0

IDEA WSDC WIFI UNIVERSITY

BURCH MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

Ove Debatne novosti objavljene su u okviru programa “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog

društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi

projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.

Disclaimer: Ove Debatne novosti objavljene su uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za

međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj

izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

1

GENERALNI CILJ:

Osigurati otvoren dijalog i argumentiranu

javnu raspravu srednjoškolaca o

specifičnim oblicima diskriminacije i

mehanizmima koji su na raspolaganju

građanima BiH kako bi se zaštitili od bilo

kojeg oblika diskriminatorskih politika

SPECIFIČNI CILJEVI:

Informisati i uključiti mlade u dijalog o

pojavnim oblicima diskriminacije u

lokalnoj zajednici

PROJEKT:

“JEDNAKI U RAZLIČITOSTI”

SADRŽAJ

O projektu 1

Uvod 2

Diskriminacija je/nije 3

Jeste li znali? 4

Diskriminacija nad ženama i

dalje prisutna u BiH

5

Porodiljske naknade u BiH 6

Žene zarađuju manje od

muškaraca?

7

Argumentirajmo protiv

diskriminacije

8

Ne zaboravimo zakon 9

Da li su žene u politici samo

radi broja?

10

Prekid radnog odnosa

tijekom trudnoće ili

neposredno nakon poroda?

11

Jeste li znali? 12

Pjesmom da ti kažem 13

Jeste li znali? 14

Najčešći osnov diskriminacije 15

Kviskoteka 16

Stripom protiv diskriminacije 17

Debatologija 18

Mediji o diskriminaciji 19

Pišeš mi, pišem ti 22

Umjesto kraja 23

2

U ovom izdanju Debatnih novosti nastavljamo učiti o raznim oblicima diskriminacije i načinima na koje se mladi mogu boriti protiv ove pojave. Posebno ćemo razgovarati o različitim karijerama i zbog čega i danas imamo podjelu na „muške” i „ženske” poslove. Možda vam se čini da to nije tako, ali jeste. Dovoljno je pogledati statistke i vidjeti da su neki poslovi isklučivo „rezervirani” za muškarce, a neki isklučivo za žene. U ovom izdanju Debatnih novosti posebno

govorimo o različitim oblicima diskriminacije kojima su izložene žene. Ne zaboravite pročitati tekstove pa nam pišite šta mislite o diskriminaciji koju trpe žene.

Stanje u društvu jeste nešto bolje kada govorimo o jednakosti spolova, ali i dalje nije idealno. Daleko je od idealnog. Međutim, mi uvijek moramo razgovarati o

diskriminaciji, ukazivati na sve probleme povezane sa

diskriminacijom i zajedno pokušati naći rješenja za ovaj problem. Zato nam pišite o vašim lokalnim zajednicama, da li u njima ima diskriminacije, o kojoj vrsti se radi i kako biste riješili taj problem.

UVOD Riječi u slici...

Ovako nikada ne smije

biti…

Ovako uvijek mora

biti!

Muškarci I žene

uvijek moraju biti

ravnopravni

3

DISKRIMINACIJA JE/NIJE… Riječi u slici...

.

DISKRIMINACIJA

JESTE

DISKRIMINACIJA

NIJE

Loše ponašanje SVAKO loše

ponašanje

Ako ljekar ne želi

da te pregleda jer

si npr. Rom

Ako ljekar ne želi

da te pregleda jer

koristi pauzu za

ručak

Neuobičajena

društvena pojava

koja nastaje zbog

neznanja i straha

Normalna

društvena pojava

Iz neopravdanog

razloga kao

uposlenike u firmi

zapošljavati samo

muškarce

Kada Nacionalni

balet objavi

konkurs za

baletana, jer je

dovoljno balerina

uposleno a njima

je potrebna osoba

muškog spola koja

zna da pleše balet.

4

Često u različitim profesijama i ne razmišljamo. Uvijek,

nekako, mislimo da profesije biramo naprosto zato što nam

se sviđaju. Zato što volimo raditi baš to nešto. No da li je to

uvijek tako? Da li naše cijeliživotno zanimanje biramo tako

što nas rukovodi ljubav, strast, interes, potreba, žeđ za

nekim novim znanjem? U ovom broju Debatnih novosti

pogledat ćemo kolike su razlike u omjeru muškaraca i žena

u različitim zanimanjima. Prije no što pogledamo o kojim je

profesijama riječ, razmislite da li ste i vi svoju srednju školu,

fakultet i zanimanje izabrali naprosto jer ste to htjeli ili vam je

neka nevidljiva norma ipak sasvim diskretno sugerirala šta bi

bilo dobro, a šta ne bi bilo dobro. Recimo, možda vi veoma

volite lijepiti pločice u vašem kupatilu, a djevojka ste. Niste

upoznali ni jednu vašu prijateljicu koja se bavi istim

zanimanjem. Ehh, vi ste sad odlučili da ne budete keramičarka, zato što to ipak nije vaša prvobitna ljubav ili

zbog onog čuvenog ,, što će svijet reći ako sam jedina

keramičarka u gradu?”. Krenimo sada u ovu pustolovinu

zvanu ,, traženje spolnog omjera među zanimanjima “. Tražili

smo podatke na razini cijelog svijeta. Da li možete

pretpostaviti u kojim zanimanjima preovladava muška

populacija, a u kojim ženska populacija?

JESTE LI ZNALI? Riječi u slici...

Da li ste znali da za

profesiju biti moler,

nemoguće

pronaći omjer između

muškaraca

i žena? Eto, sad znate.

Ovo čudesno zanimanje svetioničara, čovjeka

koji brine o moru, mornarima, smjeni dana

I noći, negdje posve sam, nije

moguće naći podatak,

čak ni za muškarca. A kada pokušate

naći ilustraciju za ženu ,,svjetioničarku”, nema

šanse da je pronađete.

Pokušajte pronaći rjieč ,,svjetioničarka” na

vašem jeziku I pišite nam da li ste je pronašli.

Be equal

5

j

Da, iako formalno žene imaju jednaka prava i mogućnosti

u svim poljima života kao i muškarci, i dalje je kod viših

autoriteta zastupljeno mišljene da su ipak muškarci oni koji

nas trebaju voditi u bolju budućnost, te oni indirektno

provode diskriminaciju nad ženama. Posebno kada žene

nastoje da se trudom I nastojanjima izbore za neke

snažnije i perspektivnije pozicije u sferi poslovnog života,

već je unaprijed svima poznato da će opet u tom

pogledu položaj žene biti ispod položaja muškarca ili će se

njihove sposobnosti podcijeniti te na tom istom položaju

neće biti dovoljno poštovanja kao što bi to bila osoba

„jačeg“ spola.

Također su zabrinjavajuće informacije da je čak 98%

prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja bilo upravo nasilje

nad ženama! Nameće se pitanje – ima li kraja?

Jače se, očigledno, borimo da zadržimo žene podalje od

autoritativnih pozicija u društvu, nego da u tom istom

društvu sačuvamo mir i održimo dostojanstvo svih ljudskih

bića.

Izvor: http://www.6yka.com/novost/35191/diskriminacija-

nad-zenama-i-dalje-je-prisutna-u-bih

DISKRIMINACIJA NAD ŽENAMA I DALJE JE PRISUTNA

U BIH Riječ u slici

KERAMIČAR

/

KERAMIČARKA:

98,5% muškarci

1,5% žene

Jednostavnim

pretraživanjem

nismo mogli

pronaći statistike

za poslužitelja. A

tek nikako

fotografiju za

poslužiteljicu/

batlericu.

6

PORODILJSKE NAKNADE U BIH:

Nizak natalitet, negativan prirodni priraštaj...

Izgleda da buduće mlade majke apsolutno nemaju

ekonomsku opravdanost za formiranje obitelji!

Vjerujem da istim ovim poslodavcima, shodno

izbjegavanju poštivanja jednog od osnovnih ljudskih

prava, nije ni najmanji problem na razgovoru za posao

upitati ženu planira li ostati u drugom stanju u narednih pet

godina, je li u braku i tome slično.

I onda se čudimo što živimo u zemlji starih ljudi...

(Anđela Dimitrić)

Izvor: http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Porodiljske-

naknade-u-BiH-Poslodavci-u-RS-placaju-a-u-FBiH-

izbjegavaju/124795

Riječi u slici...

POLICAJAC

/

POLICAJKA:

Čak 82,2% su

muškarci, a samo

17,8% žene. Da li

je ovaj procenat

posljedica

diskriminacije

predrasuda ili

stereotipa?

VATROGASAC / ŽENA VATROGASAC

95,2% muškarci, 4,8% žene

7

Iako je sam problem ovakve primitivne nejednakosti

između žena i muškaraca iznimno zabrinjavajuć, još je

zanimljivija opća oduševljenost ljudi kada saznaju da je u

Bosni i Hercegovini zarada muškaraca u odnosu na

zaradu žena veća „samo“ 4%!

Na kraju krajeva, zašto bi žene uopće primale platu? Zar

ženi mjesto nije u kuhinji?

„Veća asertivnost i svjesnost žena tokom pregovaranja o

platama bi uveliko smanjila razlike u iznosu plata.“ – pa

eto, kada već, kako kažu, stalno pričamo, nadajmo se

da bi makar borba za osnovnu međuljudsku jednakost

bila dovoljno dobar izgovor da progovorimo malo

glasnije.

(Anđela Dimitrić)

Izvor: http://novovrijeme.ba/zene-u-zemljama-srednje-i-

istocne-evrope-zaraduju-7-manje-nego-muskarci-na-istim-

pozicijama/

ŽENE ZARAĐUJU MANJE OD MUŠKARACA? Riječi u slici...

RUDAR

/

ŽENA RUDAR

U rudnicima

svega 96,8%

radnika su

muškarci, a

samo 3,2%

žene

8

Argument je logička cjelina povezanog niza izjava, stavova,

tvrdnji, podataka od kojih neki dijelovi pružaju potporu,

opravdavanja ili dokazivanje istinitosti početne teze.

Argumenti su nešto drugo u odnosu na: objasniti nešto, dati

primjer, ili pričati neku osobnu priču. U tim slučajevima,

moglo bi naići na povezan niz izjava, ali te izjave ne pružaju

obrazloženje, potkrepu, podršku ili dokaze u korist jedne od

teza. Dakle, to nisu argumenti. Prema tome, moramo

razlikovati izjave, izvještaje ili objašnjenja od argumenata.

Argumentacija je logički proces rezoniranja u kojemu

povezujemo izvjesne tvrdnje jedne s drugima.

Argumentacija je osnovna alatka debate, ali podjednako i

pravničke djelatnosti i sudskih procesa u cjelini.

Argumenti se sastoje od barem tri cjeline: teza, obrazloženje,

potkrepa.

POSLODAVAC U PRIVATNOM PREDUZEĆU MOŽE POSTAVLJATI

OSOBNA PITANJA PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA

Teško je zamisliti da se neko usuđuje postavititi pitanje koje

afirmira diskriminaciju. No, nažalost postoje i takva pitanja. Vi

nađite što više argumenata protiv i podijelite ih sa

prijeteljima.

ARGUMENTIRAJMO PROTIV DISKRIMINACIJE Riječi u slici...

Poštar: 81,8%

Žena poštar: 18,2%

A riječ u ženskom rodu?

Drvosječa: 90,8%

Žena drvosječa: 9,2%

A riječ u ženskom rodu?

DA NE

9

NE ZABORAVIMO ZAKON

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH Član 11.

(Zaštita u postojećim postupcima)

(1) Svako lice ili grupa lica koja smatra da je diskriminirana može

tražiti zaštitu svojih prava putem postojećih sudskih i upravnih

postupaka.

(2) U slučajevima u kojima povreda prava na jednako postupanje

proizilazi iz upravnog akta, žalba u upravnom postupku i eventualno

pokretanje upravnog spora na osnovu zaštite od

diskriminacije, a kojom se zahtijeva poništenje takvog upravnog akta,

neće spriječiti lice iz stava (1) ovog člana da pokrene sudski

postupak za zaštitu od diskriminacije.

(3) Svi konkretni zahtjevi navedeni u članu 12. ovog zakona, kao

pojedinačni ili zajednički, mogu se tražiti u svrhu podnošenja tužbe u

parničnom postupku.

(4) Sud i drugi organi primjenjuju načelo hitnosti u svim postupcima u

kojima se ispituju tvrdnje o počinjenoj diskriminaciji.

(5) U skladu s općim pravilima postupka, sud i drugi organi dužni su

preduzeti sve neophodne mjere kojima će se osigurati da se postupci

u kojima se ispituju tvrdnje o počinjenoj diskriminaciji provedu hitno i

okončaju u najkraćem mogućem roku.

ZAKON O RADU FBiH

Osnovi i vrste diskriminacije

Član 8.

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži

zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje,

porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru,

političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo,

imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u

političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo

lično svojstvo.

(2) Diskriminacija može biti direktna ili indirektna.

(3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znači svako

postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog člana kojim

se radnik, kao i lice koje traži zaposlenje stavlja ili je bilo stavljeno u

nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili sličnoj situaciji.

(4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada

određena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja

ili bi stavila u nepovoljniji položaj radnika kao i lice koje traži

zaposlenje zbog određene osobine, statusa, opredjeljenja, uvjerenja

ili vrijednosnog sistema koji čine osnove za zabranu diskriminacije iz

stava 1. ovog člana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje traže

zaposlenje.

Riječi u slici....

Kamiondžija:

94,2%

Žena

kamiondžija:

5,8%

A do statistika za

omjer

krojača/krojačic

u nismo mogli

naći. Ako vi

uspijete, javite

nam!

10

Riječi u slici…

„Od 110 mjesta načelnika samo njih pet osvojile su žene, što

predstavlja 4,54%“, dok je generalno učešće žena u politici

organizirano po sistemu „što manje-to bolje“, na način da

se dovede minimalan broj žena koji je potreban da bi se

moglo kazati da je ispoštvana ravnopravnost spolova.

Izgleda da se još uvijek nismo pomirili sa činjenicom da su

žene itekako sposobne, te da kao takve trebaju imati

apsolutno pravo i slobodu pri učešću u politici i važnim

državnim pitanjima. Ipak, pribjegavamo mišljenu da je

muškarac taj na kome je da osvaja, vodi narod i rukovodi

zemljom. Tako da trenutno još uvijek čekamo da se jedna

od heroina posebno istakne i poruši zastupljene stereotipe!

Anđela Dimitrić Izvori:

1. http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/da-li-su-zene-u-politici-

samo-radi-broja/178022

2. https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-pet-nacelnica-i-dalje-

ocit-nedostatak-zena-u-tijelima-vlasti/161003068

3. http://www.diskriminacija.ba/%C5%BEenama-

%E2%80%9C%C5%BEenski%E2%80%9C-poslovi-

mu%C5%A1karcima-pozicije-mo%C4%87i

4. https://www.klix.ba/vijesti/bih/zbog-predrasuda-i-stereotipa-bh-

drustva-zene-tesko-dolaze-do-uspjeha-u-politici/140529086

DA LI SU ŽENE U POLITICI SAMO RADI BROJA?

Da li ste znali da je

učiteljia 23,9%, a učiteljica 76,1%?

No, odgajatelja je samo 7,5%, dok

odgajateljica 92,5%!

Margaret Thatcher Indira Gandhi

Da li su ove dvije političarke tek puka statistika ili uzor

brojnim političarima?

11

Riječi u slici…

Zanimljivo je da je

99,3% muškaraca

ribari, a svega

0,7% žene ribari!

Što se tiče

pilotstva, 92,5% su

piloti, a 7,5% su

žene piloti

Tek je nekoliko primjera ove negativne prakse u javnosti.

Ženama se nerijetko već pri apliciranju na posao postavljaju

privatna pitanja o planiranju obitelji, a muškarcima ne.

Još je gore čuti da su u najosjetljivijem periodu, kad im je

zaštita najpotrebnija, ostale uskraćene za radni odnos i

mjesečna primanja, gdje su uglavnom poslodavci pravno

ograđeni i oslobođeni bilo kakve odgovornosti jer je

jednostavno najlakše pustiti da ugovor o radu istekne

nakon nekoliko mjeseci.

Kada bismo pak uspjeli na autoritativnu poziciju postaviti

ženu, možda bi pristup trudnicama imao već neku dozu

empatije i pažnje, no, to je opet priča za sebe...

Anđela Dimitrić

Izvori:

1. http://tip.ba/2017/03/16/u-sestom-mjesecu-trudnoce-dobile-su-

otkaz-saloni-se-zatvaraju-preko-noci-trudnicama-govore-da-su-

nesposobne/

2. http://www.pogled.ba/clanak/zbog-trudnoce-dobila-otkaz-pa-joj-

rekli-da-se-javi-kada-ta-epizoda-zavrsi/107997

PREKID RADNOG ODNOSA TIJEKOM TRUDNOĆE ILI

NEPOSREDNO NAKON PORODA

12

Riječi u slici…

Šta mislite, koji

spol preovladava

u ovim

zanimanjima?

JESTE LI ZNALI?

Izvor: http://www.bhas.ba/tematskibilteni/TB_zene_i_muskarci

_bh_2015_eng.pdf

13

Pjesma u slici...

a

U vojsci je 86,9%

muškaraca, a 13,1%

žena!

JA KAO TI Da rastemo zajedno,

Da se borimo za nas,

Jedni druge da ne damo,

Tu nam je jedini spas.

Da govorimo glasno, da svi čuju naš glas:

„Diskriminacija stop!“

Ovo je svijet za nas.

Da smo svi jedna zajednica,

Nasmijanih, vedrih lica,

Da nam se raduje svaka ulica,

Puna razigranih dječaka i curica.

Svi isti, da jedan spektar činimo,

A svi različiti,

Da bezbroj nijansi podarimo.

Da svi imamo jednaka prava i mogućnosti,

Da možemo iskazati svoje potrebe,

Da niko ne poželi našu zemlju da napusti,

Da u tebi mogu vidjeti sebe.

Da živimo bez straha,

Da volimo bez suzdržavanja,

Da učimo i radimo,

Da postojimo bez tugovanja.

Da vidim tebe u sebi,

Da u njemu vidim nju,

A nas u njima.

Tako nam kraja bilo ne bi.

Tako bi se izgradila naša

Voljena domovina!

Drugi diskriminiran biti ne smije

Diskriminacija naše snove tugom prekrije

Drugome omogući više nego sebi

Da ti se diskriminacija dogodila ne bi.

PJESMOM DA TI KAŽEM

Čistač/Čistačica ulica – vama ostavljamo da

pokušate pronaći omjer ovih zanimanja. Tko prvi

javi, dobije nagradu.

14

Riječi u slici…

Žene tjelohranitelji je novija profesija.

Istina je i da na našim ulicama

možemo pronaći sve više žena tjelohranitelja

Do kraja godine očekuje se uspostava centralne

baze podataka o pojavama diskriminacije u BiH,

koja će sadržavati podatke o predmetima

diskriminacije dostavljenih od nadležnih

institucija sa svih nivoa.

Uspostavljena online platforma za brzu i sigurnu

prijavu diskriminacije u BiH.

DA LI STE ZNALI?

MUŠKARCI ŽENE

Statistički podaci

pokazuju kako

muškarci sudjeluju

u dvostruko više

prometnih nesreća

za razliku od žena.

Vjerojatnost da će

žena stradati u

prometnoj nesreći

25% niža u odnosu

na muškarca.

80 otkucaja srca u

minuti

72 otkucaja srca u

minuti

Muškarci dulje

izgledaju mladoliko

Žene bolje

raspoznaju boje

Žive kraće Žive duže

15

Riječi u slici…

Statistike kažu:

Kućna pomaćica – 88,3%

Kućni pomagać – 11,7%

Bibiliotekarka – 91,9%

Bibliotekar – 8,1%

NAJČEŠĆI OSNOV DISKRIMINACIJE

Izvor:

http://www.zenezenama.org/zene/images/dokumenti/201

5/diskriminacija-u-oblasti-rada.pdf

16

OPIS KVISKOTEKE

Statistike kažu da su 1,4% muškarci zubari, a 98,6%

žene. Do podatka o statistikama za

profesiju smetljar, mi nismo uspjeli doći. Ukoliko vi uspijete, opet nam javite i slijedi nagrada.

Odgovore nećemo ponuditi na zadnjoj strani, nego kroz

pripreme za debate istražite samostalno odgovore na ova

pitanja

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. O kojoj diskriminaciji smo najviše govoili u ovom

broju Debatnih Novosti?

2. Koje razlike između žena i muškaraca postoje?

3. Koji procenat je zaposlenih policajki a koji

policajaca?

4.

Da li je diskriminacija ukoliko vas ljekar ne

pregled azbog korištanja njegove pauze za

ručak?

5. Zašto?

6. Koji procenat žena se bavi popravkom bojlera?

7. Kako se zove zanimanje žene koja obavlja

posao domara?

8. Šta mislite koji procenat žena, a koji procenat

muškaraca se bavi zemljoradnjom?

9. Koji je procentualan broj žena izložen nasilju u

BiH?

10. Treba li pooštriti kazne za počinitelje nasilja u

porodici?

11. Imaju li žene isti tretman pri zapošljavanju kao

muškarci?

12. Koji procenat imamo žena u vojsci?

13. Zbog čega je više žena bibliotekara nego

muškaraca?

17

Riječi u slici…

Ne bi ste vjerovali kada bismo vam

rekli da ovaj posao rade mahom

muškarci. Statistike kažu da čak

nevjerovatnih 99,8% muškaraca pravi

bojlere, a svega 0,2 žena.

Muških

vodoinstalatera je 98,7%, a ženskih

1,3%.

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

INTERVJU ZA POSAO

18

U junu smo debatirali o diskriminaciji. Svaka

debatna teza postavljena je prema tekstovima

do kojih smo, nažalost, u medijima dolazili. U našoj

zemlji primjeri diskriminacije nisu rijetkost, nego se

ponekad čini da su adaptirana pojava. Mi ćemo

se boriti zajedno sa vama da kroz našu

Debatologiju građankama i građanima, svima

nama, podignemo svijest o štetnosti diskriminacije,

dakako one negativne, kako bismo živjeli u

sretnijem, uređenijem i boljem društvu.

Pogledajmo koje teze su obilježile mjesec juni.

o Osnovni problem Roma u BiH je diskriminacija?

o Žene nemaju jednak tretman pri zapošljavanju,

izložene su nasilju i diskriminaciji na svakom

koraku?

o U BiH se dešava kršenje osnovnih ljudskih prava

i diskriminacija pacijenata po osnovu mjesta

stanovanja?

o Etnička segregacija učenika i neprovođenje

inkluzije veliki problemi bh. školstva?

Tekstovi u nastavku su

komentari online

debatanata o tezama koje

su bile aktuelne u junu

Strožije kazne, definitivno

nužno ne znače smanjenje

stope nasilja nad ženama.

Recimo problem u društvima

sa strožijim kaznama jeste

da sudovi ne daju te kazne.

Naravno dobri zvuči da neko

može dobiti 20 godina

zatvora zbog nasilja, ali šta

nam to donosi ako zakon ne

bude primijenjen… A ako u

naprednijoj Australiji pristaju

na nagode sigurno bi bilo

tako i u Bosni. Umjesto da

trošimo novac na zakone koji

se vjerovatno neće

primjenjivati bolje je novac

investirati u edukaciju i

zaposlenje zlostavljanih

ženai. http://balkans.aljazeer

a.net/vijesti/zlostavljanje-

zena-gazio-me-i-vukao-kao-

psa

Pročitajte... DEBATOLOGIJA

19

IZVOR: http://dobojski.info/drustvo-i-politika/item/17564-ostrijim-kaznama-

zaustaviti-nasilje-nad-zenama-i-djecom-svaka-4-zena-u-bih-je-zrtva-

nekog-oblika-nasilja-ukljucujuci-i-seksualno-nasilje

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O čemu se

govori u tekstu?

Zbog čega treba

povećati kazne

za nasilje nad

ženama?

Ima li ovaj

prijedlog

podršku javnog

mijenja?

Koliki je

procenat

zlostavljanih

žena u BiH?

Kako biste vi

riješili taj

problem?

Koji se sve

zakoni i

međunarodni

dokumenti

spominju u

tekstu?

Teza za debatu:

Nasilje nad

ženama treba

kažnjavati

najoštrijim

kaznama.

20

IZVOR: http://novi.ba/clanak/139147/lejla-arnaut-za-novi-ba-zene-nemaju-

jednak-tretman-pri-zaposljavanju-izlozene-su-nasilju-i-diskriminaciji-na-

svakom-koraku

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O čemu se

govori u tekstu?

Kakva je

situacija u Bih

na polju

poštivanja

ženskih prava?

Na šta poziva

Lejla Arnaut –

koje mjere treba

uvesti?

Da li ste prije

čuli za udruženje

„Žene ženama”?

Koji su sve

pokazatelji

nabrojani koji

ukazuju na to da

žene nisu u

jednakom

položaju kao

muškarci?

Teza za debatu:

Vlast u Bih treba

raditi više na

uspostavljanju

realne

ravnopravnosti

muškaraca i

žena?

21

IZVOR: http://www.frontslobode.ba/vijesti/politika/114263/13-scenarija-

lijecenja-u-bih-od-kantona-do-kantona-pa-preko-entiteta-usluge-skuplje-i-

po-1000-km

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O kojoj vrsti

diskriminacije se

govori u tekstu?

Da li ste prije

upoznati sa ovim

problemom?

Da li ste nekada

trebali liječenje u

kantonu u kojem

ne živite?

Kakvo je vaše

iskustvo?

Kako biste

riješili problem

diskriminacije

pacijenata?

Šta mislite o

uvođenju

besplatnog

liječenja za sve

državljanje BiH u

svakom dijelu

zemlje?

Teza za debatu:

Diskriminacija

pacijenata treba

biti ukinuta.

22

Tokom juna dobili smo nekoliko vaših mailova.

Presretni smo što smo kod vas probudili

interes da se bavite nažalost sveprisutnom

diskriminacijom. U ovom broju prenijet ćemo

jedno vaše pismo i nastojati odgovoriti na

njeg.

Drage debatne,

Ćao. Pišem Vam da mi odgovorite da li sam

diskriminisana ako nastavnica nije htjela da mi upiše

jedinoj u razredu ocjenu iz odgovora iako mi je ta

ocjena značila prolazak odličnim uspjehom. Ostalima je

zaključivala i ne gledajući aritmetičku sredini, a meni

nije ni upisala ocjenu iz odgovora koja je bila baš

onakva kakvu sam željela da mi zaključi. Zato sam

prošla vrlo dobrim. Možda Vam je glupo ovo moje

pitanje, ali meni je veoma važno jer mi je ovaj uspjeh u

školi pokvario ljetni raspust.

Pozdrav iz Brčkog.

Draga naša,

nema glupog pitanja. Postoje samo drski, bezobrazni,

nejasni, pa i glupi odgovori. Ukoliko jedino tebi

profesorica nije htjela upisati ocjenu iz odgovora, a

ostalim u razredu jeste, to je svakako primjer

diskriminacije. I ne samo da je posrijedi diskriminacija,

nego je profesorica prekršila i odredbe PRAVILNIKA O

OCJENJIVANJU, kao i ZAKONA O SREDNJEM

OBRAZOVANJU. Veoma nam je žao što tvoj

razrednik/razrednica nije reagovao, a trebao je. Bolje

reći morao je. Interes učenika je uvijek na prvom

mjestu. Svaki kanton ima svoj zakon i svoj pravilnik, ali

oni se u najvažnijim odredbama ne razlikuju.

Tekstovi u nastavku su

linkovi za uvod u online

debate i teze koje su bile

aktuelne u junu

https://studomat.ba/forum/to

pic/ostrijim-zakonskim-

kaznama-za-nasilje-nad-

zenama-bio/

https://studomat.ba/forum/to

pic/u-bih-se-desava-krsenje-

osnovnih-ljudskih-prava-i-

diskriminacija-pacijenata/

https://studomat.ba/forum/to

pic/etnicka-segregacija-

ucenika-i-neprovodenje-

inkluzije-veliki-problemi/

https://studomat.ba/forum/to

pic/osnovni-problem-roma-u-

bih-je-diskriminacija/

Pročitajte... PIŠEŠ MI, PIŠEM TI

23

Još malo statistika I pitanja za kraj.

UMJESTO KRAJA

Domar: 68,4%

Žena domar: 36,6%

Nismo pronašli riječ u

ženskom rodu. Pokušajte vi.

Automehaničar/ka

za ovo zanimanje nismo pronašli

postotke ni za muškarce ni

za žene. Stoga izazov za vas.

E za ovo zanimanje baš nikako

ništa osim statistika nismo uspjeli

naći!

UKOLIKO VI NAĐETE NEKI

ZANIMLJIV PODATAK O NEKIM NEOBIČNIM ZANIMANJIMA,

MOLIMO VAS DA NAM PIŠETE KAKO BISMO I TO PRONAŠLI. DO SLJEDEĆEG BROJA

DEBATNIH NOVOSTI ŠALJEMO VAM VELIKI POZDRAV.

24

Debatne novosti, br. 6 Juni 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH izvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica

REDAKCIJA

Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA

Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts