i opĆi dio - vis _1_.pdf · tekstualni dio i nacrti vrsta projekta (razina i struka): idejni...

Izradio: INSTITUT IGH, d.d. IGH - HIDROTEHNIKA, GEOTEHNIKA, EKOLOGIJA

10 000 Zagreb, Janka Rakuše 1

Građevina: SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON Mapa: A 0010 tekstualni dio i nacrti Vrsta projekta (razina i struka): IDEJNI GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI - ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT Zajednička oznaka projekta: IP-4788/12 Broj projekta: BE 0010/12

Mjesto i datum: Zagreb, lipanj 2012.

I OPĆI DIO

Vrsta projekta: Građevinsko-arhitektonski-elektrotehnički projekt INSTITUT IGH, d.d.

Razina projekta: Idejni IGH - HIDROTEHNIKA, GEOTEHNIKA, EKOLOGIJA

Broj projekta: BE 0010/12 10 000 Zagreb, Janka Rakuše 1

SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON A 0010 Sadržaj mape Stranica 1 od 2

SADRŽAJ MAPE A 0010

GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI-ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT

Tekstualni dio i nacrti naslovna strana

broj stranica

I OPĆI DIO 0101 Sadržaj mape ............................................................................................... 1-2 0102 Registracija tvrtke ........................................................................................1-10 0103 Izjava projektanta o sukladnosti s prostornim planom .............................................. 1-1 0104 Rješenje ministarstva o prihvatljivosti zahvata za okoliš ..........................................1-12 II TEHNIČKI DIO 1. GRAĐEVINSKI PROJEKT

0201 Tehnički opis ...............................................................................................1-31 NACRTI mjerilo

0901 Položaj odlagališta otpada na široj situaciji ....................................................1:25 000 0902 Situacija zahvata na posebnoj geodetskoj podlozi...............................................1:1000 0903 Situacijski prikaz zahvata sa svim zonama ........................................................1:1000 0904 Situacijski prikaz saniranog i novog dijela odlagališta (Zone I i II) ............................1:1000 0905 Poprečni presjeci saniranog starog dijela odlagališta ............................................ 1:500 0906 Poprečni presjeci novog dijela odlagališta nakon zatvaranja ................................... 1:500 0907 Ograda ......................................................................................................1:25 0908 Separator ...................................................................................................1:30 0909 Sabirna jama ...............................................................................................1:25 2. ARHITEKTONSKI PROJEKT

0202 Tehnički opis ................................................................................................ 1-8 NACRTI mjerilo

0910 Situacija .................................................................................................1:2000 0911 Tlocrt i predsjek 2-2 zgrade uprave i operativnog osoblja .....................................1:1000 0912 Pročelja i presjek 1-1 zgrade uprave i operativnog osoblja ..................................... 1:100 0913 Tlocrt i presjek garažnog prostora ................................................................... 1:100 0914 Pročelja garažnog prostora............................................................................ 1:100 0915 Tlocrt i presjek zatvorenog skladišta ................................................................ 1:100 0916 Pročelja zatvorenog skladišta......................................................................... 1:100

3. ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT

0203 Tehnički opis ................................................................................................ 1-1




SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON A 0010 Registracija tvrtke Stranica 1 od 1

0102 REGISTRACIJA TVRTKE




SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON A 0010 Izjava projektanta Stranica 1 od 1

Izradio: INSTITUT IGH, d.d.

IGH - HIDROTEHNIKA, GEOTEHNIKA, EKOLOGIJA 10 000 Zagreb, Janka Rakuše 1

Građevina: SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON Mapa: A 0010 tekstualni dio i nacrti Vrsta projekta (razina i struka): IDEJNI GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI - ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT Zajednička oznaka projekta: IP-4788/12 Broj projekta: BE 0010/12 Na temelju članka 107. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) glavni projektant: IGOR GRGINIĆ, dipl. ing. građ. upisan u Imeniku ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva pod rednim br. 3423 daje:

IZJAVU da je Idejni projekt SANACIJE ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) i Prostornim planom uređenja Grada Visa (prema odluci Gradskog vijeća Grada Visa od 01. ožujka 2010. godine) koji je izradio URBOS d.o.o. Split. Zagreb, lipanj 2012. Glavni projektant: Igor Grginić, dipl.ing.građ.

0104 RJEŠENJE MINISTARSTVA O PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ



Građevina: SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON Mapa: A 0010 tekstualni dio i nacrti Vrsta projekta (razina i struka): IDEJNI GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI - ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT Zajednička oznaka projekta: IP-4788/12 Broj projekta: BE 0010/12


II TEHNIČKI DIO



Građevina: SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON Mapa: A 0010 tekstualni dio i nacrti Vrsta projekta (razina i struka): IDEJNI GRAĐEVINSKI PROJEKT Zajednička oznaka projekta: IP-4788/12 Broj projekta: BE 0010/12

Projektant: Igor Grginić, dipl.ing.građ.


0201 Tehnički opis




ODLAGALIŠTE OTPADA WELINGTON A 0010 Tehnički opis Stranica 1 od 31

SADRŽAJ TEHNIČKOG OPISA

1. OBRAZLOŽENJE ZAHVATA U PROSTORU

1.1. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja

1.2. Obuhvat zahvata u prostoru, oblik i veličina građevne čestice

1.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici, namjena i površina građevina

2. UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE

2.1. Prometne površine

2.2. Krajobrazno uređene površine

3. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE NA PROMETNU POVRŠINU, KOMUNALNU I

DRUGU INFRASTRUKTURU

3.1. Uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

3.2. Opskrba vodom

3.3. Odvodnja otpadnih voda

3.4. Odvodnja oborinskih voda

3.5. Procjedne vode

3.6. Elektroinstalacije

4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

4.1. Mjere za zaštitu voda i tla

4.2. Mjere za zaštitu kakvoće zraka

4.3. Mjere zaštite od buke

4.4. Mjere za zaštitu od požara

5. SADAŠNJE STANJE NA ODLAGALIŠTU

6. TEHNOLOŠKI POSTUPAK SANACIJE POSTOJEĆEG OTPADA – ZONA 1 ODLAGALIŠTA

7. TEHNOLOŠKI POSTUPAK GOSPODARENJA INERTNIM GRAĐEVINSKOM OTPADOM

7.1. Opće značajke

7.2. Tehnološki postupak odlaganja novog otpada

7.3. Završni prekrivni sustav novog otpada





1. OBRAZLOŽENJE ZAHVATA U PROSTORU

Sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: UP/I 351-

03/11-02/17, Ur.broj: 531-14-1-1-02-11-16, od 05. prosinca 2011. godine), namjeravani zahvat se

odnosi na sanaciju odlagališta komunalnog otpada Welington i njegovo korištenje do uspostave

regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Prema Prostornom planu Grada Visa (Službeni glasnik Grada Visa br. 1/2010.) lokacija predmetnog

odlagališta nalazi se na prostoru označenom po namjeni kao 'područje sanacije odlagališta otpada' i 'K3

– pretovarna stanica'.

Predmetno odlagalište koristi se za odlaganje komunalnog otpada Grada Visa i prigradskih naselja od

1963. godine. Organiziranim skupljanjem i odvozom otpada obuhvaćeno je oko 1.880 stanovnika izvan

sezone odnosno 8.100 stanovnika u sezoni. Otpad odložen u kontejnere svakodnevno se odvozi

kamionima i odlaže na odlagalište. Tijekom ljetnih mjeseci količina otpada se približno udvostruči tako

da se otpad skuplja i odvozi i više puta tijekom dana.

Odlagalište nije ograđeno i ne postoji objekt za zaposlene. Deratizacija i dezinsekcija vrši se 2x

godišnje, vodi se očevidnik. Monitoring vode, zraka i buke se ne provodi. Odlagalište i prostor oko

njega je potrebno što prije sanirati, što se ukratko odnosi na djelomično premještanje i preoblikovanje

otpada, uređenje nove plohe, izgradnju upravnog dijela odlagališta te priključenje objekta na svu

potrebnu infrastrukturu.

Odlaganje komunalnog otpada će se nakon sanacije i uređenja nove plohe nastaviti, sukladno gore

navedenom Rješenju Ministarstva, te u skladu s Prostornim planom Grada Visa, prema kojem će se

nakon uspostave regionalnog centra za gospodarenje otpadom prestati s odlaganjem a otpad prihvat

otpada će se vršiti u pretovarnoj stanici koja će se u međuvremenu izgraditi na ovoj lokaciji. Upravni

dio odlagališta koji se izvodi u sklopu ove sanacije također predstavlja i upravni dio buduće pretovarne

stanice.

1.1. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja

Način planiranja i uređenja prostora na kojem se nalazi predmetna lokacija određuje Prostorni plan

Grada Visa (Službeni glasnik Grada Visa br. 1/2010.).

Zahvat obuhvaća cijele katastarske čestice 5353/3, 5358/2, 5358/3, 5360 i 5361 te dio čestica 5315/5,

5334, 5353/1, 5353/2, 5358/1, 5359/1, 5365/2, 12194/2, 12206 i 5359/2, sve k.o. Vis, koje se nalaze

na prostoru označenom po namjeni kao 'područje sanacije odlagališta otpada' i 'K3 – pretovarna

stanica'.

Prema upravno – teritorijalnom ustroju RH, lokacija predviđena za izvođenje predmetnog zahvata

nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Visa.

1.1.1. Tekstualni izvodi iz Prostornog plana uređenja Grada Visa

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.2 Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.2.4 Sustav naselja i sadržaji javnih funkcija 1.2.4.4 Komunalne djelatnosti

Deponij smeća nezadovoljavajuće je riješen - Vis ima svoj, a Komiža svoj, a oba su praktič-ki neuređena i neprimjerena. Nedavno je postignut dogovor o zajedničkom deponiju (loka-cija mu je na području grada Komiže). Sam odvoz smeća obavlja Komunalno poduzeće.

1.2.7 Zaštita prostora





1.2.7.3 Tlo Odlaganje otpada Grad Vis na svom području nema adekvatno riješen problem konačnog zbrinjavanja, odnos-no odlaganja krutog otpada. Sada se otpad odlaže na neuređeno odlagalište „Welington“. Odlagalište svojim izgledom bitno narušava okolni prostor i predstavlja eklatantan primjer onečišćenja. Ostala «divlja», neuređena odlagališta predstavljaju oblike onečišćenja. Pos-tojeće komunalno neuređeno odlagalište „Welington“ je privremenog karaktera kojeg je potrebno sanirati, a postupanje otpadom riješiti na razini županije. Na području Grada Visa očekuje se daljnji porast količine komunalnog i tehnološkog otpada te građevinskog otpada. Procjena porasta komunalnog otpada se temelji na procjeni porasta broja stanovnika i daljnjeg razvoja. Količina komunalnog otpada procjenjuje se na temelju vrijednosti za stalne stanovnike 0,50 – 0,75 kg/st i turiste 0,90 kg/turističkom noćenju. Na otoku nema obrade komunalnog otpada.

1.5 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u razvoju u odnosu na demografske i gospodar-ske podatke te prostorne pokazatelje Među osnovne probleme ujedno i ograničavajuće čimbenike razvoja, izdvajaju se: ... 10. Komunalni (i ekološki) problemi. Neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog ot-pada i nedostatak infrastrukture odvodnje tekućeg otpada na jugoistočnoj strani otoka.

2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.2 Ciljevi prostornog razvoja gradskog značenja

U postupku izrade Programa održivog razvoja otoka Visa, provedena je participativna me-toda određivanja razvojnih ciljeva. Ciljevi će se ostvariti smišljenom društvenom akcijom kroz poduzimanje određenih mjera i aktivnosti. Znatan dio mjera i aktivnosti imaju pros-tornu dimenziju. Stoga ciljevi razvitka Grada Visa trebaju uvažavati ciljeve definirane u postupku izrade Programa održivog razvitka otoka:

• ... • Riješena opskrba vodom, te saniran postojeći i izgrađen centralni otočki deponij • Riješeno deponiranje otpada i komunalno uređenja naselja

2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina U oblasti zaštite i unapređenja okoliša potrebno je svaku intervenciju ili gradnju u prostoru • Prioritetno izvršiti sanaciju postojećih lokacija svih "divljih" deponija na otoku. Također osigurati korištenje sekundarnih sirovina na otoku. Pozajmišta građevinskog materijala ne osnivati uz morsku obalu, naselja, ceste i ostale uređene površine.

• ... 2.3 Ciljevi prostornog uređenja naselja 2.3.2 Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj sta-

novnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obi-lježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina

Na kraju ćemo prikazati ukupno opterećenja područja Grada Visa planiranim građevinskim područjem.

PODRUČJA POKAZATELJI

Grad Vis Stalni i povremeni stanovnici 5400

Turisti u kućnim apartmanima 1400 Turisti u hotelima i turističkim nase-ljima

1900

Nautičari 1000

KORISNICI OTOČKOG PROSTORA

Izletnici 500 UKUPNO 10754 Količina otpada kg/dan 7814





2.3.3 Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Rješenje naseljske komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj uređenja naselja: • ... • riješiti problem sanacije postojeće deponije te zbrinjavanja (i recikliranja) krutog otpa-da,

3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.4 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1 Uvjeti korištenja 3.4.1.3 Područja posebnih ograničenja u korištenju – tlo, vode, more 3.4.1.3.5 Ostala područja posebnih ograničenja u korištenju

Uređenjem nove deponije na otoku potrebno je sanirati područje postojeće deponije eks-ponirane s morske strane koja predstavlja trajan izvor zagađenja. Sanacija navedenih lokacija obavit će se temeljem detaljnih dokumenata prostornog ure-đenja (stručnih podloga - projekata sanacije).

3.4.2 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.4.2.2 Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja – sanacija 3.4.2.2.1 Oštećen prirodni ili kultivirani krajobraz

Od ostalih posebnih mjera uređenja i zaštite, Prostornim planom se određuje: • ... • Zaštitom podzemnih voda kroz sanaciju površinskih zagađivača. • Sanacija «divljih» odlagališta.

3.4.2.2.2 Područja i dijelovi ugroženog okoliša

Problem krutog otpada nije odgovarajuće riješen. Nema reciklaže otpada u primarnom iz-voru. Prisutni su neorganizirani, ilegalni i “divljih” deponiji na širem prostoru. Postojeće odlagalište „Welington“treba sanirati i prostor vratiti u prvobitno stanje, nasipa-njem zemlje i ozelenjivanjem. Uz osiguranje sanitarno-tehnički prihvatljivog načina sakupljanja otpada uz reciklažu u primarnom izvoru. Planom se predviđa uređenje punkta za prihvat otpada, baliranje i prip-rema za odvoz na županijsko odlagalište. Prihvatni punkt riješiti na razini otoka Visa, zajednički za Grad Vis i Grad Komižu.

3.6 Postupanje s otpadom Grad Vis na svom području nema adekvatno riješen problem konačnog zbrinjavanja, odnos-no odlaganja krutog otpada. Sva postojeća odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, uređenog odlagališta. Grad nema uređaja za obradu komunalnog otpada. S područja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neuređeno odlagalište „Welington“. Na području Grada Visa se očekuje daljnji porast količine komunalnog i tehnološkog otpada te građevinskog otpada. Procjena porasta komunalnog otpada se temelji na procjeni poras-ta broja stanovnika i daljnjeg razvoja. Količina komunalnog otpada procjenjuje se na teme-lju vrijednosti za stalne stanovnike 0,50 – 0,75 kg/st i turiste 0,90 kg/turističkom noćenju. Porast tehnološkog otpada očekuje se u skladu s poboljšanjem gospodarske situacije, a ti-me i povećanje proizvodnje tehnološkog otpada. S obzirom na prirodne resurse i tradicio-nalno bavljenje turizmom nije za očekivati da će se uvoditi ili proširivati postojeća proiz-vodnja koja će stvarati otpad drugačijeg sastava od onog sličnog komunalnom otpadu. Reguliranje cjelokupne problematike postupanja s otpadom odgovarajućim zakonskim pro-pisima ostvarene su osnovne pretpostavke za ispravno i za okoliš prihvatljivo postupanje s otpadom i za učinkovit nadzor. Smanjivanje nastanka otpada i postupanje s otpadom na ekološki prihvatljiv način moguće je postići između ostaloga, jasnim utvrđivanjem prava, obveza i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba, poglavito jedinica lokalne samouprave i up-rave u postupanju s otpadom. Nekontroliranim postupanjem s otpadom ugrožava se okoliš. Na temelju Zakona o otpadu za područje Grada Visa potrebito je postupati s otpadom s osnovnim ciljem: • izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada i smanjivanja opasnih svojstava otpada čiji se nastanak ne može spriječiti,

• sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,





• iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo ob-rađivanje prije odlaganja,

• odlaganje otpada na odlagališta, • saniranje otpadom onečišćenih površina. S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: • opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet, • onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti, • nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, • nastajanje eksplozije ili požara, • stvaranje buke i neugodnih mirisa, • pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorgani-zama.

Prema Zakonu o otpadu Grad Vis u okviru Programa zaštite okoliša osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. U cilju unaprjeđivanja postupanja sa otpadom i s tim u vezi zaštite okoliša, prioritetne je slijedeće: • Ustrojavanje učinkovitog, tehnički suvremenog, po okoliš i ljude neškodljivog, estetski prihvatljivog i ekonomski podnošljivog načina sakupljanja, odvoženja i dispozicije komu-nalnog i drugog otpada koji će pokriti čitavo područje općine i biti kapacitiran da zadovo-lji potreba turističke sezone i s mogućnošću izdvojenog sakupljanja otpada na mjestu na-stanka.

• Sanacija sadašnjih odlagališta "divljih" deponija na otoku, pri čemu polaziti od toga da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje prvenstveno provodeći mjere rekulti-vacije i sprječavanja utjecaja deponija na okoliš.

• Dugoročno se planira deponiranje otpada u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom.

• Na otoku treba urediti prostora za prikupljanje otpada do transporta na županski centar. Ta lokacija mora zadovoljiti uvjete: • da je smještena na težištu svih producenata otpada; • da je osigurana prometna povezanost; • da je površinski dovoljno velika; • da je smještena na udaljenosti 300 m od najbližeg naselja; • da je hidrogeološki prihvatljiva; • da ne postoji mogućnost doticanja oborinskih voda; • da je udaljenost od komunalne infrastrukture što manja; • da je lokacija prihvatljiva sa ekološkog aspekta (zaštita površinskih i podzemnih voda i mora, tla, zraka, flore i faune).

Konačno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki otpad) s područja Grada Visa predviđa se na području Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Na području Grada Visa planira se gradnja transfer stanice i reciklažih dvorišta. Transfer stanica – pretovarna stanica planira se na širem području današnjeg odlagališta, lokacija „Welington“, a reciklažna dvorišta i na drugim dijelovima Grada Visa. Planira se sanacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada „Welington“ i konačni pres-tanak rada kao takvog, a kada se uspostavi Županijski centar za gospodarenje otpadom na tom području planira je izgradnja transfer stanice – pretovarna stanica.

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 16.

(2) Građevine od važnosti za Županiju određene su posebnim propisom i Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije na području Grada Visa su: • Građevine za postupanje otpadom:





− Sabirna i reciklažna stanica

8. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 102.

(1) Grad Vis je dužan na svom području osigurati uvjete i provedbu zakonom propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. (2) Na području grada Visa potrebno je postupati s otpadom s osnovnim ciljem: • izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada i smanjivanja opasnih svojstava otpada čiji se nastanak ne može spriječiti;

• odlaganja otpada na određenom odlagalištu; • iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo ob-rađivanje prije odlaganja;

• sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom; • saniranje otpadom onečišćenih površina; • sprječavanje opasnosti za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet; • sprječavanje onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vri-jednosti;

• sprječavanje nekontroliranog odlaganja i spaljivanja te saniranje svih divljih odlagališta na području Grada.

(3) Konačno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki otpad) s područja Grada Vi-sa predviđa se na Županijskom centru za gospodarenje otpadom. (4) Na području grada Visa planira se gradnja transfer stanice i reciklažnih dvorišta. Tran-sfer stanica – pretovarna stanica planira se na širem području današnjeg odlagališta, lokaci-ja „Wellington“ površine 0,6 ha, a reciklažna dvorišta i na drugim dijelovima grada Visa. (5) Planira se sanacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada „Wellington“ i konačni prestanak rada kao takvog, a kada se uspostavi Županijski centar za gospodarenje otpadom na tom području planira se izgradnja transfer stanice – pretovarne stanica. Sanacija je mo-guća ozelenjivanjem i uređenjem područja. (6) Grad Vis je obvezan osigurati provedbu zakonom propisanih mjera za odvojeno prikup-ljanje otpada te donijeti plan gospodarenja otpadom za svoje područje u skladu sa Zako-nom o otpadu. Radi što kvalitetnijeg odvojenog prikupljanja otpada potrebno je detaljno razraditi sustav primarne selekcije otpada kroz uređenje “ekoloških otoka” i reciklažnih dvorišta kao poseban separat Plana gospodarenja otpadom.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 104.

(2) Očuvanje i poboljšanje kvalitete mora obuhvaća: • redovito treba čistiti naselje i obalu (plaže) od krutog i krupnog otpada i sprječavati div-lja odlagališta otpadaka po poljodjelskim i šumskim površinama;

• ...





1.1.2. Grafički izvodi iz Prostornog plana uređenja Grada Visa

Grafički izvod iz Prostornog plana Grada Visa (Službeni glasnik Grada Visa br. 1/10)

1. Korištenje i namjena prostora





Grafički izvod iz Prostornog plana Grada Visa (Službeni glasnik Grada Visa br. 1/10)

3b. Područja posebnih ograničenja u korištenju





1.1.3. Zaključak Kao završna napomena, a vezano uz mogućnost gradnje u zaštićenom obalnom pojasu, navode se slje-deći dijelovi Prostornog plana Grada Visa: U Knjizi 2 - Obvezni prilozi, Prostornog plana Grada Visa u prilogu 1 Obrazloženje prostornog plana, pod Uvodnim napomenama stoji: „Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se graditi ako nije donesen urbanistički plan uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja“ U točki 3.2.2.5 Gradnja u izvangrađevinskom području navodi se sljedeće: „Gradnja građevina u izvangrađevinskom području moguća je samo na onim područjima i na način kako je utvrđeno ovim Planom. − Infrastrukturne građevine u izvangrađevinskom području mogu se graditi kako su planirani u poglav-lju Razvoj infrastrukturnih sustava i prikazani na kartografskim prikazima: Infrastrukturni sustavi u mjerili 1:25.000.“ Također, u točki 3.4.1.3.5 Ostala područja posebnih ograničenja u korištenju navodi se sljedeće: „Uređenjem nove deponije na otoku potrebno je sanirati područje postojeće deponije eksponirane s morske strane koja predstavlja trajan izvor zagađenja. Sanacija navedenih lokacija obavit će se temeljem detaljnih dokumenata prostornog uređenja (struč-nih podloga - projekata sanacije).“ Iz svega prethodno navedenoga, te uvidom izdano u Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: UP/I 351-03/11-02/17, Ur.broj: 531-14-1-1-02-11-16, od 05. prosinca 2011. godine), može se zaključiti da je predmetni zahvat usklađen s važećom prostorno planskom do-kumentacijom te da ima uporište u istoj.





1.2. Obuhvat zahvata u prostoru, oblik i veličina građevne čestice

Lokacija odlagališta «Welington» nalazi se na području Grada Visa, na udaljenosti od oko 2.7 km

istočno od Grada Visa, te oko 600 m od sjeverne obale otoka Visa i uvale Stenjalo iz koje je s mora

vidljiv dio odlagališta. Trenutno se otpad nalazi odložen uz makadamsku pristupnu-internu prometnicu

koja povezuje odlagalište s lokalnom cestom L 67212 (cesta koja povezuje grad Vis s unutrašnjošću

otoka). Pristupna prometnica u prošlosti se koristila za pristup tvrđavi Welington, koja se nalazi oko

200 m sjeverno od postojeće lokacije odlagališta, dok se danas koristi isključivo kao pristupna i interna

cesta odlagališta (kao takva je ucrtana u grafičkom dijelu PP Grada Visa).

Za potrebe sanacije i nastavka rada odlagališta komunalnog otpada, te izgradnje pretovarne stanice na

lokaciji Welington, definirana je građevinska čestica prikazana na posebnoj geodetskoj podlozi (grafički

prilog 0902).

Popis čestica obuhvata zahvata u prostoru (na kojima će se provesti sanacija, odnosno izgraditi ostali

objekti i prateći sadržaji zahvata), se daje kako slijedi:

Cijele čestice: 5353/3, 5358/2, 5358/3, 5360 i 5361

Dio čestica: 5315/5, 5334, 5353/1, 5353/2, 5358/1, 5359/1, 5365/2, 12194/2, 12206 i 5359/2

Oblik novoformirane građevinske čestice (zahvata u prostoru) je vrlo nepravilan. Ukupna površina

zahvata predviđena ovim projektom iznosi 38.742 m2. Od te površine veći dio se odnosi na područje

sanacije komunalnog otpada i izgradnje nove plohe za nastavak odlaganja – 22.500 m2, dok ostatak

otpada na prostor (plato) predviđen za izgradnju pretovarne stanice, prometne površine i prostor za

upravni dio odlagališta i buduće pretovarne stanice. Dio dijela zahvata, gdje će se smjestiti upravni dio

odlagališta i buduće pretovarne stanice, ima površinu od 2.019 m2.

Komunalni otpad je većim dijelom odložen na površinama na kojima je planirana i njegova konačna

sanacija. Međutim, otpad se nalazi djelomično odložen i izvan navedenih čestica obuhvata zahvata. Sa

čestica koje nisu koje nisu unutar budućeg obuhvata zahvata otpad je potrebno premjestiti prije

konačne sanacije na područje unutar zahvata.

1.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici, namjena i površina građevina

Smještaj građevina odnosno funkcionalnih cjelina (dijelova) zahvata na građevnoj čestici, prikazan je

na situacijskom nacrtu (grafički prilog 0903). Osnovna podjela građevina na čestici, s obzirom na

namjenu prostora, preuzeta je iz Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva (Klasa: UP/I 351-03/11-02/17, Ur.broj: 531-14-1-1-02-11-16, od 05. prosinca 2011.

godine). Pa tako, iako se svi objekti i dijelovi zahvata nalaze unutar jedne buduće građevinske čestice

načelno se zahvat može podijeliti na više osnovnih funkcionalnih cjelina:

• Zona I – sanirani i prekriveni stari otpad. Površina ovog dijela iznosi oko 13.500 m2.

• Zona II – nova ploha za nastavak odlaganja sa sustavom odvodnje procjednih voda (uključujući i

obodni nasip). Površina ovog dijela iznosi oko 9.000 m2.

• Zona III – plato za pretovarnu stanicu. Površina ovog dijela iznosi oko 4.000 m2.

• Zona IV – ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto

vezani azbestni otpad. Izvedeno tijekom 2009. Godine. Površina ovog dijela iznosi oko 1.000

m2, ali se tlocrtno preklapa sa Zonom I.





• Zona V – Upravni i servisni dio komunalnog poduzeća Gradina, odlagališta i buduće pretovarne

stanice. Površina ovog dijela iznosi oko 2.000 m2.

• Zona VI – Reciklažno dvorište. Površina ovog dijela iznosi oko 1.500 m2.

Osim navedenih područja zahvat se sastoji još i od prometnih površina unutar kruga odlagališta –

asfaltirane interne prometnica, sustava za odvodnju oborinskih voda – obodni kanali, separatori i

taložnici, protupožarni put s okretištem na kraju, ograda, ulazna vrata.

U nastavku se daje kratki opis svakog od navedenih dijelova (Zona) zahvata dok su pojedini dijelovi

detaljnije opisani u zasebnim poglavljima. Također, Zona V - Upravni i servisni dio komunalnog

poduzeća Gradina, odlagališta i buduće pretovarne stanice detaljnije je opisana i obrađena u

arhitektonskom projektu.

Zona I - Sanacija i prekrivanje starog otpada

Postojeći, uglavnom stari otpad, djelomično će se preoblikovati kako bi se postigli projektom definirani

nagibi koji će omogućiti trajnu stabilnost otpada i prekrivnog sustava te efikasno odvođenje oborinske

vode.

S obzirom da se na području Zone 1 nalaze odložene određene količine drvnog i metalnog otpada, prije

početka sanacije potrebno ih je sakupiti i predati ovlaštenim osobama. Na isti način potrebno je

postupiti i s navedenim vrstama otpada koje će se eventualno nalaziti odložene i na drugim površinama

odlagališta (i oko odlagališta).

Krovni dio sanirane Zone 1 odlagališta i prekrivnog sustava izvodi se u nagibu od 3-4% u smjeru pokosa

otpada. Prekrivni sustav ovog dijela sastoji se od izravnavajućeg sloja kamenog ili mješovitog

materijala debljine d=20 cm, na koji će se polagati HDPE geomembrana debljine 2.5 mm. Nakon

polaganja geomembrane istu je potrebno zaštiti geotekstilom. Kao završni sloj prekrivnog sustava

izvesti će se sloj od mješovitog materijala debljine d=80 cm. Površina ovog krovnog dijela iznosi 0.65

ha.

Za razliku od krovnog dijela odlagališta, prekrivni sustav pokosa Zone 1 odlagališta prekriti će se

mješovitim materijalom koji će imati funkciju evapotranspiratornog prekrivnog sustava. Zbog

prevelikog nagiba pokosa otpada nije moguće izvesti klasični prekrivni sustav (s umjetnim

materijalima). Pokosi preoblikovanog otpada izvesti će se u nagibu od 1:2 (postojeće veoma strme

nagibe otpada potrebno je u sklopu sanacije ublažiti). Površina pokosa iznosi 0.80 ha.

Monolitni evapotranspiratorni sustav predstavlja alternativni sustav koji u većoj mjeri omogućava

upotrebu lokalno dostupnih materijala. Za razliku od tradicionalnih brtvenih sustava omogućeno je

korištenje materijala šireg granulometrisjkog raspona koji se ugrađuju pod manje strogim uvjetima

(zahtijevana zbijenost je često između 80 – 85% Proctora). Najčešće se radi o pjeskovito-prašinasto-

glinovitim materijalima čiju sposobnost retencije kotroliramo zbijenošću tijekom ugradnje. Predviđeni

sustav sastoji se od samo jednoga sloja zemljanog materijala debljine 100 cm s dostatnim kapacitetom

za pohranu oborinske vode.

Rad alternativnih prekrivnih sustava zasniva se na sposobnosti da materijal zadrži (akumulira) oborinsku

vode dok se ista ne ukloni u atmosferu transpiracijom i evaporacijom. Ovakva vrsta sustava je

funkcionalna u suhim ili polusuhim područjima, u koja spada i predmetno odlagalište.

Sveukupno, nakon provođenja sanacije Zona 1 odlagališta zauzimati će površinu od oko 1.3 ha

(uključujući i dio na kojem je već izvedena ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži čvrsto

vezani azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad).





Otpad koji se nalazi odložen izvan površine saniranog starog i novog otpada će se u cijelosti iskopati i

odložiti na novu plohu koja će se nalaziti na mjestu trenutnog odlaganja.

Na mjestu spoja krovnog dijela i pokosa izvesti će se obodni kanal kojim će se skupljati oborinske vode

nastale na krovnom dijelu odlagališta i kontrolirano će se ispuštati niz pokose.

Zona II – Izgradnja nove plohe za nastavak odlaganja

Nova ploha za prihvat uklonjenog otpada s preostalih površina odlagališta i novoga otpada koji će

nastajati na području Visa do kraja 2016. godine, odnosno do otvaranja Županijskog centra za

gospodarenje otpadom, uredit će se oko 150 m sjeverozapadno od Zone 1 odlagališta – na prostoru

Zone 2. Otpad se na ovom mjestu odlaže unazad nekoliko godina u prirodnu depresiju približnih

dimenzija 50 x 75 m. Ovo mjesto je odabrano za novu plohu budući se otpad već tu odlaže te zbog

konfiguracije terena. Sav postojeći otpad koji se nalazi na ovom dijelu (Zona 2) će se prije izgradnje

temeljnog brtvenog sustava nove plohe ukloniti i naknadno ugraditi na novouređenu plohu. Predviđeno

je izvođenje bnove plohe u 2 etape kako bi se osigurao prostor za uklanjanje otpada s prostora na

kojem će se izvoditi radovi.

Temeljni brtveni sustav u dnu plohe formirati će se na prirodnom tlu (ispod postojećeg otpada).

Temeljni brtveni sustav u dnu odlagališta sastojat će se od sljedećih komponenti (odozdo prema gore):

• Ispuna od zemljanog materijala, prosječne debljine 0.50 m – služi kao podloga za GCL dok će se veće neravnine zapuniti kamenim materijalom

• GCL (geosintetski glineni sloj) • Hrapava HDPE geomembrana – d = 2.5 mm • Geosintetski drenažni sloj – drenaža za procjednu vodu • Zaštitni zemljani i drenažni sloj – d = 0.50 m

Prostorno, nova će se ploha nalaziti između saniranog starog otpada, postojeće pristupne ceste,

budućeg protupožarnog puta te budućeg platoa za pretovarnu stanicu.

Po rubu nove plohe izvodi se obodni nasip od kamenog materijala visine 1.5 m (osim na djelu

protupožarnog puta gdje njegovu funkciju preuzima nasip prometnice), nagiba pokosa 1:1 do 1:1.5 i

širine krune 1.5 m, koji ima više funkcija:

• za povećanje globalne stabilnosti tijela odlagališta • kao fizička barijera plohe • za povećanje ukupnog volumena otpada koji se može odložiti

Uz južni obodni nasip (između obodnog nasipa i interne prometnice) predviđeno je izvođenje obodnog

kanala.

Nova ploha za odlaganje otpada tlocrtno je približno pravokutnog oblika. Poprečni nagib dna plohe je

promjenjiv i iznosi od cca 1:3 na južnom dijelu plohe do 5% (pad u suprotnom smjeru) na sjevernom

dijelu plohe.

Na novom dijelu odlagališta osiguran je kapacitet za oko 50.000 m3, čime se pokrivaju količine otpada

koji će se ukloniti s onečišćenih površina kao i nove količine u idućih nekoliko godina, do izgradnje

pretovarne stanice i županijskog centra.

Ukupna tlocrtna površina novog odlagališnog prostora (uključujući i obodni nasip) iznositi će oko 1.05

ha.

Konačni nagib otpada odnosno završnog prekrivnog sustava je:

• u poprečnom smjeru 5 % jednostrešno prema sjevernom obodnom kanalu, na krajevima se formira pokos 1:2.5 do terena, odnosno ruba obodnog kanala;





• u uzdužnom smjeru – krovni dio približno prati pad postojećeg terena, dok donji dio (od obodnog nasipa prema krovnom dijelu) se izvodi u nagibu 1:2.5.

Kao prekrivni sloj koristit će se hrapava HDPE geomembrana debljine 2.5 mm, a koja zamjenjuje

nepropusni mineralni sloj (na otoku Visu ne postoji pozajmište glinovitog materijala), koja će se

polagati na izravnavajući sloj mješovitog materijala debljine 20 cm. Na geomembranu se polaže

geosintetski drenažni sloj na koji se nakon toga ugrađuje završni sloj mješovitog materijala debljine

100 cm.

Na srednjem dijelu sjevernog pokosa koji se izvodi u nagibu od 1:2.5 izvodi se berma širine cca. 3 m,

kako bi se povećala stabilnost prekrivnog sustava.

Za pristup odlagalištu koristit će se postojeća pristupna prometnica koja se spaja s lokalnom asfaltnom

prometnicom i ide sve do prostora buduće pretovarne stanice. U sklopu sanacijskih radova izvesti će se

asfaltiranje ove prometnice u ukupnoj dužini od 1.365 m, širine 4 m. Nakon sanacije i formiranja nove

građevinske čestice dio ovog asfaltiranog puta činit će internu prometnicu i biti sastavni dio nove

čestice dok će ostatak, u dužini od oko 1.000 m, služiti kao pristupni put za spoj građevinske čestice s

javno-prometnom površinom.

Sastavni dio nove plohe čini sustav skupljanja i zbrinjavanja procjednih voda koji se sastoji od sljedećih

dijelova:

• drenažni materijal u sklopu temeljnog brtvenog sustava • perforirane i pune HDPE cijevi za gravitacijsko skupljanje i dreniranje procjedne vode do

sabirnog bazena • sabirni bazen za procjedne vode • crpna stanica, kojom se procjedna voda iz sabirnog bazena recirkulira na sanitarnu plohu

Položaj sabirnog bazena i crpne stanice s pratećim dijelovima biti će uz sanirani stari otpad u blizini

sjevernog obodnog nasipa (na najnižem dijelu terena kako bi se procjedne vode mogle gravitacijski

drenirati u sabirni bazen). Količine procjednih voda, potreban kapacitet sabirnog bazena kao i dinamika

recirkulacije procjednih voda definirat će se u sklopu idejnog i glavnog projekta.

Zona III – Plato za pretovarnu stanicu

Sjeverozapadno od nove plohe predviđeno je izvođenje horizontalnog platoa na kojem će se u

budućnosti smjestiti pretovarna stanica. Trenutno se na dijelu tog prostora nalazi odložen otpad koji

će se u sklopu sanacije ukloniti a plato će se formirati od inertnog građevinskog otpada koji se nalazi

na odlagalištu. Ovaj prostor fizički će biti omeđen asfaltiranom internom prometnicom (s jugozapadne

strane), protupožarnim putem (sa sjeverne strane) te obodnim nasipom nove plohe (s jugoistočne

strane).

Zona IV – ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto vezani

azbestni otpad

Radovi na ovom dijelu izvedeni su tijekom 2009. na osnovu IZDVOJENOG TEHNOLOŠKOG PROJEKTA

SANACIJE ODLAGALIŠTA WELINGTON – IZVEDBENI PROJEKT DIJELA PLOHE ZA PRIHVAT AZBESTNOG

OTPADA, izrađenog od strane Instituta IGH, d.d., iz srpnja 2009., br. projekta 3230-233/09.

Zona V – Upravni i servisni dio komunalnog poduzeća Gradina, odlagališta i buduće pretovarne stanice

U sklopu radova sanacije planirano je izvođenje platoa s objektima upravnog i servisnog dijela odlagali-šta i buduće pretovarne stanice. Na platou smještenom južno od interne prometnice izvest će se slje-deći objekti:

� upravna zgrada za smještaj osoblja zaposlenog na odlagalištu: bruto 112,4 m2

� poluotvorenog garažnog prostora za motorna vozila: bruto 205 m2





� zatvorenog skladišta: bruto 123,4 m2

� mehaničke radionice: bruto 112,5 m2

Osim navedenih objekata na prostoru platoa planirana je i izvedba sljedećih prostora i instalacija:

� Prostor za pranje vozila – asfaltni plato s riješenim sustavom dovoda vode i odvodnje vode pre-ko separatora i taložnika = 55 m2

� Okoliš parcele: asfaltne površine (prometne površine i parkiralište za 10 osobnih vozila, zelene

površine – cca. 1400 m2

� Instalacije parcele i objekata:

· Vodoopskrba (sanitarna potrošna, tehnološka potrošna, hidrantska mreža) · Odvodnja (sanitarna, površinska, tehnološka) · Grijanje i topla sanitarna potrošna voda · Hlađenje · Električna energija (priključak na javnu mrežu) · Telekomunikacije · Priključci na infrastrukturni sustav javnog vodovoda, električne energije, javni sustav prometnica

Zona VI – Reciklažno dvorište

Planom gospodarenja otpadom Grada Visa (Sl. Glasnik Grada Visa br. 08/10), na području odlagališta

Welington je predviđena izgradnja ograđenog i asfaltiranog reciklažnog dvorišta. Za reciklažno dvorište

osigurana je površina od oko 1.500 m2 dok će samo dvorište biti opremljeno s pet rolo-kontejnera

kapaciteta 5 m3, većim brojem zatvorenih kontejnera kapaciteta 1.100 l za odlaganje papira i kartona,

ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže, te ostalih sastavnica komunalnog otpada. Također je

predviđeno postavljanje mobilnog ekološkog spremišta za odlaganje opasnog otpada.





2. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

2.1. Prometne površine

Na građevnoj čestici predviđena je kolna površina širine kolnika 4 m. Prometnim površinama

omogućava se nesmetan pristup svim funkcionalnim cjelinama odlagališta neopasnog otpada i budućoj

pretovarnoj stanici. Također, izgradnjom makadamskog dijela kolne površine kao nastavka na

asfaltirani dio interne prometnice omogućava se pristup do najnižih dijelova odlagališta gdje će biti

smješten bazen za procjedne vode. Ovaj makadamski dio služiti će i kao protupožarni put.

Asfaltirane prometne površine

Pristup do nove plohe za odlaganje otpada, buduće pretovarne stanice, platoa s objektima,

parkiralištima, prostoru za pranje kotača, reciklažnog dvorišta te protupožarnog puta omogućen je

postojećim makadamskim pristupnim putem koji će se u sklopu sanacijskih radova asfaltirati u ukupnoj

dužini od oko 1.365 m (od spoja s lokalnom cestom L 67212, cesta koja povezuje grad Vis s

unutrašnjošću otoka, do kraja platoa za pretovarnu stanicu), širine 4 m. Nakon sanacije i formiranja

nove građevinske čestice dio ovog asfaltiranog puta činit će internu prometnicu i biti sastavni dio nove

čestice dok će ostatak, u dužini od oko 1.000 m, služiti kao pristupni put za spoj građevinske čestice s

javno-prometnom površinom.

Duljina asfaltirane prometnice unutar buduće građevinske čestice iznosi 365 m, a širina prometnice je

4 m. Površina prometnice iznosi 1.460 m2. Poprečni pad prometnice je 3%.

Dio područja platoa za smještaj upravnog i servisnog dijela odlagališta će se također asfaltirati i

dimenzionirati na nosivost teške mehanizacije koja će se koristiti ovim područjem za dolazak do platoa

za pranje vozila, mehaničke radionice i garažnog prostora.

Parkiralište

Za potrebe odlagališta otpada na novoformiranoj građevnoj čestici osigurano je 10 PM za osobna vozila.

Parkirališna mjesta potrebno je asfaltirati.

Broj parkirališnih mjesta koje je potrebno osigurati na građevnoj čestici dimenzionira se sukladno

uvjetu da je potrebno 18 PM/1000 m2 bruto površine za građevine gospodarske namjene (uredi i

kancelarije). Prema navedenom izračunu za predmetnu građevinu potrebno je predvidjeti minimalno 3

parkirališna mjesta. Zbog sigurnosti i nepoznavanja konačne tehnologije rada buduće pretovarne

stanice ostavljena je mogućnost izgradnje spomenutih 10 PM za osobna vozila.

Makadamska cesta

Makadamska cesta (protupožarni put) se nastavlja na asfaltiranu internu prometnicu, a izvodi se duž

sjeverne strane buduće pretovarne stanice te nove plohe za odlaganje otpada. Ova cesta je duljine 220

m, te širine 4 m. Površina makadamskog dijela prometnice je 880 m2.

Makadamskom prometnicom pristupa se do sabirnog bazena za procjednu vodu, te se tako omogućava

pristup vozilima za potrebe uzimanja uzoraka vode i eventualnog odvoza voda na ispuštanje u gradsku

kanalizaciju (kada kvaliteta vode ne zadovoljava uvjete za ispuštanje u okoliš). Na kraju ove ceste

izvodi se okretište za vozila dimenzija 17 x 11 m.

Prometnica se izvodi u jednostrešnom padu prema obodnom kanalu, poprečni pad prometnice iznosi

3%. Uzdužni pad prometnice definiran je padom terena tako da se gotovo cijela prometnica izvodi u





nasipu kako bi se osiguralo zadržavanje maksimalno dozvoljenog nagiba prometnice od 12 %, iako je na

nekim dijelovima uzdužni nagib i znatno manji.

2.2. Krajobrazno uređene površine

Veliki dio građevne čestice (Zona I zahvata površine 13.500 m2) obuhvaća dio na kojem će se provesti

sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada. Predmetno područje će se ozeleniti autohtonom

vegetacijom.

Na južnom dijelu zahvata smješteno je odlagalište neopasnog otpada djelomično ograđeno žičanom

ogradom. Predviđen je i visoki zeleni pojas, gdje će se posijati trava te zasaditi autohtono visoko drve-

će, koji će odlagalište vizualno ograditi od okoline te spriječiti širenje prašine. Na ostalim zelenim

površinama će se posijati trava te zasaditi autohtona vegetacija.

Nakon prestanka odlaganja i zatvaranja nove plohe površina će se ozeleniti te će ukupna površina zah-

vata pod autohtonom vegetacijom zauzimati površinu od oko 22.500 m2, odnosno 58 % ukupne površine

građevne čestice (38.742 m2).

Dodamo li tome i ozelenjeno područje kod platoa za smještaj upravnih objekata, ukupna površina koju

zauzimaju krajobrazno uređene površine iznosi 60.5 % ukupne površine građevne čestice.

3. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE NA PROMETNU POVRŠINU, KOMUNALNU I DRUGU INFRASTRUKTURU

3.1. Uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Na zračnoj udaljenosti od cca 1000 m, jugozapadno od odlagališta, prolazi lokalna cesta L 67212 koja

povezuje grad Vis s unutrašnjošću otoka. Ovom cestom se ne može pristupiti direktno do odlagališta,

već se za direktni pristup predviđa korištenje nerazvrstane makadamske ceste, prikazane na široj

situaciji odlagališta (grafički prilog 0901). Ova cesta do sada se koristila za pristup odlagalištu a u

sklopu sanacije će se asfaltirati. Usporedo s ovom cestom prolazi i postojeći 35 kV dalekovod.

3.2. Opskrba vodom

Opskrba vodom planira se priključenjem na javnu vodoopskrbnu mrežu – magistralni vodoopskrbni

cjevovod koji prolazi trasom lokalne prometnice L 67212 i na zračnoj je udaljenosti od lokacije cca

1000 m. Na građevnoj čestici odlagališta, na početku internog vodovoda, planira se izgradnja

vodomjernog okna. Vodom iz cjevovoda osigurat će se slijedeće:

• sanitarna voda za zgradu uprave i operativnog osoblja

• tehnološka voda za plato za pranje vozila

• sanitarna voda za garažni prostor

• tehnološka voda za vlaženje makadamske prometnice, kako bi se smanjila emisija prašine

Instalacija vodovoda u upravnoj zgradi

Cjelokupna vodovodna mreža predviđena je u standardnoj izvedbi bez posebnih specifičnosti. Instalaci-

ja vodovoda u objektu i sanitarnim čvorovima izvest će se od polipropilenskih vodovodnih cijevi. Cijevi

horizontalnog razvoda hladne vode vodit će se ovješene na zid/strop i/ili u zidu ili podu objekta. Sav

unutarnji razvod hladne i tople vode je od polipropilenskih vodovodnih cijevi. Cijevi su spajane el.





varenjem. Sve cijevi su položene s blagim padom prema priključku, tako da se na ispusnim ventilima

može čitava vodovodna mreža isprazniti. Kod ulaza cijevi u objekt pri dnu je ventil. Ispred svakog sani-

tarnog uređaja postavlja se slobodno protočni ventil, a i svaki se sanitarni čvor može posebno isključiti

iz vodovodne mreže. Sve cijevi, u temeljnom razvodu, u zidnim usjecima i ispod stropa potrebno je

izolirati. Cijevni sustav za opskrbu sanitarnom vodom potrebno je u cijelosti izolirati (u tlu, u objektu).

Topla voda se priprema električnim bojlerima. Razvod tople vode predviđen je od polipropilenskih vo-

dovodnih cijevi tip. Svi ostali radovi kao kod hladne vode.

Potrebna količina sanitarne vode

Potrebna količina sanitarne potrošne vode određena je prema sistemu ing. Brixa, to jest prema jedini-

cama opterećenja (J.O.) za jedinice unutar objekta

WC 0,25 JO

Umivaonik 0,50 JO

Tuš 1,00 JO

Proračun broja jedinica opterećenja i potrebne količine sanitarne vode za cijelu građevinu bez faznos-

ti:

Red.broj Vrsta sanitarnih i drugih uređaja komada Jedinica opterećenja Ukupno J.O.

1 WC 5 0,25 1,25

2 Umivaonik 4 0,50 2,00

3 Tuš 3 1,00 3,00

Ukupno 6.25

Potrebna količina hladne sanitarne potrošne vode – ukupno (6.25JO) q= 0,95 l/s

Na ovu količinu potrebno je dodati i 3 hidrantska priključka od kojih će se jedan koristiti za pranje

kotača. Potrebni protok tj. količina vode na hidrantskom dijelu mreže je 15 l/s.

Ukupno potrebna količina vode Q1=15,95 l/s

3.3. Odvodnja otpadnih voda

Sanitarna kanalizacija u upravnoj zgradi

Ova instalacija se izvodi od svih sanitarnih uređaja. Temeljni vodovi i vertikale su od PVC cijevi potreb-

nih dimenzija (odrediti će se proračunom u glavnom projektu), a debljine stijenki za kućnu instalaciju.

Vertikale i spojna kanalizacija su također od PVC cijevi. U vrhu vertikalne odvodnice ugrađuje se cijev

za čišćenje, a isto tako u dnu vertikale i kod prijelaza u horizontalu. Ventilacija kanalizacije u produ-

žetku kanalskih vertikala izlazi van objekta i odzračuje preko PVC odzračne kape. U svakom sanitarnom

čvoru ugrađuje se podni sifon sa rešetkom. Cijevi u sendvič montažnim zidnim usjecima ili uz zid pri-

čvršćuju se obujmicama od pocinčanog lima, a izoliraju se slojem filca radi sprečavanja šumova i kon-

denziranja. Sanitarni uređaji se priključuju na vertikalu ili horizontalu PVC cijevima i fazonskim koma-

dima, a spojevi se oblikuju kod izvedbe kad se odaberu tipovi sanitarnih uređaja.





Sanitarna kanalizacija izvan zgrade za zaposlenike

Sanitarno-fekalne otpadne vode iz građevine za zaposlenike distribuirat će se do sabirne jame putem

odvojenih kanala. Vanjski vodovi su od PVC cijevi debljih stijenki (0,36-0,40 cm) potrebnih dimenzija, a

polažu se na posteljicu od pijeska te se spajaju na kolčak. Padovi ovih kanala su 0,6 - 0,7%. Na mjestu

spajanja i loma trase postavljaju se reviziono okno 80 x 80 cm. Okno se izvodi od vodonepropusnog

betona, a kod spoja PVC cijevi. Okna se izvode od vodonepropusnog betona. Moguće je ugraditi i tipsko

montažno okno profila Ø1000 kao alternativa betonskom oknu.

Sabirna jama

Kako nije predviđen priključak na javnu kanalizaciju sanitarna će se voda skupljati u vodonepropusnoj

sabirnoj jami volumena 42 m3.

Sabirna jama će se izvesti kao podzemni objekt. Ista se izvodi od armiranog betona debljine stijenki i

dna 30 cm, a iznutra glazirana cementnom žbukom debljine 2 cm. Potrebno je dodati aditive za vodo-

nepropusnost. Evakuaciju skupljene vode obavljat će nadležno komunalno poduzeće.

Izvest će se od armiranog betona C30/37 svijetlih dimenzija 4,2 x 5,6 x 2,2m.

Na dnu jame formira se kineta s padom. Za silazak u revizijsko okno u stijenke okana ugraditi lijevano-

željezne tipske penjalice na međusobnom razmaku 30 cm.

Kanalizacija, okna i sabirna jama moraju biti potpuno nepropusni.

Dimenzioniranje sabirne jame

Zaposlenici (max) 14

Količina vode po zaposleniku 100 l/dan

dnevno: 14 x 100 = 1400 l

Volumen sabirne jame za retenciju od 30 dana 30 x 1400 = 42000 l = 42 m3

Odvodnja vode s platoa za pranje vozila

Plato za pranje vozila izvodi se s padom prema taložniku, koji se periodički čisti, a talog (mulj) se

odlaže na području službenog odlagališta komunalnog otpada. Voda koja se koristi za pranje kotača se

periodički upuštati u sustav odvodnje vode s asfaltirane ceste (poglavlje 3.4), odnosno se na separatoru

i taložniku prije upuštanja u obodni kanal.

3.4. Odvodnja oborinskih voda

Oborinske vode s asfaltirane ceste i parkirališta vodi se zatvorenim kanalizacijskim sustavom do

separatora i taložnika. Pročišćena oborinska voda se upušta u obodni kanal koji se izvodi oko nove

plohe za otpad.

Sakupljena oborinska voda u obodnom kanalu ispuštat će se na svome kraju (najnižem dijelu) u teren

putem upojnih bunara.





Tipski separator ulja za tretman oborinske vode s asfaltiranih površina

Za potrebe odvodnje i tretmana oborinske vode s asfaltiranih površina na predmetnoj lokaciji izvest će

se 2 tipska separatora iz kojih će se pročišćena voda preko kontrolnog okna ispuštati u obodni kanal.

Separator mora imati učinkovitost izdvajanja lakih tekućina klase I - lakih tekućina u izlaznoj vodi do

5mg/l.

Separator treba biti siguran od djelovanja sila uzgona do visine podzemne vode do ulijeva u separator

(definirati na licu mjesta). Interijer separatora treba biti premazan višeslojnim zaštitnim epoksidnim

premazom. Separator mora imati koalescentni filter koji se može za potrebe čišćenja i održavanja

jednostavno izvaditi. Separator mora imati sigurnosni plovak tariran na spec. težinu lakih tekućina kao

osiguranje od nekontroliranog odljeva istih iz separatora. Unutarnji elementi separatora trebaju biti

izrađeni iz PEHD-a.

Odabran je pojedinačni kapacitet tipskih separatora od 10000 litara koji je dovoljan za zbrinjavanje

oborinskih voda sa svih asfaltiranih površina na lokaciji.

Predviđeni separatori prikazani su na grafičkom prilogu 0908.

3.5. Procjedne vode

Sastavni dio nove plohe čini sustav skupljanja i zbrinjavanja procjednih voda koji se sastoji od sljedećih

dijelova:

• drenažni materijal u sklopu temeljnog brtvenog sustava

• perforirane i pune HDPE cijevi za gravitacijsko skupljanje i dreniranje procjedne vode do

sabirnog bazena

• sabirni bazen za procjedne vode

• crpna stanica, kojom se procjedna voda iz sabirnog bazena recirkulira na sanitarnu plohu

Položaj sabirnog bazena i crpne stanice s pratećim dijelovima biti će uz sanirani stari otpad u blizini

sjevernog obodnog nasipa (na najnižem dijelu terena kako bi se procjedne vode mogle gravitacijski

drenirati u sabirni bazen). Količine procjednih voda, potreban kapacitet sabirnog bazena kao i dinamika

recirkulacije procjednih voda definirat će se proračunima u sklopu glavnog projekta.

3.6. Elektro instalacije

Električna energija predviđena je za:

• Upravnu zgradu - rasvjeta i grijanje prostorija, zagrijavanje sanitarne vode

• zatvoreno skladište, mehanička radionica - rasvjeta i grijanje prostorija

• poluotvoreni garažni prostor - rasvjeta

• Vanjsku rasvjetu na području ulaza i zgrade uprave i operativnog osoblja.

• Crpna stanica za recirkulaciju procjedne vode

Grijanje u zgradi za zaposlenike omogućit će se putem električnih radijatora/konvektora. Za grijanje

20 m2 prostora standardne visine (oko 2,75 m) potrebno je oko 1.8 kW snage. Stoga je za cjelokupni

objekt potrebno osigurati snagu od 20 kW za grijanje. Dodamo li tome i potrebe vanjske i unutrašnje

rasvjete dolazimo do potrebne ukupne snage od 30 kW.





Predviđa se ukupna vršna snaga za potrebe napajanja objekta Pv = 30 kW, napon priključka

3x400/230V, 50 Hz.

Mjesto i način priključenja potrebne električne energije, kao i princip zaštite od napona dodira,

definirat će se kroz posebne uvijete nadležnog poduzeća HEP i kroz Prethodnu Elektro Energetsku

Suglasnost (PEES).

Predviđa se priključak na telefonsku mrežu, sukladno uvjetima nadležnog poduzeća. Vod prolazi trasom

lokalne prometnice L 67212 i na zračnoj je udaljenosti cca 1000 m od lokacije.






Mjere zaštite okoliša propisane su Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva (Klasa: UP/I 351-03/11-02/17, Ur.broj: 531-14-1-1-02-11-16, od 05. prosinca 2011.

godine). Navedene mjere poštivane su pri izradi ovog idejnog projekta.

Mjere vezane na vodu i tlo, zrak, buku i požar opisane su ukratko u tekstu koji slijedi.

4.1. Mjere za zaštitu voda i tla

Kao općenita mjera smanjenja količine otpada koji se odlaže, potrebno je uspostaviti sustav odvojenog

skupljanja otpada. S tim ciljem potrebno je izgraditi reciklažno dvorište u sklopu sanacije odlagališta

Welington.

U slučaju pronalaska opasnog otpada prilikom iskopa i premještanja starog otpada, isti je potrebno

izdvojiti, privremeno skladištiti i predati ovlaštenim osobama.

Pristupnu prometnicu odlagalištu asfaltirati a za prijevoz otpada potrebno je koristiti zatvorene

kamione te je potrebno provoditi svakodnevno prekrivanje dovezenog otpada.

Prekriti završnim prekrivnim sustavom stari otpad (Zona 1) te izgraditi brtveni sustav nove plohe za

odlaganje otpada Zona 2.

Nakon popunjavanja tijela odlagališta osigurati površinsko brtvljenje i ’vraćanjem’ humusno-

akumulativnog sloja omogućiti rekultivaciju površine odlagališta.

Sve oborinske vode s asfaltiranih površina ispuštati preko taložnika te separatora ulja i masti u teren

putem upojnih bunara ili tepiha.

Procjedne vode skupljati i recirkulirati na odlagalište u skladu s njihovom dinamikom nastajanja.

4.2. Mjere za zaštitu kakvoće zraka

Prilikom prekrivanja novo odloženog otpada obavezno izvesti sustav pasivnog otplinjavanja korištenjem

biofiltera na mjestima ispuštanja odlagališnih plinova.

4.3. Mjere zaštite od buke

Rad strojeva i kamiona pri odlaganju otpada izaziva buku. Buka se s povećanjem udaljenosti od izvora

buke smanjuje, te za sada posebne mjere za smanjenje buke nisu potrebne, jer su najbliži objekti na

udaljenosti od više od cca 700 m, a rad strojeva će se ograničiti na rad isključivo u I. radnoj smjeni (8h-

16h). Duž ograde odlagališta će se izvesti visoki zeleni pojas, koji u manjoj mjeri smanjuje širenje

buke. U slučaju povećane buke treba predvidjeti privremenu zaštitnu ogradu.

4.4. Mjere za zaštitu od požara

Mjere za zaštitu od požara trebaju se provoditi u skladu sa zakonskom regulativom, a odnose se

uglavnom na:

• kontrolu otpada koji dolazi na odlagalište

• kontrolu ulaska na odlagalište trećih osoba i zabrane ulaska neovlaštenim osobama





• postavljanje dovoljnog broja protupožarnih aparata na odgovarajućim mjestima

• mogućnost telefonske veze (s profesionalnom vatrogasnom brigadom)

• izgradnju hidrantske mreže

• mogućnost pristupa vatrogasnim vozilima na sve lokacije unutar odlagališta.





5. SADAŠNJE STANJE NA ODLAGALIŠTU

Predmetno odlagalište koristi se za odlaganje komunalnog otpada Grada Visa i prigradskih naselja od

1963. godine. Organiziranim skupljanjem i odvozom otpada obuhvaćeno je oko 1.880 stanovnika izvan

sezone odnosno 8.100 stanovnika u sezoni. Stanovništvo i ostali korisnici usluga zbrinjavanja otpada

odlažu otpad u posude za otpad i kontejnere na određenim mjestima. Tako odložen otpad svakodnevno

se odvozi kamionima i odlaže na odlagalište. Tijekom ljetnih mjeseci količina otpada se približno

udvostruči tako da se otpad skuplja i odvozi i više puta tijekom dana. U procesu skupljanja komunalnog

otpada nema izdvojenog skupljanja pojedinih reciklirajućih komponenti otpada.

Slika 5.-1. Pogled na odlagalište otpada 'Welington' sa sjevera

Odlagalište nije ograđeno i ne postoji objekt za zaposlene. Deratizacija i dezinsekcija vrši se 2x

godišnje, vodi se očevidnik. Monitoring vode, zraka i buke se ne provodi.

Slika 5.-2. Otpad odložen na odlagalištu ‘Welington’

S obzirom na odloženi otpad, na odlagalištu otpada Welington razlikuju se dva glavna dijela odlagališta: Zona 1 i Zona 2. Zona 1 je dio na kojem se već neko vrijeme ne vrši odlaganje otpada dok je Zona 2 aktivni dio i dio na kojem će se urediti nova ploha za odlaganje otpada uz prethodno uklanjanje sveg otpada koji će se prije početka radova nalaziti na tom dijelu.

Komunalni otpad se do unatrag nekoliko godina odlagao na Zoni 1 odlagališta – s platoa koji je nastao odlaganjem otpada. S ovog platoa otpad je odlagan niz padinu postojećeg otpada. Površina Zone 1 odlagališta iznosi oko 1.35 ha. Unazad nekoliko godina komunalni otpad se odlaže na lokaciji oko 150 m sjeverozapadno od Zone 1. Otpad se na ovoj novoj lokaciji odlaže u prirodnu depresiju približnih di-





menzija 50 x 75 m. Na osnovu geodetske snimke procijenjeno je da je na odlagalištu odloženo ukupno cca. 100.000 m3 komunalnog otpada, od čega se oko 80.000 m3 odnosi na stari otpad dok je ostatak novi otpad. Osim komunalnog otpada, procjenjuje se da na odlagalištu Welington ima i oko 10.000 m3 gra-đevinskog otpada koji će se, obrađen, koristiti tijekom sanacije.

Na području Zone 1 nalaze se odložene određene količine drvnog i metalnog otpada koje je prije po-četka sanacije potrebno skupiti i predati ovlaštenim osobama. Na isti način potrebno je postupiti i s navedenim vrstama otpada koje će se eventualno nalaziti odložene i na drugim površinama odlagališta (i oko odlagališta).

Kako je samo odlagalište smješteno na strmoj padini, visina odloženog otpada se mijenja. Na čeonim dijelovima odlagališta visina odloženog otpada na nekim mjestima iznosi cca 18 m. Ukoliko se uzme u obzir površina na koju je odložen otpad, te ukupna količina otpada, dolazi se do prosječne visine odlo-ženog otpada od cca 10 metara (Zona 1 odlagališta – plato s kojeg je odlagan otpad). Konfiguracija terena ispod odloženog otpada određena je na osnovu HOK 1:5000, koja je preklopljena s geodetskom snimkom.

Trenutno je najviša točka otpada Zone 1 odlagališta na visini od 145 – 147 m n.m., dok se nožica pokosa odloženog starog otpada nalazi na visini od 110 – 115 m n.m. Tlocrtna površina koju zauzima cjelokupni odloženi stari otpad iznosi oko 1.35 ha.

Najviša točka otpada novog dijela odlagališta nalazi se na visini od 143.5 m n.m., dok se nožica pokosa odloženog novog otpada nalazi na visini od 127.7 m n.m. Tlocrtna površina koju zauzima cjelokupni odloženi novi otpad iznosi oko 0.6 ha.

Ukupno, može se smatrati da se 2.2 ha nalazi pod otpadom – računajući i izolirane površine sa kojih će se tijekom sanacije ukloniti otpad. Napominje se da je dio ove površine prekriven građevinskim otpa-dom koji će se iskoristiti tijekom sanacije za izradu nasipa i prekrivanje otpada.

Popis katastarskih čestica iz K.O. Vis na kojima je trenutno odložen otpad (određeno na osnovu

geodetske snimke iz svibnja 2012. na osnovu koje je izrađen PGP), se daje kako slijedi:

Dio čestica: 5334, 5361, 5359/1, 5360, 5359/3, 5358/3, 5358/2, 5365/2, 5353/3, 5353/2, 5353/1,

12194/2.

Nakon silaska s lokalne prometnice, na udaljenosti od oko 725 m nalazi se rampa koja je spuštena izvan radnog vremena i kontejner čuvarske službe. Nakon 350 m od ove prve rampe nalazi se druga rampa koja ima za cilj spriječiti pristup platou na kojem se više ne vrši odlaganje otpada. Prometnica koja se nalazi iza ove druge rampe (dužine oko 80 m) služi kao protupožarni put.

Prema geodetskoj snimci i Prostornom planu Grada Visa, na jugoistočnom dijelu odlagališta, djelomič-no preko Zone 1 (stari dio odlagališta) prolazi 35 kV dalekovod. Dalekovod se nalazi na dijelu koji će biti sastavni dio buduće katastarske čestice odlagališta. U sklopu sanacijskih radova na ovom će se dije-lu izvoditi radovi postavljanja prekrivnog brtvenog sustava Zone 1. Ukupna dužina dalekovoda koja će prolaziti iznad zone radova iznosi oko 45 m.

Tijekom 2009. godine, na horizontalnoj plohi Zone 1 odlagališta (dio prekriven inertnim materijalom) izvedena je ploha (kazeta) za prihvat građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrs-to vezani azbestni otpad.

Naime, krajem 2008. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o postupanju Fonda za zašti-tu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava skupljanja i zbri-njavanja otpada koji sadrži azbest (NN 92/08). Prema ovoj odluci Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dužan je sklopiti ugovor s najmanje jednom tvrtkom po županiji koja upravlja radom odla-gališta komunalnog otpada o zbrinjavanju otpada koji sadrži azbest. Na otoku Visu odabrano je odlaga-lište Welington.





Slika 5.-3. Uređena ploha za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest

Radovi na izgradnji kazete izvedeni su na osnovu IZDVOJENOG TEHNOLOŠKOG PROJEKTA SANACIJE ODLAGALIŠTA WELINGTON – IZVEDBENI PROJEKT DIJELA PLOHE ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA, izra-đenog od strane Instituta IGH, d.d., iz srpnja 2009., br. projekta 3230-233/09.

Prema tom Projektu odlaganje će se provoditi na podlogu koja je izgrađena u skladu sa zakonskom regulativom te ima sve potrebne brtvene slojeve i sustav za odvodnju procjednih voda. Predviđen način odlaganja otpada je pakiranje u nepropusne folije, te zatim prekrivanje zemljom, čime će se onemo-gućiti oslobađanje azbestnih čestica i onečišćenje zraka opasno po zdravlje ljudi.

Ovdje se naglašava da nije riječ o odlagalištu opasnog otpada već o dijelu odlagališta za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest, a to je vrsta otpada čije je zbrinjavanje regulira-no posebnim Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08), kojim je dozvoljeno odlaganje takvog otpada na odlagalištu neopasnog otpada.

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u kolovozu 2010. godine naručio od strane INSTITUTA IGH izradu posebnog Elaborata kojim su propisane procedure prihvata i odlaganja građevin-skog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest. Isti Elaborat je izrađen u rujnu 2010. pod nazivom „Elabo-rat tehnologije odlaganja građevinskog otpada koji sadrži azbest na kazete izgrađene u okviru odlaga-lišta komunalnog otpada“. Ovaj Elaborat predstavlja dokument koji je dostavljen svim pravnim osoba-ma koje upravljaju odlagalištima neopasnog otpada a koji u sklopu odlagališta imaju kazetu za prihvat građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest.





6. TEHNOLOŠKI POSTUPAK SANACIJE POSTOJEĆEG OTPADA – ZONA 1 ODLAGALIŠTA Postojeći, uglavnom stari otpad, djelomično će se preoblikovati kako bi se postigli projektom definirani nagibi koji će omogućiti trajnu stabilnost otpada i prekrivnog sustava te efikasno odvođenje oborinske vode.

S obzirom da se na području Zone 1 nalaze odložene određene količine drvnog i metalnog otpada, prije početka sanacije potrebno ih je sakupiti i predati ovlaštenim osobama. Na isti način potrebno je postu-piti i s navedenim vrstama otpada koje će se eventualno nalaziti odložene i na drugim površinama od-lagališta (i oko odlagališta).

Krovni dio sanirane Zone 1 odlagališta i prekrivnog sustava izvodi se u nagibu od 3-4% u smjeru pokosa otpada. Prekrivni sustav ovog dijela sastoji se od izravnavajućeg sloja kamenog ili mješovitog materija-la debljine d=20 cm, na koji će se polagati HDPE geomembrana debljine 2.5 mm. Nakon polaganja ge-omembrane istu je potrebno zaštiti geotekstilom. Kao završni sloj prekrivnog sustava izvesti će se sloj od mješovitog materijala debljine d=80 cm. Površina ovog krovnog dijela iznosi 0.65 ha.

Za razliku od krovnog dijela odlagališta, prekrivni sustav pokosa Zone 1 odlagališta prekriti će se mje-šovitim materijalom koji će imati funkciju evapotranspiratornog prekrivnog sustava. Zbog prevelikog nagiba pokosa otpada nije moguće izvesti klasični prekrivni sustav (s umjetnim materijalima). Pokosi preoblikovanog otpada izvesti će se u nagibu od 1:2 (postojeće veoma strme nagibe otpada potrebno je u sklopu sanacije ublažiti). Površina pokosa iznosi 0.80 ha.

Monolitni evapotranspiratorni sustav predstavlja alternativni sustav koji u većoj mjeri omogućava upot-rebu lokalno dostupnih materijala. Za razliku od tradicionalnih brtvenih sustava omogućeno je korište-nje materijala šireg granulometrisjkog raspona koji se ugrađuju pod manje strogim uvjetima (zahtije-vana zbijenost je često između 80 – 85% Proctora). Najčešće se radi o pjeskovito-prašinasto-glinovitim materijalima čiju sposobnost retencije kotroliramo zbijenošću tijekom ugradnje. Predviđeni sustav sastoji se od samo jednoga sloja zemljanog materijala debljine 100 cm s dostatnim kapacitetom za pohranu oborinske vode.

Rad alternativnih prekrivnih sustava zasniva se na sposobnosti da materijal zadrži (akumulira) oborinsku vode dok se ista ne ukloni u atmosferu transpiracijom i evaporacijom. Ovakva vrsta sustava je funkcio-nalna u suhim ili polusuhim područjima, u koja spada i predmetno odlagalište.

Sveukupno, nakon provođenja sanacije Zona 1 odlagališta zauzimati će površinu od oko 1.35 ha (uklju-čujući i dio na kojem je već izvedena ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad).

Otpad koji se nalazi odložen izvan površine saniranog starog i novog otpada će se u cijelosti iskopati i odložiti na novu plohu koja će se nalaziti na mjestu trenutnog odlaganja.

Na mjestu spoja krovnog dijela i pokosa izvesti će se obodni kanal kojim će se skupljati oborinske vode nastale na krovnom dijelu odlagališta i kontrolirano će se ispuštati niz pokose.





7. TEHNOLOŠKI POSTUPAK GOSPODARENJA INERTNIM GRAĐEVINSKOM OTPADOM

7.1. Opće značajke

Nova ploha za prihvat uklonjenog otpada s preostalih površina odlagališta i novoga otpada koji će nas-tajati na području Visa do kraja 2016. godine, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodare-nje otpadom, uredit će se oko 150 m sjeverozapadno od Zone 1 odlagališta – na prostoru Zone 2. Otpad se na ovom mjestu odlaže unazad nekoliko godina u prirodnu depresiju približnih dimenzija 50 x 75 m. Ovo mjesto je odabrano za novu plohu budući se otpad već tu odlaže te zbog konfiguracije terena. Sav postojeći otpad koji se nalazi na ovom dijelu (Zona 2) će se prije izgradnje temeljnog brtvenog sustava nove plohe ukloniti i naknadno ugraditi na novouređenu plohu. Predviđeno je izvođenje bnove plohe u 2 etape kako bi se osigurao prostor za uklanjanje otpada s prostora na kojem će se izvoditi radovi.

Temeljni brtveni sustav u dnu plohe formirati će se na prirodnom tlu (ispod postojećeg otpada). Te-meljni brtveni sustav u dnu odlagališta sastojat će se od sljedećih komponenti (odozdo prema gore):

• Ispuna od zemljanog materijala, prosječne debljine 0.50 m – služi kao podloga za GCL dok će se veće neravnine zapuniti kamenim materijalom

• GCL (geosintetski glineni sloj) • Hrapava HDPE geomembrana – d = 2.5 mm • Geosintetski drenažni sloj – drenaža za procjednu vodu • Zaštitni zemljani i drenažni sloj – d = 0.50 m

Prostorno, nova će se ploha nalaziti između saniranog starog otpada, postojeće pristupne ceste, budu-ćeg protupožarnog puta te budućeg platoa za pretovarnu stanicu.

Po rubu nove plohe izvodi se obodni nasip od kamenog materijala visine 1.5 m (osim na djelu protupo-žarnog puta gdje njegovu funkciju preuzima nasip prometnice), nagiba pokosa 1:1 do 1:1.5 i širine kru-ne 1.5 m, koji ima više funkcija:

� za povećanje globalne stabilnosti tijela odlagališta � kao fizička barijera plohe � za povećanje ukupnog volumena otpada koji se može odložiti

Uz južni obodni nasip (između obodnog nasipa i interne prometnice) predviđeno je izvođenje obodnog kanala.

Nova ploha za odlaganje otpada tlocrtno je približno pravokutnog oblika. Poprečni nagib dna plohe je promjenjiv i iznosi od cca 1:3 na južnom dijelu plohe do 5% (pad u suprotnom smjeru) na sjevernom dijelu plohe.

Na novom dijelu odlagališta osiguran je kapacitet za oko 50.000 m3, čime se pokrivaju količine otpada koji će se ukloniti s onečišćenih površina kao i nove količine u idućih nekoliko godina, do izgradnje pretovarne stanice i županijskog centra.

Ukupna tlocrtna površina novog odlagališnog prostora (uključujući i obodni nasip) iznositi će oko 1.05 ha.

Konačni nagib otpada odnosno završnog prekrivnog sustava je:

� u poprečnom smjeru 5 % jednostrešno prema sjevernom obodnom kanalu, na krajevima se for-mira pokos 1:2.5 do terena, odnosno ruba obodnog kanala;

� u uzdužnom smjeru – krovni dio približno prati pad postojećeg terena, dok donji dio (od obod-nog nasipa prema krovnom dijelu) se izvodi u nagibu 1:2.5.

Kao prekrivni sloj koristit će se hrapava HDPE geomembrana debljine 2.5 mm, a koja zamjenjuje nep-ropusni mineralni sloj (na otoku Visu ne postoji pozajmište glinovitog materijala), koja će se polagati na izravnavajući sloj mješovitog materijala debljine 20 cm. Na geomembranu se polaže geosintetski drenažni sloj na koji se nakon toga ugrađuje završni sloj mješovitog materijala debljine 100 cm.

Na srednjem dijelu sjevernog pokosa koji se izvodi u nagibu od 1:2.5 izvodi se berma širine cca. 3 m, kako bi se povećala stabilnost prekrivnog sustava.





Za pristup odlagalištu koristit će se postojeća pristupna prometnica koja se spaja s lokalnom asfaltnom prometnicom i ide sve do prostora buduće pretovarne stanice. U sklopu sanacijskih radova izvesti će se asfaltiranje ove prometnice u ukupnoj dužini od 1.365 m, širine 4 m. Nakon sanacije i formiranja nove građevinske čestice dio ovog asfaltiranog puta činit će internu prometnicu i biti sastavni dio nove česti-ce dok će ostatak, u dužini od oko 1.000 m, služiti kao pristupni put za spoj građevinske čestice s jav-no-prometnom površinom.

Sastavni dio nove plohe čini sustav skupljanja i zbrinjavanja procjednih voda koji se sastoji od sljedećih dijelova:

• drenažni materijal u sklopu temeljnog brtvenog sustava • perforirane i pune HDPE cijevi za gravitacijsko skupljanje i dreniranje procjedne vode do sabir-

nog bazena • sabirni bazen za procjedne vode • crpna stanica, kojom se procjedna voda iz sabirnog bazena recirkulira na sanitarnu plohu

Položaj sabirnog bazena i crpne stanice s pratećim dijelovima biti će uz sanirani stari otpad u blizini sjevernog obodnog nasipa (na najnižem dijelu terena kako bi se procjedne vode mogle gravitacijski drenirati u sabirni bazen). Količine procjednih voda, potreban kapacitet sabirnog bazena kao i dinamika recirkulacije procjednih voda definirat će se u sklopu idejnog i glavnog projekta.

7.2. Tehnološki postupak odlaganja novog otpada

Nakon provođenja sanacije (preoblikovanja i prekrivanja Zone 1 odlagališta i uređenja plohe za prihvat novog otpada) odlagališta otpada «Welington» pa sve do njegovog konačnog zatvaranja krajem 2016. godine odnosno nakon otvaranja Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije, ko-munalni otpad s područja Grada Visa će se prihvaćati na novo uređenoj plohi, na prostoru gdje se i do sada odlagao otpad koji će se ukloniti prije izvođenja nove plohe.

Izvedba sustava za drenažu procjednih voda

Temeljni brtveni sustav koji će se izvesti na novom dijelu odlagališta sprječavati će otjecanje procjed-ne vode u podzemlje a drenažni sustav će skupljati i odvoditi procjednu vodu do sabirnog bazena smje-štenog uz najniži dio nove plohe. Nakon što se dosegne određena razina procjedne vode u sabirnom bazenu, ista će se crpkama recirkulirati na novi dio odlagališta.

Recirkulacija vode na odlagalište otpada se vrši preko tlačne PE HD cijevi, odnosno preko fleksibilne tlačne cijevi kojom je omogućena promjena lokacije ispuštanja vode na odlagalištu (odloženom otpa-du). Cijevi se međusobno spajaju spojnicama za vatrogasno crijevo. Na kraju fleksibilne cijevi je omo-gućeno spajanje perforirane PE HD cijevi.

Nepročišćena procjedna voda se recirkulira isključivo u tijelo odloženog novog otpada (ispod postoji brtveni i drenažni sustav). Treba razlikovati privremenu recirkulaciju u periodu odlaganja otpada, te trajnu recirkulaciju, nakon prekrivanja novog otpada završnim prekrivnim sustavom.

Za vrijeme privremene recirkulacije, od crpne stanice do plohe gdje se odlaže otpad, procjedna voda će se dovoditi fleksibilnim vatrogasnim crijevom na koju će se nastavljati kruta PE HD perforirana cijev promjera 50 mm koja će se prema potrebi premještati. Ova cijev biti će položena na vrh odloženog otpada.

Nakon zatvaranja odlagališta i prekrivanja završnim prekrivnim sustavom količina procjednih voda biti će zanemarivo mala pa će se i učestalost recirkulacije znatno smanjiti.

Izvedba nasipa oko plohe za prihvat otpada

Po obodu plohe izgraditi će se obodni nasip od kamenog materijala visine 1.5 m (osim na djelu protu-požarnog puta gdje njegovu funkciju preuzima nasip prometnice), nagiba pokosa 1:1 do 1:1.5 i širine krune 1.5 m, koji ima više funkcija:

• za povećanje globalne stabilnosti tijela odlagališta • kao fizička barijera plohe • za povećanje ukupnog volumena otpada koji se može odložiti





Odlaganje i rasprostiranje otpada

Nakon provođenja sanacije odlagališta otpada «Welington» pa sve do njegovog konačnog zatvaranja krajem 2016. godine odnosno nakon otvaranja Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije, odlaganje novog otpada sastojat će se od sljedećih operacija:

� Odlaganje otpada na plohu s uređenim brtvenim i drenažnim slojem � Rasprostiranje otpada u slojeve � Zbijanje otpada � Redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom ili folijom � Prekrivanje završnim prekrivnim sustavom i ozelenjavanje

Otpad se do radne plohe dovozi vozilima za prijevoz otpada. Vozilo s asfaltirane prometnice kroz otvor ostavljen u južnom obodnom nasipu iskrcava otpad na novu plohu. Umjesto otvora u nasipu, južni je nasip moguće izvesti i naknadno nakon što se prestane s odlaganjem otpada s asfaltiranog puta. Odlaganje će se obavljati i s donje (sjeverne) strane odlagališta, pristupom preko protupožar-nog puta.

Generalno gledajući popunjavanje odlagališta će se obavljati od nižih (sjevernih) dijelova prema višim dijelovima, tako da će se odlagalište popunjavati u horizontalnim slojevima počevši od najni-žih dijelova uz sjeverni obodni nasip. Radi osiguranja zadovoljavajuće stabilnosti otpad se ne bi trebao odlagati u nagibu većem od 1 : 2.

Nakon odlaganja, otpad se treba slojevito rasprostirati preko aktivne radne plohe. Istovremeno je potrebno provoditi i zbijanje otpada. Da bi se postigla dobra zbijenost potrebno je preko svakog polja prijeći barem 5 puta. Zbijanjem otpada smanjuje se kasnije slijeganje, a i više otpada s može ugraditi. Otpad se rasprostire u slojevima debljine 0.5 – 0.6 m ali nikako više od 1 m.

Nakon provođenja prethodnih radnji otpad je potrebno prekriti inertnim materijalom ili folijom koja se koristi višekratno. Debljina inertnog materijala kojim se prekriva odloženi i zbijeni otpad iznosi cca. 10 cm. S obzirom na količine otpada koji tijekom ljetnih mjeseci nastaje na području Grada Visa, potrebno je svakodnevno prekrivanje otpada inertnim materijalom.

Prije odlaganja otpada na novo uređenu plohu potrebno je iz otpada izdvajati komponente čija se svojstva mogu iskoristiti tj. potrebno je izdvajati otpad koji se može obraditi ili oporabiti. Također je potrebno izdvajati i opasnim otpa koji je potrebno predati ovlaštenim osobama, a sve u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09).





7.3. Završni prekrivni sustav novog otpada

Završni prekrivni sustav čine slojevi koji se polažu preko otpada kada on dosegne maksimalnu projekti-ranu kotu.

Ovaj prekrivni sustav ima 3 glavne funkcije:

� sprječavanje direktnog kontakta okoline sa otpadom � ograničavanje dugoročne infiltracije oborina u tijelo odlagališta i na taj način minimaliziranja

nastajanje procjednih voda � omogućavanje kontrolirane emisije odlagališnih plinova u atmosferu

Komponente i nagib završnog prekrivnog sustava

Budući da se lokacija odlagališta «Welington» nalazi na otoku, dostupnost materijala (prirodnih i umje-tnih) za sanaciju je ograničena na dobavljanje materijala s kopna pa je samim time i doprema otežana što znatno povisuje cijenu sanacije.

Za prekrivanje novog otpada na lokaciji Welington predviđeno je korištenje klasičnog prekrivnog susta-va. Odabrani materijali završnog prekrivnog sustava (od dolje prema vrhu) su slijedeći:

� Izravnavajući sloj mješovitog materijala koji će imati funkciju i plinske drenaže – d = 0.20 m � Hrapava HDPE geomembrana, d=2.5 mm � Geosintetsi drenažni sloj � Završni sloj mješovitog materijala – d = 100 cm

Nagib završnog prekrivnog sustava prati nagib vrha odloženog otpada. Stoga je konačni nagib otpada uz obodni nasip 1:2.5 (sjeverni, istočni i zapadni dio) odnosno 1:10 uz južni obodni nasip.

Završni vegetacijski pokrov

Sastavni dio sanacije i zatvaranja odlagališta tj. izrade prekrivnog sustava predstavlja i biološka sanaci-ja odlagališta. Osim cilja optimalnog uklapanja odlagališta u širi prostorni kontekst, funkcija odabranih biljnih vrsta je da evapotranspiracijom doprinesu što bržem smanjenju količine vode u prekrivnom sus-tavu.

Najbolje je predvidjeti šumarske sadnice, budući su manje – lakše se primaju i rezistentnije su. Za postupak rekultivacije interesantne su vrste u kategoriji polugrmova, grmova, manjih stablašica te povijuša i puzavaca, te one koje su istovremeno i vazdazelene.

Otok Vis ima u bitnim značajkama iste klimatske prilike kao i tzv. pojas zimzelenih šuma crnike. Za taj pojas značajna je obalna klima sa ljetnim sušama u prosječnom trajanju od tri mjeseca. Iako u tom razdoblju biljke dobivaju nešto vlage koju daje more u nutrinu kopna, ipak je u najtoplijim dnevnim satima suša tako velika da u to vrijeme prestaje i asimilacija. Zima uglavnom ne prekida vegetacijski period. Mnoge vrste cvatu i donose plodove zimi.

Osim kriterija autohtonosti, navode se i ostale kriterije bitne za tzv. alternativni prekrivni sustav: bitno je da se odaberu vrste tolerantne na sušu, teksturu tla, sa dobrim transpiracijskim karakteristikama (visoki koef. transpiracije i u hladnom i u toplom dijelu godine), odgovarajuće dubine korijenja, rezis-tentne, dugovječne, kompetitivne u odnosu na korijensku vegetaciju, rezistentne na eroziju.

U postupku biološkoe sanacije najosnovniji je preduvjet osigurati dovoljnu količinu kvalitetnog plodnog tla. To međutim nije lako u uvjetima mediteranskog krša, gdje postoji manjak plodnog tla. Potrebno je osigurati sloj plodnog tla minimalno 30 cm. Na njega će se nanijeti površinski sloj debljine 20 cm (mje-šavina sitnozrnih i krupnozrnih materijala), dok se na samom sadnom mjestu predlaže debljina ovog sloja od 5 – 10 cm. Biljke se sade u redove u tzv. trokutastom rasporedu kako bi što bolje obrasle povr-šinu.

Predviđena je sadnja sljedećih biljnih vrsta:

drveće: Ceratonia siliqua





Pinus halepensis Quercus ilex grmlje: Arbutus unedo Cistus monspeliensis Erica arborea Juniperus phoenicea Juniperus oxycedrus Loncera implexa Myrtus communis Phillyrea angustifolia Pistacia lentiscus Rosmarinus officinalis Rubus discolor Ruscus aculeatus Smilax aspera Viburnum tinus

Grmlje se u slučaju sanacije sadi s gustoćom od 1-2 kom po m2.

Projektant:

Igor Grginić, dipl.ing.građ.



Građevina: SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON UPRAVNI DIO ODLAGALIŠTA

Mapa: A 0010 tekstualni dio i nacrti Vrsta projekta (razina i struka): IDEJNI ARHITEKTONSKI PROJEKT Zajednička oznaka projekta: IP-4788/12 Broj projekta: BE 0010/12

Projektant: Gorana Barbarić, dipl.ing.arh. Mjesto i datum: Zagreb, lipanj 2012.

0202 Tehnički opis

Vrsta projekta: Arhitektonski projekt INSTITUT IGH, d.d.



ODLAGALIŠTE OTPADA WELINGTON A 0010 UPRAVNI DIO ODLAGALIŠTA Tehnički opis Stranica 1 od 8

SADRŽAJ TEHNIČKOG OPISA

1. Obrazloženje zahvata u prostoru – zgrada uprave i prateći objekti unutar odlagališta

otpada Welington

1.1. Uvod

1.2. Namjena, oblik i veličina građevine

1.3. Iskaz površina i obračunskih veličina

1.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

2. Oblikovanje građevine

3. Uređenje građevne čestice

4. Način i uvjeti priključenja građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu

infrastrukturu

4.1. Vodoopskrba

4.2. Odvodnja


5. Mjere zaštite okoliša





1. OBRAZLOŽENJE ZAHVATA U PROSTORU – ZGRADA UPRAVE I PRATEĆI

OBJEKTI UNUTRA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON Predmetni arhitektonski projekt obuhvaća izgradnju:

� upravne zgrade

� poluotvorenog garažnog prostora za motorna vozila

� zatvorenog skladišta

� mehaničke radionice

na platou čije je izvođenje planirano u sklopu zahvata sanacije odlagališta otpada Welington.

Upravna zgrada treba osigurati radne prostorije, prateće sadržaje i prostor za dnevni odmor

zaposlenicima javnog komunalnog poduzeća "Gradina" iz Visa; a ostale građevine služe servisiranju i

održavanju vozila i strojeva koje navedeno komunalno poduzeće koristi za svoj rad.

1.1. Uvod Lokacija odlagališta «Welington» nalazi se na području Grada Visa, na udaljenosti od oko 2.7 km

istočno od Grada Visa, te oko 600 m od sjeverne obale otoka Visa, a namjena površina je Prostornim

planom Grada Visa (Službeni glasnik Grada Visa br. 1/2010) definirana kao 'područje sanacije

odlagališta otpada' i 'K3 – pretovarna stanica'.

Zahvat planira sanaciju i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada te u konačnici izgradnju pretovarne

stanice koja će služiti za prikupljanje otpada s cijelog otoka Visa.

Ukupna površina nove čestice (područje zahvata) iznosi 38.742 m2, a formirana je od katastarskih

čestica 5353/3, 5358/2, 5358/3, 5360 i 5361 te dijelova čestica 5315/5, 5334, 5353/1, 5353/2, 5358/1,

5359/1, 5365/2 i 12194/2.

Planirani plato s objektima upravnog i servisnog dijela odlagališta i buduće pretovarne stanice ima

površinu od 2019 m2, smješten je na zapadnom dijelu zahvata, južno od interne prometnice -

postojećeg makadamskog pristupnog puta koji će se asfaltirati u sklopu sanacijskih radova.

1.2. Namjena, oblik i veličina građevine

Na dijelu građevne čestice (platou koji je predmet arhitektonskog idejnog rješenja) predviđena je iz-

gradnja:

� upravne zgrade za smještaj osoblja zaposlenog na odlagalištu

� poluotvorenog garažnog prostora za motorna vozila

� zatvorenog skladišta

� mehaničke radionice,

te izvedba asfaltne površine za pranje vozila, 10 parking mjesta za osobna vozila i uređenje okoliša

platoa.

Upravna zgrada

Upravna zgrada je prizemna, složenog tlocrta. Šesterokutni oblik centralnog dijela inspiriran je formom

simbola recikliranja (tri strelice koje tvore Mobiusovu traku), i pokazao se kao dobro rješenje za zado-





voljavanje dvostruke funkcije – osim što sadrži zajednički prostor za boravak radnika i čajnu kuhinju,

preko njega se vrši horizontalna komunikacija sa ostala dva dijela građevine. Naime, projektni zadatak

je zahtijevao minimalni utrošak prostora za internu komunikaciju, pa se distribucija iz centralnog pros-

tora nametnula kao najracionalnije rješenje. Ova jezgra projekta je ujedno i veće visine od ostatka

građevine (3,8m naspram 3,0m), natkrivena krovom s istakom i naglašena zelenom bojom (simbolom

zaštite okoliša i ekologije).

Tri uredske prostorije koje je propisao projektni zadatak tvore peterostrano krilo građevine, čija je

forma proizašla iz nastojanja da se te tri prostorije povežu preko najmanje moguće površine hodnika, a

da ujedno svaka zadrži funkcionalni i iskoristiv tlocrt.

Drugo je krilo jednostavnog pravokutnog oblika i sadrži servisni dio – sanitarne čvorove i garderobe,

odvojeno za muškarce i žene.

1.3. Iskaz površina i obračunskih veličina

Ukupna površina nove građevinske čestice 38 742 m2

Površina platoa s objektima upravnog i servisnog dijela odlagališta 2019 m2

Tlocrtna površina upravne zgrade 112,4 m2

Tlocrtna površina poluotvorenog garažnog prostora 205,0 m2

Tlocrtna površina zatvorenog skladišta 123,4 m2

Tlocrtna površina mehaničke radionice 112,5 m2 *

Travna rešetka 456 m2 Površina platoa pod zelenilom

Zelena površina 475 m2

UKUPNA GRAĐEVINSKA BRUTO POVRŠINA OBJEKATA /GBP/ 553,3 m2

Izgrađenost građevinske čestice

(odnos tlocrtne površine i površine parcele) 1,43 %

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice 1,43 %

* površina mehaničke radionice s kanalom

ukoliko se u kasnijim fazama projekta odluči za izgradnju mehaničke radionice bez kanala za servis,

površina će biti manja (cca 52,5 m2)

NAMJENA POVRŠINA površina u m2

1. UPRAVNA ZGRADA

Zajednička prostorija (za odmor radnika) i čajna kuhinja 26,8

Ured 1 8,1

Ured 2 8,1

Ured 3 7,9

Muška garderoba i sanitarni čvor 25,2

Ženska garderoba i sanitarni čvor 9,7

Komunikacije 3,8

ukupno neto: 89,6

ukupno bruto: 112,4





2. POLUOTVORENI GARAŽNI PROSTOR

neto: 199,0

bruto: 205,0

3. ZATVORENO SKLADIŠTE

neto: 119,0

bruto: 123,4

4. MEHANIČKA RADIONICA

neto: cca 90,0*

bruto: cca 112,5*

UKUPNO SVE GRAĐEVINE NETO: 497,6

UKUPNO SVE GRAĐEVINE BRUTO: 553,3

* površina mehaničke radionice s kanalom

ukoliko se u kasnijim fazama projekta odluči za izgradnju mehaničke radionice bez kanala za servis,

površina će biti manja (cca 42 m2 neto, 52,5 m2 bruto)

1.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici Smještaj građevina na građevnoj čestici prikazan je na preglednom nacrtu - situacija u mjerilu 1:1000 –

grafički prilog 0903, i detaljnije na situaciji u mjerilu 1:500 – grafički prilog 0910.

Plato s objektima upravnog i servisnog dijela odlagališta smješten je na zapadnom dijelu zahvata,

južno od interne prometnice i proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Njegova jugoistočna

polovica je asfaltirana i namjenjena servisnom dijelu. Poluotvoreni garažni prostor i zatvoreno

skladište su smješteni jedan nasuprot drugom, na međusobnoj udaljenosti od 10m koja omogućava

manevarski prostor za vozila komunalnog poduzeća koja se smještaju u garažu, a ima i ulogu

manipulacijske površine ispred skladišta. Tik uz internu prometnicu je smješten plato za pranje vozila,

i uz nju mehanička radionica koja u slučaju izvedbe sa servisnim kanalom može biti protočna odnosno

izvedena na način da vozila ulaze u objekt i napuštaju ga po izvršenom servisu krećući se u istom

smjeru.

Sjeverozapadna polovica platoa je upravni dio – tu je usred zelene površine (dijelom uređene travnom

rešetkom) smještena upravna zgrada, a deset parkirnih mjesta za osobna vozila djelatnika se nalazi uz

glavnu internu prometnicu.

Ulaz u zgradu je predviđen sa sjeverne strane.





2. OBLIKOVANJE GRAĐEVINE

Upravna zgrada

Konstrukcija i materijali

Konstruktivni sustav vanjskih nosivih zidova i unutarnjih zidova predviđa se izvesti od porobetonskih

termo blokova odgovarajućih dimenzija. Vanjski će zidovi biti toplinski izolirani i obloženi profiliranom

limenom oblogom, otpornom na atmosferske utjecaje. Idejni projekt predlaže kombinaciju zelene i

bijele boje, ali samo u obliku preporuke – projektantu glavnog projekta se ostavlja mogućnost izbora.

Stropna ploča izvest će se kao roštiljna lakobetonska ploča.

Krov će se izvesti kao ravan, toplinski i hidro izoliran te obložen profiliranom limenom oblogom prema

tehničkom rješenju proizvođača; iznad centralnog dijela se preporuča realizacija istaka – radi estetskih

i funkcionalnih razloga.

U sanitarnim prostorijama ugradit će se viseće zahodske školjke s ugrađenim vodokotlićem.

U svim prostorijama predviđa se izvođenje epoksidnog ili poliuretanskog samonivelirajućeg dvokompo-

nentnog poda (boja po izboru projektanta).

Predviđa se ugradnja vanjske aluminijske bravarije, dok će se u unutarnjim prostorima ugraditi drvena

stolarija.

Garderobni ormarići trebaju biti dvokrilni (širine 60cm) kako bi se mogla odvojeno držati prljava i čista

odjeća, a radi što racionalnijeg korištenja prostora na raspolaganju preporuka je da imaju integriranu

klupicu.

Garažni i skladišni prostor

Konstrukcija i materijali

Poluotvoreni garažni i zatvoreni skladišni prostor su gotovo identične lake čelične konstrukcije, jednake

širine od 10m. Garaža je 8m dulja (20m naspram 12m) i prednja joj je fasada otvorena. Ovi objekti su

će se izvesti od primarne, osnovne čelične konstrukcije sastavljene od nosivih okvira i stabilizacijskih

elemenata koji osim što osiguravaju stabilnost prenose opterećenje na armirano betonske temelje, i

sekundarne konstrukcije koja predstavlja potkonstrukciju za krov i fasadu. Budući da nema potrebe za

toplinskom izolacijom objekata, krov i fasada se mogu obložiti samo fasadnim panelima od profiliranih

limova.

Sve navedeno je indikativnog karaktera – budući da se radi o tipskim projektima za koje brojni izvođači

nude cjelovita rješenja, upravo će o izboru izvođača ovisiti konačni izgled i dimenzije objekata.

Mehanička radionica

Budući da u ovoj fazi još nije odlučeno koji će se tip radionice izvoditi (sa ili bez servisnog kanala), ne

prilažu se nacrti tog objekta. On je prikazan u varijanti većih gabarita (9m širine i 10m dužine –

dimenzije u slučaju izvođenja sa servisnim kanalom) na situacijskom nacrtu platoa s objektima

upravnog i servisnog dijela odlagališta u mjerilu 1:500 i te su mjere korištene za izračun površina i

relativnih koeficijenata u prethodnim tablicama.





3. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Način uređenja građevne čestice definiran je na preglednom nacrtu - situacija u mjerilu 1:1000 –

grafički prilog 0903, a način uređenja platoa s objektima upravnog i servisnog dijela i detaljnije na

situaciji u mjerilu 1:500 – grafički prilog 0910.

Prometne površine

Na građevnoj čestici je predviđena interna prometnica (postojeći makadamski pristupni put koji će se u

sklopu sanacijskih radova asfaltirati u ukupnoj dužini od oko 1.365 m i širini 4 m) koja omogućava nes-

metan pristup svim funkcionalnim cjelinama odlagališta, pa tako i predmetnom platou.

Osigurano je 10 PM za osobne automobile, a za smještaj vozila koje koristi komunalno poduzeće je

predviđen poluotvoreni garažni prostor.

Servisni dio platoa s objektima je asfaltiran i omogućen je nesmetan pristup svim građevinama

smještenim na njemu.

Pješački pristup do upravne zgrade izveden je kao travna rešetka.

Krajobrazno uređene površine

Sastavni dio sanacije i zatvaranja odlagališta tj. izrade prekrivnog sustava predstavlja i biološka sanaci-ja odlagališta. Osim cilja optimalnog uklapanja odlagališta u širi prostorni kontekst, funkcija odabranih biljnih vrsta je da evapotranspiracijom doprinesu što bržem smanjenju količine vode u prekrivnom sus-tavu.

Najbolje je predvidjeti šumarske sadnice, budući su manje – lakše se primaju i rezistentnije su. Za postupak rekultivacije interesantne su vrste u kategoriji polugrmova, grmova, manjih stablašica te povijuša i puzavaca, te one koje su istovremeno i vazdazelene.

Otok Vis ima u bitnim značajkama iste klimatske prilike kao i tzv. pojas zimzelenih šuma crnike. Za taj pojas značajna je obalna klima sa ljetnim sušama u prosječnom trajanju od tri mjeseca. Iako u tom razdoblju biljke dobivaju nešto vlage koju daje more u nutrinu kopna, ipak je u najtoplijim dnevnim satima suša tako velika da u to vrijeme prestaje i asimilacija. Zima uglavnom ne prekida vegetacijski period. Mnoge vrste cvatu i donose plodove zimi.

Osim kriterija autohtonosti, navode se i ostale kriterije bitne za tzv. alternativni prekrivni sustav: bitno je da se odaberu vrste tolerantne na sušu, teksturu tla, sa dobrim transpiracijskim karakteristikama (visoki koef. transpiracije i u hladnom i u toplom dijelu godine), odgovarajuće dubine korijenja, rezis-tentne, dugovječne, kompetitivne u odnosu na korijensku vegetaciju, rezistentne na eroziju.

U postupku biološkoe sanacije najosnovniji je preduvjet osigurati dovoljnu količinu kvalitetnog plodnog tla. To međutim nije lako u uvjetima mediteranskog krša, gdje postoji manjak plodnog tla. Potrebno je osigurati sloj plodnog tla minimalno 30 cm. Na njega će se nanijeti površinski sloj debljine 20 cm (mje-šavina sitnozrnih i krupnozrnih materijala), dok se na samom sadnom mjestu predlaže debljina ovog sloja od 5 – 10 cm. Biljke se sade u redove u tzv. trokutastom rasporedu kako bi što bolje obrasle povr-šinu.

Što se tiče planiranog platoa s objektima upravnog i servisnog dijela odlagališta, zelenilo zauzima cca

24% njegove površine (46% ukoliko se računaju i površine pokrivene travnom rešetkom), a kriteriji za

odabir biljnih vrsta su isti kao i za ostatak građevne čestice.

Projekt krajobraznog uređenja za cjelovitu česticu izradit će se u sklopu glavnog projekta.





4. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA PROMETNU POVRŠINU,

KOMUNALNU I DRUGU INFRASTRUKTURU

Kolni i pješački pristup s javno-prometne površine na građevnu česticu omogućen je posredno s lokalne

prometnice L 67212 preko postojeće nerazvrstane makadamske ceste koji će se u sklopu ovih radova

sanacije asfaltirati.

4.1. Vodoopskrba

Građevina će biti priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu prema uvjetima komunalnog poduzeća.

Potrebna količina hladne sanitarne potrošne vode za sanitarije upravne zgrade iznosi q= 0.95 l/s.

4.2. Odvodnja

Na građevnoj čestici izgradit će se podzemna sabirna jama za sanitarne otpadne vode građevine za

zaposlenike volumena 42 m3, vanjskih dimenzija

Evakuacija sadržaja jame vršit će se preko ovlaštene komunalne tvrtke.

Oborinske vode ispuštat će se u okolni teren putem upojnih bunara.


Za potrebe Odlagališta otpada Welington potrebno je osigurati podzemni priključak na

elektroenergetski sustav vršne snage 30 kW, napona priključka 3x400/230V, 50 Hz. Električni priključak

na javnu mrežu (glavni razvodni ormarić) predviđa se u vjetrobranu dijela zgrade za operativno

osoblje.

Prostorije će se grijati električnim radijatorima/konvektorima, a priprema tople vode osigurat će se

električnim bojlerima.

U zgradi za zaposlenike predviđaju se instalacije jake i slabe struje; rasvjeta, priključnice i priključci,

instalacije grijanja, gromobrana, antenski priključak, telefon, priključak računalne mreže i

videonadzora.


definirat će se kroz posebne uvijete nadležnog poduzeća HEP.






Zaštita od požara

Dispozicija prometnih površina na građevnoj čestici i položaj planiranih građevina omogućuju pristup

vatrogasnim vozilima sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, br.

35/94, 55/94 i 142/03)

Sve su građevine prizemne, maksimalne visine 5,6 m, i nalaze se ili na asfaltiranom platou, ili su

okružene travnom rešetkom čija je nosivost projektirana za prihvat vatrogasnog vozila. Dakle

udaljenost bilo koje građevine od vatrogasnog prilaza, s kojeg je moguće obaviti vatrogasnu

intervenciju (gašenje i evakuaciju) je minimalna.

Unutar samih objekata bit će poduzete sve mjere da se zadovolje potrebni propisi zaštite od požara.

Elaborat mjera zaštite od požara sastavni je dio glavnog projekta.

Projektant:

Gorana Barbarić, dipl.ing.arh.

Izradio: INSTITUT IGH, d.d. IGH - HIDROTEHNIKA, GEOTEHNIKA, EKOLOGIJA

10 000 Zagreb, Janka Rakuše 1

Građevina: SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA WELINGTON Mapa: A 0010 tekstualni dio i nacrti Vrsta projekta (razina i struka): IDEJNI ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT Zajednička oznaka projekta: IP-4788/12 Broj projekta: BE 0010/12

Projektant: Ognjen Rako, dipl.ing.el.


0203 Tehnički opis

Vrsta projekta: Elektrotehnički projekt INSTITUT IGH, d.d.




Elektro instalacije

Električna energija predviđena je za:

• Upravnu zgradu - rasvjeta i grijanje prostorija, zagrijavanje sanitarne vode

• zatvoreno skladište, mehanička radionica - rasvjeta i grijanje prostorija

• poluotvoreni garažni prostor - rasvjeta

• Vanjsku rasvjetu na području ulaza i zgrade uprave i operativnog osoblja.

• Crpna stanica za recirkulaciju procjedne vode

Grijanje u zgradi za zaposlenike omogućit će se putem električnih radijatora/konvektora. Za grijanje

20 m2 prostora standardne visine (oko 2,75 m) potrebno je oko 1.8 kW snage. Stoga je za cjelokupni

objekt potrebno osigurati snagu od 20 kW za grijanje. Dodamo li tome i potrebe vanjske i unutrašnje

rasvjete dolazimo do potrebne ukupne snage od 30 kW.

Predviđa se ukupna vršna snaga za potrebe napajanja objekta Pv = 30 kW, napon priključka

3x400/230V, 50 Hz.


definirat će se kroz posebne uvijete nadležnog poduzeća HEP i kroz Prethodnu Elektro Energetsku

Suglasnost (PEES).

Predviđa se priključak na telefonsku mrežu, sukladno uvjetima nadležnog poduzeća. Vod prolazi trasom

lokalne prometnice L 67212 i na zračnoj je udaljenosti cca 1000 m od lokacije.

Projektant:

Ognjen Rako, dipl.ing.el.

i opĆi dio - vis _1_.pdf · tekstualni dio i nacrti vrsta projekta (razina i struka): idejni...

Documents