INŽENJERSKA GRAFIKA I DOKUMENTIRANJE

• INŽENJERSKA GRAFIKA JE SKUP TEORIJSKIH I PRAKTIČNIH ZNANJA ZA RAZMJENU INFORMACIJA I MEĐUSOBNO SPORAZUMIJEVANJE TIJEKOM KONSTRUKCIJSKOG I PROIZVODNOG PROCESA

• SREDSTVO S KOJIM SE POSTIŽE BRZA, TOČNA, PREGLEDNA I POTPUNA INFORMACIJA JE TEHNIČKI CRTEŽ

• ZA IZRADU TEHNIČKOG CRTEŽA POTREBNO JE RAZVITI SPOSOBNOST PROSTORNOG PREDOČAVANJA, KOJA JE POTREBNA I SVIMA ONIMA KOJI SE U SVOM RADU MORAJU KORISTITI TEHNIČKIM CRTEŽOM

SADRŽAJ PREDMETA

U OVOM PREDMETU NA KONKRETNIM PRIMJERIMA ĆE BITIOBJAŠNJENI OSNOVNI POJMOVI IZ TEHNIČKOG CRTANJA,DOKUMENTIRANJA I PRIMJENE RAČUNALA U PROJEKTIRANJU.

IZ OVIH RAZLOGA PREDAVANJA ĆE BITI PODIJELJENA U TRICJELINE:

• TEHNIČKO CRTANJE • DOKUMENTACIJA U ELEKTROTEHNICI• PROJEKTIRANJE PODRŽANO RAČUNALOM

1.TEHNIČKO CRTANJE

• U INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI, POSEBNO U STROJARSTVU, GDJE SE PREDMETI NAJČEŠĆE PROIZVODE SERIJSKI POTREBAN JE CRTEŽ ILI NACRT PREMA KOJEM SE IZRAĐUJU POJEDINI PREDMETI.

• JEZIK CRTEŽA JE MEĐUNARODAN, TAKO DA POSTOJE MEĐUNARODNI PROPISI U SKLADU S KOJIMA SE IZRAĐUJU CRTEŽI KOJI SE MOGU ČITATI I SHVATITI U SVIM DIJELOVIMA SVIJETA.

• ZBOG TOGA TEHNIČKO CRTANJE NIJE SLOBODNO RISANJE, ONO JE TEMELJENO NA PRAVILIMA NACRTNE GEOMETRIJE TAKO DA SE PROSTORNOSTI PREDMETA PRIKAZUJU U RAVNINI CRTEŽA

REDOSLIJED IZRADE PREDMETA:

• ZAMISAO• SKICA• CRTEŽ• IZRADA PREDMETA

POČETAK SVEGA JE ZAMISAO KONSTRUKTORA, KOJI ĆE SVOJUPREDODŽBU PREDMETA PRENIJETI NA PAPIR, SKICIRATI.

PREMA TOJ SKICI CRTAČ ĆE IZRADITI CRTEŽ, A RADNIK ZA STROJEM MORA ZNATI PROČITATI TAJ CRTEŽ I OBAVITI IZRADU PREDMETA

TEHNIČKI PROPISI IZRADE TEHNIČKIH CRTEŽA

PROPISI KOJIMA SE ODREĐUJE IZRADA TEHNIČKIH CRTEŽAOBUHVAĆENI SU RAZLIČITIM NORMAMA:• ISO• DIN• ANSI• IEC

FORMATI CRTEŽA

• TEHNIČKI CRTEŽI SE IZRAĐUJU U NORMAMA PROPISANIM VELIČINAMA ( FORMAT A )

• OSOBINE FORMATA A SU DANE NA SLICI

X

X

Y

2XY =

A4 A3 A2 A1 A0

A0=X*Y=0,841*1.189=1 m 2

NORMIRANE VELIČINE CRTEŽA DANE SU U TABLICI:

• OMJER STRANICA JE • POVRŠINA OSNOVNOG FORMATA A0 JE • IZ VEĆEG FORMATA SE PRELAZI U MANJI PREPOLAVLJANJEM

DULJE STRANICE• OMJER POVRŠINA SUSJEDNIH FORMATA JE 1:2

2:121m

297*210A4

420*297A3

594*420A2

841*594A1

1189*841A0

VELIČINA FORMATA (mm)OZNAKA FORMATA

OKVIR CRTEŽA

• OKVIR CRTEŽA OGRANIČAVA PROSTOR ZA CRTANJE I MORA BITI IZVUČEN NEPREKINUTOM CRTOM NAJMANJE ŠIRINE 0.5mm, MINIMALNA ŠIRINA MARGINE ZA UVEZ MOŽE BITI 20mm, A MINIMALNA VISINA 297mm

25 a

a 1020A0, A1

710A2, A3, A4

MINIMALNONORMALNO

OKVIR CRTEŽA (mm)

FORMAT

SUSTAV REFERENTNE MREŽE

• SUSTAV REFERENTNE MREŽE MOŽE BITI UCRTAN RADI LAKŠEG PRONALAŽENJA DETALJA, UNOŠENJA IZMJENA I SLIČNO.

• SLOVA I BROJKE SE PIŠU USPRAVNO

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 2 3 4 5 6 7 8 9

A

B

C

D

E

F

A

B

C

D

E

F

ZAGLAVLJE I SASTAVNICA

• SVAKI TEHNIČKI CRTEŽ MORA IMATI ZAGLAVLJE KOJE SLUŽI ZA UPISIVANJE OSNOVNIH PODATAKA POTREBNIH ZA IDENTIFIKACIJU I UPOTREBLJAVANJE CRTEŽA

• ZAGLAVLJE JE UOKVIRENI PROSTOR U DONJEM DESNOM KUTU CRTEŽA

POLOŽAJ ZAGLAVLJA I SASTAVNICE NA TEHNIČKOM CRTEŽU ( FORMAT A3 I A4 )

ZAGLAVLJE

SASTAVNICA

A3

ZAGLAVLJE

A4

OSNOVNI PODACI KOJE MORA SADRŽAVATI ZAGLAVLJE SU:

• NAZIV CRTEŽA• MJERILO, PO POTREBI• BROJ CRTEŽA ILI SLIČNO• NAZIV TVRTKE U KOJOJ JE NACRT IZRAĐEN• IMENA I POTPISE OSOBA ODGOVORNIH ZA CRTEŽ

SLIKA PRIMJERA ZAGLAVLJA

• SASTAVNICA JE DIO CRTEŽA, CRTA SE OBIČNO IZNAD ZAGLAVLJA, ALI SE MOŽE CRTATI ODVOJENO U POSEBNOM CRTEŽU.

• U SASTAVNICU SE UPISUJU SVI ONI PODACI KOJI SU POTREBNI ZA ISPRAVNU UPORABU CRTEŽA, A NISU NAVEDENI U ZAGLAVLJU

SLIKA PRIMJERA SASTAVNICE

• UZ ZAGLAVLJE I SASTAVNICU POSTOJI SLOBODAN PROSTOR ZA UNOŠENJE IZMJENA NA CRTEŽU. MJESTO ZA UNOŠENJE IZMJENA NA CRTEŽU OSTAVLJA SE POKRAJ ILI IZNAD ZAGLAVLJA

POZ. NAZIV DIJELA KOM. MATERIJAL MJERE OPASKA

1

2

3

MJERILA

• CRTEŽIMA SE PRIKAZUJU PREDMETI RAZLIČITIH VELIČINA.• PREDMETI SE U TEHNIČKIM CRTEŽIMA PRIKAZUJU U

PRIRODNOJ VELIČINI 1:1.• VEĆE PREDMETE CRTAMO UMANJENO, A MANJE UVEĆANO.• SITNE PREDMETE ( PREDMETE MALIH DIMENZIJA ) PONEKAD SE

MORAJU ZORNIJE PRIKAZATI, MJERILO SE UVEĆAVA.• BEZ OBZIRA NA TO CRTA LI SE PREDMET U PRIRODNOJ

VELIČINI POVEĆANO ILI SMANJENO, U CRTEŽ SE UVIJEK UNOSE STVARNE MJERE PREDMETA.

• NORMOM ( ISO 545512,79 ) PROPISANA MJERILA PRIKAZANA SU U TABLICI 1.2.

TABLICA NORMIRANIH MJERILA

• MJERILO SE OZNAČAVA U ODREĐENOM POLJU ZAGLAVLJA

• RIJEČJU ˝MJERILO˝ ILI SKRAĆENO ˝M˝ ILI SAMO BROJEVIMA

• NPR: MJERILO 1:1ILI M 1:1

100:1 ITD..50:120:1

10:15:12:1

POVEĆANJE

1:1000 ITD..1:5001:200

1:1001:501:20

1:101:51:2

SMANJIVANJE

1:1PRIRODNA VELIČINA

CRTE, VRSTE I DIMENZIJE

• PREDMETI U TEHNIČKIM CRTEŽIMA CRTAJU SE CRTAMA RAZLIČITIH VRSTA I ŠIRINA.

• NORMAMA SU PROPISANE OVE VRSTE CRTA:

. . . . . .

MAX 12 MAX 4

5 1

. . . . . . . . . .

5-7 1.5-2

a

b

c

d

e

f

ŠIROKA CRTA

USKA CRTA

ISPREKIDANA CRTA

ŠIROKA CRTA-TOČKA

USKA CRTA-TOČKA

CRTA SLOBODNOMRUKOM

• ŠIROKOM CRTOM CRTAJU SE VIDLJIVI BRIDOVI I KONTURE OBJEKTA ILI PREDMETA, ZAVRŠETKA NAVOJA, SIMBOLI ZA ZAVARIVANJE

• USKOM CRTOM CRTAJU SE SPOREDNI ILI POMOĆNI DIJELOVI CRTEŽA, KOTNE ILI POMOĆNE KOTNE CRTE, ŠRAFURE, POKAZNE CRTE, NAVOJI I SL.

• ISPREKIDANOM CRTOM PRIKAZUJU SE NEVIDLJIVI BRIDOVI ILI ZAKLONJENI BRIDOVI

• ŠIROKA CRTA-TOČKA PRIKAZUJE TOK ZAMIŠLJENOG PRESJEKA• USKA TOČKA-CRTA PRIKAZUJU SE SIMETRALE PREDMETA,

SREDIŠNJICE, PUTANJE NPR. POLUGA• CRTA SLOBODNIM RUKOM PRIMJENJUJE SE ZA PRIKAZIVANJE

CRTE DJELOMIČNIH ILI SKRAĆENIH POGLEDA I PRESJEKA

RED 2 PRIPADA STAROJ NORMI

• NAZIVNU ŠIRINU CRTE ILI CRTU STUPNJA ŠIRINE 1 BIRA CRTAČOVISNO O GUSTOĆI CRTA NA CRTEŽU I MJERILU CRTANJA.

• NORMIRANE SKUPINECRTA PRIKAZANE SU U TABLICI

0,10,20,30,40,180,250,350,52

0,30,50,81,20,350,50,711

RED 2RED 1

ŠIRINA CRTESTUPANJ

ŠIRINE

TEHNIČKO PISMO

• SVI NATPISI, OZNAKE I BROJEVI U TEHNIČKIM CRTEŽIMA PIŠU SE TEHNIČKIM PISMOM KOJE JE PROPISANO NORMOM

• TEHNIČKO PISMO MOŽE BITI:– USPRAVNO– KOSO ( NAGIB 75° )

• ZNAKOVI TEHNIČKOG PISMA SU POTPUNO ODREĐENI SVOJOM NAZIVNOM VISINOM H

• TEHNIČKO PISMO MOŽE BITI:– NORMALNO– USKO– ŠIROKO

• NAJČEŠĆE SE UPOTREBLJAVA NORMALNO PISMO• NORMIRANI OMJERI VISINE I ŠIRINE ZNAKOVA TEHNIČKOG

PISMA SU DANI U TABLICI

6/10 HBROJEVI

6/10 HMALA SLOVA

7/10 HVELIKA SLOVA

ŠIRINA

10/10 HBROJEVI

7/10 HMALA SLOVA

10/10 HVELIKA SLOVA

VISINA

SIMETRIČNOST

PRAVOKUTNA ILI ORTOGONALNA PROJEKCIJA

• PROSTORNA PREDODŽBA SVIH OSAM OKTANATA PRIKAZANA JE NA SLICI

PROJEKCIJA JE PRIKAZ PREDMETA NA JEDNU RAVNINU.

PROJEKCIJOM SE PREDOČAVA OBLIK PREDMETA.

• ORTOGONALNA PROJEKCIJA NAJBOLJE ZADOVOLJAVA ZAHTJEVE PRAKSE:

a) PARALELNOST I JEDNAKOST BRIDOVA U PROSTORU I PROJEKCIJI

b) JEDNAKOST KUTEVA U PROSTORU I PROJEKCIJI

OSNOVNA PRAVILA ORTOGONALNE PROJEKCIJE

a) PREDMET SE NALAZI IZMEĐU RAVNINE CRTANJA I CRTAČA

b) ZRAKE PROJICIRANJA SU OKOMITE NA RAVNINU CRTANJA

c) U PROJEKCIJI SE CRTA SAMO ONAJ DIO PREDMETA KOJI SE VIDI U SMJERU GLEDANJA

EUROPSKI I AMERIČKI RASPORED PROJEKCIJA

KOTIRANJE

• NA TEHNIČKIM CRTEŽIMA MJERE PREDMETA OZNAČUJU SE KOTAMA.

• MJERE PREDMETA UPISUJU SE U mm.

• AKO SE ODSTUPA OD MJERE PREDMETA U mm, TREBA POSEBNO OZNAČITI JEDINICU MJERE.

• KOTA JE PRIKAZANA NA SLICI:

1 D

O 2

mm

55,1

MJERNICA (KOTNA CRTA)

POMOĆNE MJERNE CRTE(POMOĆNA KOTNA CRTA)

PRESJECI

• PRESJEKOM SE PREDOČUJE UNUTRAŠNJI IZGLED ŠUPLJIH PREDMETA.

• PRESJEK JE ZAMIŠLJENI POSTUPAK SJEČENJA RAVNINAMA.

• PRESJEČNA RAVNINA MOŽE BITI:

a) RAVNA

b) LOMLJENA

c) VIŠE PARALELNIH RAVNINA

• PRESJEK MOŽE BITI:

a) UZDUŽNI

b) POPREČNI

• PRESJEK PO OPSEGU MOŽE BITI:

a) PUNI, AKO SE CIJELI PREDMET SIJEČE NA DVIJE POLOVICE

b) POLOVIČAN, AKO SE SIJEČE 1/4 PREDMETA

c) DJELOMIČAN, AKO SE SIJEČE MANJI DIO PREDMETA

d) ZAKRENUT, AKO SE SIJEČE POPREČNO, A CRTA SE ZAKRENUT ZA 90º

• KADA JE POTREBNO RAZLIKOVATI NEKOLIKO PRESJEČNIH RAVNINA, ONE SE OZNAČUJU TANKOM LINIJOM CRTA-TOČKA-CRTA, A NA KRAJEVIMA MJESTA PROMJENE SMJERA PRESJEKA IZVLAČE SE ŠIROKOM PUNOM CRTOM

ŠRAFURA

• PREDMET U PRESJEKU SE OZNAČAVA ŠRAFUROM, KOJA SE CRTA USKIM CRTAMA.

• NAGIB CRTA ŠRAFURE JE 45° PREMA OSNOVNOM BRIDU PREDMETA ILI SREDIŠNJICI.

• AKO SU STIJENE PREDMETA NAGNUTE POD KUTEM 45° ILI BLIZU TOG KUTA, IZNIMNO SE PRIMJENJUJE I NAGIB OD 30 ° ILI 60 °.

• RAZMAK IZMEĐU CRTA ŠRAFURE ODABIRE SE PREMA VELIČINI POVRŠINE PRESJEKA I IZNOSI OD 1mm DO 2mm NA MALIM, A 3mm DO 5mm NA VEĆIM POVRŠINAMA.

• JEDAN PREDMET SMIJE IMATI SAMO JEDAN SMJER ŠRAFURE.

• SUSJEDNI ELEMENTI PREDMETA ŠRAFIRAJU SE U SUPROTNOM NAGIBU.

• PRIMJERI:

SKICIRANJE U ORTOGONALNOJ PROJEKCIJI

PROSTORNO PREDOČAVANJE

• PROSTORNA PREDODŽBA PRIKAZUJE U JEDNOJ SLICI PREDMET S TRI GLAVNE DIMENZIJE

• PRIMJENJUJE SE ZA RAZJAŠNJENJE KOMPLICIRANIH OBLIKA, DA SE LAKŠE SHVATI ORTOGONALNA PROJEKCIJA

• OBIČNO SE UPOTREBLJAVAJU TRI AKSONOMETRIJSKE PROJEKCIJE:– IZOMETRIJA:

030 030

VISI

NA

h1:

1ŠIRINA b

1:1

DUŽINA l1:1

X Y

Z

SVI BITNI DIJELOVI VIDLJIVI UTRIMA DIMENZIJAMA

-DIMETRIJA

042ŠIRINA b

1:2

DUŽINA l1:1

07VI

SIN

A h

1:1

Z

X

Y

ZORNO PREDOČEN GLAVNI POGLED.NAJZORNIJA SLIKA ZA ROTACIJSKE

PREDMETE

-KOSA PROJEKCIJA

α

ŠIRIN

A b1:p

DUŽINA l1:1VI

SIN

A h

1:1

Z

X

Y

ZORNA SLIKA UGLATIHPREDMETA

PRIKRATA p=2,3,4,..... 000 60,45,30=α

PRIMJER PREDOČAVANJA I KOTIRANJA PREDMETA

CRTANJE ELIPSE U IZOMETRIJI I DIMETRIJI

PRIMJERI PRIKAZA

POJEDNOSTAVLJENO PREDOČENJE ZUPČANIKA

POJEDNOSTAVLJENO PREDOČENJE OPRUGA

SIMBOLI ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJA

SIMBOLI U PROCESNOJ INDUSTRIJI