 15-ak minuta vožnje. Upravo je stoga sasvim logična važnost pitanja što nudi pojedini jelovnik i koliko se cijene po-dudaraju u odnosu na konkurenciju u tom području. No ma koliko jelovnik uspješno prenosio brand nekog restorana i bez obzira na iznimnu važnost njegova kvalitetnog kreiranja, stručnjaci smatraju da je on samo dio ključa uspjeha pojedinog restorana.-Dobro sastavljen jelovnik jedan je od ključnih ele-menata koji utječu na uspjeh restorana. Uz dobro sastavljen jelovnik, najbitnija je kvaliteta jela, a nje nema bez kvalitetnih namirnica. Ljubazno osoblje je neizbježan faktor, jer ako nema ljubaznosti, gost se, uz sve druge kvalitete, ne osjeća ugodno i ne razmišlja o povratku u isti restoran. Normalno da samoj ugodi gosta doprinosi lijep i ugodan ambijent - istaknuo je Zlatko Puntijar, vlasnik zagrebačkog restorana Stari Puntijar. Puntijar je inače i veliki zaljubljenik u po-vijest naše gastronomije pa je tako u posljednjih 25 godina prikupio više od 2.000 kuharica i ima najveću privatnu kolekciju u Europi.

Prirodni i zdravi proizvodiDok pojedine osobe redovito konzumiraju razne su-plemente kao dodatke prehrani, drugi to izbjegavaju u širokom luku i radije te nutrijente unose pravim pro-izvodima prirode. Mlijeko, maslinovo ulje, sirupi, prirodni sokovi, med, džemovi, rakije, likeri, pršuti, kulen, kobasice, domaći čvarci, samo su neke od delicija koje se na hrvatskom tržištu može pronaći i kao ekološke proizvode hrvat-

Hrvatska enogastronomska baština na europskom tržištu Prema mišljenju mnogih stručnjaka, upravo su hrvatska gastronomska baština i ruralni turizam najkvalitetniji turistički proizvod. Kvalitetna hrana i ugodna klima glavni su hrvatski aduti za dobivanje ulaznice na europsko tržište agroturizma.

Dobro sastavljen jelovnik je jedan od ključnih elemenata

koji utječu na uspjeh restorana.

skih sela iz netaknute prirode, bez umjetnih dodataka i pojačivača okusa. -Naziv ‘prirodni proizvod’ često se upotrebljava da bi nas naveo da pomislimo da je to ujedno i ‘zdrav pro-izvod’. No, ‘prirodan’ znači jedino da proizvod nije prerađivan, ili da je minimalno prerađivan. Za razliku od proizvoda koji su deklarirani kao organski, prirodni proizvodi nemaju certifikate, niti je njihova proizvod-nja sustavno kontrolirana. Osim toga, izraz ‘prirodan’ nam ništa ne govori o metodama uzgoja ili o korište-nju konzervansa - ističu iz bio&bio trgovine eko pro-izvoda. Također nadodaju kako dostupnost organskih proizvoda, tj. njihova prisutnost na policama, znači da je određeno voće ili povrće posve dozrelo. Proizvođači organskih proizvoda ne mogu natjerati biljke da do-zriju prije vremena, tako da, kad ih vidite na policama trgovina, znači da su baš tada idealne za pripremu u kuhinji ili konzumiranje.Inače, stručna istraživanja pokazuju kako biljke uzgo-jene prema načelima ekološke poljoprivrede sadrže 28 posto više vitamina C, imaju 18 posto više relativnog sadržaja bjelančevina, 19 posto više ugljikohidrata, 18 posto više kalija, 10 posto više kalcija, 13 posto više fosfora i 77 posto više željeza.

Anti-age namirniceBorovnice, avokado, buća, lubenica, bakalar, jetrica, sojino mlijeko, smeđa riža, orasi i sjemenke, naranče, rajčica, riba, piletina, špinat, jogurt i kupus neki su s popisa proizvoda čiji unos najviše pomaže pri uspora-vanju procesa starenja. I dok je tržište preplavljeno do-datcima prehrani i kremama koje više ili manje uspješ-no smanjuju površinske bore, studija koju je provelo Sveučilište La Monash u Melbournu na 400 osoba pokazala je kako izbor hrane pomaže očuvati mlado-likost kože. U potrazi za eliksirom mladosti na Zapadu niču ‘anti aging’ instituti, razvijaju se posebne terapije, tretmani, dodatci prehrani, programi prehrane i tjelo-vježbe kako bi izgledali bolje i izbjegli vidljive znakove starenja. Ipak, prema mišljenju stručnjaka, pravilno izbalansirana prehrana i unos specifične hrane ključ je mladosti. Prehrambena industrija u razvijenim ze-mljama brzo je prepoznala novu tržišnu nišu i sve više razvija posebnu kategoriju funkcionalne hrane koja cilja na osobe starije dobi.

Gastronomija Gastronomija

Sirova hrana na ljudski organizam, ali i stanje duha, djeluje potpuno drugačije od termički obrađene.

Art of Raw - pokret zaljubljenika u sirovu hranuNedavno je u Hrvatskoj zaživio pokret zaljubljenika u sirovu hranu - ‘Art of raw’ (umijeće sirovog). Isto-vremeno, u Zagrebu je pokrenut raw food klub Elixir – prvi klupski restoran sirove hrane u cijeloj regiji i jedan od rijetkih u Europi, a izašla je i hit kuharica ‘Snaga sirovog’. Iza svega se krije potpis istog čovjeka.-Sirova hrana na ljudski organizam, ali i stanje duha, djeluje potpuno drugačije od termički obrađene. Ona potiče pozitivne emocije i vrlo često djeluje i kao lijek - ističe Darko Jurić, vlasnik restorana Elixir.Bazu ponude jela čini sve povrće, voće, orašasti plodo-vi i sjemenke te samoniklo bilje i jestivo cvijeće. Pre-težito su namirnice sezonske i lokalne, iz organskog uzgoja, no ponekad se u jela uključuju i egzotične na-mirnice. Filozofija sirove hrane, pišu njezini poznava-telji, proizišla je iz činjenice da su nekuhane namirnice, poput klica, svježeg voća i povrća, za čovjeka zdravije od onih kuhanih. Bitni enzimi uništavaju se ako se namirnica zagrijava iznad 45 Celzijevih stupnjeva. Pa iako prevladava mišljenje da je biti sirovojed jako komplicirano, iz Elixira tvrde drugačije. -Ljudi misle da na pripremu hrane potrošimo cijeli dan. U stvari, ručak je moguće pripremiti za sedam i pol minuta, a palačinke su gotove za samo tri minute - istaknuli su.

Okusi zavičaja – nova robna marka kojom trgovački lanci podržavaju domaće proizvođačeSir škripavac, tradicionalni dalmatinski mladi sir bla-gog okusa, fileti slanih inćuna u djevičanskom masli-novom ulju, čvarci, tradicionalni domaći specijalitet iz srca Slavonije, domaći rezanci s jajima, domaća kravlja skuta, tradicionalna istarska domaća skuta blagog mli-ječnog okusa, jabuke, mandarine, bilogorski bagremov med, fini slatki med od bagrema s bilogorskog područ-ja, međimursko bučino ulje, samo su neki od mnoštva autohtonih proizvoda koji su od nedavno našli svoje mjestu u prodajnom asortimanu jednog od trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u okviru nove robne marke Okusi zavičaja. Riječ je o biranim namirnicama i autohtonim proizvodima iz svih krajeva Lijepe naše, a ovim pro-jektom dodatno su podržani domaći proizvođači. Linija je prepoznatljive ambalaže i logotipa, koji simbolizira povezanost s hrvatskim porijeklom.

Agroturizam - enofokusiran gastronomski doživljajI u doba najveće financijske krize, turizam konstantno grabi naprijed. Riječ je o gotovo najuspješnijoj gospo-darskoj grani bilo gdje na svijetu, pa tako i kod nas. No čini se kako se ponuda koja se u našoj zemlji i dalje uglavnom sastoji od sunca, mora, plaže i hotela ipak polako mijenja, a posljednjih godina sve češće diljem Hrvatske nalazimo putokaze koji vode prema poljopri-vrednim imanjima. Prema mišljenju mnogih stručnja-ka, upravo su hrvatska gastronomska baština i ruralni turizam najkvalitetniji turistički proizvod. Kvalitetna

hrana i ugodna klima glavni su hrvatski aduti za do-bivanje ulaznice na europsko tržište agroturizma. Iako agroturizam podrazumijeva puno toga poput aktivnog dokoličarenja, sudjelovanja u radovima na imanju, ti-marenja životinja, radionica starih obrta, sudjelovanja u spravljanju izvornih jela, edukacija o autohtonim proizvodima, slikarskih radionica, prikupljanja ljeko-vitih, kampiranja i slično, ponuda agrodomaćinstava temelji se na izvornoj gastronomiji. Agroturizam u Hrvatskoj ponajprije se razvio u Istri, s obzirom na de-finiranu financijsku, stručnu i marketinšku podršku, a posljednjih pet godina razvidan je razvoj agroturizma i u ostalim krajevima, Dalmatinskoj zagori, Baranji i Hrvatskom zagorju.

Prvi hrvatski olive oil barPrvoga dana ulaska Hrvatske u EU otvoren je i prvi hrvatski ‘olive oil bar’, koji nudi degustaciju 50-ak vr-hunskih hrvatskih maslinovih ulja. Osim što se mogu degustirati u baru, ulja se mogu kupiti u Uje oleoteci, koja se nalazi u sklopu prostora. I dok na obali postoji 15 oleoteka specijaliziranih za prodaju maslinova ulja, Uje oil bar bio je svojevrsna logična posljedica razvoja oleoteke Uje, koja je u Zagrebu već otvorila Galeriju maslinova ulja. U baru se nude brojni specijaliteti, a dnevna ponuda jela ovisi o dostupnosti svježih namir-nica. Misao vodilja prilikom stvaranja ponude bile su prihvatljive cijene, tako da nude i karticu vjernosti za sve stalne goste koja omogućava 20 posto popusta na cijene hrane i pića. Prema riječima vlasnika, već po-stoje planovi za zimu. U Uje baru gostovat će brojni hrvatski chefovi, održavat će se degustacije vina, pre-zentacije maslinovih ulja, mali koncerti…

Dani čokolade u OpatijiVeć nekoliko godina zaredom prvi vikend u prosincu u Opatiji održava se vikend čokolade, kada se sva ponuda opatijskih kavana i ostalih ugostiteljskih objekata bazi-ra na kolačima, pićima i napitcima na bazi ove slastice.Riječ je o je trodnevnoj gastronomskoj manifestaciji na kojoj vrhunski hrvatski i međunarodni proizvo-đači čokolade prezentiraju svoje čokoladne proizvode uz degustaciju i prodaju po prigodnim cijenama. Osim cjelokupne ponude od hrane i pića, atraktivni čoko-programi nude i posebno osmišljene wellness tretma-ne. Ova manifestacija pod nazivom Festival čokolade sastavni je dio projekta Zima u Opatiji.

Najuspješnije hrvatske vinarijeEno tim kritičara krajem prošle godine sustavno je ocjenjivao vina po cijeloj Hrvatskoj. Prema tim ocje-nama, kako su prenijeli stručni mediji, najuspješniji vinari su:-Vlado Krauthaker i Vina Belje za najbolju Graševinu berbe 2011., -Vlado Krauthaker za vino Graševina Korija i Vina Be-lje za Vrhunsku graševinu berbe 2011.,

Pripremila: Anita Zelić



Gastronomija

Otvoren je i prvi hrvat-ski ‘olive oil bar’ koji

nudi degustaciju 50-ak vrhunskih hrvatskih

maslinovih ulja.

-Vinarija Saint Hills dobila je nagradu za najbolji pla-vac s vinom Dingač 2008., -Vinarija Agroprodukt za vino Medea Montiron kao najbolja svježa malvazija berbe 2011., -Vinarija Benvenuti dobila je nagradu za najbolju od-ležalu malvaziju Anno Domini 2009., -Istovremeno, u kategoriji ‘best buy’ za vina čija vrijed-nost premašuje njihovu cijenu su Vina Laguna za kvali-tetnu malvaziju berbe 2011 i Cabarnet Sauvignon 2011., -Tomislav Tomac za bijelo vino godine za vino Anfora rajnski rizling 2009., -Vinarija Menengheti dobila je nagradu za crveno vino godine za vino Crveno 2009. -Vinarije godine je koncern Agrokor (Vinarija Belje i Laguna). Za naj vinoteku nagrada odlazi Dobrim vinima, čiji je lanac dućana uspostavio sasvim nove, međunarodno visoke standarde u prodaji vina u Hrvatskoj.

17. Prvenstvo sommeliera kontinentalne HrvatskeNa nedavnom Drugom prvenstvu sommeliera kon-tinentalne Hrvatske, koje je u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba (HSK) održano u zagrebačkoj Aka-demiji vina i Green Gold Clubu, ponajbolji sommelieri kontinentalne Hrvatske u međusobnim nadmetanjima pokazali su svoja znanja u poznavanju i posluživanju vina, žestokih pića i drugih napitaka.U nadmetanjima natjecatelji su, kroz razne testove i praktičan rad, pokazali svoje znanje iz vinarstva, te poznavanja i posluživanja vina, a okušali su se i u za-nimljivim vještinama poput otvaranja šampanjca, de-kantiranju vina, prepoznavanja vina i žestokih pića, otkrivanja pogrešaka u vinskoj listi i sl.Drugo prvenstvo sommeliera kontinentalne Hrvatske bilo je najava 17. prvenstva sommeliera Hrvatske koje se krajem studenog održalo u Rovinju u hotelu Lone, pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

Tjedan restorana - gastrogušt za 100 kunaIako je prosječnom Hrvatu pri pomisli na hrvatske de-licije prva asocijacija ‘mamina kuhinja’, stručnjaci kažu kako je dobra restoranska hrana bolja od one koja se kuha kod kuće. S obzirom na prisutnu krizu i ograničen bužet veći-ne hrvatskih građana, vjerojatno najbolji način da se posjete neki od ekskluzivnih restorana jest na tradi-cionalnom Tjednu restorana. Riječ je o interesantnoj marketinško-gastronomskoj akciji i to je rijetka prili-ka, u smislu gastronomske ponude, kada su cijene pri-stupačne i dostupne svima.Promovirajući gastronomiju, restorani diljem hrvat-ske nude obroke u tri slijeda. Predjelo, glavno jelo, de-sert i čaša vina za svega 100 kuna. Promotivni tjedan zato daje priliku svima kušati vrhunske specijalitete i svi restorani su u potpuno istom rangu.I dok pojedini sudionici ove akcije žele povećati pro-met i ponovo promovirati svoju kuhinju, neki drugi uključili su se prvenstveno zato da bi se afirmirali na zagrebačkoj gastronomskoj sceni. -Važnu ulogu u poboljšanju rada restorana igralo bi kada bi se reprezentacija priznavala gostima u troško-ve poslovanja. Nadam se kako ćemo kroz neko vrijeme doći do turističke godine umjesto turističke sezone. Ako nećemo gledati pozitivno na budućnost, onda ni sada u teškoj situaciji nećemo imati motiva za kvalite-tan rad - smatra Zlatko Puntijar.

Najbolji svjetski restoraniČasopis Restaurant Magazine predstavio je svoj po-pis ‘The World’s 50 Best Restaurants’, s najboljim restoranima svijeta za 2013. godinu. Titulu ‘Najbolji restoran svijeta’, nakon tri godine vladavine dan-skog restorana Noma, zaslužio je El Celler de Can Roca, koji ima tri Michelin zvjezdice i nalazi se u katalonskom gradiću Girona.

Top 10 restorana u HrvatskojOve godine održala se druga po redu dodjela nagrade Dobri restorani, koja za cilj ima promovirati ono najbolje što hrvatska gastronomija nudi. Akciju organiziranu u suradnji s Jutarnjim listom, nazvanu Dobri restorani, proveo je Vinart po metodi San Pellegrino.

U slučaju San Pellegrina uključeno je preko 800 ocjenjivača iz cijelog svijeta, dok je u slučaju Dobrih restorana ova metoda malo modificirana pa je u izboru sudjelovalo oko 300 ‘odabranih’ znalaca iz Hrvatske. U ocjenjivanju sudjeluju stručnjaci, restora-teri, chefovi i gastronomi, pod čime se podrazumijevaju gastro kritičari i novinari koji prate restoransku scenu.

Titulu najboljeg restorana u Hrvatskoj dobio je zagrebački restoran Bistro Apetit. Za najbolji restoran u Zagrebu, kao i prošle godine, odabran je također Bistro Apetit. Što se tiče ostalih hrvatskih regija, najbolji restoran u Dalmaciji je Pelegrini. U središnjoj je Hrvatskoj za najbolji proglašena Mala hiža, a u Istri Batelina. Prema odabiru glasača u Slavoniji i Podunavlju, titulu najboljeg restorana dobio je Klub restoran Waldinger.

1. Bistro Apetit, Zagreb2. Takenoko, Zagreb3. Batelina, Medulin4. Pelegrini, Šibenik5. Dubravkin put, Zagreb

6. Plavi podrum, Volosko7. Prasac, Zagreb8. Mala hiža, Mačkovec9. Apetit City, Zagreb10. Wine Vault, Rovinj

Restoran Zinfandel’s

Opis restorana: Kuhinja koja kombinira vrhunske doma-će namirnice i okuse iz cijelog svijeta. Restoran je ime do-bio po sorti grožđa zinfandel koja je početkom 19. stoljeća prenesena iz Dalmacije u SAD; to je vino postalo simbolom isprepletenosti kultura koje se susreću u kuhinji restorana Zinfandel’s. Broj sjedećih mjesta: 100 + dodatno 160 mjesta na terasi; parking 30 mjesta.

Izdvojena ponuda: Svojim odabirom i kombinacijom okusa chef de cuisine Ana Grgić unosi svježinu i kreativnost, koji povezuju Zagreb s Mediteranom i kontinentalnom Europom. Personalizirani, osvježeni a la carte jelovnik, mijenja svoju ponudu u skladu s godišnjim dobom, a gostima pruža užitak u brojnim hladnim i toplim predjelima, juhama, vegetarijan-skim jelima, ribljim i mesnim specijalitetima i tradicionalnim hrvatskim jelima poput poznatih Esplanadinih štrukli. Po-nuda uključuje i listu pomno biranih vina prvog hrvatskog sommeliera Ivana Šnelera te maštovite slastice najbolje hr-vatske slastičarke, Mirjane Špoljar.

Esplanade Zagreb Hotel,

Mihanovićeva 1, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 4566 644/666

Fax: +385 1 4566 050

E-mail: [email protected]

Web: www.esplanade.hr

Restoran Cavallino

Opis restorana: Restoran Cavallino već je 10 godina šar-mantno mjesto za iskusne gurmane, poslovne ljude i sve one koji vrhunskom hranom i pićem žele sebi i svojim uzvanici-ma priskrbiti jedinstveni gastro doživljaj.

Hrana koju s ljubavlju spravljaju i poslužuju, nadahnuta je okusima poznatih i omiljenih tradicionalnih hrvatskih i in-ternacionalnih jela pripremljenih na prepoznatljiv, moderan način, najčešće od svježih sezonskih namirnica.

Restoran Cavallino je mjesto namijenjeno i za organizaciju poslovnih događanja, privatnih zabava i obiteljskih sveča-nosti.

Broj sjedećih mjesta: 120 + dodatno 30 na terasi.

Izdvojena ponuda: Certificirani objekt za pripremu jela od mesa istarskog goveda - boškarina, jela s tartufima, raznovr-sni odresci, jela od sezonskih namirnica uz raznovrsnu ponu-du jedinstvenih deserta.

Zavrtnica 17, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 6055 298

Mob: +385 98 358 489

E-mail: [email protected]

Web: www.cateringlisak.hr

Gastronomija

50 najboljih svjetskih restorana1. El Celler de Can Roca, Girona, Španjolska 2. Noma, Kopenhagen, Danska3. Osteria Francescana, Modena, Italija4. Mugaritz, San Sebastian, Španjolska5. Eleven Madison Park, New York, SAD6. D.O.M., Sao Paolo, Brazil7. Dinner by Heston Blumenthal, London, V. Britanija8. Arzak, San Sebastian, Španjolska9. Steirerek, Beč, Austrija10. Vendome, Bergisch Gladbach, Njemačka11. Per Se, New York, SAD12. Frantzén/Lindeberg, Stockholm, Švedska13. The Ledbury, London, V. Britanija14. Astrid Y Gaston, Lima, Peru15. Alinea, Chicago, SAD16. L’Arpège, Pariz, Francuska17. Pujol, grad Meksiko, Meksiko18. Le Chateaubriand, Pariz, Francuska19. Le Bernardin, New York, SAD20. Narisawa, Tokio, Japan21. Attica, Melbourne, Australija22. Nihonryori RyuGin, Tokio, Japan23. L’Astrance, Pariz, Francuska24. L’Atelier Saint-Germain de Joël Robuchon, Pariz, Francuska

25. Hof Van Cleve, Kruishoutem, Belgija26. Quique Dacosta, Dénia, Španjolska27. Le Calandre, Rubano, Italija28. Mirazur, Menton, Francuska29. Daniel, New York, SAD30. Aqua, Wolfsburg, Njemačka31. Biko, grad Meksiko, Meksiko32. Nahm, Bangkok, Tajland33. The Fat Duck, West Berkshire, V. Britanija34. Fäviken, Järpen, Švedska35. Old Sluis, Sluis, Nizozemska36. Amber, Hong Kong, Kina37. Villa Joya, Albufeira, Portugal38. Restaurant Andre, Singapur, Singapur39. 8½ Otto e Mezzo Bombana, Hong Kong, Kina40. Combal Zero, Rivoli, Italija41. Piazza Duomo, Alba, Italija42. Schloss Schauenstein, Fürstenau, Švicarska43. Mr & Mrs Bund, Šangaj, Kina44. Asador Etxebarri, Atxondo, Španjolska45. Geranium, Kopenhagen, Danska46. Mani, Sao Paolo, Brazil47. The French Laundry, Yountville, SAD48. Quay, Sidney, Australija49. Septime, Pariz, Francuska50. Central, Lima, Peru


Očekivanje rasta prodaje na europskom tržištu u 2014. godiniProdaja automobila u Europi porasla je u listopadu za 4,6 posto. Kako poručuju iz Udruge europskih proizvođača automobila, u listopadu je ukupno registrirano 1,04 milijuna novih automobila. Unatoč promjeni smjera dugotrajnog nepovoljnog trenda, europsko tržište automobila zaključit će ovu godinu kao šestu uzastopnog pada.

Poslovna klasa automobila

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Povećanje prodaje u listopadu daje nadu proizvođa-čima da iduće godine mogu očekivati rast prodaje na europskom tržištu. Prodaja Renault grupe porasla je za 14 posto, zahvaljujući velikoj potražnji za mini SUV-om Captour, kao i redizajnom ogoljenih Dacijinih mo-dela Logan i Sandero. Toyota je povećala prodaju za 1,5 posto, na 49.097 automobila, ponajprije zahvalju-jući modelu Auris. Europski tržišni lideri Volkswagen i General Motors, također su povećali prodaju za 5,7, odnosno 6,2 posto. No unutar VW grupe prodaja Au-dija je pala za 0,5 posto, dok je rival BMW ostvario rast od 0,3 posto. U tom segmentu automobila Dai-mler je povećao prodaju za 8,5 posto.Tijekom listopada u Hrvatskoj su prodana 2.194 nova automobila, što je 21 posto više nego u rujnu i gotovo 10 posto više nego u listopadu prošle godine, kako jav-ljaju iz agencije Promocija Plus.

Poslovna klasa automobila

Toyota Motor Corp zadržala je vodeće mjesto po prodaji vozila u svijetu ispred General Motorsa i Volkswagena, pokazali su podatci za prodaju u prvih devet mjeseci ove godine.

Tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci najveći prodajni udjel na hrvatskom tržištu

među automobilskim markama ostvario je

Volkswagen.

Od početka godine do kraja listopada u Hrvatskoj je prodano 24.158 novih automobila ili 15 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Tijekom pr-vih deset ovogodišnjih mjeseci najveći prodajni udjel na hrvatskom tržištu među automobilskim markama ostvario je Volkswagen s 4.141 automobilom, te ostva-rio 17,1 postotni udio na tržištu. Slijedi Opel s 2.489 prodanih automobila i udjelom od 10,3 posto te Peu-geot s 1.773 automobila i udjelom od 7,3 posto. Naj-prodavaniji model u prvih deset mjeseci je Volkswagen Golf, zatim Volkswagen Polo, Opel Astra, Opel Corsa i Hyundai i30.

Najvažniji noviteti visoke klase za 2014. godinuPeugeot će tijekom 2014. nastaviti strategiju pribli-žavanja premium segmentu, kako kroz svoje modele, tako i kroz usluge koje će se nuditi svojim kupcima. -Samim tim nas i dalje očekuju prezentacije novih i nekih redizajniranih postojećih modela. O svemu tome je zasad prerano govoriti, pa će o tome biti više riječi kad za to dođe vrijeme – kaže Tomislav Miletić, direktor marke Peugeot, Peugeot Hrvatska d.o.o.-U 2014. i 2015. godini ‘čarobnjaci’ iz Ingolstadta pri-premaju izbaciti na tržište potpuno novi Audi A4 i po-pularni Q7, a kako je sve veći trend okretanje prema zelenim ekološkim tehnologijama, u 2014. godini vrlo je izgledno lansiranje četiri ‘eco-friendly’ modela - A3, A6, A8 i Q7 najavljuje Antonio Novak, direktor Auto-zubak Audi centra Hrvatska.Volkswagen planira sredinom iduće godine na tržište lansirati model Golf Plus temeljen na konceptnom au-tomobilu Golf Sportsvan. -Navedeno vozilo je zaista impresivno zbog svoje funkcionalnosti i fleksibilne unutrašnjosti, a kupci će na odabir imati šest različitih motora snage između 85 do 150 konjskih snaga. Ono što je vrlo zanimljivo i za kupce vrlo primamljivo jest prosječna potrošnja od samo 3,7 litara na 100 km za 1.6 TDI BlueMotion motor snage 110 KS i ostvarena emisija ugljičnog dioksida od 95 g/km – pojašnjava Vladimir Špoljar, direktor AutoZubak Volkswagen centra Velika Gorica.-Sljedeće godine Volvo će pokazati dugoočekivani novi model - Volvo XC90. Bit će to potpuno novi model s novim dizajnom, novim motorima i napravljen na

novoj platformi. Model će biti pokazan na jesen 2014. – izjavila je Anamarija Hucika, Marketing & commu-nication, South East Europe, Volvo Car Austria GmbH.U sljedećoj godini BMW će predstaviti dosta novite-ta, a posebno željno se očekuju novi SAV – X4, novi X& te Serija 2 Active Tourer, najavljuje Sonja Miočić Maksić, direktorica marketinga i odnosa s javnošću, Tomić & Co. d.o.o.

Najtraženiji modeli na hrvatskom tržištuPeugeot u poslovnoj klasi automobila ima atraktivni model 508, koji nudi u limuzinskoj i karavanskoj SW izvedbi. Krajem listopada ove godine 508 limuzina za-uzima gotovo 7% tržišnog udjela u svom segmentu, dok se kod karavana taj udio penje na preko 12% u se-gmentu, gdje zauzima drugo mjesto. Model 508 dostu-pan je s čak pet paketa opreme, od čega je najbogatiji paket opreme GT, koji dolazi s dizelskim motorom 2.2 HDi od 200 KS i automatskim mjenjačem. Prilikom kupnje ovog modela Peugeot nudi i jamstvo u trajanju od četiri godine ili do 100.000 km. Najvećim dijelom traže se verzije s dizelskim HDi motorima, navodi To-mislav Miletić.Kako kaže Antonio Novak, najprodavaniji Audi auto-mobil iz poslovne klase svakako je Audi A6 koji svojim dizajnom i luksuzom podsjeća na najveći model Audi A8 koji je vrhunac premium klase automobila. Tu se nalaze i njegove popularne verzije Avant i Allroad, koje kupci također odabiru zbog iznimnog komfora, popularnosti i bezvremenskog dizajna.-Kod marke Volkswagen najprodavanije poslovno vozilo svakako je model Passat, akcijski model Passat ‘Business’ nudi bogatu serijsku i dodatnu opremu te na taj način ostvaruje u prodaji izvanredne rezultate. Ovakav trend očekujemo i u narednoj godini – izjavio je Špoljar.Najprodavaniji modeli Volva su SUV - Volvo XC60, limuzina Volvo S60 te luksuzni kompakt V40. Ove go-dine je skoro cijela gama Volvo modela redizajnirana tako da Volvo nudi mnoge atraktivne modele. -Svi modeli iz BMW serije 3 i BMW serije 5 nailaze na dobar odaziv kod poslovnih klijenata, međutim, u ovoj godini bismo posebno istakli posebnu akciju koju smo imali za BMW serije 3 – All in 3 koja se odnosila na model 318 d s posebnom bogatim paketom opreme uz cijenu od 33.333 EUR (uključen PDV i posebni po-rez) – kaže Sonja Miočić Maksić.

Vodeće kompanije po prodaji automobilaAmerički General Motors prodao je 7,25 miliju-na vozila uz porast od 4,6 posto, dok je njemački Volkswagen prodao 4,8 posto vozila više nego u istom razdoblju prošle godine - 7,03 milijuna vozila. Toyota Motor Corp zadržala je vodeće mjesto po prodaji vo-zila u svijetu ispred General Motorsa i Volkswagena, pokazali su podatci za prodaju u prvih devet mjeseci ove godine. Toyota je 2012. ponovno preuzela global-

no vodstvo u prodaji vozila, budući da je 2011. pala na treće mjesto zbog katastrofalnog potresa i tsunamija u Japanu, te poplava u Tajlandu koji su poremetile nje-zine lance opskrbe. Također, Toyota je i između 2008. i 2010. bila vodeći svjetski proizvođač vozila.

Novi poredak u automobilskoj industrijiKrajem studenoga otvorila su se dva automobilska sajma - u Los Angelesu i u Guangzhou, industrijskoj metropoli na jugu Kine. Mnogi svjetski proizvođači su već odavno našli tamošnjeg partnera s kojim bi, kako propisuju kineski zakoni, smjeli izaći na kinesko trži-šte. Zanimljivo je da je Volkswagen bio među pioniri-ma te suradnje, dok je Daimler došao među posljed-njima, što bi se moglo protumačiti kao dio strategije koncerna kojom bi se trebao vratiti na prvo mjesto u sektoru luksuznih vozila. Trenutno je ravnopravan s ostala dva njemačka proizvođača, BMW-om i Audijem.Njemački će Volkswagen u sljedećih pet godina uložiti čak 84.2 milijarde eura u razvoj svog poslovnog car-stva - 41.2 milijarde eura bit će iskorišteno za razvoj

Pobjednici nagrade ‘Zlatni volan’ 2013.Tradicionalni europski izbor ‘Das Goldene Lenkrad 2013’ (‘Zlatni volan 2013.’) u or-ganizaciji BILD am SONNTAG-a i AUTO BILD-a, proglasio je najbolje automobile po klasama. Više od milijun čitatelja iz 25 europskih zemalja odabralo je između 49 kandidata omiljene modele za 2013. u 6 kategorija: Gradska i kompaktna vozila, Obi-teljski automobili, Monovolumeni, SUV, Limuzine, Coupe/Kabrioleti. Nakon toga, au-tomobilski stručnjaci izabrali su konačne pobjednike u svakoj kategoriji.

U klasi malih i kompaktnih automobila pobjednik je Volkwagen Golf VII, u srednjoj klasi je prvo mjesto pripalo Audiju A3 Sedan, u višoj i luksuznoj klasi najviše glasova je dobio novi Mercedes S klase, u kategoriji Cabrioleta i Coupea pobednik je Jaguar F-Type, kod SUV-a je najbolji BMW X5, a u monovolumen kategoriji Citroen C4 Picasso.

Nagrada ‘Grüne Lenkrad’ (‘Zeleni volan’) pripala je električnom BMW-u i3, dok je šef dizajna u Kiji, Peter Schreyer, odgovoran za novi atraktivni dizajn Optime i Seed-a, dobitnik Zlatnog volana 2013 za izvanredna dostignuća u automobilskoj industriji.

Mercedes S klasa

Audi A8


Šest finalista ovogodiš-njeg izbora HR Auto su: Mazda3, Nissan Note, Opel Adam, Peugeot 308, Škoda Octavia te Toyota Auris/Corolla.

Prodaja SUV vozila u regiji porasla je sa 6,5% na 11,9% prodaje vozila

između 2005. i 2012. godine, a ova je katego-rija sve je omiljenija kod

poslovnih ljudi.

Poslovna klasa automobila Poslovna klasa automobila

i lansiranje novih vozila i nasljednih modela u gotovo svim klasama. Dio će biti uložen u razvoj novih gene-racija motora koje će pružiti bolje performanse, manju potrošnju goriva i smanjene emisije CO

2, a nastavit će

se i ulaganja u hibridne pogone i elektromotore.

Značajna potražnja poslovnih ljudi za SUV vozilimaKako bi naglasio svoju usmjerenost ka unapređenju tehnologije, dizajna i kvalitete izrade, Ford je na au-tosalonu L.A. Show u Los Angelesu pokazao svoj pot-puno novi Ford Edge Concept, veliki SUV namijenjen europskom tržištu. Već popularan u SAD-u i na dru-gim tržištima, Edge model bit će prvi veliki luksuzni SUV za Europu, jedno od 25 globalnih vozila za koja je Ford prošle godine potvrdio da će biti u prodaji u Europi do 2017. U Europi, gdje modeli s boljim karakteristikama za-uzimaju 70% ukupne S-MAX prodaje, Edge će za-dovoljiti potražnju za luksuznijim i tehnološki na-prednijim SUV modelima pomoću svoje impozantne pojave na cesti i voznim dinamikama. Prodaja SUV vozila u regiji porasla je sa 6,5% na 11,9% prodaje vozila između 2005. i 2012. godine, a ova je kategorija sve je omiljenija kod poslovnih ljudi. Predviđa se da će između 2013. i 2018. prodaja SUV vozila u Europi porasti dodatnih 22%.

Razlike između ovlaštenih i neovlaštenih servisa vozilaHrvatski autoklub nedavno je proveo anketu s člano-vima HAK-a, vezano uz održavanje automobila, među kojima je bilo 53% muškaraca i 47% žena. Prosječna starost ispitanika je 48 godina, većina živi u gradu s više od 10.000 stanovnika i na godinu automobilom prelazi do 15.000 kilometara.Od ukupnog broja ispitanika, njih 59% odgovorilo je

da odlazi u ovlaštene servise. Podatak još više dobiva na značenju ako znamo da je prosječna starost voznog parka ispitanika 9,5 godina, a 80% ispitanika je izjavilo da vozi automobil stariji od četiri godine.

Većina ispitanika, njih 56%, uvijek traži informativnu ponudu prije servisnih radova. Gotovo trećina čini to rijetko ili nikad. Jedna od češćih zamjerki servisima je loša komunikacija sa strankama. Posebno kad na vozi-lu treba obaviti radove koji nisu unaprijed dogovoreni. U takvim bi slučajevima, bez iznimke, servisni savjet-nik trebao kontaktirati stranku, obavijestiti ju o novo-nastaloj situaciji i tražiti odobrenje za daljnji popravak. HAK-ovo ispitivanje pokazuje da u 65% slučajeva ser-visi postupaju na taj način. U 10% slučajeva obavijestit će vas samo ako je unaprijed tako dogovoreno, u 14% ako je riječ o značajno većim troškovima popravka od planiranih, dok se 12% ispitanika izjasnilo kako su za dodatne troškove doznali tek nakon dolaska u servis.

Kupnja vozila u inozemstvu – prednosti i nedostatciNa često postavljano pitanje isplati li se kupnja rablje-nog vozila u inozemstvu, pokušao je odgovoriti časopis Auto Bild, koji je donio konkretni primjer kupnje Ško-de Superb u Njemačkoj. Ako je auto redovito održavan i sa servisnom knjižicom, velika kilometraža ne pred-stavlja problem. U svakom slučaju, kupnja polovnog vozila u inozem-stvu isplativa je, prvenstveno zbog bogatog izbora. No, kod nas se još uvijek ne priznaje račun kao mje-rilo za daljnji obračun troškova. Kod skupljih mode-la to može učiniti uvoz neisplativim zbog prevelike osnovice. Treba računati i na nekoliko radnih dana za realizaciju unosa i registraciju. Za sve je moguće an-gažirati špediciju, no ako se samo potrudite, uštedjet ćete nekoliko tisuća kuna.

Premijere Zagreb Auto WeekaNa ovogodišnjem Zagreb Auto Weeku održanom kra-jem listopada predstavljeno je više od deset autopre-mijera, a najviše pozornosti privukla je nova Merce-desova S klasa. Premijerno su predstavljena i dva nova Nissanova modela – Nissan Micra i dinamičniji Note! te novi Citroën Grand C4 Picasso, čiji jedinstveni stil odlikuju ravnoteža između unutarnjeg prostora i vanj-skih fluidnih linija. Mazdin izložbeni prostor krasila je nova Mazda 3 - jedinstven spoj dizajna, tehnologije i praktičnih vrijednosti. Subaru je predstavio novi Su-baru Outback, a jedna od novina ovoga Auto Weeka bila je i nedavno redizajnirana Opel Insignia, jedan od najpopularnijih automobila na europskom tržištu.

Koja je dodatna oprema najtraženija?Kupci ovog segmenta najčešće su tvrtke ili zahtjevni klijenti koji traže štedljiv, udoban i funkcionalan auto-mobil, prikladan po potrebi za duža putovanja. Stoga traže i luksuzniju opremu koja osigurava najvišu ra-

zinu udobnosti i sigurnosti, ali im je bitan i atraktivan izgled samog vozila. -Tako se u klasi poslovnih limuzina kod Peugeot mo-dela od doplata najviše traže alu naplatci 17’’, prednji parking senzori, Xenon svjetla, metalik boja, a nešto rjeđe satelitska navigacija, ukoliko ih automobil već ne posjeduje u standardnoj opremi - kaže Miletić.-Audi A6 kao definitivno najbolja poslovna limuzina, svu potrebnu opremu bez koje je današnja poslovna limuzina nezamisliva većinom ima serijski ugrađenu, no ono što bih svakako izdvojio kao najkorisniju do-datnu opremu je quattro pogon i napredna informacij-ska tehnologija koju predvode internetske usluge, ra-zvijene u suradnji s Google-om. Uz doplatu, dostupno je tako spajanje na wi-fi mrežu vozila, čime A6 u pot-punosti opravdava status najpopularnije i najnapredni-je poslovne limuzine - naglašava Antonio Novak.Prema Špoljarovim riječima, u klasi Volkswagen po-slovnih limuzina najtraženija dodatna oprema sva-kako je povezivanje raznih uređaja putem bežičnih tehnologija, zatim sigurnosni elementi kao što su pomoći za vozača u smislu naprednih tehnologija Xe-non svjetala, bluetooth handsfree uređaja, kamera za vožnju unatrag, navigacijskih uređaja i slično. Kako je većina ove opreme dio serijskog paketa kod modela Passat ‘Business’, odluka kupovine ovog modela kup-cima je puno lakša.-Najtraženija dodatna oprema je jači audio sustav i na-vigacija, veći naplatci, parkirni senzori, Xenon svjetla, metalik boja, koža u unutrašnjosti te zatamnjena sta-kla. Volvo je prepoznat kao predvodnik u sigurnosnim sustavima, tako da su vrlo traženi svi sigurnosni su-stavi za pomoć u vožnji, kao što je sustav za detekti-ranje pješaka i biciklista, upozorenje od prelaska trake, otkrivanje vozila u mrtvom kutu, adaptivni tempomat – zaključuje Anamarija Hucika.U srednjoj klasi poslovnih limuzina, kojoj pripada BMW serije 3, visoko na listi prioriteta kupaca su pa-keti opreme koji povećavaju praktičnost i upotreblji-vost vozila, xenon svjetla, dvozonski automatski klima uređaji, automatski mjenjač, tempomat, hands-free sustav, parkirni senzori te mogućnost priključenja multimedijalnih uređaja, kaže Miočić Maksić, te do-daje kako je u višoj srednjoj klasi, kojoj pripada BMW serije 5, navedena oprema većinom dio standardne opreme, pa se sukladno tome mijenjaju i želje kupaca. U ovoj klasi one uključuju unutrašnjost u koži, pake-te koji povećavaju komfor putovanja, četverozonski klima-uređaj, prilagodljivi ovjes, prilagodljiva prednja svjetla, aktivni tempomat, sustave za pomoć vozaču u vožnji, navigacijske uređaje s tvrdim diskovima za pohranu multimedijalnih sadržaja, Internet vezu, mo-gućnost integracije ‘pametnih’ telefona u vozilo itd.

Najbolje GPS aplikacijeGPS aplikacije još se uvijek prilično malo koriste. Sve je više besplatnih aplikacija za iPhone, Android, Win-

dows Mobile, BlackBerry. Prema PC Chipu, zanimljivi su Google Maps, Locus Free, amAze GPS, Global Na-vigator te BuddyWay. Proizvod američke tvrtke ALK Technologies – CoPilot Live je offline GPS aplikacija dostupna na Android OS-u, iOS-u, Windows Mobi-leu te uskoro i na Windows Phone 8 - moguće ga je besplatno probati na punih dva tjedna, a aplikaciju je moguće skinuti s Google Playa. CoPilot Live moćan je i jednostavan program za glasovnu navigaciju s de-taljnim kartama Europe, Amerike i Azije spremljeni na vašem mobitelu. Za korištenje ovog programa nije po-treban mrežni prijenos podataka jer su sve karte spre-mljene na SD karticu vašeg mobitela.

Šest modela u borbi za titulu HR Auto 2014Prije gotovo dva mjeseca međunarodni ocjenjivački sud novinara koji odlučuju o europskom automobilu godine objavili su listu 31 kandidata, uz napomenu da će skraćena lista biti poznata sredinom prosinca, a pobjednik 3. ožujka na salonu automobila u Že-nevi. No već sada je poznato kako su glasali članovi Zbora automobilskih novinara HND-a, a koji su tako izabrali šest finalista ovogodišnjeg izbora HR Auto. To su abecednim redom Mazda3, Nissan Note, Opel Adam, Peugeot 308, Škoda Octavia te Toyota Auris/Corolla. Peugeot 208 model je koji trenutno nosi ti-tulu HR Automobila godine.

Ford Edge Concept


Poslovni kalendar

Sajmovi

24. - 26.01.2014.Viroexpo - 19. Međunarodni sajam gospodarstva,obrtništva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

19. - 22.02.2014.CroTOUR6. Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija6. Međunarodni sajam gastronomije, hotelsko-ugo-stiteljske opreme i cateringaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

19. - 23.02.2014.Zagrebački sajam nautikeMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

Seminari

11.12.2013.Inspekcijski nadzor zaštite na raduMjesto: Učilište Magistra, Rubetićeva 16, ZagrebOrganizator: Verlag Dashöfer d.o.o.Predavač: Nenad Puljić dipl.ing.stroj.Informacije: + 385 1 4655 107, e-mail: [email protected]

16. - 17.12.2013. European Business Competence License-EBC*L stupanj AMjesto: EXPERTA UČILIŠTE, ZagrebOrganizator: ARANEA obrazovni centar

Predavač: Ana Vede, dipl.oecInformacije: + 385 52 386 346, e-mail: [email protected]

17.12.2013. A tko će motivirati mene? Mjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 99 36 99 999, e-mail: [email protected]

25. - 26.01.2014.Brzo čitanje i mentalne mape Mjesto: Škola SMART, Palinovečka 19, ZagrebOrganizator: SMART grupaPredavač: prof. Maja SalapićInformacije: + 385 91 3874 358, e-mail: [email protected]

31.01.2014.Vještine projektnog financiranjaMjesto: FORUM ZAGREB, Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademija d.o.o.Predavač: Davor Inđić, EBRDInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

04.02.2014. Program obrazovanja za samostalnog knjigovođuMjesto: EKSPERT, Dolac 8, RijekaOrganizator: EKSPERT - ustanova za obrazovanje odraslihPredavač: Jasminka Tolić Balja dipl.OECInformacije: + 385 95 907-3663, e-mail: [email protected]

Svake srijede u 19.00hCiklus predavanja „Svoga posla gospodar“Mjesto: L3A učionica, Crnčićeva 18, ZagrebOrganizator: Life Long Learning AkademijaPredavač: mr.sc. Predrag PaleInformacije: + 385 1 6185 124, e-mail: [email protected]

issn: 1848-2929 - mirakul... 1 tema broja hrvatsko gospodarstvo u 2014. posebni prilozi intervju ivo...

Documents