/ I I I .

Drugo izdanje. ŠIBENIK, srieda 27. ožujka 1912. Broj 637.

RVATSKA R I E C iTft: ZA ŠIBENIK DONAŠANJEM U KUĆU TE ZA AUSTRO-UGARSKU

NA MJESEC K 1 2 5 . ZA TROMJESEC K 3 7 5 POLUGODIŠNJE I G O -E RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO K 15 I POŠTARINA - PLATIVO

I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. P O J I ^ D I . M B R O J I O F - A R A .

JUTARNJI ivisT IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM

T e l e f o n fc»r. 3 1 . — Č e k o v n i r « o i . i j c x 7 1 . Ü Í O

UREDNICTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEČI" NALAZE SE U „HRVATSKOJ TI

SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - N E F R A N -

KIRANA SE PISMA NE PRIMAJU.

O G L A S I E » 0 C I B N I K Ü .

UpraVno Sudište i Mwty izbori. Donašamo rješitbu 7. veljače 1912

Br. 1323 Upravnog Sudišta u Beču le obćinskih izbora u Makarskoj. Ova rješitba, kako će čitatelj iti, ukida u c i e l o s t i , * b e z i k a -

g o g r a n i č e n j a , famoznu od-c. k. kotarskog Poglavarstva u

:arskoj 10. travnja 1911 Br. 6574, im je bio na štetu pravaša pore-:n razmjer glasova za ništa manje 50, i to u drugom tielu, gdje u

s jedne i s druge strane nije palo izboru već 150 glasova, a proti-stranka tobože pobiedila sa samih 'lasova. Pravaši su tu morali biti pievareni -ećinu svih glasova, e da protiv-pobiede. Stvar mora da je uprav lila najviši administrativni sud, jer iremda se razprava vodila zbog lalnih razloga samo za 25 birača, ikinuta je bez restrikcije u cjelini izna odluka, i potom načelna utvr-ja Upravnog Sudišta vriede za ostale slučajeve.

Koji dojam su morali dobiti naj-administrativni sudci u državi vi

djevši, gdje ništa manje već 24 Ijud-:a stvorenja, znajuć da ne plaćaju

:za, znajuć da nemadu pravo da u upisani kao birači drugog tiela,

ne smatraju nedostojnim poštena eka, ne smatraju svojim ponižen-m doći glasovati i samo tim svo-glasom odlučiti? Koji su dojam morali dobiti ti

sudci, razabravši iz spisa očitu nizku prevaru, kad protivnici ulažu utok na poglavarstvo proti s v i m preinakam odredjenim od obćinske uprave na temelju podpunih dokaza, znajuć da su izpravne, protiva s v i m preinakam, u koliko su bile u prilog pravašim; dočim pravaši ne u l a ž u utoka proti

idnoj temeljitoj preinaci prihvaćenoj "corist protivnika; — kad protivnici :u utok proti s v i m temeljitim pre-

Ajamnost Slovenaca i Hrvata. Slovenski piše Ivan Mazovec.

Mukotrpni slovenski i hrvatski narod je trpjeti političku nesmislenost

i njegovih husara, ali je god. 1866. (Šila u prah tu anahronističnu politiku i

tog je časa tek Austrija polagano, no i sigurno spremna na svoju jedino pra-

raljanu zadaću: Austrija austrijskim nama. Godinom 1866. izgubila je za uviek

'avdanost življenja ona nesretna politika atrije, radi koje smo mi Slovenci izgubili ovjeu svoje zemlje; ona politika, koji takodjer za vrieme najljućih turskih na-

»adaja zadala hrvatskom narodu toliko dubokih rana i koja je rubila glave Zmijskim i Frankopanima. 1

Koncem 17. i tekom 18. vieka stala se Turska razpadati, nu ujedno se pojavilo

i t a n j e . Neko se vrieme či-to pitanje riešiti pod austrij-

n, ali to su spriečile smutnje ičke sankcije. Karlo VI. imao

toliko posla, da se nije mogao 3rbski problem. Kao prvi ugovorili atičnu sankciju hrvatski staleži, a dnevom 9. marča 1712. Ta prag-iankcija za nas je Slovence od

ike važnosti; odlučuje naime, da sta-

»Hrv. Pravo", 151, 18. 111. 191.1.

nilo,

inakam očitom sjegurnosti novog od poglavara Simonella izumljenog, nezakonitog tumačenja?

Koji su dojam dobili ti sudci, kad su iz spisa razabrali, da se kroji zakon pravašim na jedan a protivnicim na drugi način; kad su razabrali, da je obćinska uprava vlastna odrediti preinake izbornih imenika ako su na korist protivnika, ali nije vlastna odrediti preinake ako su na korist pravaša ?

Koji su dojam dobili ti sudci vi-deči gdje ima toliko stvorova, koji se nisu žacali dočepati se brže bolje narodne časti i vlasti, premda su znali, da nemadu većinu naroda uza se, premda su znali da su pučki nametnici a ne odabranici, premda su znali, da imadu zahvaliti svoj izbor jednom himbenom načinu postupka i jednoj . . . nevaljanoj odluci ?!

I Upravno Sudište ošinulo je na strašan način sve te pučke nametnike, sve intrigante, sve izopačitelje prave Volje naroda i zakona; ošinulo je i raztjeralo nedostojne žestokim bičem pravice. Evo razsude:

B r J 3 2 3 ex 1912 V. O. H."

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CESARA!

C. K. Upravno Sudište pod predsjedanjem c. k. prvog predsjednika markiza Bacquehem u prisustvu savjetnika Upravnog Sudiš ta : c. k. predsjednika senata Truxa, i c. k. dvorskih savjetnika Matnića, Srba, i Dr. Bintera te perovodje c. k. dvorskog tajnika viteza Dr. Schneid, — riešavajuč vrhu pritužbe Mata i Pera Klarića iz Makarske proti odluci c. k. kotarskog poglavarstva u Makarskoj 10. travnja 1911 br. 6574 glede obćinskih izbornih listina, — uslied javne ustmene rasprave, obdržane dne 7. veljače 1912 nakon saslušanja izvjestitelja te izvadjanja Dr. Matka Laginje, odvjetnika u Puli, u zastupstvu pritužbe, i protuizva-djanja Dr. Vladislava Vranjicana, odvjetnika u Beču, u zastupstvu zanimanika Filipa Pojani iz Makarske.

leži mogu izabrati i žensko za hrvatskog kralja, ali samo u slučaju, da ova vlada u Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj i da residirá u B e č u . 1 Medjutim dok je Austrija bila sama sobom zabavljena i prije nego se je u svojoj kući uredila, Srbi su se oslobodili; a vrlo je važno, da su se opet, kao u srednjem vieku počeli kristalizirati kao samostalan kulturan i politički centrum bez Hrvata', a implicite — kako nam kaže razvoj današnjih dana — p r o t i H r v a t i m a i n j i h o v o j d r ž a v n o j i d e j i . 1 taj proces, koji su začeli s jedne strane Niemci i Magjari, te nas Slovence razstavili od Čeha i potisnuli više manje na Balkan, a s druge sirane razkol i Srbi, njegovi nositelji proti Hrvatima, — taj proces, kako smo vidili prigodom bosanske krize, više je akutan nego u srednjem vieku ; taj je proces takodjer, koji nas Slovence i Hrvate nužno i istinski opominje za medju-sobnu uzajamnost.

Te povjestnice, koje smo do sada spominjali, pisali su diplomati, vladari i vojskovodje, ne pitajući puk za savjet, nego više puta radeći direktno proti njegovim intencijam. Dvie značajne crte tih dogadjaja padaju nam nada sve pod oč i ; od sjevera njemački i magjarski pritisak, od jugo-

i Oesterr. Rundschau XVIII. 5, 353 (19. IV 1713. austrijska sankcija; 17. VII. 1722. ugarska; sankcijonirana dne 28. II. 1723.).

sudi lo j e : Napadnuta odluka b iva u k i n u t a kao u z a k o n u n e o s n o v a n a .

Razlozi:

Godine 1911., prigodom revizijskog postupka za izpravljanje permanentnih izbornih listina za obćinsko zastupstvo u Makarskoj, ondješnja je obćinska uprava vrhu prikazanih prigovora iztnedju o s t a l o g odlučila:

, da Mate i Petar Klarić u Makarskoj, — koji niesu bili upisani u izloženim izbornim imenicam ni u iskazu promjena — budu uvršteni u II. tielo sa uredovno ustanovljenim porezom od K. 50.40;

. da 24 birača II. tiela pobliže naznačena u pritužbi budu dielom sasvim izbrisani, dielom preneseni u HI. tielo prama manjem iznosu njihova poreza, pošto je uslied izviđa učinjenih kod c. k. poreznog ureda u Makarskoj bilo ustanovljeno, da ova 24 birača ili neplaćaju baš nikakva poreza, ili plaćaju manje poreza nego li je naznačeno u izbornoj imenici.

C. K. Kotarsko Poglavarstvo u Makarskoj kao druga molba uništila je go-rinaznačene isprave pod a i b, i odredilo, da moraju ostati u kieposti predjašnje upisbe izbornog jmenika, a to poglavito sa razloga, jer da pri reviziji permanentnih izbornih imenika imadu se uzeti u obzir samo one promjene u iznosu izravnih poreza koje su naznačene u tromjesečnim preglednicam poreznog urada ; da obćinska uprava nije bila vlastna, da čini izvide vrhu protivnih tvrdnja uto-čnika; već da je dužnost stranaka da na vrieme postignu ptitem —poreznih -ureda ispravak iznosa poreza. Poš to pak upisbe u izbornoj imenici moraju se podpuno sudarati sa podatcim tromjesečnih pre-glednica, da obćinska uprava nije vlastna, da odredi ispravke imenika tražene od utočnika u koliko se ti ispravci ne sudaraju sa tromjesečnim preglednicam.

Proti toj odluci poglavarstva Mate i Petar Klarić ustadoše pritužbom, i Upravno Sudište, riešavajuć vrhu iste, našlo je da ukine napadnutu pogla-varstvenu odluku sa sliedećih razmatranja :

Istina je, da utočna vlast, — ispi-tivajuć izborno pravo utemeljeno na naslovu plaćanja poreza, — ima se držiti f a k t i č n o g stanja u odmjerenju poreza u doba izloženja izbornih imenika, i da joj ne pristoji pravo, da se upušta u pitanje, da li je u konkret-

istoka gori prama sjevero-zapadu prodiranje i pritisak srbsko-razkolnog elementa. Nama Slovencima neprijatelji oduzimlju zemlju, školu, jezik, a što je najgore preduvjete nacijonalne samostalnosti ;• izuzamši bezuspješni protestantski pokret na početku novoga vieka niesu nam na vjerskom polju do zadnjeg vremena zadavali potežkoća. Tek u najnovije doba na mejašima slovenskih zemalja iznova je počela protestantska propaganda, koja je po mojem mnienju Slovence više učvrstila nego oslabila. Boj kod Hrvata dakako drugoga je značenja. Taj spada na vjersko-kulturnu tradiciju, spada na zapadno-katoličku kulturu. U zadnjim pak decenijima boj u trojednoj krajevini dobiva uviek više obilježje, kako kako ga imaju Slovenci proti Niemcima.: to je boj za zemlju, boj za narodni govor ; onaj boj, koga smo mi Slovenci kušali za stoljeća i stoljeća. Nosioci pokreta proti Hrvatima niesu Srbi, nego Niemci i Magjari, — oni isti, koji su proti nama Slovencima.

Romanski upliv sa zapada ovamo sve se bolje shvaća, odkada je „Venezia bene-detta" izgubila svoju samostalnost i odkako je Austrija prestala biti talijanska velevlast, tako da se od tih strana nije bojati nikakve pogibelji. Boj za vjersko-kulturnu i narodnu samostalnost i obstanak Slovenaca i Hrvata uviek se sve to više usredotočiva, dobiva uviek više skupni značaj i vriednost. Kao

nom slučaju iznos poreza tačan ili ne. Ali odmjerenje poreznog iznosa u gornjem smislu ne smije se istovjetovati sa podatcim (preglednicam), što ih porezni »redi svaka tri mjeseca davaju obćinam u svrhu sastava ili revizije izbornih imenika.

U nazočnom slučaju utočnici su pobijali tačnost preglednica poreznog ureda u pogledu stanovitih iznosa poreza navadjajuć konkretne podatke ; s toga je obćinska uprava punim pravom učinila izvide vrhu iznosa poreza faktično odmjerena u mjerodavno vrieme (31. prosinca 1911), i na temelju, p o dataka pruženih, joj vrhu toga od po reznog ureda prihvatila svoje riešenje.

Poš to je poglavarstvo kao druga i zadnja molba ukinulo ispravke odre-djene od obćinske uprave u prvoj molbi usprkos novim podatcim poreznog ureda, a to samo sa razloga, jer da se ovi ispravci ne sudaraju sa preglednicam poreznog ureda, — napadnuta odluka prikazuje se nezakonitom, ( : usporedi ovosudno riešenje 18/9 1906 Br. 9797, B. 4608 A : ) te se je morala ukinuti u smislu § 7. Zak. 22/10 1875 L. D. Z. Br. 36 ex 1876.

Opazit je na koncu, da se je za-stupatelj protustranke na javnoj raz-pravi pogriešno pozivao na ovosud-benu rješitbu 19/5 1909 Br. 4663, Budw. 6755 A., pošto se je tu radilo o prigovorim obćenite naravi proti izbornom imeniku i poreznim izkazuicam.

Beč, na 7. veljače 1912.

c. k. Predsjednik : Bacguehem.

Razvitak zadrugarstva u Dalmaciji.

Od kada je stupio u kriepost zakon o zadrugarstvu, 9 travnja 1873, o privrednim i gospodarskim zadrugama, kod nas se je osnovalo ukupno 434 zadruge, od kojih je prestalo 40, a na koncu prosinca 1911 bilo ih je još u životu 394.

Prva zadruga, što je bila osnovana na temelju gornjeg zakona, bila je ..Società pella pesca da bagno e del corallo". Ista je bila registrirana na ograničeno jamstvo sa sielom u Zadru lipnja 1874., ali iste godine je prestala bitisati. Prije ove zadruge, dakle prije zakona o zadrugarstvu, bila je

ruku uz ruku, imala bi stajati takodjer sviest Slovenaca i Hrvata, da imamo zajedničke interese i da se tim našim interesima jedni te isti neprijatelji zagrožuju, da bi tada morali Slovenci i Hrvati združiti svoje falange i složiti ih pod jedinstveno vodstvo proti zajedničkom neprijatelju. To je pogotovo važno sada, kad narod u velikoj mjeri odlučiva svojom budućnošću i djelomice sam piše svoju povjest.

P r o b l e m d a n a š n j e u z a j a m n o s t i .

U prvašnjim viekovima narod je imao vrlo malo p rava ; morao je trpjeti, jer je morao i jedva da bi svoje trpljenje opjevao u elegičnim- narodnim pjesmama. Slovenac je sasvim zaboravio na svoju narodnu samostalnost, dočim je Hrvat uviek pjevao o Mari, kojoj je „tihi vjetar krunu odnesao" ; a takodjer Srb zna slobodno pjevati i pričati o svojim junacima i kraljevima. O Turcima sva tri naroda pjevaju; spomen na kmetske ustanove očuvali su napose Slovenci i Hrvati, a spomen na reformaciju samo Slovenci. Narod pjeva u versu, u tihej elegičnoj pjesmi svoje misli, drugačije ne može ih izkazati niti sebi oduška dati. I tako smo mi preko Valvazorja i Vitezovića dojedrili u moderno doba. Kao velikanski požar pojavila se na horizontu francuzka revolucija, s njom je nadošla nacijonalna ideja, a onda je u srcima naših najboljili

u Dalmaciji samo jedna zadruga, a to je „Cassa mutua di credito" u Korčuli, osnovana 5 lipnja 1864, a registrirana 1897. Ista još postoji.

Po vrstam imamo: štedionica 36, ribarskih 44, blagajna 202, uljarskih 26, vi-narskih 5, gradjevnih 4, ružmarinske 2, izvozne 1, potrošne 54, saveznih 3, pčelarskih 2, mljekarskih 2, brodograditeljnih 1, praonica 1, gospodarskih 2, radničkih 1, uzajamne pripomoći 1, knjigovežkih 1, tiskarskih 1, parobrodarskih 1, zemljištnih 1, povrtlarskih 1 i industrialnih 1.

Pridodamo li k ovim još nešto 40 zadruga raznog gospodarskog smiera, koje se isto baziraju na zakonu o zadrugarstvu, ali niesu registrirane, to dolazimo do zaključka, da danas u našoj zemlji posluje i radi nešto oko 340—350 zadruga gospodarskog smiera, sa zadatkom, da na ovaj ili onaj način podpomožu razvitak našeg narodnog gospodarstva.

Podielimo li gori imenovane zadruge po pojedinim kotarima to odpada na: zadarski 82, benkovački 18, kninski 16, šibenski 27, sinjski 18, splitski 48, makarski 22, imotski 15, metkovski 6, supetarski 22, hvarski 29, korčulanski 31, dubrovački 27, a kotorski 33.

Ovaj razmjer zadruga po pojedinim kotarima doduše je utješljiva pojava, jer možemo reći, da kad bi sudili i porazdielili zadruge po broju obćina u zemlji, došlo bi nešto 5 zadruga na pojedinu obćinu.

Nu ako uzmemo, da sve gornje zadruge imaju cilj ekonomsko podignuće blagostanja naroda, tad moramo doći do zaključka, da mi toga ekonomskog podignuća nevidimo ili barem nevidimo u razmjeru osnovanih zadruga.

Svrha svih zadruga osnovanih u našoj zemlji jest podignuće gospodarstva, ali na žalost sudeći po uspjehu do sada, toga se nepostizava.

U zemlji posluje 36 štedionica. Pitajmo, čiji je tu novac uložen? Valjda je 5°/* težačkog novca, a neznamo je li i toliko. Pa ove zadruge niesu samo štedionice, već i zajmovnice. Komu posudjuje novac? Opet seljaku, a nek nam bude dopušteno reći, da su mnoge zasnovane samo zato i od onih ljudi, koji su bolje hotjeli da osiguravaju već izdate svoje kapitale.

Ribarske zadruge imale bi biti skroz obrtne, a većim dielom i jesu takove, ali koja je korist, kad niesu vrijedne i uredjene kako treba. Ovim zadrugama fali sve, a da se uspješno razviju.

muževa procvala romantika. Tada je prvi put iza dugih mukotrpnih godina ustao narod slovenski i hrvatski i stupio vanka, dakako u početku ne pod zastavom uzajamnosti, jer tada nije bilo sviesti niti za svoje vlastito jedinstvo.

Poslie tisućgodišnjeg odcjepljenja Slovenaca i Hrvata opet su se djelomice združili u jednu vladavnu cjelinu, u kraljevini Iliriji za Napoleona, a kakvih petnaest dvadeset godina kasnije nastupio je ilirski pokret i duboka sviest slovensko-hrvatskog bratstva. Tada se je pokazala dvojaka slovenska d u š a : a) meka, poetična slavenska, koja hoće sve čuvstvom obuhvatiti, a premalo računa prilikama; b) tvrda, praktička, na po germanska, koja broji i odbija i gleda zrela zrelo u prošlost i budućnost. Zastupnik prve meke fantastične duše jest naš Stanko Vraz, koji je u nekoliko godina htio izbrisati ono što je neizbrisivim crtama hiljadu godina izdubio u našoj i hrvatskoj povjesti. Milo nam je pri srcu, kad se spomenemo tog mekoga pjesnika ilirizma. Zastupnik druge slavenske duše je naš pravi Gorenjac Fran PreŠeren. Da smo danas ono što jesmo, da surazmjerno prilično tvrdo stojimo u svojim pozicijam, kao „predstraža Balkana i napose trojedne kraljevine", 1 sve to imamo zahvaliti toj tvrdoj slovenskoj duši.

(Nastavit će se). 1 „Grazer Tagespost", 60. 1. III. 1911.

Hoće li naći svoga Lazara, da ih uskrisi, idemo da vidimo.

U zemlji je 202 blagajnica više ma nje dobro uredjenih. Njihova blagodat leži i u tome, što kod dobro uredjen-'h čla novi su s"e privikli štednji i okanili mno gih poroka, a opet ove zadruge su z\ uviek zavrnule vratom nesretnim narodnim gulikožam. Ovdje ondje, moglo bi s ovim zadrugama štošta prigovoriti, ali pred obćim dobrom, koje su narodu doniele i donose, ovo potonje gubi se ko kap rose u sinjem moru. Uljarskih Zadruga imamo 26. Ovo bi imale biti baš obrtne zadruge i narod bi od njih imao crpiti korist. Po ulozi, koju igra maslinarstvo i uljarstvo u našoj zemlji, možemo reći, da je broj vih zadruga premalen, a i mnoge nedaju onu djelatnost, koju bi morale. Mi mislimo, da je i ovom dosta krivo to, što ovim, kao i ribarskim fali uputa i savjeta Svakako u zadnje doba stvari su pošle na bolje i nade je, da će se one postepeno pod dobrim nazorom uspješno razviti i blagotvorno djelovati oko podignuća našeg maslinarstva i našeg uljarskog obrta. Ovo se isto može reći o vinarskim i inim zadrugam u zemlji sa izravnim gospodarskim smjerom.

U zemlji posluje, ili bolje osnovano je 54 „obrtno potrošne zadruge". Nose i naslov „obrtne", ali su većim dielom, izim posve riedke iznimke, uprav i u pravom smislu p o t r o š n e . Većim ih je dobro uredjenih i narodu su od koristi, ali ima na žalost i takovih, koje niesu nit najmanje na korist naroda, već na njegovu štetu. To su prave narodne propasti u material-nom, u i moralnom pogledu. Ovakove zadruge trebaju dvostruki nadzor, a i vlast sudbena dogovorno s poglavarstvom imala bi izpitati prije uknjižbe mjesine prilike, moralno ponašanje osnivača i t. d. prije nego uknjiži jednu ovakovu zadrugu jer se dogadja, da mjesto imati krčmu jednu u selu, dobijemo dvie,] a i ova zadnja jest uviek otvorena sva i svakome i za svašto. Nuždan oprez svakako je potrebit.

Pri zaključku ovog pregleda ipak moramo poželiti, da se u našoj zemlji razvije što moguće više obrtnih zadruga u pravom smislu rieči, kao n. p. ribarskih, brodarskih, kamenotesarskih, vjnarsklh, u-Ijarskih, ružmarinskih, izvoznih, zemljoradničkih, i t. d. a da sa osnivanjem zadruga drugih smjerova koracamo postepena, jer ih je za danas dosta.

O kotarskim gospodarskim zadrugama i o njihovu utjecaju na podignuće blagostanja naroda progovoriti ćemo drugi put.

Iz hrvatsKih zemalja Izjave o hrvatskom pitanju kod

porinuća „Tegethoffa".

Prigodom porinuća „Tegethoffa" u more, koje je obavljeno prošlog četvrtka, došlo je u razgovoru izmedju najviših ličnosti, koje se na tu svečanost okupiše u Trstu, do nekoliko značajnih izjava o hrvatskom pitanju.

Izvjestitelj „Edinosti" imao je prilike, da s pobližega čuje razgovore najuplivnijih austrijskih političara i visoko položenih osoba koje se inače ne miešaju u dnevnu politiku, ali kojih su mnienja i volja svejedno mjerodavna, te ćemo ovdje samo općenito reći, da se je u tim razgovorima vrlo često pretresalo i hrvatsko pitanje.

Svakome je padalo u oči, kako se je priestolonasljednik prijateljski družio sa ministrom rata A u f f e n b e r g o m , kako ga je Ijubezno nagovarao i s njim se zabavljao.

Priestolonasljednik je na dugo govo rio i sa hrv. zastupnikom prof. Spinčićem, koji mu je otvoreno razgalio mnogu hrvatsku nevolju. Ali se je iz odgovora priestolonasljednikovih vidilo, da je on p o t a n k o u p u ć e n u d a n a š n j e p r i l i k e .

Takodjer nadvojvoda L e o p o l d Sa l v a t o r rado se je družio s našim ljudima, te je istome S p i n č i ć u rekao i par značajnih rieči u hrvatskom jeziku.

Hrv. delegatu biskupu Švindermanu rekla je neka visoka ličnost, i to tako glasno, da su je mogli čuti svi, koji su stojali naokolo: recite svojemu Čuvaju, da je skandal to š to s e s a d a zbiva u Hrvatskoj . Bilo je žalosno gledati, kako je taj odlični magjaron ostao na te r ieč i !

I ubogi je D e v i ć morao čuti gorkih. Približio mu se je naime neki odlični

ovenski parlamentar, koji je u onoj hi

tnji pri predstavljanju prečuo dično ime te mislio, da govori s kojim dobrim Hrvatom. Slovenac je tako rekao Deviću svakojakih o prilikama u Hrvatskoj, ć bogi Dević sve kima glavom i ne uzdaje se, da brani Cuvaja i svoje drugove nevolji od nesmiljene obtužbe . . . . Šutio je, slušao, gutao, a kad je dobro čuo, kako se o njegovom i njegovih drugova „radu" sudi po svietu, udaljio se, ponižen i pokunjen".

I z b o r n e p r i p r e m e u B a n o v i n i .

Ban Čuvaj, netom se vratio iz Bu dimpešte, konferirao je sa nekoliko mun-kača o razpisu izbora. Kako se čuje, dane su već u provinciji neke naredbe u savezu s izborima.

N a g o d b e n a „ k r p i c a " .

Prof. povjesti na praškom sveučilištu Bidlo posjetio je ovih dana u Zagrebu sveučilištnu biblioteku, arhiv muzeja i ze-maljski arhiv, gdje se nalazi original nagodbe sa poznatom krpicom riečkom. [Htio je da to na svoje oči vidi i da se uvjeri,

Z a p l j e n j e n o

Original nagodbe pogledao je i Scotus Via tot.

B o r b e n a sveuč i l i š tu u G r a z u . Kako nam iz Graca javljaju, najavio

je na ondješnjoj univerzi lektor govorništva. inače režiser na ondješnjim gradkim udruženim pozornicama, za ljetni semestar 1912. jedan koleg ,,o njemačkom govorničtvu" s dodatkom „samo za njemačke slušače". Sveukupno nenjemačko djačtvo održalo je na to protestnu skupštinu, na kojoj je po stupak akademskoga senata, koji je to kršenje akademskih i temeljnih državnih zakona odobrio, najoštrije osudilo i izabralo deputaciju, Hrvata, Slovenca i Talijanca, koja je sliedeću rezoluciju predala rektoru magnificusu:

„Na skupštini po § 2, obdržavanoj dana 9. marta 1912. prisutni zastupnici sviju nenjemačkih naradnosti na c. k. univerzi Karla Franje u Gracu konstatuju, da je akad. senat, odobrivši najavljeno predavanje lektora g. Ferdinanda Šteila s dodatkom „für Hörer deutscher Nationalität", težko povriedio temeljne zakone obćega naukovnoga reda o slobodi učenja i na-učanja na austrijskim univerzama, kao i državni prazakon o ravnopravnosti sviju austrijskih narodnosti u školi i uredu. Spomenuto izključenje sviju nenjemačkih djaka od toga predavanja ignorira nadalje jasne

zričite odredbe bule, prema kojoj je gra-dačka univerza utemeljena jedino za potrebe višejezičnog pučanstva austrijskoga. Sakupljeni zastupnici protestiraju protiv gaženja prava i zahtievaju, da se ta nezakonitost još prije početka ljetnoga semestra izpravi".

S r b s k o „ b r a t s t v o " .

Sarajevska „Srbska Rieč" bavi se štrajkom djaka u Sarajevu. Ona naravno osudjuje štrajk. Hvali one Srbe, koji niesu u štrajku učestvovali, a one, koji su učestvovali, oštro osudjuje. Dapače ide tako daleko, da ovako doslovno veli: Mislimo, da bi „Prosvjeta" i „Dobrotvorna zadruga Srbkinja" trebali da malo pregledaju svoje stipendiste i da vide, da nema koji medju njima, koji na ovakav način vraća dobročinstvo, što mu ga srbski narod čini, ne-blagodarnošću, pa da mu uzkrate svaku pomoć" .

Ni ovo „Srbskoj Rieči" nije dosta, ona pozivlje, da se svi štrajkaši strogo kazne, te veli „da kazna bude egzemplarna". I je bratski, slavenski i poš t eno!

Naši dopisi. Hvar, 22. ožujka. U oči Josipova

stigao nam u Hvar obće ljubljeni i štovani domorodac presvietli Pappafava, da pozdravi kao biskup rodni grad. Pričekan glazbom, praćen svećenstvom, načelnikom' odličnom kitom gospode i brojnim narodom prodje kroz grad okićen zastavama i sagovima u naročito urešenu katedralu, da se pomoli u onoj crkvi, u kojoj je još kao diete molio, a odatle u biskupski stan kao gost presv. Zaninovića. Na Josipovo odslužio je svečani pontifikal, prvi iza instalacije, preko kojega je upravio izvanredno brojnim vjernicima kratak ali svečani i znameniti govor pun* srdačne ljubavi prama rodnom gradu, želeć mu kao biskup i domorodac Božji blagoslov, sklad i napredak u duševnom i materijalnom pogledu. Iza pontifikala dočekan oduševljenim poklicima naroda bi odpraćen u biskupski stan, gdje je u jedan sat započeo svečani objed, preko kojega je svirala Hektorovićeva glazba.

Možemo kazati, da je cio grad : i svećenstvo i gradjanstvo, veli i mali puk s oduševljenjem dočekao i pozdravio te ponosom gledao u svog „Don Luku" u biskupskom ornatom. Samo znate li tko je bio baš demonstrativno pasivan i pri dočeku i na dan pontifikala? NašJ samozvani Talijani con a capo, kako kažu, I' illustre cittadino farense il signor Francesco Giuseppe Boghlich, i. r. controllore di dogana. On je — kažu — ljuto napao na pjaci gospodu Novake, što su se usudili okititi sagovima svoju kuću i gospodina Šimuna Marchi, što je istu stvar učinio u njihovom družtvu „) . G. Biondi", jer uzalud tražio družtvene zastave (sakrivene od g. Boghlicha), da ih izvjesi. A zašto sve t o ? O non sape"te — grmio je on — che cosa ha scritto il nostro organo riguardo al Pappafava? Non ha egli permesso il suono della „Liepa naša" durante il pranzo d' istallazione? E questa la dovuta nostra solidarietà? Ta je lekcija djelovala, pa nijedan Talijan (ni sami No-vakovi, oni od napora) nije svoje kuće okitio osim spomenutog sior Simeta (in vista di eventuali nuove imprese !), a kažu da je sign. Matteo Beras, i. r. ricevitore d' imposte, iz Nerežišća na Braču, dao ukloniti s prozora sagove, što mu ih je gospodja bila izvjesila. To ga ipak nije smetalo, kako kažu, da podje „furtim" neopažen od svojih komilitona a far visita presvietlom Pappa-favi. Zlobnici kažu, da se il versipelle signor Matteo zna uviek snaći ! Pappafava je biskup i ko zna da bi mogao u čemugod kadkod biti od po t r ebe '

Takovo ponašanje našeg „fior fiore della cittadinanza" dokazalo je još jedanput njihovu strastvenost, bies i mržnju na sve što je hrvatsko, izazvalo je gnjušanje i ogorčenje u svakomu, osobito kad se zna, kakve je sečentističke panegirike znao pisati u „Dalmati" isti gosp. Boghlich prigodom imenovanja presvietlog Pappafave i kakve su mu gospoda umiliantno laskave brzojavke slala.

Presvietli se je ljubazno susretajuć prijatelje i znance po podne prošetao po trgu punom naroda, pohodio pohrvaćeni Kursalon, a sutradan Čitaonicu i Sokol, te je pontificirao na sv. Benedikta u crkvi koludrica. Po podne je pak otišao put Supetra odpraćen množtvom znanaca prijatelja i štovatelja, koji mu srdačno žele uspjeha na novom visokom položaju, uvjereni, da će on svojim riedkim duševnim i umnim sposobnostima biti na korist narodu i biskupiji svojoj a na diku rodnoga gr,

Vrgorska krajina, 24. ožujka. Opi-ex-komesar Pušić iz osvete nešto

traži što bi ga moglo zadovoljiti, pa po onoj : što tko želi, to i veli — javno se razkokoćao. da će se cielom selu Pod-prologu oduzeti gojenje duhana.

Zagonetno je, iz koga izvora to Pušić doznaje ; neka odgonetaju oni, koji se iz-pričavaju, da Pušić ne čini na njih nikakve presije, jer putem koga mogao je on takova šta doznati i tako se trivijalno zraziti. Zaisto valjda gospoda na Režiji

nešto bi bila o tom snovala, koje bi mjere pochueli proti odkrivačim istine, a Pušić nahocieć se na toj konferonciji te kako je malog uzgrj i nije mogao zadržati tajne, pa je iznio! odmah stvar na javnost. Po svem ovom pravo.;] se može reći da na Režiji u Vrgorc i vedri i oblači taj ex-komesar Pušić.

A sad ćemo na to, koji bi bili razlozi, koji bi potakli nadležne vlasti, da bi se i to pravo oduzelo spomenutom selu ; valjda stoga, što je selo Podprolog cje-okupno glasovalo za Dr. Drinkovića zadnjih izbora za carevinsko vieće, pa se moraju izpuniti ona znamenita proročanstva Bepova i tog Puš'ća.

Mi dobro znamo da generalna direkcija duhana u Beču neće ništa učiniti ako joj se odovud što ne prikaže, pa rad tog dužnost nam je neke individue prikazat u pravom svjetlu, kakovi su.

Znamo da je Podprolog Pušiću trn u oku i znamo zašto. Znamo i to da možda nebi neki ni bili onaki da nije njega i Bepa ; velimo i Bepa, jer naš Bepo zna i poručivati prvacim sela Pod -prologa i Dusine, koje su poruke pune prietnje i upriličene po onoj : „Ceterum censeo, Carthaginem esse delemdam".

U toliko poručujemo im, a osobito Pušiću, nek stave gusle u torbu, jer bi Iako mogao tjerajući lisicu iztjerati vuka.

Ta još je na vrieme da se i ona spomene, kako je pod PuŠićevom komandom ležko izlupao njegov f. stražar, kad se je brojio duhan u Podprologu, jednog s : romaška težaka Antu Ercega, tako da su ga morali prinieti iz polja kući i po liečničkom svjedočanstvu morao je odlagati u postelji 23 dana nerada — a nje

gov f. stražar ostao na sudu uza svjedočanstva uglednih i seoskih glavara r.ešen, To će sam Pušić znati, kako, jer je bilo po sriedi i od velike važnosti njegovo svjedočanstvo. A što se može reć o onom slučaju, kog nećemo potanko opisivat kad na selo Podprolog „alarmirao sve f. s tra-žare i ć. k. žandare" u kom slučaju ć. k. poštovodja Turić pokazao se nepristran što mu nek to služi na čast.?

I još bi htio taj zloduh da se pred inteligencijom pokaže da je neosvetljiv nepristran !

Uza svu njegovu sramotnu rabotu i prietnje, mi mu poručujemo da se togi ni malo ne bojimo, niti rad toga predamo.

Na koncu pitamo njegove nadležne vlasti, znadu li za Pušićeva spletkarenja i intrige, te na koji način misle dati zadovoljštinu ovamošnjem pučanstvu za njegovu odurnu r a b o t u ?

Makarska, 25 ožujka. „Nar. List" pred saborsko zasjedanje izpuškarao je cio niz članaka pod zvučnim nas lovom: „Pravaška vika radi Makarske i Primorja". Ti su članci naumice tiskani pred sami otvor sabora i u doba njegova djelovanja, e d a se pravaškim zastupnicima, lažima tu i zatim otme iz ruku oružje obsrukcije. Medjutim se dogodilo protivno no što je plaćeničko pero dopisnika bedasto umo-valo. Baš u to vrieme iznenadi dopisnika rješidba vrhovnog sudišta, koju njemu i listu interesa začepi za vazda lažna usta. Ovom rješidbom odgovoreno je meritorno na sve tvrdnje člankopisca osim jedne to jest one u br. 13. „Nar. Lista", gdje se bezobrazno a bez i jednoga dokaza kaže, da je pravaška štampa mjeseci i mjeseci pornografijom obasipala Ribičića, te da je to poticalo ponajviše iz pera onih ljudi (ciljao je dakako na fratre, ali nije smio to čisto kazati, jer stravić koze pase) koji bi po svomu zvanju i položaju morali da budu drugima izglednim primjerom.

E da se i upogled ove tvrdnje stravni dopisnik ne razmeće pobjedom, pozvasmo ga 22 veljače kroz „Hrvatsku Riec" na polje. Nismo se pobojali njegova baruta, jer i danas imamo do najtanje dlake sve što je u ono doba proti kandidatu utvaraško-demokratskome napisala kao političkom čovjeku' pravaška štampa. I danas još nakon mjesec dana zaludu čekamo člankopisca na poprištu. On se potulio ko zec u svom busu, bojeć se lovca i njegove dvocjevke, koja bi mu poprašila pete. Iz ovoga će svak lasno zaključiti, kakvi su dopisnici ,,N. Lista", kad potegnuti za uši ne odaju glasa, već ko olovom zaliveni mudro šute.

Dopisnice! Da si i prvo mučao, mogao si ostat filozofom, a tako će ti iza svega ovoga i najdeblji tvoji kumovi punim pravom moći dov iknu t i : nu vidi budale !

Gospodarski pregled. B e l o k r a n j s k a ž e l j e z n i c a .

Dne 23 ov. mj. u Novom Mjestu svečano je udarena prva lopata za gradnju belokranjske željeznice, koja bi imala s p o jiti Kranjsku sa Dalmacijom. Parlamenat je svojedobno glasovao nagodbu s Ugarskom uz uvjet, da se ta sveza u nagodbi osigura. Prošlo je već toliko godina, gradi se i belokranjska željeznica, ali Ugarska još uviek ne počimlje gradnjom svog diela pruge Ogulin-Knin.

Ribolov .

I ove godine, kao i lanjske objavila se je ploveća riba u velikim masama. Tunja, rumba, luca, polande i skuše puno je more. Mi se ovome ne veselimo, jer svaka u svoje vrieme.

Ribare su ovi bašamari zatekli nepripravne, te se neokoriščuju, kao što bi mogli, a mnogo je kriva i nesloga, te nepodobne mreže.

Iz grada i pokrajine.

P l j u s k a i n t e n d a n t a T r e š ć e c a Š i b e n iku . Dakle Šibenik ljetos ne će imati hrvatske ope re ! Gosp . Trešćec, i ako je već iz saborskog zaključka kojim dopitana hrv operi subvencija od 2000 K za gostovanje u Šibeniku znao, da Šibenik na.gostovanje hrv. opere reflektira, suvereno javlja, da za Šibenik ne ostaje mu vremena, buduć je ugovorom vezan već 22. svibnja započeti gostovanje u — Beogradu.

Šibenik istina neće da predbacuje kr.

zemaljskom hrv. kazalištu u Zagre harnost, što je i hrv. dramu i hrv, uviek kneževski primao ; tim je nj samo pokazao, da mu hrvatstvo ti prazna rieč. Ali Šibenik osjeća se djenim i ima prava da prosvjeduje se ignorira i zapostavlja Beogradu i Čast braći u onim dvjema priesto bratskih naroda, i mi ne bismo i proti tome da hrv. opera i k nj|-kada bi ona udovoljila svojoj zadaći stranama. Gostovanje hrv. opere niku nije luksus, već narodno-kulr treba. Pos tupak zagrebačke kazahštne kadar je uroditi plodom, da se umjetnosti opet pusti široko polje, a je truda stajalo da ju se svede u granice. Pos tupak g. intendanta Tr

•čini utisak, da je neko vrieme i " bio dobar za patriotsko sisanje,.?, kad su na razpolaganje unosnija beogradska i sofijska, Šibenik rezervi za onaj čas kad se ta zatvore.

Odjek s a zadnjih izbora i v i n s k o v i eće . Dne 11. tek. vodila prava pri okružnom c. k. sudu u proti NikaJi Toljcu Ivanovu sa Stilj Vrgorca s toga što je pri izborno pokušao glasovati tudjom legitimacij Čingriju. Bio je osudjen na tri dana I to je- jedan izmedju stotine koji izmakoše !

Promet p o š t e i brzojava u niku. Na našem poštanskom i brzoj uredu opaža se svake godine sve ' napredak. Donosimo ovdje statisti 1911, a u zaporcima onu od god.

God. 1911. preporučenih pisa" dano je 98.586;( 102.200), a razdano (89.438) ; novčanih pisama i paketa dano je 21,793 (17.273), razdano (44.312) ; upubiica uplaćenih 32.389 (: komada sa 2.198.816 (2.003.3 izplaćeno 27.319 (25.683) koma 1.958.519 (1.808 777) K; u poštans' dionicu uplaćeno je 18.498 (17.2" mada sa 4.473.041 (4.073.541) K, a ćeno 3001 (2653) komada sa 1.1 (1.075.496) K. ; brzojavka preda 25.885 (23.605) komada u iznos 22.555 (19.786) K„ a razdano je-(20.121.) k o m a d a ; telefonskih ra bilo je 26.942 (22.318).

Ukupni realni prihodi, t. j. po* bilježi i brzojavke, iznosili su 1 (112.305) K Ukupni iznos (giro) bio je 15.290.904 K i 6 p. (12.494. i 28 p.). Ukupni broj izradjenih k 540.855 (496.508).

Konst i tu iranje o b ć i n s k o g z s t v a u Rabu . Brzojavljaju nam iz Ipak jednom, konstituiranje našeg obćinskog zastupstva urečeno je za

S r e ć a u Š iben iku . Kod vučen lutrije t ršćanske od 23. ov. mj. ter 70 i-77, igran u Šibeniku, dobio j ditak u iznosu od K 9.600. Mali I izdisaju hoće da nagradi svoje vje

I menovanja . Imenovani su: S na nautičkoj školi u Kotoru Miho pravim učiteljem na istom zavodu; očevidnosti Il.og razreda Fran. Falta tun Marinović mjeračima držanja o nosti l.og razreda u X. razredu čina rezni oficial Vladimir Begović p" upraviteljem u IX. razredu čina, pomoćnik Milan Rakvin poreznim, ofi u X. razredu čina, privremeni porezn moćnik Egidij Benković stalnim po pomoćnikom u XI. razredu čina i p vježbenik Marko Colombani privre poreznim p o m o ć n i k o m ; poštanski o Vladimir Kararnan u Zadru poštanski glednikom u istom mjestu, a Frano u Dubrovniku poštanskim preglednik Gružu.

Z l o p o r a b a kod prodaje vin Prvić-Luke tuže nam se, da se ondj naročite dozvole Poglavarstva proda" iz drugih obćina, dočim seljansko vi čiva u konobama.

Radi b l a g d a n a od ponedjeljk punjavamo danas treću stranu ogl

T r a ž i s e s t a n o d 3 s o b e s a n u z g p r o s t o r i j a m a , i l i s a m o p r a z n a s o b a b e z p o k u ć t * « d r u ž t v e n e p r o s t o r i j e . —

s e u „ H r v a t s k o j T i s k a

„Hrv. Riječi«

ŠIBENIKU. ožujka 1912.

potpisani umoljavaju to ištvo, da tiska sljedeću

I Z J A V U :

Ije Istina, da se gosp. Agaton Bego sa gosp. Škrabalom i družinom

j uzmicao.

Vitić Dr. Pecotić poručnik

Inžinir Katko Hranuelli

Marko Skočić.

mjedba uredničtva: Poš to se je i izvrgla u privatnu razmiricu,

ovu izjavu za sada bez komen-

( Z O J A V I „ H R V A T S K E R I E Č I "

u k c i j a p r o t i o b r a n b e n o j r e f o r m i .

i 26. ožujka. U današnjoj sjednici a odjednom buknula je obstruk-

sina proti obranbenoj reformi. Sjed-prekinuta, a na to je vlada stala

isinima pregovara. •

P o l o ž a j u U g a r s k o j .

ludlmpeSta, 26. ožujka. Položaj je iek jednako mutan. Justhovci pod-ignoriraju Kliuena, te odlučiše, kad

on ponovno bio imenovan, najžešće proti njemu boriti.

P a p a o b o l i o .

26. ožujka. Sv. Otac je lako

s l j e d i c e š t r a j k a r u d a r a .

ndon, 26. ožujka. Pregovori izmedju i rudokopa i radnika odgodjeni su. ndon, 26. ožujka. Cieli je grad bez

an, 26. ožujka. Ovdje prieti velika da sve tvornice radi nestašice

obustave rad.

l i j a r u s k o g r a t n o g m i n i s t r a .

t r o g r a d , 26. ožujka. Ratni mini-je ostavku.

atska Tiskara (Dr. Krstelj i drug.) tnlk, Izdavatelj I odgovorni urednik :

JOSIP DREZGA.

Hrvati !

ajte se Družbe

SS. Girila i Metoda.

M a r k o M a r k o v i n a ® j p 1 i t

= T e l e f o n 93.

S k l a d i š t e i Z a s t u p s t v o

P e ć i i š p a r h e r d a ,

- - - Etern i ta - - •

C i j e v i , d i m n j a k a i p l o č i c a

: k e r a m i k e :

S t a k a l a prost ih i ornamenta ln ih

P a p e n d e k a t a n k o g i d e b e l o g a

Z a h o d a p o r c u l a n e i t. d .

parobrodima.

Odprema putnika s v e s t r a n e sv i je ta

naročito na pruE«m« H a m b u r g - Mewyork

H a m b u r g - Ph i l ade lph ia Hamburg-Argentina I Hamburg-Mexico Hamburg-Brazillja Hamburg-Afrika Hamburg-Canada Hamburg-Engleska , Hamburg-Cuba | Hamburg-Franouaka '

Zabavna pomorska putovanja. ' Putovanja oko svijeti, vožnje na istok, u Istočnu

Uput« se solju I daju beiplatne.

Hamburg-Amerika Linie, mß uJ!u u putnike, Hamburg.

Z a s t u p s t v o u T r s t u : H a m b u r g - A m e r i k a Linie

G e n e r a l , a g e n t u r a z a P r i m o r j e , Via P o r p o r e l l a .

— M

„ b j a č K i b o m " u Z a d r u

K O N V I K T Prima učenike srednjih škola na stan i o b s k r b u (vrlo

dobra hrana, stan udoban, pranje, čišćenje, krpljenje, nadzor,

oduka u svim predmetima itd.) uz mjesečni honorar K 70.

Ujedno primaju se učenici pučkih škola u pr ipravni

ečaj za srednje škole (gimnaziju, realku itd.) Za irslove obra-

i t i ' se ravnateljstvu.

Pravila šalju se bezplatno.

R a v n a t e l j s t v o .

y 11111111111111111111111111111111111111 ni i li H11111 i 111 ! i, j i,

P o k u ć s t v o solidno i ukusne izradbe

može se dobili uz veoma

nizke ciene samo kod

dobro poznate trgovine

A . DELFIN, Š i b e n i k .

~l 11111111111111111111111 ! 1111 1/ 111111H II

V E L I K A Z L A T A R I J f l

G J U R O PLflNČIC VIS - - S T A R I Ö R A D - - VELALUKA

BOGATO SNABDJEVENA PODRUŽNICA

: u Š I B E N I K . Si II

o o o o o o o o o o o o o o o o

£ u p p e t t o e l l o

Pribor satova, zlatarskih i optičkih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Zajamčena i z r adba s a 90 g rama čistog s rebra .

Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago kovini.

Bogati llustrovanl olenlk. Tvorničke stalne olene.

j \ b m % Glavna trtica, br. 128.

x x x x x x K x a a s x x x x x x

Božestni na plućima, na grlu,

- - na zaduhi - -

Tko hoće da se rieši plućnih bolesti ili

grlobolje, pa i u težem stupnju, tko hoće

da ozdravi od zaduhe, ma kako ona bila

stara i činila se neizlječivom, neka se obrati

na A . W o l f f » k y Berlin N. 37, Weissen-

burgerstrasse 79. Mnogobrojne zahvale daju

jamstvo za uspjeh njegovog liečenja.

Knjižice badava.

Ž e n s k e

koje hoće , da očuvaju svoju kožu, naroč i to od ljetnih pjega, a koje h o ć e da dobiju i da o d r ž e meku kožu , neka u p o t r e bljavaju k o d pranja s a m o STECKENPFERDOV SAPUN

od ljiljanovog mlieka (Znak Steckenferd)

od BERGMAN & C O M P . T e t s c h e n a. E.

Komad stoji 80 pa ra , a dobije se u svim ljekarnama, d roger i jama, p a r -

fumeri jama itd.

o o M A L I O G L A S N I K

O •

ZA JEDNO UVRŠTENJE OD 3 REDKA U „MALOM OGLASNIKU" PLAĆA SE 40 PARA; ZA SVAKI DALNJI REDAK 10 PARA VIŠE. ZA VIŠEKRATNO UVRŠTENJE POPUST. —

PLAĆA SE UNAPRED.

• ®

TKO ŽELI KAKOVU OBAVIEST OLEDE NAŠIH OOLASA U „MALOM OGLASNIKU", DOBIT ĆE ODGOVOR SAMO ONDA, AKO NAM PR1POŠALJE MARKU ILI DOPISNICU

ZA ODGOVOR.

AUTOMOBIL francuzki fabrikat, u vrlo d o b r o m stanju, ugodan za 2 o s o b e , sa reze rv . komad ima , p r o d a j e se . Da- ' j em potrebi t i nauk za vožnju i p rop i san i izpit.

Obavjes t i kwd Upr . „Hrv. Rieči" .

Dva glagolska misala s a s m a nova , u crnoj koži vezana , p roda ju se . T k o želi kupit i , neka se obrat i na upravu na šeg lista.

Činovnik (Korispondent)

Bracera ,,sv. Križ" a 10.000 kg., u dobrom stanju, prodaje se. Tko. želi ku-, neka se obrati na Ivan Markoč pok. Vicka, Vodice.

R r a n o i - o u dobrom stanju, s jedrima i kormilom. Dl d i e r d u t o n a j p r o daje se. Obaviesti daje - Agen Carbonetti.

Trabakuo „Mali Ante" prevoza 20 tonelata, u dobromu slanju, obskrbljen sudjen

vino, prodaje Niko Frlan u Prvićii-Luci.

rVšFnA H n o 8 v r c a n o g imade na prodaju kod „ lflC.UA l a r s k e Z a d r u g e u janjini". Razaàilié

inko Janjina - i'i posudam po 5 kg uz cietut od Kr.

Kolarski majstor ovlaš teni , t raži se . Za uvjete i p o t a n k o s t i obrat i t i se F r a n i C a l e b o t t a kovačn ica rad ion ica u T r o g i r u .

Soba spokućtvom na l iepom položaju , o d m a h se iznajmljuje. Upitati se u kući br. 225 k o d V a t r o g a s n o g Druž tva .

Prostorije sa vrtom fZ$^lVm«iZ položaju, na državnoj cesti u Varošu, iznajmljuju se. Pobliže obaviesti daje uprava »Hrvatske Rieči".

Čam a 8 vesala. Obaviesti daje

TRA7I C C za pokrajinu čovjeka praktična, marljiva, koii 1 o l - se razumi u gospodarstvo, po mogućnosti

oženjenog bez djece a uz gospodarstvo nadziranje radnika i nadzor jedne radnje

STAN l »Hrvatske Rieči".

IITIlAVAklir 1 1 svjcilo obavlja vješto i brzo Filomena U I IJMVMI1JC n d 0 v a Fetela, kuča Belainarić kod Poste. — Iztičena u Trstu.

rosu šibenskom kod Iliiasa ' .'.i ri .ni i I i it c-, ka raenoloni laje Krste Orublš i, krčmar u

VRT I AVLIJA

• - G R A D J E V N O P O D U Z E Ć E - -

P E T A R B L A S O T T I & F R A N O Š K O T O N

IZPITANI ZIDARSKI MAJSTOR - - ŠIBENIK

PODUZIMUE SVAKU VRST GRADJEVNIH RADNJA I POPRAVAKA. — SPECIJALISTA U GRADNJI ŠTEDNJAKA (SPARHETA) I SORNIH PEĆI.

PODUZIMUE ČVRSTE RADNJE U CEMENT SETON (EIZENBETON) BEZ POTREBE ŽELJEZNIH GREDA. — POSEBNA KANCELARIJA ZA NACRTE

I TREBOVNIKE KUĆA PASINI PUT SUDIŠTA.

-- PERAD I JAJA ZA RAZPLOD -počant od 1. ožujlfa uzorna peradarna n Zadru razdajc jaja za raznlod f to: Od I . /3 . do 30./4. B r a h m a svietli K 6-50 t u c e t ; od L/5 , dalje K 5.50 tucet

„ „ „ „ Hol lander crni sa b ie lom k u k m o m K 1 2 tuce t ; „ „ „ K 8 - „

„ „ „ „ Plymou th R. Orp ing ton ž, M i n o r k a crni 1

L e g h o n bieli, W i a n d o t t e s , R h o d e \ ]

Island, Langschan crni njem. J

Obširniji oglas u „Gospodarskom Vjestniku". — Slobodan pristup. Predplatnioi „Hrvatske Rieči", Učitelji, učiteljioe i članovi Kot.

Gosp. Zadruga 1 K manje svaki tuoet.

od 1./5. dalje

K 4 20 tucet

Seoska blagajna za š t e d n j u i zajmove uknjižena zadruga sa neograničenim jamstvom u K R A P N J U

Prima novac na uložene knjižice uz kamate od

5 ' 0

0

čisto od poreza; odkaz po pogodbi.

Jamstvo pi*eko 6 0 0 . 0 0 0 kruna.

A R T U R G R J N I A N I I D R U G Š I B E N I K

I*«nlrnlo« * Muzikalije - Školske knjige = Kožnati predmet i - Igračke.

RKMINOTON PISAĆI STROJEVI - Vrpce i potrebšt ine strojeve sviju s i s tema.

Speciali tet : PAPIR ZA PISAĆE STROJEVE I O O O L I S T O V A K R U N A 7 . 2 0 - Graniofoni.

OramofonvSke ploče! O D E O N (dvost ruk ) Kruna -3* = J U M B O L A (dvost ruk) Kruna 2 .50 .

http://lflC.UA

Javljamo P. N. općinstvu da smo već započeli radom u našoj modernoj krojačnici na obali kod Hotel de la Ville, pod upravljanjem i krojenjem modernog krojača, koji može poslužiti svako Vtstn im rezanjem.

Cijene su štofe i izradbe odijela veoma umjerene.

Primaju se naručbe za štofe i odijela i iz vani.

Prva balmatinsKa Tvornica Prediva i TKala u Šibeniku

PAŠKO RORfl I DRUG.

Predplatite se na „Hrv. Rieč"!

Anstrijansko parobrodarsko flružtvo na „ D A L M A T I A "

uzdržava od 1. maja 1911. s l iedeće g lavne prupe:

Trst—Metković A (poštanska) Polazak iz T r s t a ponedjeljak u 5 sati pos l . odne povra tak svake subo te u (5 sati prije p o d n e .

Trst—Metković B (poštanska) Polazak iz Trs ta u četvrtak u 5 sati pos l ie p o d n e ; povra tak svake sr iede u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković C (poštanska) Polazak iz Trs ta u subotu u 5 sati posl ie p o d n e ; povra tak u Četvrtak u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Korčula (poštanska) Po lazak iz T r s t a u utorak u 5 sati pos l ie p o d n e povra tak u ponedjeljak u b sati prije podne .

Trst—Šibenik (poštanska) Polazak iz T r s t a s v a k e sr iede u 5 pos l ie podne ; povra tak u utorak u 6 sati prije podne .

Trst—Metković D (trgovačka)

polazak iz Trs ta svake nedjelje u 3 sata pr. pod . povra tak svake nedjelje u 2.30 posl ie p o d n e .

Trst—Vis (trgovačka) Polazak iz Trs ta u petak u 5 sati posl ie p o d n e povra tak svaki četvrtak 8.30 prije p o d n e .

Za bolestne na želudcu!

sltiz, p r e p o r u č a m o d o b a r domaći izkusani b e k :

„Hubert Ullrich'scher Krauterwein!"

Ovo bilievito vino je sok dobr ih i zdravih biljka, p r e p a r i r a n o sa izvrstnim vinom, 0

nakon nekoliko dana licčenja nestaju. t-nillra k u c a v i c a srca h a , . . • ZATVOR ; n i ecove zle p o s j e d i c e : s m a l a k s a n j e , Kolika, Kucavica s rca , bezsanlca

k-io š to i zffrušanie krvi u dž iRar icama, h e m o r o l d l , č e s to se izlieče b r z o sa DR. ULLRlCHOVlM biHevnim finom J _ ls o tako i s u h o b l i e d o l i c e , s l a b o k r v n o s t , o s l a b l j e n j e , koji su posljedica zle p robave , s™be krvi i neurednos t i u džigerici . P o m a ž e kod s l a b o g a p e t i t a , nervozne uzbudje! nos t i , n e r a z p o l o ž e n j a , g l a v o b o l j e i b e z s a n l c e .

a a r - B i l i e v i t o v i n o p o d a j e o s l a b l j e n u t ie lu n o v u s n a g u . - f l M S K v I t o v i n o p o d i / e apet i t , p o m a ž e p r o b a v u h r a n i v o s t , k a o Sto promjenu i|.

v o t n o g Stofaf - U8ko?uje prav l jenje krvi, umiruje ž i v c e i p o d i ž e v e s e l j e z a život . Dokazuj« m n o g a P ^ f u . f r i d ^ m o z e se dobit i u b o c a m a p o K 3 - i K 4 - „ l j e . k a m a m a Šibenika, Skradina , Zadra , Drniša, T iesna , B iograda na moru , B e n k o v c a Knina, Vrlike, Sinja, Kašte ls tarog, Spljeta, te u cieloj Aus t ro -Uga r sko j . Takuđjer razaš i l ju l j e t a n Žibeaifcn 3 i v i š e boca „ K r a n t e r w e i n " po or ig ina lnoj cieiii na s v a mjesta A i s t n - D u r t t t

: Č u v a j t e s e p a t v o r e n j a J :

Zahtjevajte izričito :

„Hubert Ullrich'scher Kräuterwein"

ULJARSKE STROJEVE KAO I PODPUNE UREDJAJE U SVAKOJ IZRADBI, NAJFINIJA IZVJEŠĆA, VINSKE PREŠE, SVE VRSTI MOTORA, MLINOVA I GOSPO-:: :: :: DARSKIH STROJEVA :: :: ::

RAZAŠILjE

EMANUEL I OSKAR KRAUS :: TRST, VIA S. NIC0L0 Br. 2. ::

BRZOJAVI: CARAUS, TRST - TELEFON Br. 2066.

Posjećivanja po našim inžinirima, proračuni.i nacrti badava.

POZOR RODOLJUBI!

Zahtjevajte posvugdje naše igraće karte

P R I M O R U A "

Prva slavenska tvornica

igraćih karata u Ljubljani

Hol» bilievito vino nije nikakva Ujna: NjeBova saatollna Jett: Malaga 450. Vinska ietta 100. Qllo.rln 100. Crv«,, vino 240. Sok od Jajoda 150 Sok od trešanja 320. Mana 30. Koromač, anli, h.lensko, amerikansko, snoian.ko I knlmurU, korienje po 10, pomleiano sve skupa.

Širite „Hrvatsku Rieč"!

INS AM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol).

f rondoÉffi cka Dobiva se u drogariji V. VUČICA - - Šibenik - -Kipara radnic iz drMa u crHVe Kipovi svetaca, oltari, propovjedao nice

križni putevi. razpela, j a s l i c e itd.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plaća naručitelj.

HRVATSKA VERESIISKA BANKA

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centraika DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K

PRIČUVNA ZAKLADA U PR1TIČCI 250.000

BANKOVNI ODJEL PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTU I ČEK PROMETU; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA V J E D N I N E . D E VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLATE NA SVIM MJESTIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU SE - - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICA KUPUJE I PRODAJElDRŽAVNE PAPIRE, RAZTERET-NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, KUPONE. PRODAJA SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. REVIZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIII PAPIRA B E Z P L A T -- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

PRVA DALMATINSKA

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA ANTE ZORIĆ - ŠIBENIK - (DALMACIJA). Odlikovana prvorazrednom dip lomom i z la tnom medal jom na

Rimskoj izložbi g o d i n e 1910.

Tvornica je uredjena sa svim potrebnim strojevima Izradjuje vrećice u svim veličinama i u svim bojama. Ovo je prvo i jedino domaće poduzeće ove vrste. Ciene sa vrlo umjerene, te domaći potrošioci ne će imati razloga, da pored domaćeg poduzeća služe,

se iz vana.

NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO I TOČNO.

L J E P O T A i U M I L J A T O L I C E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

A A C H E N E R - T H B R M A L O V O G S A P U N A

I t o j i j e i i j t i cl n o n o j t > o l j e s r e d s t v o a s « o č u v a n j e o r o t i k o b n o j b o l e s t i

Dobiva se samo kod braće M. V. ŠKUBANJA - 5IBENIK (Dalmacija).

Cijenajest za komade od 1-e vrsti K 2*40

- „ „ Il-e „ „ 1-60

Cijena jest za komade od IH-e vrsti K 1*40

n . n IV-e „ , - . 8 0 POSLIE UPORABE^